1. Uvod
U Preporodnoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu su, 12. travnja 2011., u organizaciji Zaklade dr. sc. Jadranko Crnić, prvi put od njezinog osnivanja 2010., dodijeljena priznanja, u svrhu promicanja izvrsnosti u pravnoj struci i doprinosa promociji vladavine prava u Republici Hrvatskoj, istaknutim hrvatskim pravnicima. 

Zaklada je osnovana u znak sjećanja na prvog predsjednika Ustavnog suda samostalne i suverene Republike Hrvatske,velikog hrvatskog pravnika i humanista, dr. sc. Jadranka Crnića.

Priznanjem Zaklade za rad od osobite važnosti za pravnu struku u Republici Hrvatskoj u 2010. nagrađen je prof. dr. sc. Branko Smerdel, redoviti profesor i predstojnik katedre Ustavnog prava Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, znanstvenik međunarodne reputacije i jedan od sukreatora brojnih rješenja hrvatskog Ustava. Članak pod naslovom »Temeljne značajke ustavnog poretka Republike Hrvatske na dvadesetu obljetnicu ‘Božićnog Ustava’« objavljen je u izdanju Novog informatora 2010. Nagrađeni članak predstavlja vrlo temeljit, pravnopovijesni pregled ustavnih rješenja s iznimno konciznim obrazloženjem temeljnih ustavnopravnih instituta u Ustavu samostalne Republike Hrvatske.

Priznanjem Zaklade za pravno djelo od osobite važnosti za unapređenje pravne struke, nagrađen je dr. sc. Ivo Grbin, uvaženi umirovljeni sudac Vrhovnog suda, pravni pisac i predavač na brojnim skupovima, i to za knjigu Zakon o parničnom postupku. Knjigu je izdao Organizator iz Zagreba. Nagrađena knjiga sveobuhvatan je prikaz i komentar zakonskih rješenja s bogatom i aktualnom sudskom praksom, a zbog iznimno široke prihvaćenosti u pravničkoj javnosti ona predstavlja svojevrsni »hrvatski parnični klasik«.

Na svečanosti dodjele priznanja Zaklade, Nagradom dr. sc. Jadranko Crnić za izniman doprinos pravnoj struci i osobit doprinos vladavini prava u Republici Hrvatskoj, svojevrsnoj nagradi ove Zaklade za životno djelo u području prava, nagrađen je gospodin Mladen Žuvela. Gospodin Žuvela uvaženi je umirovljeni sudac Ustavnog suda i Vrhovnog suda, istaknuti pravni pisac i urednik, vrstan organizator i predavač na brojnim pravnim skupovima te promotor pravne struke kao suosnivač i voditelj pravnih društava (primjerice Hrvatskog društva za građanskopravne znanosti i praksu, Zaklade Zlatko Crnić za stipendiranje osobito nadarenih studenata prava i dr.).

U nastavku donosimo dio iz izlaganja:

»Poštovana gospođo predsjednice Ustavnog suda, poštovani gospodine predsjedniče Vrhovnog suda, uvažene gospođe i gospodo suci, sveučilišni nastavnici pravnih disciplina, odvjetnici, državni odvjetnici, pravnici u državnoj i javnoj upravi, javni bilježnici, korporativni pravnici, kolegice i kolege pravnici, dragi gosti, dame i gospodo!

S osobitom vas radošću, u ime Zakladne uprave, pozdravljam na svečanosti prve dodjele priznanja za doprinos pravnoj struci i vladavini prava Zaklade doktor Jadranko Crnić. Nazočnost velikog broja pravnih stručnjaka na ovom skupu bez svake sumnje ukazuje na poštovanje prema čovjeku čije ime Zaklada nosi, no zasigurno i na uvažavanje doprinosa struci prvog laureata Zaklade te dobitnika njezinih priznanja.«

Zatim je govorio o nastanku Zaklade i njezinoj svrsi.

»Zaklada je faktički započela s radom početkom ožujka 2010. Ona nosi ime prvog predsjednika Ustavnog suda suverene i samostalne Republike Hrvatske, jednog od vodećih hrvatskih pravnika posljednjih desetljeća, pravnog znalca i erudita koji je mudro i hrabro promicao ideju vladavine prava, a uz to je vrlo nesebično bio posvećen javnom i humanitarnom radu. Cijelim svojim bićem i golemom stvaralačkom energijom bio je privržen pravnoj struci, idejama pravičnosti i pravde te svekolike zaštite ljudskih prava. 

Svesrdno biti na pomoći ljudima u nevolji, buditi u ljudima dobro … buditi u njima anđele, bila je misao vodilja tog dragog čovjeka. 

U hrvatskoj pravnoj struci bio je neprijeporni autoritet, a široka hrvatska javnost njegovoj je riječi vjerovala. 

Ljude koji su nas zadužili, valja se sjećati. Upravo je to bila nakana osnivača Zaklade - zahvaliti se bardu koji nas je napustio i koristiti njegovo ime i ugled u promociji pravne struke i vrijednosti koje se uz pravo vezuju.«

Ovu su plemenitu ideju kao osnivači - zakladnici u travnju 2009. ostvarili osnivajući Zakladu.

Predsjednik Zakladne uprave zahvatio je osnivačima Zaklade i svima koji su se pridružili kao i potpornim članovima, a zatim je istaknuo: 

»Ime je znak, a ova je Zaklada pod znakom imena koje predstavlja jedan od važnih simbola moderne hrvatske pravne struke i poimanja prava. Stoga zahvala ide i obiteljima Crnić i Končić na mogućnosti da u svom radu Zaklada koristi Jadrankovo ime.«, te je nastavio: »Zaklada je snažna koliko je opravdana njezina svrha i koliko su provedive njezine zadaće.

Stoga je, uz sjećanje, valjalo otići i korak dalje - zahvaliti se najistaknutijim pravnicima koji su cijeli svoj životni vijek bili uronjeni u pravo, posvetivši mu svu svoju ljubav i znanje. Željelo se priznanjem struke, nagraditi visoki pravni i ljudski ugled, predanost pravu i promicanju vladavine prava. Na taj se način, kroz nagradu za osobit doprinos pravnoj struci i vladavini prava, svojevrsnoj nagradi Zaklade za životno djelo, s ponosom željelo ukazati na vrijednost hrvatske pravne tradicije i njezine neprekinute europske korijene. Laureat Zaklade i prvi dobitnik nagrade dr. Jadranko Crnić, istaknuti hrvatski pravnik, gospodin Mladen Žuvela, tom stremljenju najbolje svjedoči.

Činilo se potrebnim odati priznanje i pisanoj riječi, onoj koja je na korist struci, onoj koja odjekuje u hrvatskoj pravnoj javnosti i u njoj ostavlja trag. Napisati dobru knjigu, jezgrovito sažeti pravnu temu u kvalitetan članak, umijeće je koje valja nagraditi. To danas i činimo, odajući priznanje vrsnim pravnicima doktoru Ivi Grbinu i profesoru Branku Smerdelu.

Ne zanemariti svoju pravnu tradiciju, a biti istinski prisutan u suvremenom europskom pravu - zadaća je, kako hrvatske pravne struke, tako i ove Zaklade.«

»Privrženost pravu i vladavini prava, jedna je od temeljnjih osobina povijesnog bića hrvatskog naroda. O tome svjedoči i Vinodolski zakon ... dokaz da je hrvatski narod uvijek pripadao europskom civilizacijskom i kulturnom krugu i da su u njemu živjele i žive moralne, intelektualne i političke snage koje su takvu orijentaciju poticale i nosile ...« zapisao je Jadranko Crnić u svom radu »Europa u Novom Vinodolskom 1288.«

I danas, više od sedam stoljeća poslije, hrvatsko pravo ne prestaje biti dio europskoga. Brojni argumenti idu tome u prilog. I nedavni golem uspjeh studenata Pravnog fakulteta u Zagrebu, pobjednika svjetskog natjecanja u europskom pravu, lijep je primjer koji potkrepljuje izrečenu tvrdnju. Na određeni su način ti mladi ljudi svojevrsna poveznica hrvatske tradicije i moderniteta te zoran pokazatelj kontinuiteta europske kvalitete hrvatskog prava.

U povijesnom kolopletu, a i u današnje vrijeme, pravna struka imala je i ima ulogu kakvu si je snagom svoje kvalitete, hrabrosti i mudrosti uspijevala izboriti. Stoga i dalje ostaje zadaća i odgovornost hrvatskih pravnika da šanse u kreiranju i primjeni prava za boljitak hrvatskih građana i društva ne propuštaju, da zaslužne ljude svoje struke ne zaboravljaju, da vrsne mlade ljude nesebično uključuju u najbolje pravničke krugove. 

Zaklada doktor Jadranko Crnić, kao mala kaplja u slapu hrvatskog prava, htjela bi biti na tom tragu.

3. Pozdravni govori
Zatim je predsjednik Zakladne uprave pozvao predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Branka Hrvatina da se obrati laureatima.

Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske istaknuo je, između ostalog, da je ponosan i sretan što je pravna struka dobila jednu novu instituciju Zakladu dr. sc. Jadranka Crnića, koja uvodi priznanja i nagrade za osobite doprinose u pravnoj struci i potiče vladavinu prava te čestitao dobitnicima tih priznanja i nagrada.

Prof. dr. sc. Jasna Omejec,predsjednica Ustavnog suda Republike Hrvatske istaknula je značenje dr. Jadranka Crnića kao prvog predsjednika Ustavnog suda Republike Hrvatske i njegove zasluge za razvitak pravne misli s ustavnopravnog stajališta. Predsjednica Ustavnog suda Republike Hrvatske čestitala je dobitnicima priznanja Zaklade dr. sc. Jadranko Crnić s nadom da će se i dalje nastojati u ovom području promicati načelo vladavine prava, za koje se dr. Jadranko Crnić toliko zalagao. 

Nakon pozdravnog govora predsjednice Ustavnog suda Republike Hrvatske, o priznanjima i autorima izrade tih priznanja govorio je predsjednika Hrvatske odvjetničke komore gospodinLeo Andreis. Istaknuo je da su povelje i priznanja za pravno djelo i članak izradili posebno značajni umjetnici u Republici Hrvatskoj. Tako je Nagradu za životno djelo izradio akademski kipar i medaljer prof. Damir Mataušić, a odlivena je u Ljevaonici umjetnina Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Priznanje Zaklade za pravnu knjigu i članak sastoje se od povelje koju je dizajnirao studio profesora Ante Rašića.

4. Dodjela priznanja za pravni članak
Nakon glazbenog predaha, dodijeljeno je priznanje za pravni članak »Temeljne značajke ustavnog poretka Republike Hrvatske na dvadesetu obljetnicu ‘Božićnog Ustava’« prof. dr. Branku Smerdelu, predstojniku Katedre za ustavno pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Priznanje je predao akademik Jakša Barbić, potpredsjednik HAZU-a, koji je istaknuo da je članak prof. Smerdela vrlo temeljit pravnopovijesni pregled ustavnih rješenja, s iznimno konciznim rješenjem temeljnih ustavnopravnih instituta u Ustavu Republike Hrvatske.

4. Iz govora prof. Branka Smerdela
»Zahvaljujem upravi Zaklade dr. sc. Jadranko Crnić, urednici gđi Davorki Foretić i direktorici gđi Marini Šurbek iz kuće Novi informator, te akademiku Barbiću na priznanju koje je rezultat razumijevanja moje inicijative da godinu 20. obljetnice hrvatskog Ustava posvetimo intenzivnoj kampanji ‘uvođenja ustavnog prava u praksu’. S tim u svezi čekaju nas značajne zadaće, koje možemo dovesti u vezu s djelovanjem i učenjem pokojnog dr. Jadranka Crnića.

Istaknuti njemački ustavnopravni pisac objavio je nedavno u svojoj knjizi kako je i u socijalističkom razdoblju bilo borbe za uspostavljanje vladavine prava: kao primjer navodi kako su Poljaci, prvi u svijetu iz Željeznog zastora, 1986. godine uspostavili svoj Ustavni tribunal. Autoru očigledno nije poznato da je hrvatski Ustavni sud djelovao neprekidno od 1964. godine. Tko je za to kriv? Prije pet godina, u ovoj istoj dvorani velikom je svečanošću obilježena petnaesta (15) godišnjica djelovanja Ustavnog suda. Kao da u razdoblju prije toga nije bilo pravnika i pravničkog života. 

Baš je Jadranko Crnić, predsjednik suda od 1988. godine izuzetno pridonio mirnom održavanju prvih višestranačkih izbora 1990. godine i dostojanstvenom prijenosu vlasti. Doista, da nije ništa drugo učinio, time je silno zadužio hrvatsku državu i hrvatsku pravničku zajednicu. No, Crnić je okupio snažnu ekipu vrsnih pravnika, sudaca, odvjetnika i profesora koji su ubrzo uskladili djelatnost Ustavnog suda s novim Ustavnim zakonom. Dok druge zemlje njeguju svoju tradiciju, mi smo je prečesto skloni zatajiti, a doista nemamo se čega sramiti, jer je Hrvatska dočekala demokratske promjene spremna. Ja se, kao i brojni ovdje nazočni kolege, ponosim svojim doprinosom tranziciji. Jadranko je često citirao vrlo napredne odredbe o ljudskim pravima Vinodolskog zakonika. Dok su velmože 13. stoljeća mahali mačevima i jeli vilicama i noževima (a ne rukama kako se u nas voli isticati), marljivi su pravnici pisali dokumente trajnije od mjedi. Tako i u komunizmu: ne samo da smo preživjeli (i smijali se) nego smo se ozbiljno pripremali za vrijeme otvorene borbe za prava čovjeka i vladavinu prava. 

Zašto spominjem tradiciju? Ona će nam biti itekako potrebna za ogroman posao koji je pred nama. Akademik Barbić dao je inicijativu i stavio u pogon infrastrukturu HAZU za posao sređivanja pravnog sustava koji mora uslijediti, jer je nered velik i predugo traje. Mnogi od nas izrazili su spremnost angažirati se i dalje. Siguran sam da bi dr. Crnić dijelio naša očekivanja i uključio se u taj posao.«

5. Dodjela priznanja za pravnu knjigu dr. sc. Ivi Grbinu
Priznanje Zaklade za pravno djelo od osobite važnosti za unapređenje pravne struke, dobio je dr. sc. Ivo Grbin, umirovljeni sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske, pravni pisac i predavač na brojnim skupovima, za knjigu »Zakon o parničnom postupku«, u izdanju Organizatora iz Zagreba. Nagradu mu je predao Đuro Sessa, sudac Vrhovnog suda i predsjednik Udruge hrvatskih sudaca, koji je istaknuo:»Nagrađena knjiga sveobuhvatan je prikaz i komentar zakonskih rješenja s bogatom i aktualnom sudskom praksom, a zbog iznimno široke prihvaćenosti u pravničkoj javnosti, ona predstavlja ‘hrvatski parnični klasik’.«

Dr. sc. Ivo Grbin, stručnjak i vrsni pravnik, umirovljeni sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske, zahvalio je na nagradi i rekao da je to prvo priznanje u njegovom dugom pravničkom životu.

Nagradu dr. sc. Jadranko Crnić za iznimna postignuća u pravnoj struci i osobit doprinos vladavini prava gospodinu Mladenu Žuveli, umirovljenom sucu Ustavnog suda Republike Hrvatske, predao je mr. sc. Hrvoje Momčinović, predsjednik Hrvatskog društva za građanskopravne znanosti i praksu.

Prigodom predaje mr. sc. Hrvoje Momčinović istaknuo je: »Mladen Žuvela radio je cijeli radni vijek u pravosuđu: manji dio (pet godina) kao pravobranitelj (sada: državni odvjetnik), a u većem dijelu kao stručni suradnik i sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Karijeru je završio kao sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske. Kreativnim djelovanjem nastojao je otvoriti nove vidike u rješavanju spornih pitanja u konkretnim predmetima sudske prakse. Suvremena sudska praksa nerijetko se ogleda u odrazu njegovih ideja, što je rezultiralo i službenim priznanjima: Ordenom rada sa srebrnim vijencem (1975.) i Ordenom kneza Branimira s ogrlicom (1999.). Utjecaj Mladena Žuvele na razvoj pravne struke i promociju vladavine prava u Republici Hrvatskoj izražen je osobito u njegovom sudjelovanju u zakonodavnim aktivnostima i u pravnoj publicistici.

U proteklih 40 godina bio je suradnik odnosno član radnih skupina (komisija) za izradu nacrta brojnih propisa, prvenstveno iz područja građanskog prava. Sudjelovanje Mladena Žuvele u pravnoj publicistici Republike Hrvatske među ostalim bio je suosnivač i organizator i suradnik svih 25 savjetovanja Hrvatskog društva za građanskopravne znanosti i praksu u Opatiji, pod nazivom Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse.

Dugogodišnji je suradnik u listu Informator, gdje je objavio velik broj stručnih članaka, a predsjednik je Nakladničkog savjeta lista.

Ističemo i činjenicu da je suurednik i autor priloga u memorijalnoj knjizi Liber amicorum in honorem Jadranko Crnić, u nakladi Novog informatora.

Posebno treba istaknuti da su knjige Mladena Žuvele: Vlasničkopravni odnosi: propisi, pravna pravila, komentari, objašnjenja i sudska praksa i Vlasničkopravni odnosi: Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Zakon o zemljišnim knjigama, prateći propisi, pravna pravila, sudska praksa, napomene, prilozi i kazala, nezaobilazni stručni priručnici u svakodnevnom radu sudaca i odvjetnika.

Na kraju, kandidat je, suosnivač i prvi potpredsjednik stručne udruge Hrvatsko društvo za građanskopravne znanosti i praksu te suosnivač i prvi predsjednik Zaklade Zlatko Crnić.

U Bibliji je zapisano: »Kome je mnogo dano, od njega će se mnogo zahtijevati.«. Bog je dao Mladenu Žuveli pamet i razboritost. Obitelj u kojoj je odrastao naučila ga je da je u životu najvažnije poštenje i radinost. Život ga je naučio poštovanju ljudi i rezultata njihova rada.

Mnogo mu je bilo dano.

Zauzvrat, pravna struka stavila je mnoge zahtjeve Mladenu Žuveli. Čuli smo kako je tim zahtjevima odgovorio.

Njegov profesionalni život utemeljen je na visokoj stručnosti, predanosti poslu, trajnom dugogodišnjem doprinosu pravnoj praksi, utjecaju na razvoj pravne struke i promociji vladavine prava u Republici Hrvatskoj. Zato zaslužuje časnu Nagradu dr. sc. Jadranko Crnić za cjeloživotni doprinos i iznimna postignuća u pravnoj struci, te čestitam slavodobitniku u ime svih nazočnih.«

6.1. Zahvala Mladena Žuvele, suca Ustavnog suda u m., dobitnika Nagrade za životno djelo
Mladen Žuvela, sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske, između ostalog, izjavio je i sljedeće: »Zahvaljujem na priznanju. Nagrada koju sam primio nosi ime Jadranka Crnića. Izuzetna mi je čast - nije to puka fraza - prvi ponijeti ovo priznanje. Imao sam čast i privilegiju s njim raditi i družiti se tridesetak godina, a čak tri puta uređivati i predstavljati zbornike radova njemu posvećene. Prvi zbornik radova, o njegovoj 60-godišnjici, pripremilo je Hrvatsko društvo za građanskopravne znanosti i praksu i posvetilo ga svom prvom predsjedniku, kako je rečeno i napisano: »za njegov izuzetan dugogodišnji doprinos građanskopravnoj znanosti i praksi«. Bilo je to 1990. godine u Opatiji.

Kroz 25 godina Savjetovanja u Opatiji Jadranko je bio s nama, napisao preko 20 referata i kao magnet oko sebe okupljao daleko najviše sudionika.

To Savjetovanje predstavlja najveći i najvažniji godišnji susret pravnika građanskopravnog usmjerenja.

U prigodi godišnjice njegove smrti - 2009. pripremljen je poseban zbornik radova: Liber amicorum in honorem Jadranko Crnić, unakladi Novog informatora. Knjiga je bogato opremljena i lijepo uređena. U njoj su surađivali naši eminentni znanstvenici i praktičari - njih 38.

Bio je otvoren za svakoga, pa i za najmlađe kolege u struci. Primjera je bezbroj. Evo jednoga: Iako formalno nikada nije bio ni na jednoj funkciji u Zakladi »Zlatko Crnić«, koja već 18 godina stipendira, prosječno dvadesetak ponajboljih studenata i postdiplomanata prava, Jadranko Crnić bio je osoba koja je, od prvog dana, na bezbroj načina pomagala Zakladi.

Jadranko Crnić bio je osoba izuzetne, nesvakidašnje radne energije. Tome smo svjedočili svi mi koji smo ga bolje poznavali. 

Imao je energije i smisla i za glazbu, sliku, pjesmu.

U svim prohujalim nevremenima trudio sam se da radim stručno, pošteno, uspravno, držeći se zakona, ma kakvi oni ponekad bili – a ima ih doista prevelik broj loših, govorim o njihovoj nomotehničkoj i stručnoj kakvoći. Nedopustivo je da se pojedini zakoni u jednoj godini i dva puta mijenjaju ili da se mijenjaju i po dvadesetak puta. Nužna je daleko veća vrsnoća i saborskih i vladinih, a osobito ministarskih pravnih službi. Nedopustivo je, npr. da se već tridesetak godina upisuje u zakone da će se ta i ta pravna stvar »riješiti u izvanparničnom postupku!« A tog zakona nema! Takvih predmeta sudovi godišnje prime oko 220.000. 

Propise izvanparničnog postupka trebala je donijeti još bivša SRH, odmah nakon donošenja Ustavnih amandmana (1971.) odnosno Ustava iz 1974. Nevjerojatno, kasni se već više od 30 godina, a sve bivše republike, a sada države, te su propise davno donijele. Kao da govoriš gluhima, a u zakone uporno upisujemo: o tome će odlučiti sud u izvanparničnom postupku, ali, tom sudu alata ne daju! Čak ni za tako osjetljivo područje kakvo je zemljišnoknjižno pravo odnosno zemljišna knjiga, gruntovnica, 1996. u Zakon smo upisali »Zemljišnoknjižni sud postupa po pravilima izvanparničnog postupka«, a njega ni od korova. Već desecima godina ponavljamo, još od socijalizma, da u sustav treba vratiti Državnu upravu za zemljišne knjige, dobro organiziranu i stručno ekipiranu s potrebnim ovlastima, kako bi se mogla nositi s teškim naslijeđem i novovjekim opterećenjima i očekivanjima, a osobito da bi se mogla ravnopravno nositi s Državnom geodetskom upravom i njezinom stalnom, možda i nesvjesnom težnjom za dominacijom.

U jednom je trenutku u Ministarstvu zemljišna knjiga dobila položaj samostalnog sektora. Mislili smo: to je postupni put do samostalne uprave - korak naprijed. Ali, nedavno smo dobili dva koraka nazad! Sve je vraćeno u proširenu Upravu za građansko, trgovačko i upravno pravo, kao jedna od organizacijskih jedinica.

Posljedice su opipljive. Naše Zemljišne su se knjige ovih dana kao problem našle i na Brown Forumu u Dubrovniku. Američki poduzetnik iz svog iskustva kaže: »Zemljišne knjige nisu ažurirane generacijama«. Žalosno, a istinito!

Mi jesmo u dobroj mjeri prepisali te dobre stare i neažurne, rukom pisane knjige, i prenijeli ih u elektronički oblik i stavili na Internet, ali one su ostale jednako neažurne.

Elektroničku zemljišnu knjigu tek treba stvoriti! To je proces koji će - u našim prilikama - trajati desecima godina, a zamislite formalno je otpočeo 1997. U petnaest godina mi smo stvorili tzv. objedinjenu Bazu zemljišnih podataka - zemljišne knjige i katastra, a onda smo je napustili i najavili stvaranje tzv. ZIS-a - Zajedničkog informatičkog sustava - zemljišne knjige i katastra!? 

Ali, svaki zastarjeli upis mora prethodno riješiti čovjek, stručnjak. Tek nakon toga elektronika će ostvariti svoju svrhu.

A zamislite, reče jedna ministrica ljeta Gospodnjega 2005., citiram:

»U idućoj godini riješit ćemo sve zemljišnoknjižne predmete i završiti digitalizaciju.

Zaostatak nula.« (Završen citat.)

Ima toga još. Puno toga trebalo bi reći i o mogućim drugim važnim pitanjima našeg pravnog sustava. 

O tome sam nešto podrobnije govorio na skupu u HAZU 2009., što je - otisnuto u vrijednoj ediciji Akademije: Modernizacija prava, svezak 10, trudom i marom našeg kolege i prijatelja, akademika Jakše Barbića, još jednog kolege izuzetnih znanja i energije.

Vratimo se nakratko našem Jadranku i onim vunenim vremenima nakon 1971. i sudačkim mukama. Jadranko mi tada jednom prilikom u povjerenju citira sv. Augustina, koji reče: »O Bože podari mi dovoljno snage da podnesem stvari koje ne mogu promijeniti, daj mi dovoljno hrabrosti da promijenim ono što mogu promijeniti, i daj mi dovoljno inteligencije da mogu razabrati te dvije stvari.« Drugom prilikom vidim kod njega pismo u kojem mu jedan zahvalan građanin piše: »Velik čovjek pokazuje svoju veličinu načinom na koji postupa s malim ljudima.«. Trećom mi prilikom ozbiljno objašnjava, na moj prigovor da previše radi iako je bolestan, da on redovito može raditi nekoliko poslova istovremeno!

Mogle bi se tako redati dogodovštine, zapažanja, osobine. Ali, sve su to tek natuknice iz njegove prebogate biografije i bibliografije, tek prilozi za njegov potpuni životopis koji tek treba napisati.

S takvim osobama ponekad je i naporno živjeti, ali svi smo grješna božja stvorenja kojima i Bog oprašta, pa to moramo i mi. Pravničkim znanjem i životnom mudrošću sve nas je obogatio.

Kao pjesnička duša, sigurno je čuo upozorenje pjesnika A. B. Šimića, koji pjeva u pjesmi Opomena:

I otišao je

Koračao je, stoga, stazama života i naše struke kao neprijeporna veličina, dosižući samo zvjezdane vrhunce pravne prakse, znanosti i struke, sačuvavši čovjekoljublje i domoljublje. Hvala mu i kao učitelju i kao kolegi i prijatelju.

Još jednoj osobi veliko hvala - mojoj supruzi Mirjani, Miri. Bez njezine pomoći i podrške, strpljenja i dobrote, ne bi bilo ni ove nagrade.

Vama hvala na strpljenju i pozornosti.«

Novi informator pridružuje se, ovim prilogom, čestitkama laureatima Zaklade dr. sc. Jadranko Crnić.