Početna > Novosti

Vijesti

×
×

Tražene pojmove odvajati tipkom ENTER

Primjer: ovrha na nekretnini (ENTER) odgoda (ENTER)

Upisom pojedinog pojma ili niza pojmova pretražujete sve sadržaje u svim padežnim varijantama.

Napredna pretraga

U naprednoj pretrazi koristite Booleove operatore (AND, OR, NOT).

Odaberite vremenski raspon dokumenata koje želite pronaći ili tražite po područjima.

Napredna pretraga
    Pojmovi
    Razdoblje:
  • ×
  • ×

Travanj / 2011

20.04.2011.

Doprinos pravnoj struci i vladavini prava u Republici Hrvatskoj

U Zagrebu je 12. travnja 2011. održana svečanost Zaklade dr. sc. Jadranko Crnić. Stoga u ovom broju donosimo prikaz događanja s te svečanosti, na kojoj je predsjednik Zakladne uprave mr. sc. Zoran Pičuljan, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske istaknuo da je laureat nagrade za životno djelo u području prava Mladen Žuvela, za izniman doprinos pravnoj struci i osobit doprinos vladavini prava u Republici Hrvatskoj. Dr. sc. Ivo Grbin, sudac Vrhovnog suda u mirovini, za pravno djelo od osobite važnosti za unapređenje pravne struke za knjigu Zakon o parničnom postupku, u nakladi Organizatora iz Zagreba i prof. dr. sc. Branko Smerdel, predstojnik Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, za članak od osobite važnosti za pravnu struku, koji nosi naslov »Temeljne značajke ustavnog poretka Republike Hrvatske na 20 obljetnicu ’Božićnog Ustava’«, objavljen u izdanju Ustav Republike Hrvatske, Novog informatora. O svečanom događaju i laureatima pišemo u ovom prikazu, uz donošenje određenih dijelova govora i zahvala

18.04.2011.

49. susret pravnika u Opatiji

U ovom broju donosimo uvodne riječi akademika Jakše Barbića, predsjednika Hrvatskog saveza udruga pravnika u gospodarstvu u povodu susreta pravnika u gospodarstvu, koji će se održati od 11.–13. svibnja 2011. godine u Opatiji. Uvodnim obraćanjem akademik je naznačio određene probleme hrvatskog pravnog sustava te ukazao na aktualno stanje u gospodarstvu. Istovremeno iznosi i prijedloge kako pristupiti sređivanju našeg pravog sustava, a to je primarno uvjetovano, primjenom načela vladavine prava, kao temeljnog načela Ustava Republike Hrvatske i sprječavanju korupcije. Stoga su i teme ovogodišnjeg Susreta, kako se iznosi u uvodnim napomenama predsjednika Hrvatskog saveza udruga pravnika u gospodarstvu, vezane uz novu zadaću pravnika te uz aktualno pravno i gospodarsko stanje u Republici Hrvatskoj

16.04.2011.

Kako će hrvatski suci surađivati s Europskim sudom

Približavanjem članstva Republike Hrvatske u Europsku uniju (u nastavku teksta: EU), pravna pitanja koja se postavljaju pred hrvatski pravosudni sustav postaju sve konkretnija. Jedno od takvih pitanja, koje su sami suci počeli postavljati, jest kako će se, u postupovnom smislu, provoditi suradnja između naših sudova i Europskog suda u Luxembourgu, u okviru postupka za prethodnu odluku (u nastavku teksta: prethodni postupak). Namjera nam je, u ovom članku, otvoriti raspravu o tom pitanju te ponuditi neka rješenja de lege ferenda. Stoga autori u članku, u nastavku, nastoje prvo objasniti što od nacionalnih sudova zahtijeva pravo EU te kako su na te zahtjeve odgovorile pojedine države članice EU te potom raspraviti ponuđena rješenja hrvatskog zakonodavca i ponuditi alternativna. Time žele potaknuti javnu stručnu raspravu o optimalnom uređenju prethodnog postupka u Republici Hrvatskoj. Članak objavljujemo u dva nastavka.

13.04.2011.

Irski poučak za Republiku Hrvatsku

Irska razvojna politika dugo je bila popularna u Republici Hrvatskoj i često je predlagano da i Republika Hrvatska slijedi tu razvojnu politiku. Međutim, s pojavljivanjem financijske krize u Irskoj, irska je priča nestala, a prestale su i sugestije da Republika Hrvatska slijedi razvojni put Irske. Mislimo da priču o irskoj razvojnoj politici treba ponovno aktualizirati i vidjeti što je u razvojnoj politici Irske bilo dobro (posebno irsku radikalnu promjenu ekonomske politike u 1990-im godinama) i to slijediti, a što nije bilo dobro, to izbjegavati. U članku se ne ćemo izričito pozivati na pogreške u hrvatskoj razvojnoj politici, nego ćemo se koncentrirati na razvojnu politiku Irske, a čitatelj može vrlo lako prepoznati i karakteristike hrvatske razvojne politike i sam zaključiti što je bilo dobro, a što nije.

06.04.2011.

Jadranko Crnić: legalist na čelu trnovite, ali zvjezdane ustavne tranzicije

Dr. sc. Jadranko Crnić, prvi predsjednik Ustavnog suda samostalne i suverene Republike Hrvatske, veliko ime hrvatske pravne misli i ustavnopravne povijesti, obilježio je svojim ljudskim i pravnim djelovanjem desetljeća XX. i XXI. stoljeća. Njegovom smrću 4. travnja 2008. godine izgubili smo vrsnog znalca mnogih pravnih područja, a osobito ustavnog prava, prava vlasništva i drugih stvarnih prava, obiteljskog i drugih pravnih područja te predsjednika našeg Nakladničkog savjeta. Stoga, na treću godišnjicu smrti, in honorem dr. sc. Jadranku Crniću, legalistu na čelu trnovite, ali zvjezdane ustavne tradicije, svoju kolumnu (14) O ustavima i ljudima posvećuje prof. dr. sc. Branko Smerdel, predstojnik Katedre za ustavno pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doc. dr. sc. Sanja Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, piše rad pod naslovom Vladavina prava kao jedini i valjani izbor, u obliku dijaloga in memoriam dr. sc. Jadranku Crniću o nekim ustavnopravnim pitanjima, ponajprije u odnosu na zaštitu ljudskih prava i ulogu ustavnog sudovanja. U ovom broju donosimo i članak državnog tajnika Ministarstva pravosuđa mr. sc. Zorana Pičuljana, o prvoj dodjeli priznanja Zaklade dr. sc. Jadranko Crnić. Naime, Zakladna uprava pod predsjedanjem mr. sc. Zorana Pičuljana, na sjednicama od 15. veljače i 22. ožujka, donijela je odluku o dobitnicima priznanja Zaklade za 2010. U ovom broju, isto tako, donosimo i prilog Ustavni vidici br. 9, koji je pokrenuo dr. sc. Jadranko Crnić. U prilogu pišu prof. dr. sc. Robert Podolnjak i Sandra Marković, viša ustavnosudska savjetnica.

05.04.2011.

O Ustavu Savezne Republike Njemačke

Autorica u članku piše o Saveznom ustavnom sudu SR Njemačke koji tumači da je važeći Ustav uspostavio ustrojstvo vrijednosti koje ograničava javnu vlast. Tim se ustrojstvom štiti samostalnost, odgovornost i dostojanstvo čovjeka u državnoj zajednici. Ustavni su lomovi isključeni, ustavno sudovanje nadzire podređenost zakonodavca Ustavu. Sud zaključuje da zakoni nisu u skladu s Ustavom, već samim donošenjem prema formalnom postupku. Zakoni moraju biti materijalno usklađeni s najvišim vrijednostima, primjerice, načelom pravne države i načelom socijalne države. Zakoni ne smiju povrijediti ljudsko dostojanstvo koje u Ustavu predstavlja najvišu vrijednost. Prema članku 79. stavak 3. Temeljnog zakona (u nastavku teksta: TZ) nedopustiva je ustavna izmjena kojom se zadire u podjelu Saveza na zemlje, u pravo sudjelovanja zemalja u zakonodavstvu ili u načela utvrđena u odredbama članka 1. i 20. TZ-a. Takva je ustavna promjena zabranjena. Riječ je o jamstvu ustavne vječnosti (Ewigkeitsgarantie, čl. 79. st. 3.). U ustavnoj povijesti Savezne Republike Njemačke, posljednjih šezdeset godina možemo odrediti dva razdoblja jurisprudencije Ustavnog suda u primjeni članka 79. stavak 3. TZ-a: a) razdoblje do kraja 20. stoljeća, u kojem Ustavni sud daje usko materijalno tumačenje članka 79. stavak 3. i određuje ustavni sadržaj izuzet od revizije Ustava; b) drugo razdoblje posljednjih desetak godina u kojem Ustavni sud koristi klauzulu vječnosti da bi opravdao širenje svojih nadležnosti prema ustavotvornom aktivizmu, o čemu pišemo u ovom članku. Istovremeno napominjemo da smo o ustavima drugih država pisali na uvodnim stranicama Informatora, br. 5949 od 2. ožujka 2011. i u br. 5887-5888 od 11. kolovoza 2010.

Arhiva

Arhiva

2024
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2023
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2022
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2021
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2020
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2019
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2018
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2017
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2016
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2015
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2014
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2013
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2012
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2011
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2010
Ožujak
2009
Srpanj Siječanj
2005
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača
2004
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2003
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača
2002
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj