Zagreb, 5. rujna 2017., nakon ljetne stanke, u prisutnosti velikog broja sudionika, održano je, prvo u nizu planiranih savjetovanja u organizaciji Novog informatora, u Sheraton Zagreb Hotelu, pod nazivom ≫Novosti u ovršnom postupku≪. Povod za održavanje savjetovanja je donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (Nar. nov., br. 73/17), koji je stupio na snagu 3. kolovoza 2017., osim nekih odredaba koje su stupile na snagu 1. rujna 2017. Predavači su bili Damir Kontrec, dipl. iur., sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske, i Sandra Cindrić, dipl. iur., viša specijalistica za pravnu podršku Financijske agencije. Kako u ovrsi, osim sudova sudjeluje i Financijska agencija, sudionici savjetovanja, osim o praksi i stajalištima sudova u ovršnom postupku, iz prve su ruke čuli i o načinu postupanja Financijske agencije kad ona provodi ovrhu. Predavači su svojim predavanjima obuhvatili sve novine predviđene izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, koje su podijelili u nekoliko cjelina. Tako je Damir Kontrec govorio o novinama u predlaganju i određivanju ovrhe i pravnim lijekovima te novinama u ovrsi na nekretninama, posebno kad se radi o jedinoj nekretnini u kojoj stanuje ovršenik i koja je, u pravilu, izuzeta od ovrhe. Nadalje, govorio je o ovrsi na plaći odnosno povećanju iznosa izuzetnog od ovrhe za određene ovršenike te o prijelaznim i završnim odredbama, koje su uvijek važne s obzirom na česte izmjene zakona jer određuju koji se propis u određenom vremenu primjenjuje. O novostima koje donose izmjene Ovršnog zakona te možebitnim dvojbama u postupanju kad se radi o ovrsi na novčanim sredstvima, izlagala je Sandra Cindrić. Nadalje, govorila je i o ovrsi na temelju strane sudske odluke, a posebno o uspostavi postupka za europski nalog za blokadu računa. Taj institut predstavlja novost u Ovršnom zakonu i reguliran je posebnom glavom, odnosno člancima 364.a-364.d Ovršnog zakona. U praksi su se postavila mnoga pitanja vezana uz ovrhu koju provodi Financijska agencija i koju provodi poslodavac, jer su račun u banci i plaća dva različita predmeta ovrhe. O toj temi, koja je bila i posljednja, vrlo razložno govorila je također Sandra Cindrić. Na savjetovanju su razjašnjena mnoga pitanja i otklonjene mnoge dvojbe koje bi se mogle javiti u primjeni Ovršnog zakona i u tom je smislu savjetovanje bilo edukativno, informativno i korisno. Svakako treba spomenuti da su tome u velikoj mjeri pridonijeli i sudionici savjetovanja sa svojim pitanjima, koja su bila zanimljiva, stručna i ukazivala su na nedorečenosti ili nelogičnosti pojedinih odredaba izmjena i dopuna Ovršnog zakona. Zaključeno je da izmjene i dopune Ovršnog zakona imaju naglašenu socijalnu dimenziju kad se radi o ovrsi na jedinoj nekretnini u kojoj ovršenik stanuje, ali i da ograničavanje ovrhe može dovesti u pitanje učinkovito i brzo namirenje ovrhovoditelja/vjerovnika, što može imati negativne implikacije na pravni promet. Valja imati na umu da se u ovršnom postupku ne razrješavaju građanskopravni i drugi pravni odnosi, nego da se u tom postupku samo provodi prisilno ostvarenje tražbine, u pravilu, na temelju odluka kojima je odlučeno o nekom materijalnopravnom odnosu. Urednica i moderatorica savjetovanja bila je urednica-savjetnica Biljana Barjaktar, dipl. iur.