Implementacija europskih konvencijskih standarda u hrvatsko kazneno i prekršajno pravo tema je ovogodišnjega 30. redovitog savjetovanja Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu koji je popodne počeo u Opatiji.
Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Jure Martinović, umjesto spriječenog ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića, istaknuo je da su reformski procesi u pravosudnom sustavu daleko odmaknuli. Najveći val reformskih poteza bio je s donošenjem novog Zakona o kaznenom postupku, novoga Kaznenog zakona te s usklađivanjem domaćih pravnih propisa s europskima, rekao je Martinović.  Kako je istaknuo, reforme se nastavljaju i još smo daleko od kraja. Ocijenio je da se europski pravni prostor sve više doživljava kao jedinstven te da nadnacionalno pravo sve više potiskuje nacionalno. Uskoro će se kazneni zakon uskladiti s novom europskom direktivom o sprječavanju terorizma i financijskih prijevara protiv interesa EU, najavio je državni tajnik. 
Zamjenik predsjednika Vrhovnog suda Marin Mrčela rekao je da je tema savjetovanja dobro pogođena. Dodao je kako vjeruje da će potaknuti osobito suce i Vrhovni sud da nastavi s onim što je pokrenuto prije nekoliko godina, a to je, kako je rekao, recepcija stranoga nadnacionalnog prava.
Taj postupak se pokretao vrlo sporo, ali se sad postiglo mnogo više nego prije sedam, osam godina, ocijenio je, dodajući da Vrhovni sud posljednjih nekoliko godina pokazuje otvorenost za primjenu europskih konvencijskih standarda. Sudionike skupa pozdravila je sutkinja Ustavnog suda Ingrid Antičević Marinović.
U prvom plenarnom izlaganju Marijana Konforta iz Ureda zastupnika Republike Hrvatske pred Europskih sudom za ljudska prava (ESLJP) rekla je da se sad na tom sudu vode 182 postupka građana protiv Republike Hrvatske. Riječ je uglavnom o tužbama za neučinkovite pravosudne istrage ratnih zločina, nasilne napade na ljude te nasilje policijskih službenika ili pravosudnih policajaca. Osim toga, više je tužbi vezano i uz povrede pri određivanju istražnog zatvora ili zadržavanje u njemu, rekla je Konforta. 
Nakon presuda Europskog suda za ljudska prava u pojedinim slučajevima i utvrđenih povreda, obaveza države bi trebala biti da točno utvrdi uzrok povrede te da ga ukloni kako bi se izbjegle daljnje tužbe na tom sudu. Na temelju presuda na tom sudu provedene su izmjene u zakonodavstvu, provodi se edukacija, izdaju publikacije i organiziraju skupovi, uvode se novi informatički sustavi te su izdani priručnici za rad državnih odvjetnika i kriminalističkih tehničara, rekla je Konforta.
Ante Novokmet s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Osijeku, koji je istraživanje o neučinkovitosti sudskih postupaka proveo sa sucem Županijskoga suda u Rijeci Zoranom Sršenom, rekao je da bi pravosudni sustav trebalo nužno graditi tako da se prevenira odugovlačenje sudskih postupaka.
Usporedio je propise koji određuju način rada i obveze državnih odvjetnika i sudaca, ističući kako je državnim odvjetnicima određeno da u određenom roku moraju dovršavati postupke te da su im određene i sankcije ako to ne čine, a za suce nema takvih odredaba, što je ocijenio nelogičnim. 
I Ustavni sud je preporukom iz 2012. godine predložio da se u sklopu suda uredi odgovarajuće pravno sredstvo protiv odugovlačenja postupka i drugih nepravilnosti u radu sudaca istrage koji rezultiraju neučinkovitošću, istaknuo je.   


(HINA, 30. 11. 2017.)