22.03.2024.

Prevođenje ugovora o radu u javnim službama

– ogledni primjer izmjena i dopuna ugovora o radu –

Novi Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama i na temelju njega donesena Uredba o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama, koja je stupila na snagu 1. ožujka 2024., propisuju brojne novine u radnom odnosu u javnim službama. U ovom članku autor navodi i pojašnjava one aktivnosti koje je u javnim službama potrebno žurno provesti u primjeni navedenog Zakona i Uredbe. Jedna od njih je i tzv. prevođenje ugovora o radu zaposlenima u javnim službama i upravo radi toga autor u članku donosi i ogledni primjer izmjena i dopuna ugovora o radu.

1. UVOD
Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama (Nar. nov., br. 155/23. - u nastavku teksta: Zakon), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2024., uređuje novi sustav plaća u državnoj službi i javnim službama i to: načela sustava plaća, vrednovanje radnih mjesta, ocjenjivanje učinkovitosti rada službenika i namještenika, plaću i dodatke na plaću, platnu ljestvicu i platne razrede, promicanje u plaći na temelju ocjene učinkovitosti rada, nagrađivanje službenika i namještenika za ostvarene radne rezultate, praćenje i unaprjeđenje sustava plaća u državnoj službi i javnim službama te nadzor nad provedbom Zakona.

Odredbe Zakona primjenjuju se na službenike i namještenike u državnoj službi i javnim službama, s tim što se ne primjenjuju na zaposlenike iz drugih država koji zasnivaju radni odnos na određeno vrijeme u sustavu znanosti i visokog obrazovanja Republike Hrvatske na radnim mjestima financiranim iz financijskih instrumenata Europske unije i međunarodnih instrumenata.

2. JAVNE SLUŽBE PREMA ZAKONU
Prema Zakonu u javne službe pripadaju:
a) pravne osobe koje su kao proračunski korisnici državnog proračuna navedeni u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika;
b) Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavanje;
c) osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu, sukladno posebnom propisu kojim se uređuje odgoj i obrazovanje;
d) ostale pravne osobe iz sustava znanosti i obrazovanja kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu i
e) javne ustanove kojima Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje osigurava sredstva za plaće u okviru sredstava za troškove pružanja zdravstvene zaštite osiguranim osobama.

3. UREDBA O NAZIVIMA RADNIH MJESTA, UVJETIMA ZA RASPORED I KOEFICIJENTIMA ZA OBRAČUN PLAĆE U JAVNIM SLUŽBAMA
Prema članku 14. stavak 4. Zakona, nazive radnih mjesta, uvjete za raspored, klasifikaciju radnih mjesta i pripadajući platni razred te koeficijente za obračun plaće u javnim službama utvrđuje Vlada uredbom, na prijedlog tijela državne uprave nadležnog za rad, uz prethodno mišljenje Vijeća za praćenje i unaprjeđenje sustava plaća u državnoj službi i javnim službama. Na temelju citiranog zakonskog ovlaštenja, Vlada Republike Hrvatske je, na sjednici održanoj 22. veljače 2024., donijela Uredbu o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama (Nar. nov., br. 22/24 - u nastavku teksta: Uredba) koja je stupila na snagu 1. ožujka 2024.

4. PREVOĐENJE NAZIVA RADNIH MJESTA I PONUDA IZMJENE UGOVORA O RADU
Ovdje ćemo navesti one aktivnosti koje je potrebno žurno provesti u javnim službama tijekom ožujka 2024. u primjeni Zakona i Uredbe.

Prema članku 48. stavak 3. Zakona, nadležni čelnici tijela državne uprave i javnih službi, odnosno nadležna tijela u javnim službama, sukladno propisima i statutima, dužni su s danom 1. ožujka 2024. staviti izvan snage sve odluke i druge opće akte, odnosno pojedine odredbe odluka i drugih općih akata na temelju kojih se isplaćuje plaća, odnosno dodaci na plaću te novčane nagrade za radne rezultate i uspješnost u radu. Iznimno, odluke i drugi opći akti ustanova kojima se utvrđuje korištenje vlastitih i namjenskih prihoda za isplatu plaća i dodataka na plaću ostaju na snazi do donošenja provedbenog propisa nadležnog ministra o mjerilima i načinu korištenja vlastitih i namjenskih prihoda u skladu s posebnim zakonom i zakonom kojim se uređuje planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje državnog proračuna, a najdulje do 31. prosinca 2025., a taj se provedbeni propis donosi uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija.

Uredbom je, između ostaloga, propisano prevođenje dotadašnjih naziva radnih mjesta u javnim službama u nove nazive radnih mjesta tako da se uz nazive radnih mjesta, utvrđene dotadašnjim propisima, navedu novi nazivi radnih mjesta s pripadajućim platnim razredom i koeficijentom za obračun plaće. Stupanjem na snagu Uredbe smatra se da su dotadašnji nazivi radnih mjesta u općem aktu, kojim se utvrđuje sistematizacija radnih mjesta u javnoj službi, izmijenjeni u nove nazive radnih mjesta u skladu s prevođenjem utvrđenim u toj Uredbi.

4.1. UPUTA MINISTARSTVA RADA, MIROVINSKOG SUSTAVA, OBITELJI I SOCIJALNE POLITIKE U VEZI S PREVOĐENJEM RADNIH MJESTA
U skladu s člankom 26. Uredbe, uputu za prevođenje radnih mjesta propisanih do sada važećim propisima, prema potrebi, daje ministar nadležan za rad.

Prema članku 36. stavak 4. Zakona, čelnik javne službe dužan je u roku 15 dana od dana stupanja na snagu Uredbe (odnosno 15 dana od 1. ožujka 2024.) službenicima i namještenicima ponuditi izmjenu ugovora o radu u skladu s odredbama Zakona. Bitno je naglasiti da se na ponudu izmjene ugovora o radu zatečenim službenicima i namještenicima u javnim službama na odgovarajući način primjenjuju odredbe općeg propisa o radu, dakle Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23 - u nastavku teksta: ZR).

Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike izdalo je uputu (KLASA: 023-01/24-01/28; URBROJ: 524-03-01/1-24-1 od 4. ožujka 2024.) u kojoj je, između ostalog, navedeno:

„Naziv radnog mjesta, odnosno narav ili vrsta rada na koje se radnik zapošljava obvezni je podatak svakog ugovora o radu, dok za podatak o brutoplaći, uključujući brutoiznos osnovne odnosno ugovorene plaće, dodataka te ostalih primitaka za obavljeni rad i razdobljima isplate tih i ostalih primitaka na temelju radnog odnosa na koja radnik ima pravo, ugovor o radu može uputiti na primjenjivi zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu kojim se uređuju ta pitanja.

Napominjemo kako su člankom 3. Uredbe radna mjesta predviđena ovisno o razini obrazovanja, odnosno razini cjelovite kvalifikacije koja je uvjet za rad na određenom radnom mjestu. Također, nastavnim člancima Uredbe predviđeni su minimalni stručni uvjeti za opća i posebna radna mjesta.

S tim u vezi skrećemo pozornost da članak 23. Zakona o radu propisuje da se ugovor o radu može sklopiti samo s osobom koja udovoljava uvjetima koji su zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu određeni kao posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa.“

Ovdje se otvorilo pitanje je li potrebno ponuditi službeniku/namješteniku cjeloviti novi ugovor o radu usklađen sa Zakonom, Uredbom, ali i sa ZR-om ili ponuditi samo izmjene postojećeg ugovora o radu.

Sukladno članku 10. ZR-a radni odnos zasniva se ugovorom o radu, kao suglasnim očitovanjem volja dviju ugovornih strana (radnika i poslodavca) o bitnim sastojcima ugovora.

Tako postojeći ugovor o radu može biti izmijenjen aneksom ugovora, odnosno sklapanjem novog ugovora (uz naznaku da je zaposlenik do sada radio na određenom radnom mjestu na temelju prethodno sklopljenih ugovora) ili odlukom o otkazu s ponudom izmijenjenog ugovora o radu.

Smatramo da je potrebno postupiti u skladu s odredbom članka 36. stavak 4. Zakona i ponuditi radniku izmjenu (aneks/dodatak) ugovora o radu u skladu s odredbama Zakona.

Na taj način osigurana je i zaštita iz članka 36. stavak 6. Zakona, prema kojoj službenik i namještenik u javnoj službi, koji smatra da mu je pogrešno utvrđeno prevođenje naziva radnog mjesta i novi koeficijent za obračun plaće, ima pravo zatražiti ispravak.

4.2. ZAHTJEV ZA ISPRAVAK POGREŠNO UTVRĐENOG PREVOĐENJA NAZIVA RADNOG MJESTA I NOVOG KOEFICIJENTA ZA OBRAČUN PLAĆE
U Zakonu nije naveden rok za podnošenje ovog zahtjeva radi ispravka pa bi bilo nužno da taj rok odredi čelnik javne službe u trajanju od osam dana od dana ponude izmijenjenog ugovora o radu, u skladu s odredbama Zakona.

Ovaj zahtjev za ispravak službenik/namještenik je dužan sastaviti u pisanom obliku i potpisati ga te ga neposredno podnijeti u pisarnicu javne službe ili poslati preporučenom poštanskom pošiljkom na poslovnu adresu javne službe, odnosno na službenu adresu elektroničke pošte čelnika javne službe.

Ako čelnik javne službe utvrdi da je zahtjev osnovan, obavijestit će službenika i namještenika pisanim putem o prihvaćanju njegova zahtjeva, a ako utvrdi da zahtjev nije osnovan, dužan je donijeti odluku o odbijanju zahtjeva, a službenik i namještenik može tražiti zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom, sukladno općem propisu o radu.

Ni ovdje Zakon nije odredio rok u kojem će čelnik javne službe odlučiti o osnovanosti zahtjeva za ispravak. Ako čelnik javne službe prihvati zahtjev za ispravak dužan je dostaviti pisano očitovanje o tome službeniku/namješteniku, odnosno dostaviti mu i izmijenjeni aneks ugovora o radu. Ako čelnik javne službe odbije zathjev za ispravak tada službeniku/namješteniku – podnositelju zahtjeva treba dostaviti pisanu odluku o odbijanju zahtjeva za ispravak u smislu članka 132. ZR-a. U tom slučaju službenik/namještenik u smislu članka 133. stavak 1. i 2. ZR-a može u roku od petnaest dana od dostave navedene odluke o odbijanju zahtjeva za ispravak zahtijevati od čelnika javne službe zaštitu i ostvarenje svoga prava, a ako čelnik javne službe u roku od petnaest dana od dostave zahtjeva za zaštitu prava ne udovolji tom zahtjevu, službenik/namještenik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu prava pred nadležnim sudom.

4.3. ODBIJANJE POTPISIVANJA IZMJENE UGOVORA O RADU I POSTUPANJE POSLODAVCA
Ako radnik odbije potpisati ponuđene izmjene ugovora o radu, poslodavac može postupiti sukladno članku 123. ZR-a, odnosno otkazati ugovor i istodobno predložiti radniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora). Ako u roku kojeg odredi poslodavac, a koji ne može biti kraći od osam dana, službenik/namještenik ne prihvati ugovor o radu pod izmijenjenim uvjetima, otkazuje mu se ugovor o radu, s tim što čelnik javne službe mora prije toga provesti savjetovanje s radničkim vijećem/sindikalnim povjerenikom. Ako, pak, službenik/namještenik prihvati ponudu poslodavca, pridržava pravo pred nadležnim sudom osporavati dopuštenost takvog otkaza ugovora.

4.4. KOME JE SVE POSLODAVAC DUŽAN PONUDITI IZMJENU UGOVORA O RADU
U primjeni odredbe članka 36. stavak 4. Zakona, nadležna ministarstva u pojedinim područjima javnih službi izdala su odgovarajuće upute prema kojima čelnik javne službe nije u obvezi ponuditi svim radnicima izmjene ugovora o radu već samo onima čije je ugovore potrebno izmijeniti zbog promjena u nazivu radnog mjesta, odnosno ako ugovor o radu sadržava podatak o koeficijentu, bruto plaći, dodacima te ostalim primicima. Ako u ugovoru prethodno nije bio naveden koeficijent ni sada ga ne treba unositi u ugovor, već poslodavac, kao i do sada, može uputiti na primjenu odgovarajućih propisa (v. Uputu Ministarstva znanosti i obrazovanja, KLASA: 011-01/24-01/00029; URBROJ: 533-05-24-0002 od 8. ožujka 2024.).

4.5. PRAVO NA DODATAK ZA ZAVRŠEN STUDIJ NA POSLIJEDIPLOMSKOJ RAZINI I ZNANSTVENI STUPANJ MAGISTRA ZNANOSTI I DOKTORA ZNANOSTI
Napominjemo da prema članku 42. Zakona, zatečeni službenici i namještenici koji su do dana stupanja na snagu Zakona stekli pravo na dodatak za završen studij na poslijediplomskoj razini - sveučilišni specijalistički studij (spec. i univ. spec. - razina VII.2. Hrvatskog kvalifikacijskog okvira ili završen poslijediplomski stručni studij koji se izvodi na sveučilištu - kratica mr. uz naznaku struke - predbolonjski studiji) te znanstveni stupanj magistra znanosti i doktora znanosti, a kojima taj studij nije uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta i ne odnosi se na područje kojim se službenik u okviru poslova svog radnog mjesta bavi, ostvaruju pravo na dodatak za završen studij na poslijediplomskoj razini u visini postotka uvećanja koji je ostvaren do dana stupanja na snagu Zakona. Taj dodatak obračunava se na osnovnu plaću, uvećanu za dodatak za radni staž. Navedeni dodatak zatečeni službenici i namještenici zadržavaju do prestanka radnog odnosa u javnim službama, odnosno iznimno do rasporeda na radno mjesto, odnosno sklapanja ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je uvjet završen studij na poslijediplomskoj razini.

U svezi s navedenim dodatkom, Mininistarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike izdalo je uputu vezanu uz primjenu Zakona i Uredbe u području znanosti i visokog obrazovanja: „Prilikom izračuna novih koeficijenata dodatak za doktorat je uključen u koeficijente radnih mjesta rektora, prorektora, dekana, prodekana, dekana fakulteta bez pravne osobnosti, prodekana fakulteta bez pravne osobnosti, ravnatelja instituta, pomoćnika ravnatelja instituta, pročelnika sveučilišnog odjela i zamjenika pročelnika sveučilišnog odjela. Navedeno znači da se na navedenim radnim mjestima ne može dodatno obračunavati dodatak za doktorat, ili bilo koji drugi stupanj obrazovanja na poslijediplomskoj razini.“

4.6. OSTALE ŽURNE OBVEZE U PRIMJENI NOVIH PROPISA
Podaci o novim nazivima radnih mjesta i koeficijentima za službenike i namještenike u javnim službama unijet će se slijedom odredbe članka 36. stavak 7. Zakona u Registar zaposlenih u državnoj službi i javnim službama u roku 30 dana od stupanja na snagu Uredbe.

Sljedeća obveza javnih službi propisana je odredbom članka 37. Zakona, prema kojoj su čelnik javne službe odnosno upravljačko tijelo obvezni donijeti pravilnik o unutarnjem redu, odnosno opći akt o sistematizaciji radnih mjesta u skladu s Uredbom, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Uredbe, odnosno do 1. rujna 2024. Nakon toga, čelnik javne službe dužan je u roku 30 dana od dana stupanja na snagu općeg akta o sistematizaciji, donesenog u skladu s odredbama Zakona, ponuditi službenicima i namještenicima izmjenu ugovora o radu, ako se radi o promjeni u odnosu na ugovor sklopljen na temelju članka 36. stavak 4. Zakona. I na ponudu ove izmjene ugovora o radu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe općeg propisa o radu.

5. OGLEDNI PRIMJER IZMJENA I DOPUNA UGOVORA O RADU

__________________ u _______________ (naziv ustanove), OIB: _______________, ___________, ___________ (sjedište i poslovna adresa ustanove), koju zastupa ravnatelj _____________________, s jedne strane

i

______________________ (ime i prezime radnika), ___________________ (adresa radnika), OIB: _______________________

sklopili su u dana 16. ožujka 2024.

 

IZMJENE I DOPUNE UGOVORA O RADU NA NEODREĐENO VRIJEME

Članak 1.

Na temelju članka 11. i 15. Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23), članka 36. stavka 3. i 4. Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama (Nar. nov., br. 155/23), članka 26. Uredbe o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama (Nar. nov., br. 22/24) i članka _____ Pravilnika o radu te članka ____ Statuta ______________________ (ustanova) u Ugovoru o radu na neodređeno vrijeme sklopljenog dana __________________ godine, članak ___ stavak __ mijenja se i glasi:

„Utvrđuje se da je radnik zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom za položaj ___________ vrste – _____________ (naziv postojećeg radnog mjesta iz ugovora o radu) koje se prevodi u radno mjesto – _______________, svrstano u _______ platni razred, za koje je utvrđen koeficijent za obračun plaće _________, što je utvrđeno člankom _________ Uredbe o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama.“

Iza stavka ____ dodaje se stavak ____ koji glasi:

„Radnik će poslove radnog mjesta obavljati sukladno odredbama Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta i opisu posla _____________________(ustanova) koji je sastavni dio ovoga Ugovora.“

Članak 2.

Članak mijenja se i glasi:

„Radno vrijeme, odmori i dopusti, otkazni rokovi, te ostala materijalna prava propisuju se zakonom, kolektivnim ugovorom i drugim predviđenim propisima.“

Članak 3.

Članak ____ mijenja se i glasi:

„Za obavljanje poslova iz članka ____ Ugovora u redovitom radnom vremenu, poslodavac će radniku isplaćivati plaću, uključujući dodatke na plaću, odnosno naknadu plaće prema odredbama Zakona o radu, Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama, Uredbi o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama, Temeljnom kolektivnom ugovoru za zaposlenike u javnim službama, Kolektivnom ugovoru za _________ (granski kolektivni ugovor) i drugim propisima i aktima _____________ (ustanova) koji se odnose na obračun plaće radnika u javnim službama, a sukladno posebnoj odluci o obračunu plaće.

U slučaju promjene koeficijenta temeljem Uredbe ili na drugi zakoniti način, a pod uvjetom da se ostali elementi plaće, odnosno sustav obračuna plaće, ne mijenja, radnik će imati pravo na plaću prema tako izmijenjenom koeficijentu bez potrebe promjene ugovora o radu.

Osnovica za plaću utvrđuje se kolektivnim ugovorom, odnosno odlukom Vlade Republike Hrvatske ako se kolektivnim ugovorom ne ugovori visina osnovice do donošenja državnog proračuna Vlade Republike Hrvatske za iduću godinu.

Poslodavac je dužan radniku isplaćivati plaću najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.“

Članak 4.

Iza članka _____ dodaje se novi članak _____, koji glasi:

˝Radnik ima pravo na dodatke na plaću sukladno Zakonu o plaćama u državnoj službi i javnim službama i kolektivnom ugovoru.

Dodatak na radni staž iznosi 0,5% na osnovnu plaću za svaku navršenu godinu radnog staža.

Dodatak na plaću za učinkovitost rada isplaćuje se radniku na temelju ocjena njegove učinkovitosti rada, sukladno Zakonu o plaćama u državnoj službi i javnim službama i posebnim propisima donesenim na temelju toga Zakona, nakon stupanja na snagu odredbi toga Zakona.

Radnik se promiče u plaći stjecanjem prava na dodatak na plaću za učinkovitost rada sukladno Zakonu o plaćama u državnoj službi i javnim službama, kada te odredbe Zakona službama stupe na snagu.

Dodatke za različite oblike organizacije rada (prekovremeni rad, noćni rad, smjenski rad, pripravnost i drugo) radnik ostvaruje sukladno Zakonu o plaćama u državnoj službi i javnim službama, Zakonu o radu i kolektivnom ugovoru.

Radnik može ostvariti dodatak za rad u izvanrednim okolnostima pod uvjetima koji su na temelju Zakonu o plaćama u državnoj službi i javnim službama ugovoreni u kolektivnom ugovoru.

Radnik može ostvariti pravo na jednokratnu novčanu nagradu za radne rezultate (bonus) koje je ostvario tijekom jedne kalendarske godine, sukladno Zakonu o plaćama u državnoj službi i javnim službama.“

Članak 5.

Članak ____ mijenja se i glasi:

„Materijalna prava radnika temeljem radnog odnosa sukladno kolektivnom ugovoru isplaćuju se prigodno, u pravilu jednom godišnje, odnosno zavisno od vrste i svrhe materijalnog prava.

Troškovi na koje radnik ima pravo sukladno kolektivnom ugovoru isplaćuju se nakon nastanka.“

Članak 6.

U ostalom dijelu Ugovor o radu na neodređeno vrijeme, sklopljen dana ostaje nepromijenjen.

Članak 7.

Prava i obveze iz ovih izmjena i dopuna Ugovora o radu primjenjuju se od 1. ožujka 2024. i uključuju plaću za ožujak 2024.

Ove izmjene i dopune Ugovora o radu sastavljene su u četiri istovjetna primjerka, od kojih jedan za radnika, a tri za __________ (ustanova).

 

KLASA: ___________

URBROJ: __________

U ____________, 16. ožujka 2024.

 

Radnik                                                                                                                              Ravnatelj

_______________                                                                                                  ________________

 

*prof. struč. stud., Veleučilište u Šibeniku.