25.09.2017.

Autonomija u sportu - zakonsko uređenje i praksa

Područje sporta dugo je bilo izvan dometa ozbiljnije regulacije i većina europskih država, skoro do kraja prošlog stoljeća, sportskim je organizacijama omogućavala potpunu samostalnost u odnosu na javnu vlast. Postupna regulacija i intervencije države u područje sporta u prvi plan istaknuli su pitanje »granica« do kojih bi vlast1 smjela ili mogla propisima i odlukama regulirati neko sportsko područje.

18.09.2017.

Novosti u ovršnom postupku

Predavači savjetovanja su bili Damir Kontrec, dipl. iur., sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske, i Sandra Cindrić, dipl. iur., viša specijalistica za pravnu podršku Financijske agencije. Kako u ovrsi, osim sudova sudjeluje i Financijska agencija, sudionici savjetovanja, osim o praksi i stajalištima sudova u ovršnom postupku, iz prve su ruke čuli i o načinu postupanja Financijske agencije kad ona provodi ovrhu.

18.09.2017.

Odgovornost i kultura zastupnika Hrvatskog sabora

11.09.2017.

Ne bis in idem

Praksa Europskog suda za ljudska prava u tumačenju načela ne bis in idem izražena u presudi Maresti protiv Hrvatske, uzburkala je stručnu javnost i imala je za posljedicu preispitivanje „kaznenih“ granica hrvatskog prekršajnog zakonodavstva, te odnosa kaznenih i prekršajnih postupaka. Da je riječ o složenom, ali i osjetljivom pitanju kaznenopravne politike svake zemlje, shvatio je i Europski sud te je presudom A. i B. protiv Norveške, koju je donijelo Veliko vijeće Suda, nadogradio svoju dosadašnju praksu izraženu u vodećoj presudi o ovom pitanju - Zolotukhin protiv Rusije, a čiji ratio prati i presuda Maresti.

04.09.2017.

Venecijanska komisija - luconoša ustavnih vrijednosti

Već neko vrijeme Europa se suočava s izazovima koji se značajno odražavaju na položaj i ulogu ustavnih sudova u zemljama koje još uvijek nose obilježja novih demokracija. Mađarski Ustav iz 2012. uzburkao je europsku scenu bitnim smanjenjem ovlasti nacionalnog Ustavnog suda, suda koji je odigrao ključnu ulogu u mađarskoj tranziciji i koji je u prvi plan postavio zaštitu ljudskih prava te promociju europskih pravnih standarda. Iste godine u središtu ustavne krize našao se i rumunjski Ustavni sud zbog sukoba između predsjednika Traiana Basescua i premijera Victora Pontea oko predstavljanja Rumunjske u Europskom vijeću. Kontroverze oko izbora ustavnih sudaca te smanjenja ovlasti Ustavnog suda u Poljskoj, započete 2015. godine, još se nisu stišale, a nova kriza već trese tu državu zbog reforme pravosuđa koja dovodi u pitanje neovisnost i nepristranost sudbene vlasti. Iako situacija s hrvatskim Ustavnim sudom nije poprimila tako ozbiljne razmjere kao u navedenim državama, ne može se reći da je stabilna. Izbor sutkinja i sudaca hrvatskog Ustavnog suda, granice njegovih ovlasti te njegov rad općenito predmet su višegodišnjeg interesa stručne i šire javnosti. Europska komisija za demokraciju putem prava Vijeća Europe, poznatija kao Venecijanska komisija, svjedok je svih tih izazova, ali i svih promjena na europskom kontinentu počevši od pada Berlinskog zida.