Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Resnik II

Na temelju članka 325. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/07), članka 26. b stavka 3. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i članka 38. točke 5. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06 i 18/06), Gradska skupština Grada Zagreba, na 35. sjednici, 24. travnja 2008., donijela je

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja Resnik II

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja Resnik II (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradila tvrtka Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim uredom za strategijsko planiranje i razvoj Grada.

Članak 2.

Plan se donosi za prostor omeđen na zapadu granicom s katastarskom česticom 3953 k.o. Resnik, na sjeveru postojećom ulicom Resnik 1, na istoku planiranim produžetkom Ulice Mije Haleuša i na jugu potokom Sopnica.

Detaljna granica obuhvata označena je na kartografskim prikazima Plana.

Područje obuhvata Plana iznosi oko 8,84 ha.

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

Planom se donose pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba, te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene prostora, uličnu i komunalnu mrežu, te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

Plan, sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja Resnik II, sastoji se od:

A) Tekstualnog dijela plana koji sadrži:

I. Obrazloženje

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. Odredbe za provođenje

B) Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1.000:

1. Korištenje i namjena površina

2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža

2.A. Prometna i ulična mreža

2.B. Komunalna infrastrukturna mreža

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

4. Način i uvjeti gradnje

Elaborat Plana iz stavka 1. ovog članka ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba sastavni je dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 5.

Površine javnih i drugih namjena određene su i razgraničene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:1.000, na kojem su detaljno razgraničene na zone sljedećih namjena:

- gospodarska namjena - proizvodna - planska oznaka I (ljubičasta)

- gospodarska namjena / trgovački kompleks - planska oznaka K2 (narančasta)

- zaštitne zelene površine - planska oznaka Z (zelena)

- površine infrastrukturnih sustava - planska oznaka IS (bijela)

U razgraničavanju prostora granice se određuju u korist zaštite prostora te ne smiju ići na štetu javnog prostora.

Građevine se na području obuhvata Plana mogu graditi samo na građevnim česticama koje obvezno moraju imati osiguran neposredan pristup s javnoprometne površine, priključak na mrežu za opskrbu električnom energijom i vodom te odvodnju otpadnih voda.

1.1. Gospodarska namjena - proizvodna (I)

Članak 6.

U kazeti B planira se gradnja građevina gospodarske namjene - proizvodne (I).

Pod građevinama gospodarske namjene - proizvodne (I) podrazumijevaju se industrijski, obrtnički, zanatski, gospodarski pogoni svih vrsta, skladišni prostori, poslovne, upravne, uredske i trgovačke građevine bez negativnog utjecaja na okoliš.

Na površinama proizvodne namjene (I) mogu se graditi i:

- prodavaonice, izložbeno - prodajni saloni i slični prostori i građevine,

- ugostiteljske građevine i građevine za zabavu,

- prometne građevine, javne garaže, športske građevine i površine te rasadnici,

- uredski prostori, istraživački centri i građevine javne i društvene namjene te drugi sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu,

- benzinske postaje.

1.2. Trgovački kompleks (K2)

Članak 7.

U kazeti A planira se gradnja građevine trgovačkog kompleksa (K2).

Pod trgovačkim kompleksom (K2) podrazumijevaju se veliki trgovački centri i veliki trgovački pogoni koji bitno utječu na urbanistički razvoj svojom vrstom, položajem i opsegom.

Na površinama trgovačkih kompleksa (K2) mogu se graditi i sve građevine poslovne namjene (K1).

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

Članak 8.

U obuhvatu kazete A planira se izgradnja građevine gospodarske namjene - trgovačkog kompleksa (K2).

Za izgradnju na području zone trgovačkog kompleksa (K2) u kazeti A propisuju se sljedeći uvjeti:

- najmanja površina građevne čestice iznosi 1.000 m²;

- omogućuje se gradnja slobodnostojećih građevina;

- najveća izgrađenost građevne čestice iznosi 50%;

- najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) iznosi 2,0;

- najveći broj nadzemnih etaža iznosi 5 (P+4), određen je sukladno tehnologiji i namjeni građevine;

- najveća visina građevine iznosi 20,0 m mjereno od kote konačno zaravnanog terena, sukladno tehnologiji i namjeni građevine;

- najmanji prirodni teren je 20% površine građevne čestice;

- obvezan je smještaj vozila na građevnoj čestici prema normativima iz GUP-a grada Zagreba za trgovačku namjenu;

- građevna čestice moraju imati osiguran neposredni pristup s javnoprometne površine;

- najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice je h/2, ali ne manje od 3,0 m, osim od javnoprometne površine;

- za trgovačke komplekse treba planirati zelenu tampon-zonu širine minimalno 10 m prema ostalim namjenama, osim prema javnoprometnim površinama;

- arhitektonska kompozicija i oblikovanje građevina moraju biti primjereni karakteru zone, osobito na potezima uz gradske avenije koji definiraju ulaz u grad.

Potreban broj parkirališno - garažnih mjesta određuje se prema normativima iz GUP-a grada Zagreba.

Parkirališne potrebe moraju se osigurati unutar zone K2, u sklopu građevine ili na pripadajućoj građevnoj čestici.

Članak 9.

U obuhvatu kazete B planira se izgradnja građevina gospodarske namjene - proizvodnih građevina (I).

Za izgradnju na području zone proizvodne namjene (I) u kazeti B propisuju se sljedeći uvjeti:

- izgradnja industrijskih, obrtničkih, zanatskih i gospodarskih pogona svih vrsta, skladišnih prostora, poslovnih, upravnih, uredskih i trgovačkih građevina;

- najmanja površina građevne čestice je 1.000 m²;

- omogućuje se gradnja slobodnostojećih i poluugrađenih građevina;

- najveća izgrađenost građevne čestice iznosi 50%;

- najmanji prirodni teren je 20% površine građevne čestice;

- najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) za proizvodnu namjenu iznosi 2,0;

- najveći broj etaža građevina je pet nadzemnih etaža (P+4);

- najveća visina građevina iznosi 20,0 m mjereno od kote konačno zaravnanog terena, a sukladno tehnologiji i namjeni građevine dijelovi građevine mogu biti i viši (dimnjaci i slično);

- obvezan je smještaj vozila unutar kazete B, u sklopu građevine ili na pripadajućoj građevnoj čestici, prema normativima iz GUP-a grada Zagreba za gospodarsku namjenu;

- potreban broj PGM određuje se prema normativima iz ove odluke za određenu namjenu;

- građevne čestice moraju imati osiguran neposredni pristup s javnoprometne površine;

- najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice je h/2, ali ne manje od 3,0 m, osim od javnoprometne površine;

- za proizvodnu namjenu treba planirati zelenu tampon - zonu širine minimalno 10 m prema ostalim namjenama, osim prema javnoprometnim površinama;

- arhitektonska kompozicija i oblikovanje građevina moraju biti primjereni karakteru zone.

Članak 10.

Koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) se izračunava s omjerom GBP-a samo nadzemnih etaža, ne računajući podzemne etaže.

Tlocrtna površina (zemljište pod građevinom) je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih nadzemnih dijelova građevine osim balkona na građevnu česticu, uključujući nadzemni dio podzemne etaže i nadstrešnicu prema članku 34. Odluke o donošenju GUP-a grada Zagreba te terase u prizemlju kada su one konstruktivni dio podzemne etaže.

Građevinska (bruto) površina ili GBP zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade uključivo površine lođa, balkona i terasa, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde.

3. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

Članak 11.

Trase i površine građevina i uređaja prometne i komunalne infrastrukturne mreže prikazane su na kartografskim prikazima 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.A. Prometna i ulična mreža i 2.B. Komunalna infrastrukturna mreža.

Detaljni raspored vodova komunalne infrastrukture unutar koridora cestovnih prometnica određenih Planom bit će utvrđen lokacijskom dozvolom. Lokacijskom dozvolom može se odrediti gradnja uređaja ili postrojenja sustava prometne ili komunalne infrastrukture i na površinama koje nisu označene u kartografskim prikazima ako se time ne narušavaju uvjeti korištenja površina.

Prometni i infrastrukturni koridori su sve površine i prateće građevine unutar Planom utvrđenih koridora ili zona potrebnih za gradnju ili funkcioniranje prometne i komunalne infrastrukture s pratećim građevinama. U osnovnoj razini cestovnih koridora predviđeno je urediti prometne površine te površine zaštitnog razdjelnog zelenila, ukoliko je predviđeno.

U prvom i drugom podzemnom sloju prometnih koridora predviđeno je polaganje uređaja u funkciji sustava telekomunikacijskog prometa, cjevovoda vodoopskrbe, javne odvodnje otpadne i oborinske vode, plinoopskrbe te elektroenergetskih kabela i kabela javne rasvjete.

Priključenje građevina na javnoprometne površine, odnosno postrojenja i/ili uređaje sustava prometne ili komunalne infrastrukture, bit će određeno posebnim uvjetima građenja.

3.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

3.1.1. Prometna i ulična mreža

Članak 12.

Prometna mreža gradit će se u skladu s kartografskim prikazom 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.A. Prometna i ulična mreža, u mjerilu 1:1.000, čiji su sastavni dio karakteristični profili prometnica.

Planom je određena ukupna širina profila prometnice te načelni raspored pojedinih površina unutar regulacijskih pravaca ulice. Konačno oblikovanje prometnice, uz moguća odstupanja rasporeda i širina pojedinih dijelova uličnog profila kao posljedice detaljnoga tehničkog rješavanja, definirat će se urbanističko - tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Preko uličnog koridora ostvaruje se kolni i pješački pristup do pojedinih kazeta, odnosno građevnih čestica, te se osigurava pojas unutar kojeg je omogućeno polaganje vodova prometne i komunalne infrastrukture.

Prilaz s građevne čestice na javnu prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava odvijanje prometa na javnoj prometnoj površini. Sve prometne površine moraju se graditi i opremati sukladno posebnim propisima određenim prometno - tehničkim uvjetima koji se odnose na formiranje raskrižja, prilaza raskrižju, autobusnih ugibališta, posebnih traka za javni prijevoz, signalizaciju i dr.

Članak 13.

Gornji stroj kolne površine, kao i drugih prometnih površina predviđenih za pristup i operativni rad vatrogasnih vozila, mora zadovoljiti zahtjeve u pogledu osiguranja minimalnoga osovinskog pritiska od 100 kN.

Za nesmetano i sigurno kretanje pješaka predviđeno je urediti pješačke hodnike te prilaze. Sve pješačke površine mogu se koristiti i za kolni pristup interventnih vozila.

Za kretanje pješaka planirano je uređenje pješačkih hodnika minimalne širine 1,5 m.

Za potrebe kretanja osoba smanjene pokretljivosti, osoba s djecom u kolicima i sl., na križanjima u sklopu pješačkih prijelaza obilježenih horizontalnom i vertikalnom signalizacijom predviđeno je izvesti upuštene pješačke hodnike. Hodnici u kontaktnom dijelu s kolnikom moraju biti izvedeni u istoj razini. Nagibi kao i površinska obrada skošenih dijelova hodnika trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.

Visina rubnjaka na svim mjestima gdje pješačke hodnike ili zelenilo odvajaju od kolnika iznosi 15 cm. Na parkiralištima i vatrogasnim pristupima visina rubnjaka ne smije prelaziti 12 cm.

Članak 14.

Poprečni nagibi pješačkih hodnika trebaju biti u padu od regulacijskih linija prema glavnoj osi koridora.

Poprečni nagibi kolnika mogu biti jednostrešni (od jednog do drugog ruba kolnika) ili dvostrešni (od osi kolnika prema vanjskim rubovima).

U svrhu osiguranja preglednosti, u zonama križanja nije dopuštena sadnja visokih nasada zelenila i grmlja niti postavljanje ograda, reklama, naprava ili drugih predmeta koji smanjuju punu preglednost u svim privozima ili svojim sadržajem mogu ugrožavati sigurnost odvijanja prometa.

Postavljanje prometne, druge signalizacije i opreme treba biti u skladu s prometnim projektom.

Prometno rješenje zone trgovačkog kompleksa treba biti detaljnije razrađeno izradom idejnog rješenja za izdavanje lokacijske dozvole.

Detaljna rješenja planirane ulične mreže bit će određena lokacijskom dozvolom.

3.1.2. Javna parkirališta i garaže

Članak 15.

Ne planira se gradnja zasebnih građevina za javne garaže.

Uz parkirališta na parcelama treba formirati zelene pojaseve širine 2,0 m (bez položene infrastrukture) za sadnju stabala, ili to isto osigurati sadnjom stabala nakon svaka 4 parkirališna mjesta.

Preporučene dimenzije stajanki za parkiranje su 5,00 x 2,50 m. Stajanke mogu biti i manje širine, ali ne uže od 2,30 m.

Na mjestima gdje su stajanke položene neposredno uz pješačke hodnike, stajanke ukupne dubine 5,0 m treba izvesti s nadvišenjem uz pješački hodnik dubine 0,40 m, te tako zapriječiti da vozila svojim stražnjim dijelom zadiru u koridor pješačkog hodnika.

Na javnim parkiralištima potrebno je osigurati najmanje 5% mjesta od ukupnog broja parkirališnih mjesta za vozila osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

3.1.3. Parkirališno - garažne potrebe

Članak 16.

Na području obuhvata rješavanje parkirališnih potreba predviđeno je u skladu s normativima određenim u GUP-u grada Zagreba prema sljedećim kriterijima i u odnosu na planiranu namjenu:

- trgovine 40 PGM / 1.000 m² GBP

- poslovni sadržaji 20 PGM / 1.000 m² GBP

- skladišta i sl. 8 PGM / 1.000 m² GBP

- ugostiteljstvo 1 PGM / 4 - 12 sjedećih mjesta.

Potreban broj PGM-a treba osigurati u zoni urbanističkog plana uređenja ili lokacijske dozvole, na vlastitom zemljištu, građevnoj čestici ili česticama. U građevinsku bruto površinu za izračun PGM-a ne uračunavaju se garaže i jednonamjenska skloništa.

Parkirališta u zoni K2 je obavezno izvesti zajedno sa sadnjom visokog zelenila, na način da se osigura sadnja dvoreda između parkirališnih redova.

3.1.4. Pješačke površine

Članak 17.

Površine za kretanje pješaka trebaju biti planirane u minimalnoj širini od 1,5 m. Iznimno, a ovisno o prostornim ograničenjima, mogu biti i uže, ali ne manje od 1,2 m.

3.1.5. Uvjeti za osiguranje nesmetanog kretanja osoba smanjene pokretljivosti

Članak 18.

Planom se za sve građane, bez obzira na dob i vrstu teškoća u kretanju, predviđa osiguranje nesmetanog pristupa javnim površinama.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih i urbanističkih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva. U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe smanjene pokretljivosti moraju se ugraditi iskošeni rubnjaci.

U provedbi Plana potrebno je primjenjivati propise i normative u svrhu smanjenja i eliminiranja postojećih i sprečavanja nastajanja novih urbanističko - arhitektonskih barijera.

3.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 19.

Za izgradnju nepokretne telekomunikacijske mreže osigurani su prostorni pojasevi u obostranim pješačkim hodnicima planiranih prometnica u skladu s kartografskim prikazom 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.B. Komunalna infrastrukturna mreža, u mjerilu 1:1.000.

Trase uređaja za prijenos sustava telekomunikacija određene su načelno, dok će se njihov točan položaj odrediti urbanističko - tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Svim građevnim česticama unutar područja obuhvata Plana bit će omogućen priključak na pristupnu telekomunikacijsku mrežu.

Planom se osiguravaju uvjeti za rekonstrukciju i gradnju distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora potrebnim brojem priključaka u cijelom urbanom području. DTK mrežu i kabele potrebno je polagati izvan kolnika, a na mjestima prijelaza kolnika treba postavljati zaštitne cijevi.

Distributivnu kanalizaciju treba graditi montažnim betonskim zdencima i PVC cijevima promjera 110 mm, te PEHD cijevima promjera 50, 40 i 32 mm, u koje će se uvlačiti telekomunikacijski kabeli različitog kapaciteta i namjene. Prema odredbama posebnih propisa treba dodati minimalno dvije cijevi koje će se koristiti za prijenos radijskih, TV i drugih signalnih kabela, a jedna je rezervna.

U koridoru produžene Ulice M. Haleuša dopuštena je izgradnja uličnog kabineta (ONU), dimenzija 2x1x2 m, koji se grade uz glavne ulice na razmaku od cca 600 m.

Telekomunikacijski operateri na području obuhvata Plana za sada nemaju planove izgradnje novih TK kapaciteta (UPS-a), ali to nije isključeno ukoliko se pojave zahtjevi korisnika koji premašuju rezerve u kapacitetima postojećeg UPS-a (izvan obuhvata Plana). U tom će slučaju u zoni K2, u prizemlju građevine trgovačkog kompleksa, biti potrebno osigurati kolokacijski prostor za smještaj telekomunikacijske opreme dimenzija 4 x 4 m.

Članak 20.

Unutar područja obuhvata prema normativima za njihovu gradnju bit će postavljene javne telefonske govornice na najpogodnijim lokacijama.

Javne govornice predviđeno je postavljati na javnim površinama kako bi se osigurala njihova cjelodnevna dostupnost. Lokacije javnih govornica treba uskladiti s mjestima sadržaja veće atrakcije, odnosno koncentracije ljudi.

U obuhvatu Plana moguća je gradnja osnovnih postaja antenskih stanica na krovne prihvate planiranih građevina. Gradnja antenskih stupova nije moguća.

3.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 21.

Vodovi komunalne infrastrukturne mreže polagat će se u koridorima planiranih prometnica u skladu s kartografskim prikazom 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.B. - Komunalna infrastrukturna mreža, u mjerilu 1:1.000.

Trase vodova komunalne infrastrukture određene su načelno, dok će se njihov točan položaj odrediti urbanističko - tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom, prema važećim propisima i stvarnim mogućnostima na terenu.

Postojeća mreža komunalne infrastrukture ostaje u funkciji do izgradnje nove mreže komunalne infrastrukture, osim vodova koji se nalaze unutar obuhvata koji će se staviti izvan funkcije. Prije izgradnje ulica u njihovom planiranom koridoru, odnosno poprečnom presjeku, potrebno je izgraditi vodove komunalne infrastrukture, u skladu s planiranim trasama.

Građevine u kazeti A (trgovački kompleks - K2) priključuju se na javnu infrastrukturu:

- kolni pristup: iz ulice Resnik 1, produžene Ulice M. Haleuša i planirane javnoprometne površine s južne strane kazete A,

- priključak na telekomunikacijsku mrežu: iz ulice Resnik 1, produžene Ulice M. Haleuša i planirane javnoprometne površine s južne strane kazete A,

- priključak na vodoopskrbnu i kanalizacijsku mrežu: iz ulice Resnik 1, produžene Ulice M. Haleuša i planirane javnoprometne površine s južne strane kazete A,

- priključak na elektroopskrbnu mrežu: preko TS koja će se graditi na građevnoj čestici trgovačkog komplesa u sklopu građevine,

- priključak na plinoopskrbnu mrežu: iz ulice Resnik 1, produžene Ulice M. Haleuša i planirane javnoprometne površine s južne strane kazete A.

Građevine u kazeti B (građevine gospodarske / proizvodne namjene - I) priključuju se na javnu infrastrukturu:

- kolni pristup: iz produžene Ulice M. Haleuša i planirane javnoprometne površine sa sjeverne strane kazete B,

- priključak na telekomunikacijsku mrežu: iz produžene Ulice M. Haleuša i planirane javnoprometne površine sa sjeverne strane kazete B,

- priključak na vodoopskrbnu i kanalizacijsku mrežu: iz produžene Ulice M. Haleuša i planirane javnoprometne površine sa sjeverne strane kazete B,

- priključak na elektroopskrbnu mrežu: preko TS koja će se graditi na građevnoj čestici gospodarske - proizvodne namjene u sklopu građevine,

- priključak na plinoopskrbnu mrežu: iz produžene Ulice M. Haleuša i planirane javnoprometne površine sa sjeverne strane kazete B.

3.3.1. Vodoopskrba

Članak 22.

Vodoopskrbni cjevovodi će se polagati u koridorima planiranih prometnica u skladu s kartografskim prikazom 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.B. Komunalna infrastrukturna mreža, u mjerilu 1:1.000.

Za čitavo područje obuhvata Plana potrebno je izraditi idejno rješenje vodoopskrbne mreže kojim će se odrediti potrebne količine vode i tlakovi. Potrebni profili cjevovoda će biti određeni na temelju hidrauličkog proračuna i potrebne količine vode za čitavo područje obuhvata. Novi vodoopskrbni cjevoovodi se mogu graditi etapno. Profil cjevovoda (potrebnu količinu i tlak) projektant će dokazati hidrauličkim proračunom. Za ulazne podatke za hidraulički proračun upotrijebit će podatke stvarnog i planiranog stanja na terenu (Q-h mjerenja na karakterističnim točkama).

Buduću vodoopskrbnu mrežu treba, radi kvalitetne opskrbe vodom i poštivanja propisa o zaštiti od požara, spojiti na postojeću vodoopskrbnu mrežu. Trasu budućih cjevovoda treba odrediti na temelju lokacijskih uvjeta i tlocrtno je i visinski uskladiti s drugim komunalnim instalacijama.

Vodoopskrbna mreža osigurat će potrebne količine sanitarne i protupožarne vode, te izgradnju vanjske hidrantske mreže.

Vodovodna mreža će se polagati tako da minimalna visina nadsloja zemlje iznad tjemena cijevi bude minimalno 1,0 m. Svijetli horizontalni razmak između vodoopskrbnog cjevovoda i ostalih objekata komunalne infrastrukture ne smije biti manji od 1,50 m, a od drvoreda, zgrada i ostalih objekata 2,50 m. Cjevovode treba polagati u prvome podzemnom sloju ponajprije ispod pješačkih hodnika ili razdjelnih pojasa zelenila. Gdje to nije moguće, cjevovodi se mogu polagati ispod površina kolnika. Vodoopskrbnu mrežu treba formirati prstenasto radi osiguranja dvostrane mogućnosti opskrbe vodom za piće kao i stalnog tlaka unutar sustava.

Svijetli vertikalni razmak voodvodnih cijevi i ostalih instalacija na mjestima njihovih križanja ne smije biti manji od 0,50 m. Križanje vodovodne cijevi s kanalizacijom u principu treba rješavati tako da vodovodna cijev bude iznad kanalizacijske cijevi.

Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u skladu s važećim propisima izvesti vanjske nadzemne hidrante. Hidranti će se postaviti u zeleni pojas prometnice ili na vanjski rub pješačkog hodnika. Novi cjevovodi u svrhu provođenja mjera protupožarne zaštite ne mogu imati profil manji od 100 mm.

3.3.2. Odvodnja otpadnih voda

Članak 23.

Odvodnja oborinskih i otpadnih voda omogućit će se izgradnjom kanalske mreže u kolniku planiranih prometnica u skladu s kartografskim prikazom 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.B. Komunalna infrastrukturna mreža, u mjerilu 1:1.000.

Svim građevnim česticama unutar područja obuhvata Plana bit će omogućen priključak na mrežu odvodnje oborinskih i otpadnih voda. Sve planirane građevine trebaju biti priključene na kanale javne odvodnje koji će se izgraditi u ulici Resnik 1 i u drugim planiranim ulicama, a koji će biti spojeni na postojeći kolektor Sesvete.

Sustav javne odvodnje planiran je kao mješoviti i služi istovremeno za prihvat oborinskih i otpadnih voda. Cjelokupni sustav javne odvodnje sa svim priključcima (slivnici, priključci i dr.) treba izvoditi vodonepropusno. Sve planirane cjevovode u funkciji javne odvodnje predviđeno je polagati u koridorima javnih prometnih površina u drugom podzemnom sloju.

Visinskim položajem i uzdužnim padovima cjevovoda treba u najvećoj mogućoj mjeri omogućiti gravitacijsku odvodnju te minimalizirati moguću pojavu uspora u mreži.

Poklopce revizijskih okana u kolnim površinama ulica treba postavljati u sredini prometnog traka. Ukoliko to iz određenih razloga nije moguće, onda ih treba postavljati u sredini kolnika.

Sabirna okna kućnih, gospodarskih i dr. priključaka treba postavljati unutar čestice neposredno uz rub regulacijske linije prometnice.

Za sve nove građevine na području obuhvata Plana, za njihovo projektiranje i građenje, te za rekonstrukciju postojećih, odnosno za izvođenje regionalnih i detaljnih geoloških istraživanja i drugih radova koji se ne smatraju građenjem, a koji mogu trajno, povremeno ili privremeno utjecati na promjene vodnog režima, potrebno je zatražiti i ishoditi vodopravne uvjete u skladu s odredbama posebnih propisa.

Površinske vode parkirališta prije upuštanja u javnu kanalizaciju treba pročistiti na separatoru ulja i masti.

3.3.3. Plinoopskrba

Članak 24.

Kako bi se osigurala kvalitetna opskrba prirodnim plinom i zadovoljile potrebe za pripremom sanitarne vode, grijanja i hlađenja te tehnološke namjene neophodno je izgraditi plinoopskrbni sustav, tj. novu niskotlačnu plinsku mrežu u kolniku planiranih ulica i njihovo spajanje s postojećim plinovodima.

Plinofikacija područja obuhvata Plana i opskrba planiranih građevina plinom će biti izvedena razvodom srednjotlačne plinske mreže (STP) u planiranim uličnim koridorima, te izvedbom pripadnih kućnih priključaka, kojima će biti omogućena plinofikacija svih postojećih građevina.

Planirani cjevovodi plinoopskrbe prikazani su orijentacijski.

Članak 25.

STP će se polagati podzemno s nadslojem do kote uređenog terena u načelu minimalno 1,0 m te će biti izvedena u skladu s važećim propisima. Minimalna sigurnosna udaljenost od građevina za niskotlačnu plinsku mrežu i kućne priključke je pri paralelnom vođenju uz građevine 1,0 m. Udaljenosti NTP od drugih komunalnih instalacija određuju se sukladno posebnim uvjetima vlasnika tih instalacija, te u skladu s posebnim propisom.

U situacijskom smislu cjevovodi za opskrbu prirodnim plinom obavezno se polažu u skladu s uvjetima za provođenje mjera zaštite od požara i uz pridržavanje obaveznih udaljenosti od različitih objekata i drugih vrsta komunalne infrastrukture pri paralelnom vođenju, odnosno na mjestima križanja s drugim vodovima.

Svaka građevina imat će na plinskom kućnom priključku glavni zapor kojim se zatvara dotok plina za dotičnu građevinu, a na plinovodima će biti ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razornih nepogoda. Kućni priključci projektirat će se za svaku planiranu građevinu u sklopu projekta plinske instalacije za tu građevinu.

Dimenzije planiranih plinovoda u grafičkom prilogu su načelne, a stvarne dimenzije će se odrediti izvedbenim projektom temeljem hidrauličkog proračuna. Planiranom srednjetlačnom plinskom mrežom prirodnim plinom će se opskrbljivati i područja u okruženju obuhvata Plana.

3.3.4. Elektroopskrbna mreža

Članak 26.

Elektroopskrba svih potrošača omogućit će se rekonstrukcijom i nadogradnjom postojeće elektroopskrbne mreže.

Budući da planirane namjene zahtijevaju veliku vršnu snagu, lokacije planiranih NTS osigurat će se unutar parcela planiranih namjena - I i K2. Točan položaj definirat će se naknadno lokacijskom dozvolom i elektroenergetskim rješenjem DP Elektra Zagreb, s obzirom na to da je više proračunskih zona vezano uz izgradnju i funkcioniranje jedne transformatorske stanice.

U koridoru postojećeg 110 kV dalekovoda širine 20 m dopuštena je izgradnja parkirališta i pješačkih površina, kao i uređenje zelenih površina.

Za izgradnju u koridoru postojećeg 110 kV dalekovoda treba zatražiti posebne uvjete od HEP-ODS d.o.o. DP Zagreb.

Pri projektiranju i izvođenju elektroenergetskih objekata i uređaja treba se obavezno pridržavati svih tehničkih propisa, propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata, pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora te koristiti isključivo tipske kabele i ostalu opremu u skladu sa posebnim uvjetima nadležnog distributera. Točne lokacije i kapaciteti transformatorskih stanica definirat će se detaljnijom razradom pojedinih prostornih cjelina - kazeta.

Trase svih kabela (SN, NN i kabeli javne rasvjete) vode se u pješačkim hodnicima planirane ulice. Sve kabele treba postavljati u prvome podzemnom sloju 0,8 m ispod kote terena. Na mjestima poprečnih prijelaza kolnih površina kabele treba dodatno polagati u zaštitne cijevi.

Za buduće srednjonaponske i niskonaponske kabele treba osigurati koridore min. širine 1,0 m unutar javne neprometne površine prometnice. Na trasama elektroenergetskih kabela nije dopuštena sadnja visokog raslinja.

Članak 27.

Sve prometne površine i parkirališta bit će osvijetljeni postavljanjem visokih i niskih stupova javne rasvjete u skladu s namjenom pojedinog prostora. Boja svjetla treba biti što bliže dnevnom svjetlu kako bi se isključili negativni efekti iskrivljavanja pravih boja i tonova tih boja. Sve površine trebaju biti rasvijetljene u klasi javne rasvjete koja odgovara njihovoj prometnoj funkciji, odnosno namjeni.

Prema preporukama za rasvjetu cesta s motornim i pješačkim prometom određena je klasa javne rasvjete C3 (M4) za kolnik i klasa P4 za pješačke staze. Za sve pješačke površine i parkirališta javna rasvjeta dizajnirat će se i odrediti u sklopu projekta uređenja vanjskih površina u elaboratu za lokacijsku dozvolu. Elektroenergetsko napajanje javne rasvjete izvest će se iz ormarića javne rasvjete koji su postavljeni uz pripadne trafostanice.

Doseg javne rasvjete bit će u opsegu pojedinih elektroenergetskih zona, odnosno unutar konzumnih područja pojedinih trafostanica. Kabeli javne rasvjete bit će tipski koje koristi DP Elektra Zagreb (PP00-A 4 x 25 mm²).

4. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 28.

Unutar područja obuhvata nema kulturno - povijesnih cjelina niti graditeljskih posebnosti, tako da s aspekta zaštite nema posebnih ograničenja.

5. Postupanje s otpadom

Članak 29.

Planom se predviđa sistem izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog i korisnog otpada.

Prostori za privremeno odlaganje komunalnog otpada osigurat će se izvan ili u sklopu građevina uz uvjet da je do njih na udaljenosti do 10 m omogućen kolni pristup prometnicom dimenzioniranom na osovinski pritisak od 100 kPa.

Lokacije za postavljanje kontejnera, posuda i mreža za sakupljanje korisnog otpada odredit će se u koridoru planirane prometnice.

6. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

6.1. Zaštita podzemnih voda

Članak 30.

Mjere zaštite podzemnih voda provode se:

- gradnjom nepropusne kanalizacijske mreže s obveznom ugradnjom dodatnih pročistača za oborinske vode parkirališta i pješačkih površina,

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete osiguravajući prirodni tok voda.

6.2. Zaštita zraka

Članak 31.

Mjere zaštite zraka provode se:

- plinofikacijom zone prirodnim plinom i samim tim, s aspekta zaštite zraka, odabirom prihvatljivog energenta za grijanje i pripremu tople vode,

- planiranjem energetski učinkovite gradnje,

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete omogućavajući sadnju visoke i niske vegetacije.

6.3. Zaštita tla

Članak 32.

Mjere zaštite tla provode se:

- osiguravanjem čistoće i sprječavanjem zagađenja;

- planiranjem sistema izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog otpada.

6.4. Zaštita od buke

Članak 33.

Mjere zaštite od buke provode se:

- planiranjem namjene prostora i gradnjom građevina u skladu s odredbama posebnih propisa;

- formiranjem zaštitnih zelenih pojaseva i sadnjom drvoreda u koridoru prometnice.

6.5. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

6.5.1. Zaštita od požara

Članak 34.

Mjere zaštite od požara provode se:

- osiguravanjem vatrogasnih prilaza i površina za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s odredbama posebnih propisa;

- osiguravanjem potrebne količine vode i minimalnog tlaka u vodovodnoj mreži, te gradnjom nadzemne hidrantske mreže u skladu s odredbama posebnih propisa;

- planiranjem zasebnih požarnih sektora, između kojih se nalaze protupožarne barijere najmanje širine h1/2 + h2/2, gdje su h1 i h2 visine građevina uz protupožarnu barijeru;

- planiranjem plinskih instalacija tako da svaka građevina ima na plinskom kućnom priključku glavni zapor kojim se zatvara plin za dotičnu građevinu, a na plinovodima budu ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razorne nepogode, te određivanjem minimalne sigurnosne udaljenosti od građevina za niskotlačne plinovode i kućne priključke pri paralelnom vođenju uz građevine 1 m, dok će se udaljenosti plinovoda od drugih komunalnih instalacija određivati u skladu s odredbama posebnih propisa.

6.5.2. Zaštita i sklanjanje stanovništva

Članak 35.

Za potrebe spašavanje i evakuacije stanovništva i imovine, te očuvanja prometnica i infrastrukture naselja, prometnice će se planirati izvan zona urušavanja građevina i tako osigurati prohodnost ulica u svim uvjetima. Osiguravanjem prohodnosti ulica u svim uvjetima, planiranjem zona i dometa rušenja i protupožarnih sektora i barijera bitno će se smanjiti nivo povredivosti fizičkih struktura.

Međusobni razmak građevina treba biti h1/2+h2/2+5m, a ukoliko je razmak manji projektnom dokumentacijom treba dokazati da je konstrukcija tih građevina otporna na rušenje od elementarnih nepogoda i da u slučaju ratnih razaranja neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na drugim građevinama.

Opskrba vodom u iznimnim uvjetima rješavat će se iz korita rijeke Save.

Članak 36.

Na području obuhvata Plana predviđena je gradnja skloništa kao mjera zaštite od ratnih opasnosti.

Planom se propisuju sljedeće mjere zaštite:

- za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara potrebno je osigurati skloništa osnovne zaštite otpornosti 100 kPa;

- u skladu s najvećim koeficijentom izgrađenosti i iskoristivosti za zonu gospodarske - proizvodne namjene (I) i trgovačkog kompleksa (K2) planira se izgradnja ukupno 2 skloništa kapaciteta po 300 osoba (ukupno 600 osoba), odnosno:

- u kazeti A (namjena K2) jedno sklonište kapaciteta 300 osoba;

- u kazeti B (namjena I) jedno sklonište kapaciteta 300 osoba;

- sva skloništa moraju biti projektirana, izvedena i opremljena u skladu s posebnim propisom;

- svaka građevina mora imati podmirene potrebe za sklanjanjem u sklopu vlastite građevne čestice, ispod građevine (kao najniža podrumska etaža);

- sva skloništa osnovne zaštite moraju biti dvonamjenska i trebaju se koristiti u mirnodopske svrhe, a u slučaju ratnih opasnosti trebaju se u roku od 24 sata osposobiti za potrebe sklanjanja.

Članak 37.

Kapacitet skloništa treba odrediti prema odredbama posebnih propisa, kojima je utvrđeno da se broj sklonišnih mjesta poslovnih sadržaja određuje za 2/3 broja zaposlenih u najvećoj smjeni.

Kako se radi o urbanističkom planu uređenja (UPU), a ne o detaljnom planu uređenja (DPU), točan proračun i smještaj skloništa moguće je odrediti tek kada bude poznata konačna namjena svake građevine, odnosno njezin GBP, a što je moguće tek u postupku ishođenja lokacijskih dozvola za izgradnju građevina.

Članak 38.

Planom se propisuju sljedeći uvjeti za gradnju skloništa:

- na području obuhvata Plana gradit će se skloništa osnovne zaštite otpornosti 100 kPa za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara;

- skloništa se ne smiju graditi u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih materija, u razini nižoj od najnižeg podruma zgrade i u potencijalno plavnom području;

- potrebno je osigurati pregledan, slobodan i dovoljno dimenzioniran pristup skloništu, kako se ne bi stvarala “uska grla” na tom pristupu i pred skloništem;

- lokacija skloništa treba biti tako odabrana da je pristup skloništu omogućen i u uvjetima rušenja građevine u kojoj je smješteno sklonište, pri čemu se domet ruševina mjeri pravokutno na stranice tlocrta d = H/2 pri čemu je H visina građevine od razine terena do vijenca krova;

- površina prostorija za boravak u skloništu određuju se po normativu podne površine po jednom mjestu, i to tako da sklonište omogućava boravak od najviše 7 dana, s time da ima sve uređaje u skladu s Pravilnikom o tehničkim normativima za izgradnju skloništa.

7. Mjere provede Plana

7.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 39.

Planom se ne predviđa obveza izrade detaljnih planova uređenja.

7.2. Obveza provedbe urbanističko - arhitektonskih natječaja

Članak 40.

Planom se ne predviđa obveza izrade urbanističko - arhitektonskih natječaja.

7.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 41.

Na području Plana ne postoje građevine čija je namjena protivna planiranoj namjeni.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 42.

Plan je izrađen u šest izvornika koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 43.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 350-02/08-01/34

URBROJ: 251-01-04-08-8

Zagreb, 24. travnja 2008.

Predsjednica

Gradske skupštine

Mr.sc. Tatjana Holjevac, v.r.