Pravilnik o postavljanju kioska, drugih građevina gotove konstrukcije i pokretnih naprava na području Grada Zagreba

PRAVILNIK

o postavljanju kioska, drugih građevina gotove konstrukcije i pokretnih naprava na području Grada Zagreba

Članak 1.

Ovim se pravilnikom određuje način postavljanja kioska i drugih građevina gotove konstrukcije na javnim površinama kojima upravlja Grad Zagreb (dalje u tekstu: javne površine) i način postavljanja pokretnih naprava.

Postavljanje kioska i drugih građevina gotove konstrukcije

Članak 2.

Kiosci i druge građevine gotove konstrukcije (u daljnjem tekstu kiosci) postavljaju se privremeno na javne površine prema posebnoj gradskoj odluci.

Kiosci se postavljaju u svrhu upotpunjavanja ponude trgovine na malo izvan prodavaonica i tržnica i ponude uslužnih djelatnosti u naseljima u kojima je takva ponuda deficitarna.

Oblikovni i prostorni uvjeti za postavljanje kioska

Članak 3.

Kiosci, kao elementi urbane opreme, svojim oblikovanjem moraju biti usklađeni s prostorom na koji se postavljaju.

Kiosci moraju biti izrađeni od metalne konstrukcije sa staklenom ili metalnom ispunom. Konstrukcija kioska je, u pravilu, sive odnosno smeđe boje s metalnim odsjajem ili sličnih tamnih boja. Boja kioska ne smije biti bijela, niti upadljivih intenzivnih boja. Staklo, kao ispuna, mora biti u pravilu bezbojno, prozirno.

Kiosk mora imati ravan krov. Iznimno, kosi krov mogu imati dva kioska tradicionalnog oblikovanja postavljena na Trgu bana Josipa Jelačića.

Na kioske je moguće postaviti reklamni natpis (u daljnjem tekstu: natpis) veličine do 150 cm x 40 cm s imenom poslovnog subjekta ili obavijest o djelatnosti koja se obavlja u kiosku, bez mogućnosti isticanja bilo kakvih reklamnih poruka.

Natpis se postavlja plošno na sljedeće načine:

- paralelno s linijom prednje strane kioska iznad korisničkog dijela do visine gornjeg ruba kioska;

- paralelno s linijom prednje strane kioska iznad gornjeg ruba tako da ukupna visina montirane reklame ne prelazi 50 cm mjereno od gornjeg ruba kioska.

Po obliku natpis može biti: od pojedinačnih slova, ploča, svjetleća sandučasta reklama ili natpis ugrađen u izložni portal.

Natpis može imati ugrađenu rasvjetu.

Na vanjske dijelove kioska nije dopušteno na vidljiv način montirati instalacije ili dijelove uređaja za ventilaciju i/ili klimatizaciju.

Na korisničkom dijelu kioska može se postaviti ravna sklopiva tenda s rolo mehanizmom, bez reklamnih poruka, bijele, krem ili sličnih neupadljivih boja. Na preklopu tende moguće je istaknuti natpis i logotip tvrtke, bez reklamnih poruka.

Javnu površinu moguće je zauzeti samo za postavljanje kioska, bez dodatnih polica, vitrina za izlaganje, osim polica za izlaganje voća i povrća, te cvijeća.

Iznimno, na bočnom dijelu kioska moguće je postaviti osvijetljenu vitrinu (city light), osim na kioscima koji se nalaze na području zaštićenoga kulturnog dobra - Povijesne urbane cjeline Grad Zagreb, i to na dijelu kulturnog dobra koji je obuhvaćen sustavom zaštite "A".

Prometni uvjeti za postavljanje kioska

Članak 4.

Svaki pojedini kiosk i grupe kioska moraju biti smješteni tako da ne umanjuju preglednost ili ometaju promet pješaka ili vozila.

Udaljenost kioska od ruba kolnika (mjereno od unutarnje strane rubnjaka) mora iznositi minimalno 0,5 m, mjereno od najistaknutijeg dijela kioska.

Udaljenost kioska od raskrižja mora iznositi minimalno 10,0 m mjereno od početka radijusa za desno skretanje.

Veličine i namjene kioska

Članak 5.

U kioscima koji se postavljaju na javne površine mogu se obavljati trgovina na malo, ugostiteljske i uslužne djelatnosti.

Članak 6.

Kiosk koji se postavlja na javnu površinu može imati do 12,0 m² građevinske (bruto) površine.

Ovisno o djelatnosti koja se u kiosku obavlja, dopuštena građevinska (bruto) površina mora biti manja za sljedeće djelatnosti:

1. Trgovina na malo:

- kiosk u kojem se obavlja djelatnost trgovine novinama i duhanskim prerađevinama, može imati do 9,0 m² građevinske (bruto) površine. Iznimno, kiosci ove djelatnosti koji u svojim gabaritima imaju integrirane rashladne vitrine mogu imati do 12,0 m² građevinske (bruto) površine;

- kiosk u kojem se obavlja djelatnost trgovina cvijećem i svijećama, odnosno suvenirima može imati do 8,0 m² građevinske (bruto) površine;

- kiosk u kojem se obavlja djelatnost prodaje lutrije, karata ili propagandnog materijala, može imati do 6,5 m² građevinske (bruto) površine.

2. Ugostiteljska i uslužna djelatnost:

- kiosk u kojem se obavlja uslužna djelatnost pečenja plodina može imati do 8,0 m² građevinske (bruto) površine;

- kiosk u kojem se obavlja djelatnost popravaka ili izrada predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo može imati do 8,0 m² građevinske (bruto) površine.

Sanitarno-tehnički i higijenski uvjeti za postavljanje kioska

Članak 7.

Za postavljanje kioska, bez obzira na djelatnost koja se u njima obavlja, potrebno je:

- osigurati sanitarno-tehničke i higijenske uvjete skupljanja otpadnih tvari;

- osigurati primjerenu i dostatnu prirodnu i/ili umjetnu izmjenu zraka u kiosku;

- osigurati da buka koja nastaje kao posljedica obavljanja djelatnosti ne prelazi najviše dopuštene razine;

- osigurati zaštićen otvor na kiosku s odgovarajuće izvedenom rubnom daskom za izdavanje robe;

- osigurati priključak na električnu mrežu.

Za postavljanje kioska u kojima se obavlja trgovina na malo mješovitom robom (prehrambenim proizvodima, voćem i povrćem i sl.), pored uvjeta navedenih u stavku 1. ovog članka, potrebno je:

- osigurati dovoljne količine zdravstveno ispravne tekuće vode;

- osigurati sanitarno-tehničke i higijenske uvjete odvodnje otpadnih voda;

- ovisno o vrsti proizvoda osigurati i odgovarajuće temperaturne uvjete za rukovanje s njima i njihovo izlaganje;

- osigurati umivaonik za pranje ruku s toplom i hladnom tekućom vodom i higijensko sušenje;

- izvesti podne, zidne i stropne površine, te rubnu dasku za izdavanje od nepropusnog, neupijajućeg, perivog i neotrovnog materijala.

Za postavu kioska u kojima se obavlja uslužna djelatnost ugostiteljstva, pored uvjeta iz stavka 1. i stavka 2. ovog članka potrebno je:

- osigurati unutarnju visinu kioska najmanje 2,80 m, odnosno najmanje 2,50 m, ako je ugrađen klima-uređaj koji omogućuje izmjenu zraka;

- osigurati točionik prema posebnim propisima;

- osigurati prostor za pripremu jela u točioniku i priručni prostor za čuvanje hrane i pića; iznimno, kiosk ne mora imati prostor za pripremu hrane u točioniku ukoliko se samo pripremaju i poslužuju pića i napitci;

- osigurati iznad termičkog bloka napu dovoljnog kapaciteta odzračivanja;

- osigurati priručni prostor za čuvanje hrane i pića, dovoljno zračan i opremljen rashladnim uređajima odgovarajućeg kapaciteta.

Postavljanje pokretnih naprava

Članak 8.

Pokretne naprave se postavljaju privremeno za obavljanje djelatnosti trgovine na malo te pružanje ugostiteljskih i drugih usluga.

Oblikovni i prostorni uvjeti za postavljanje pokretnih naprava

Članak 9.

Pokretne naprave, kao elementi urbane opreme, svojim oblikovanjem moraju biti usklađeni s prostorom u kojem se postavljaju.

Pokretna naprava je, u pravilu, otvorenog tipa, a korisnik se nalazi izvan pokretne naprave.

Iznimno, zbog specifičnih potreba, dopuštena je zatvorena konstrukcija pokretne naprave kada se postavlja čuvarska kućica i kada se postavljaju pokretne naprave prigodom božićno-novogodišnjeg i uskršnjeg sajma i drugih manifestacija od interesa za Grad.

Pokretna naprava mora biti jednostavnog i modernog oblikovanja za izradu koje je poželjna uporaba prirodnih materijala (drvo, metal i sl.) tamnijih neupadljivih boja (siva, smeđa, crna i sl.), izuzevši pokretne naprave standardiziranog izgleda proizvođača (ledenica, bankomat, automat i sl.).

Jednu rashladnu vitrinu za prodaju osvježavajućih napitaka i ledenicu za prodaju sladoleda moguće je iznimno postaviti uz kiosk, paralelno s linijom prednje strane (korisničkog dijela) kioska ako to prostorne mogućnosti dopuštaju. Lokacije i broj rashladnih vitrina utvrđuju se posebnim propisima.

Unutar pokretne naprave mora biti smještena sva prodajna roba, pribor, priključci i otpad.

Energent za obavljanje djelatnosti može biti ugljen, plinska boca, akumulator i slično, a smješta se unutar pokretne naprave.

Prigodom obavljanja djelatnosti korisnik pokretne naprave, u pravilu, stoji, no predviđena je i mogućnost sjedenja (odmor korisnika).

Sjedalica treba zauzimati što manje prostora izvan naprave a kad naprava nije u funkciji, sjedalica treba biti spremljena unutar naprave.

Kod mobilne naprave sjedalica se s javne površine uklanja zajedno s napravom.

Na vanjskom prednjem dijelu pokretne naprave moguće je u pravilu postaviti natpis veličine do 50 x 30 cm s imenom poslovnog subjekta ili obavijest o djelatnosti koja se na pokretnoj napravi obavlja, bez mogućnosti isticanja bilo kakvih reklamnih poruka.

Pokretna naprava, u pravilu, ima priključak na električnu mrežu.

Prometni uvjeti za postavljanje pokretnih naprava

Članak 10.

Pokretne naprave moraju biti smještene tako da ne umanjuju preglednost, ne zaklanjaju vertikalnu i horizontalnu signalizaciju, ne smanjuju kut preglednosti ili ometaju promet pješaka i vozila.

Veličine i namjene pokretnih naprava

Članak 11.

Pokretna naprava koja se može postaviti prema tipu, veličini i djelatnosti:

1. Trgovina na malo:

- pokretna naprava na kojoj se obavlja djelatnost prodaja novina može imati tlocrtnu površinu do 2,0 m²,

- pokretna naprava na kojoj se obavlja djelatnost prodaja stripova može imati tlocrtnu površinu do 2,0 m²,

- pokretna naprava na kojoj se obavlja djelatnost prodaja knjiga može imati tlocrtnu površinu do 2,0 m²,

- pokretna naprava na kojoj se obavlja djelatnost prodaja suvenira može imati tlocrtnu površinu do 2,0 m²,

- pokretna naprava na kojoj se obavlja djelatnost prodaja umjetničkih slika može imati tlocrtnu površinu do 2,0 m²,

- pokretna naprava na kojoj se obavlja djelatnost prodaja cvijeća, svijeća i slično može imati tlocrtnu površinu do 2,0 m²,

- pokretna naprava na kojoj se obavlja djelatnost prodaja sladoleda je ledenica standardiziranog izgleda proizvođača,

- pokretna naprava na kojoj se obavlja djelatnost prodaja osvježavajućih napitaka je rashladna vitrina standardiziranog izgleda proizvođača.

2. Pružanje drugih usluga:

- pokretna naprava na kojoj se obavlja djelatnost pečenje i prodaja plodina (pečenje kokica, kestena, kukuruza, prodaja koštica, lješnjaka i sl.), može imati tlocrtnu površinu do 2,0 m²,

Peć za pečenje kestenja te pečenje i kuhanje kukuruza koristi se kao odvojeni element a postavlja se uz osnovnu napravu.

Materijal za potpalu (energent), voda za kuhanje i otpad moraju biti smješteni u zatvorenom dijelu naprave,

- pokretna naprava na kojoj se obavlja djelatnost čišćenje obuće može imati tlocrtnu površinu do 1,0 m² (uz čišćenje obuće na pokretnoj napravi se mogu prodavati samo vezice za obuću),

- pokretne naprave za brzo fotografiranje, bankomati i sl. su automati standardiziranog izgleda proizvođača (fotoautomat, bankomat i sl.), koja može zauzimati do 0,5 m².

3. Prigodne manifestacije:

- pokretne naprave koje se postavljaju na javne površine prigodom božićno-novogodišnjih ili uskršnjih blagdana mogu imati tlocrtnu površinu do 4 m². Zbog specifičnih potreba dopuštena je zatvorena konstrukcija naprave unutar koje se moraju nalaziti prodavač, sva prodajna roba, pribor, priključci i otpad,

- pokretna naprava - čuvarska kućica i kućice slične namjene su naprave zatvorenog tipa, mogu imati tlocrtnu površinu do 4 m²,

- pokretna naprava - ugostiteljska prikolica, prikolica za ambulantnu prodaju, te vozilo za istu namjenu je zatvorenog tipa, može imati tlocrtnu površinu do 14 m².

Šatori za pružanje ugostiteljske djelatnosti i sl. povodom raznih manifestacija i sl. mogu imati i veću površinu.

Postavljanje otvorenih terasa ugostiteljskih objekata

Članak 12.

Otvorene se terase postavljaju radi pružanja ugostiteljskih usluga na otvorenom prostoru, u pravilu, tijekom kalendarske godine kad su povoljnije vremenske prilike, postavljanjem stolova i stolica te naprava za zaštitu od sunca i atmosferilija (u nastavku teksta: oprema otvorene terase).

Način postavljanja otvorenih terasa

Članak 13.

Otvorene se terase postavljaju ispred ugostiteljskih objekata, zanatskih ili drugih radnji (u pravilu ispred pročelja toga poslovnog prostora), bez mogućnosti postavljanja na javnoj zelenoj površini, osobito u parkovima, drvoredima, na ozelenjenim dijelovima zemljišta oko i između zgrada, na konstrukcijama koje premošćuju zelene površine (montažno-demontažne podloge, tj. podesti) ili na lokacijama nasuprot ugostiteljskog objekta ukoliko se posluživanje hrane i pića obavlja prelazeći kolnik.

Iznimno, u pješačkoj zoni, trgovima, te na drugim većim površinama bez prometa otvorene terase se mogu postavljati drugačije ovisno o prostornim mogućnostima.

Zauzimanje površine u svrhu organiziranja otvorenih terasa mora osigurati nesmetano korištenje zgrada i drugih objekata, urbane opreme kao što su klupe za sjedenje, kante za otpatke, stalci za bicikle, te se ne smije ugroziti sigurnost i redovan protok sudionika u prometu i onemogućiti prolaz vozilima javnih službi kao što su hitna pomoć, policija, vatrogasna vozila, komunalna služba i slično.

Iznimno, otvorena terasa se može postaviti i na parkirališno mjesto na javnoj površini, uz prethodnu suglasnost gradskog ureda nadležnog za promet i plaćanje naknade prema posebnom propisu o rezervaciji parkirališnog mjesta.

Ako se postavlja ograda otvorene terase, vanjski rub odobrene terase je i vanjski rub ograde (npr. žardinijere i sl.).

Javna površina može se zauzeti samo za postavljanje opreme terase, bez dodatnih vitrina, ledenica, hladnjaka i sl.

Članak 14.

Otvorene terase mogu se postavljati i uz kioske ugostiteljske djelatnosti ako to prostorne mogućnosti dopuštaju, osim unutar zone omeđene Gundulićevom od Masarykove do Ilice, Ilicom do Trga bana Jelačića, Trgom bana Josipa Jelačića, Petrinjskom do Tesline i Teslinom do Gundulićeve (u daljnjem tekstu: prve zone). Svim navedenim ulicama obuhvaćene su lijeva i desna strana.

Uvjeti za postavljanje otvorenih terasa propisani člankom 13. odgovarajuće se primjenjuju i za terase iz prethodnog stavka ovoga članka.

Članak 15.

Opremu otvorene terase čine stolovi, stolci, zaštitne naprave od sunca i atmosferilija, ograda i iznimno pomična montažna podloga (podest) i točionik.

Članak 16.

Stolovi i stolci moraju biti izrađeni od kvalitetnih materijala, a stolci estetski i ergonomski dobro oblikovani.

Unutar prve zone iz članka 14. ovog pravilnika stolovi i stolci moraju biti izrađeni od prirodnog materijala (drvo, metal i sl.).

Članak 17.

Naprave za zaštitu od sunca i atmosferilija otvorene terase su suncobran, tenda na pročelju građevine i montažno-demontažna nadstrešnica na dvama nosačima.

Članak 18.

Suncobran mora imati pomični oslonac na tlu, te mora biti izrađen tako da se lako sklapa i prenosi.

Suncobran mora biti izrađen od jednobojnoga zaštitnog platna, odnosno sličnoga prikladnog prirodnog materijala. Suncobrani ispred istoga ugostiteljskog objekta moraju biti jednake boje.

Na području prve zone postavljaju se suncobrani s drvenom konstrukcijom ili imitatom drva. Zaštitno platno suncobrana mora biti bijele, krem, svijetlosive, te sličnih neupadljivih boja.

Reklamna poruka proizvoda ili ime ugostiteljskog objekta može se postaviti na preklopu suncobrana.

Postavljen i otvoren suncobran smije natkrivati samo tlocrtnu površinu odobrene terase.

Članak 19.

Ravnu tipsku tendu s rolo mehanizmom (u daljnjem tekstu: tendu), kao zaštitu od sunca i atmosferilija iznad otvorene terase ugostiteljskog objekta, moguće je postaviti na pročelje objekta ako je raspoloživi prostor širine dovoljne za postavljanje jednog reda stolova uz sam vanjski zid građevine, odnosno paralelno s njime. Tenda ne može imati oslonce učvršćene u podlogu. Tenda mora biti bijele, krem, sive ili sličnih neupadljivih boja. Odabrana boja mora biti usklađena s bojom pročelja građevine na koju se postavlja.

Reklamnu poruku proizvoda ili ime ugostiteljskog objekta moguće je istaknuti na preklopu tende.

Postavljena i otvorena tenda smije natkrivati samo tlocrtnu površinu odobrene terase.

Bočne vertikalne strane nije dopušteno zatvarati najlonom ili nekim drugim materijalom, odnosno fiksnom konstrukcijom ili napravom, vertikalnim nadovezivanjem na tendu, odnosno postavljanjem ili ugradnjom "zimskog vrta" na javnoj površini.

Članak 20.

Montažno-demontažnu nadstrešnicu na dvama nosačima, od kojih je svaki na samo jednom mjestu pričvršćen za podlogu (u daljnjem tekstu: nadstrešnicu), moguće je postaviti kao zaštitu od sunca i atmosferilija iznad otvorene terase ugostiteljskog objekta na javnoj površini. U pravilu, ukoliko se postavlja nadstrešnica, ne postavljaju se druge naprave za zaštitu od sunca i atmosferilija. Nadstrešnica može biti isključivo sklopiva, s rolo mehanizmom.

Nadstrešnica mora biti bijele, krem, sive ili sličnih neupadljivih boja.

Ukoliko se na istom uličnom potezu postavljaju nadstrešnice iznad terasa u nizu, sve nadstrešnice trebaju biti usklađene po boji i oblikovanju.

Reklamnu poruku proizvoda ili ime ugostiteljskog objekta moguće je istaknuti na preklopu nadstrešnice.

Postavljena i otvorena nadstrešnica smije natkrivati samo tlocrtnu površinu odobrene terase.

Bočne vertikalne strane nije dopušteno zatvarati najlonom ili drugim materijalom, odnosno fiksnom konstrukcijom ili napravom, vertikalnim nadovezivanjem na nadstrešnicu, odnosno postavljanjem ili ugradnjom "zimskog vrta" na javnoj površini.

Ukoliko se na jednoj otvorenoj terasi postavlja više vrsta naprava za zaštitu od sunca i atmosferilija, one se moraju uskladiti u pogledu boje i materijala.

Članak 21.

Ograda otvorene terase visine je do 100 cm i bez obzira na vrstu materijala ne smije se pričvršćivati na javnu površinu i postavljati u pješačkoj zoni, osim u slučajevima kada se za potrebe postavljanja terasa mora postaviti pomična montažna podloga iz članka 22. ovog pravilnika.

Kao ograda mogu se postaviti vaze ili žardinijere izrađene od drva, metala ili keramike (npr. terakota i sl.), te iznimno od kvalitetne plastike kao imitata keramike.

Biljni materijal za sadnju u vazama i žardinijerama su penjačice, cvjetnice, manje ukrasno grmlje, a u prvoj zoni i na trgovima: Zrinjevac, Strossmayerov trg, Trg kralja Tomislava, Trg Ante Starčevića, Trg Marka Marulića, Mažuranićev trg, Trg maršala Tita s obzirom na tradiciju, poželjna je sadnja egzota (kao što su oleandar, palma i sl.), a treba izbjegavati sadnju istovjetnih vrsta, osobito tuja.

Ograda može biti i od lijevano-željeznih profiliranih šipki jednostavnog oblika, s umetnutim ili ugrađenim vazama ili žardinijerama.

Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako se otvorena terasa postavlja uz rub pješačkog nogostupa prema kolniku zbog ograničenog prostora za postavljanje otvorene terase, ograda se mora postaviti od prozirnih tvrdih bezbojnih ploča imitata stakla, kao što su pleksiglas, leksan i slično, bez reklamnih poruka.

Članak 22.

Otvorena terasa postavlja se na postojeću opločenu ili asfaltiranu površinu.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako površina tla, zbog izrazitih neravnina ili velikog nagiba, ne omogućava korištenje, može se postaviti montažno-demontažna podloga (podest) na podkonstrukciji, izrađena od obrađenih dasaka prirodnih boja ili sličnih tamnijih neupadljivih boja, bez postavljanja tepiha, tapisona ili druge vrste prekrivala.

Montažno-demontažna podloga može biti visine minimalno potrebne za niveliranje postojeće neravne ili ukošene podloge, s time da na dijelu terase više kote mora biti u ravnini s hodnom plohom.

Montažno-demontažna podloga iz stavka 2. ovoga članka mora imati ugrađenu ogradu jednostavnog oblika, minimalno na stranicama na kojima je hodna ploha javne površine niža od hodne plohe montažne podloge.

Članak 23.

Točionik je montažno-demontažna naprava koja se postavlja na otvorenu terasu.

Točionik mora biti izrađen od kvalitetnog materijala, a svojom bojom i izgledom mora se uklopiti u prostor u koji se smješta.

Članak 24.

Radi svrhovitog korištenja javnih površina, prigodom postavljanja otvorenih terasa, u pravilu, određuju se dimenzije:

- minimalna širina prolaza koju treba osigurati između postavljene otvorene terase te horizontalne ili vertikalne zapreke je 180 cm;

- minimalna preporučljiva širina stola je promjera 60 cm;

- minimalna uporabna površina jednog stolca je 75/90 cm;

- minimalna uporabna površina stola promjera 60 cm sa četiri stolca je 105/130 cm, a prolaz između stolova promjera 60 cm je 130 cm.

Završne odredbe

Članak 25.

Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje važiti Pravilnik o postavljanju kioska i pokretnih naprava na području Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 6/06 i 7/06).

Članak 25.

Ovaj pravilnik stupa na snagu danom objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.