Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja "Tvornica autobusa"

Na temelju članka 325. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/07), članka 26.b stavka 3. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i članka 38. točka 5. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06 i 18/06), Gradska skupština Grada Zagreba, na 33. sjednici, 6. ožujka 2008., donijela je

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja

"Tvornica autobusa"

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja "Tvornica autobusa" (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradila tvrtka Urbanistički zavod Grada Zagreba d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim zavodom za prostorno uređenje.

Članak 2.

Plan se donosi za prostor kojem je sjeverozapadna, zapadna, južna i jugoistočna granica obuhvata određena ulicama, i to: jugoistočnom granicom koridora Ulice Vile Velebita, istočnom granicom planiranog koridora Dankovečke ulice, sjevernom granicom katastarske čestice Svetojakobske ulice (k.č.br. 4893/2 k.o. Dubrava) i sjeverozapadnom granicom koridora Ulice Milovana Gavazzija.

Sjeveroistočna je granica obuhvata Plana na granici građevne čestice Tvornice autobusa k.č.br. 2906/22 k.o. Dubrava.

Površina obuhvata Plana iznosi cca 4,0 hektara.

Granice obuhvata Plana prikazane su na kartografskim prikazima iz članka 4. stavka 1. ove odluke, pod točkom B.

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

Planom se donose pokazatelji za uređenje, izgradnju i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba, te poštujući prometne, infrastrukturne, prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene površina, uličnu i komunalnu mrežu te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

Plan, sadržan u elaboratu UPU "Tvornica autobusa", sastoji se od:

A. Tekstualnog dijela Plana koji sadrži:

I. Obrazloženje - Uvod

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. Odredbe za provođenje

B. Grafičkog dijela Plana koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1.000:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2.1. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA
CESTOVNI PROMET, TELEKOMUNIKACIJSKI SUSTAV

2.2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA
SUSTAV PLINOOPSKRBE, ELEKTROENERGETSKI SUSTAV

2.3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA MREŽA
SUSTAV VODOOPSKRBE, SUSTAV ODVODNJE

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

4.1. OBLICI KORIŠTENJA, NAČIN I UVJETI GRADNJE

4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE - MJERE ZAŠTITE

Elaborat Plana iz stavka 1., točaka A. i B. ovoga članka ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba, sastavni je dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 5.

Područje obuhvata Plana podijeljeno je na 3 zone za izgradnju, pri čemu se detaljno razgraničenje nastojalo uskladiti sa zatečenom parcelacijom, odnosno imovinskim odnosima.

Razgraničenje javnih prometnih površina i novog trga, površina određenih za gradnju građevina stambenih, mješovitih - pretežito stambenih te građevina poslovne namjena, javnih zelenih površina - dječjeg igrališta te parka s dječjim igralištima, infrastrukturnog sustava - koridora Dankovečke ulice uz granicu obuhvata ucrtano je na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA. Ovaj prikaz ujedno daje i cjelovitu koncepciju organizacije prostora.

Na prikazu su detaljno razgraničene zone sljedećih namjena:

Površinu zone K moguće je smanjiti za formiranje zone infrastrukturnog sustava - građevne čestice transformatorske stanice.

Članak 6.

Površine građevnih čestica grafički su određene za građevine stambene i poslovne namjene, park s dječjim igralištima i trg uz Spojnu ulicu, dječje igralište uz Slijepu ulicu te za planirane ulice i pješačku stazu, a sukladno rješenju danom u kartografskom prikazu br.1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.

Građevna čestica u zoni M1 može imati površinu cijele zone ili ju je moguće formirati do triju građevnih čestice od kojih je jedna s kolnim pristupom iz Svetojakobske ulice i do dvije s kolnim pristupom iz planirane Slijepe ulice. Najmanja od građevnih čestica mora imati više od 1200 m², a krajnje čestice moraju dosezati do sjeverne, odnosno istočne granice zone.

Oblikovanje novih građevnih čestica može poštivati zatečene granice katastarskih čestica ili uspostaviti novu parcelaciju, ali uz uvjet da:

- građevna čestica mora biti neposredno vezana na postojeću ili Planom određenu javnoprometnu površinu vezanu na postojeću gradsku uličnu mrežu. Formiranje građevnih čestica u "drugom redu" nije moguće;

- građevne čestice uz Dankovečku ulicu moraju obuhvatiti cijelu dubinu zone M1 od Dankovečke do planirane Slijepe ulice.

2. UVJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 7.

Građevine gospodarskih djelatnosti smještaju se unutar obuhvata Plana sukladno određenoj namjeni površina.

Članak 8.

U zoni poslovne namjene - K moguće je graditi:

- trgovačku građevinu tipa gradske robne kuće;

- poslovnu - uredsku građevinu;

- transformatorsku stanicu.

U sklopu trgovačke i/ili uredske građevine moguće je smjestiti i:

- izložbeno-prodajne salone;

- sadržaje javne i društvene namjene;

- ugostiteljske i prostore za zabavu i sportsku rekreaciju.

Članak 9.

Na građevnoj čestici u zoni poslovne namjene K može biti više zasebnih građevina koje čine tehnološko-funkcionalnu cjelinu (trgovačka, uredska i građevina park-garaže za potrebe sadržaja građevne čestice) ili mogu biti međusobno povezane u cjeloviti kompleks.

Postojeća se građevina trgovačkog sadržaja može rekonstruirati u dijelu koji je Planom uključen u zonu poslovne namjene i u Planom zadržanim odnosima prema susjednim građevnim česticama, odnosno javnoprometnim površinama. Iznimno, nadstrešnicu uz jugozapadno pročelje pri rekonstrukciji ili novoj-zamjenskoj gradnji potrebno je smanjiti i od granice građevne čestice udaljiti najmanje 13 m, a iskrcaj iz dostavnih vozila riješiti u zatvorenom dijelu građevine.

Najmanja je udaljenost nove građevine od međe susjedne građevne čestice na koju nije prislonjena (osim od javnoprometne površine) pola visine pročelja prema toj međi, ali ne manje od 13 m, u skladu s kartografskim prikazima br. 4.1. i 4.2.

Članak 10.

Za izgradnju i rekonstrukciju na građevnoj čestici u zoni poslovne namjene K određuju se sljedeći prostorni pokazatelji, u skladu s kartografskim prikazom br.4.1.:

- k_ig maks. = 0,45

- E n maks. =1 - 2 / gradska robna kuća, uredski i uslužni sadržaji i dr. - zadržani gabarit

- E n maks. = 4 - 9 / uredski i parkirališno-garažni prostor za potrebe novih sadržaja i transformacije trgovačkog centra u gradsku robnu kuću, javni, društveni, ugostiteljski, sportsko-rekreacijski sadržaji i dr. - nova gradnja

- k_isn maks. =1,2

- zelenilo - min. 20% površine građevne čestice (parkovno uređeno i usklađeno s kontaktnim javnim zelenilom)

- parkiranje na terenu - do 30% potreba.

Članak 11.

U zoni mješovite, pretežito stambene namjene M1, na građevnoj čestici stambeno -poslovne građevine moguće je graditi:

- prodavaonice robe dnevne potrošnje;

- pošte, banke i sl.;

- druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali ga ne ometaju (osobne usluge, poslovni prostori, uredi i sl.);

- ugostiteljsko-turistički sadržaj.

Ovi se sadržaji smještaju u prizemlje, niže katove ili podrum građevine stambeno -poslovne namjene i zauzimaju do 30% njenog nadzemnog GBP-a.

Iznimno je moguće formirati građevnu česticu površine 1200 m² - 1300 m² za gradnju hotela. Na izgradnju se primjenjuju prostorni pokazatelji uvjeta i načina gradnje stambeno -poslovnih građevina u zoni M1.

Članak 12.

Sve građevine mogu imati jednu ili više etaža podruma te pretežito ukopanu etažu.

Nivelacijska kota prizemlja je najviše 1,2 m iznad kote uređenog terena uz građevinu.

3. UVJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 13.

Planom nisu određene površine za gradnju građevina društvenih djelatnosti.

Moguće ih je smjestiti u svim zonama Planom predviđenih za gradnju i tada se grade primjenom prostornih pokazatelja odgovarajuće zone.

Članak 14.

U okviru planirane stambeno-poslovne izgradnje uz Svetojakobsku ulicu je potrebno urediti polivalentni prostor za društvene aktivnosti susjedstva.

Ovaj prostor treba dimenzionirati s najmanje 0,1 m² po stanovniku u obuhvatu Plana, odnosno njegova površina mora biti najmanje 90 m².

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 15.

Gradnja ovih građevina Planom je predviđena na građevnim česticama u zoni stambene namjene S i zoni mješovite, pretežito stambene namjene M1.

U zoni stambene namjene S stambena građevina, osim prostora za stanove, može imati:

- do 5% nadzemnog GBP-a namijenjenog osobnim uslugama i uslugama u domaćinstvu

- područno odjeljenje dječjeg vrtića površina kojega nije limitirana i nije uključena u prethodno navedenih 5% GBP-a.

U zoni mješovite, pretežito stambene namjene M1 grade se stambeno-poslovne građevine, a ukupni GBP stambene namjene mora biti 70-90% nadzemnog GBP-a izgradnje na građevnoj čestici.

Članak 16.

Za izgradnju na građevnim česticama u zoni stambene namjene S određuju se sljedeći prostorni pokazatelji:

- k_ig maks. 0,35

- E n maks. 6

- k_isn maks. 2,0

- zelenilo građevnih čestica na prirodnom tlu, min 20%

(parkovno uređeno i usklađeno s kontaktnim javnim zelenilom)

- potrebe prometa u mirovanju zadovoljavaju se na vlastitoj građevnoj čestici, i to najviše 30% potrebnih PM na terenu, a ostalo u osnovnoj građevini. Iznimno, parkiralište uz sjevernu stranu Spojne ulice moguće je namijeniti potrebama stanara one građevine u koju će se eventualno smjestiti područno odjeljenje dječjeg vrtića i ne uračunava se u 30% PM na terenu.

Članak 17.

Za izgradnju na građevnim česticama u zoni mješovite - pretežito stambene namjene M1 određuju se sljedeći prostorni pokazatelji:

- k_ig maks. 0,4

- E n maks. 9

- k_isn maks. 3,0

- zelenilo građevnih čestica na prirodnom tlu, min 20%

(parkovno uređeno i usklađeno s kontaktnim javnim zelenilom)

- potrebe prometa u mirovanju zadovoljavaju se na vlastitoj građevnoj čestici, i to najviše 30% potrebnih PM na terenu, a ostalo u osnovnoj građevini. Iznimno, građevini u koju se smješta polivalentni prostor za društvene aktivnosti susjedstva namjenjuje se parkiralište uz sjevernu stranu Svetojakobske ulice i ne uračunava se u 30% PM na terenu.

Članak 18.

Sve građevine mogu imati jednu ili više etaža podruma i pretežito ukopanu etažu.

Nivelacijska kota prizemlja je najviše 1,2 m iznad kote uređenog terena uz građevinu.

Članak 19.

Pri izgradnji najvećega dopuštenog broja nadzemnih etaža treba šestu etažu u zoni stambene namjene, odnosno osmu i devetu etažu u zoni mješovite namjene, izvesti uvučene s ulične, odnosno ulične i parkovne strane, kada je građevina orijentirana i na park, najmanje za pola njihove visine.

Radi usklađenja s okolnom izgradnjom nove građevine treba oblikovati ravnim krovom ili krovom malog nagiba, do 10%, zaklonjenog krovnim vijencem.

Članak 20.

Unutar obuhvata Plana omogućuje se izgradnja slobodnostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevina.

Na građevnim česticama stambenih i stambeno-poslovnih građevina moguća je gradnja samo jedne, osnovne građevine.

Položaj maksimalnih građevnih pravaca u odnosu na javnu prometnu površinu, tj. regulacijski pravac, prikazan je na kartografskim prikazima br. 4.1. i 4.2. Budući da oni nisu i obvezni građevni pravci, moguće ih je do 3 m uvući u građevnu česticu, što će se utvrditi lokacijskom dozvolom, ali tako da bude zadovoljen uvjet njegove udaljenosti od označene osi ulice s najmanje h/2+2,5 m.

Minimalna udaljenost građevine od međe na koju nije prislonjena, prikazana je na kartografskim prikazima br. 4.1. i 4.2., a za situacije koje nisu prikazane određuje se s najmanje pola visine građevine (h/2) uz tu među.

Međusobni razmak visokih stambenih i stambeno-poslovnih građevina, ako nisu ugrađene, najmanje je jednak visini više građevine (H).

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1. Cestovna prometna mreža

Članak 21.

U Planu su određene površine za gradnju ulica. Unutar takvih površina, ovisno o kategoriji ulice, treba izgraditi i urediti kolnik, nogostupe, parkirališta i zelenilo.

U funkciji cestovnoga motornog prometa predviđena je u svim ulicama izgradnja asfaltiranih kolnika za dvosmjerno kretanje vozila širine kolnika min. 6,0 m.

Interna slijepa ulica predviđena je ukupne širine od 9,0 m.

S obzirom na to da moraju zadovoljiti zahtjeve u pogledu osiguranja minimalnoga osovinskog pritiska od 100 kN, gornji stroj svih kolnih površina kao i drugih prometnih površina predviđenih za pristup i operativni rad vatrogasnih vozila mora biti izveden od nosivog sloja zbijenoga kamenog materijala, cementom stabiliziranoga nosivog sloja, gornjega nosivog sloja i habajućeg sloja asfaltbetona.

Za kretanje pješaka u svim je prometnicama planirano uređenje nogostupa minimalne širine 1,5 m. Planirane pješačke staze predviđene su širine od najmanje 2,25 m.

Sve pješačke površine treba izvesti tako da se onemogući stvaranje arhitektonskih i urbanističkih barijera, te omogući pristup i kretanje osobama smanjene pokretljivosti prema posebnim propisima.

Na svim se pješačkim površinama zabranjuje i po potrebi tehničkim rješenjima onemogućava parkiranje vozila.

Zelenilo u koridorima ulica treba zatravniti i zasaditi drvoredom usklađenim s okolnim vrstama.

5.1.2. Promet u mirovanju

Članak 22.

Parkirališne i garažne potrebe za sve sadržaje građevne čestice u pravilu se zadovoljavaju na toj građevnoj čestici.

Iznimno, ako se u stambenoj građevini u zoni stambene namjene izgrađuje područno odjeljenje dječjeg vrtića, dio potrebnih PM je moguće zadovoljiti na parkiralištu uz sjevernu stranu kolnika Spojne ulice.

Iznimno, za građevinu u zoni mješovite - pretežito stambene namjene, u kojoj se gradi polivalentni prostor za društvene aktivnosti susjedstva, dio potrebnih PM se osigurava na parkiralištu uz sjevernu stranu kolnika rekonstruirane Svetojakobske ulice.

Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta na građevnoj čestici građevine ovisi o vrsti i namjeni prostora u građevini, a određuje se na 1000 m² GBP, u skladu s normativima određenim GUP-om i Programom za izradu UPU-a:

- stanovanje 14 PGM ili 1,3 PGM / 1 stan

(uzima se izračun veće vrijednosti)

- područno odjeljenje predškolske ustanove 2 PGM / 1 grupa

- trgovina 50 PGM;

- drugi poslovni sadržaji 25 PGM;

- restorani i kavane, polivalentni prostor 60 PGM;

- drugi ugostiteljski sadržaji 1 PGM / 6 sjedećih mjesta;

- za druge moguće sadržaje prema najvećoj vrijednosti određenoj GUP-om.

U GBP za dimenzioniranje PGM-a ne uračunava se površina garaža i jednonamjenskih skloništa.

Minimalne dimenzije stajanki za parkiranje osobnih vozila su 2,5 m x 5,0 m (okomito parkiranje), odnosno 5,5 m x 2,0 m (uzdužno parkiranje).

Sva se parkirališta moraju ozeleniti tako da se nakon svaka 4-5 PM zasadi bjelogorično stablo u zatravnjenoj površini ili se uz stajanke izvede uzdužni pojas travnate površine širine min. 2,0 m s bjelogoričnim drvoredom.

Od ukupnog broja parkirališno-garažnih mjesta, na svim je parkiralištima potrebno osigurati min. 5% stajanki za potrebe osoba s invaliditetom.

5.1.3. Pješačke površine

Članak 23.

Planirana pješačka površina - trg uz križanje Gavazzijeve i Spojne ulice oblikovat će se kao perivojni trg na temelju urbanističko-arhitektonskog natječaja za jedinstveni zahvat trga i parka s dječjim igralištem. Potrebno ga je kvalitetno popločiti i ozeleniti stablašicama onih vrsta koje su uobičajene u kontaktnom prostoru, opremiti primjerenom urbanom opremom (klupe i posude za otpatke uz stabla, rasvjeta, oglasni pano, eventualno mala fontana ili urbana plastika i sl.).

Planirano proširenje pješačkih hodnika (trg) na križanju Dankovečke i Svetojakobske ulice parternom obradom razlikovat će se od pješačkih hodnika.

Kroz prizemlje građevine na uglu Dankovečke i Svetojakobske ulice potrebno je formirati pješački prolaz (passage) prema kartografskom prikazu br.3.

Pješačke staze, bez obzira na to jesu li javnoprometna površina ili dio uređenja građevne čestice poslovne namjene, treba kvalitetno popločiti i primjereno osvijetliti.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 24.

Planom su u svim ulicama osigurani pojasevi za polaganje distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) uz regulacijske linije, a na mjestima prijelaza kolnika treba postavljati zaštitne cijevi. Najmanja širina pojasa za polaganje distributivne telekomunikacijske kanalizacije iznosi 1,0 m.

Na području obuhvata Plana omogućava se izgradnje novoga kolokacijskog prostora za smještaj telekomunikacijske opreme različitih operatora i davatelja telekomunikacijskih usluga veličine 20 - 40 m², a moguće ga je smjestiti u sklopu poslovne ili stambeno-poslovne građevine.

Potrebno je predvidjeti i prostor za smještaj javnih telefonskih govornica, koje se dizajnom uklapaju u prostor, a neophodna su infrastruktura svih budućih javnih prostora. Moguće ih je smjestiti u uličnome razdjelnome zelenom pojasu, na trgu i u građevini trgovačkog sadržaja.

U sustavu pokretnih komunikacija unutar područja obuhvata nije planirano postavljanje baznih radijskih postaja postojećih tehnoloških generacija analogne (NMT) i digitalne (GSM) mreže.

S obzirom na skoro uvođenje treće generacije UMTS (općepokretni telekomunikacijski sustav) postavljanje baznih postaja ove mreže moguće je. na građevinama u zoni M1 i K.

Pozicije baznih postaja, koje je moguće postavljati na fasadni antenski nosač ili krovni antenski stup visine do 5 m iznad najviše točke zgrade, bit će određene u skladu s planovima koncesionara.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 25.

Komunalnu infrastrukturu treba graditi unutar koridora prometnice u Planom osiguranim pojasevima za svaku vrstu infrastrukture, a u skladu s načelnim poprečnim presjecima prometnice.

Lokacijskim dozvolama odredit će se točan položaj vodova komunalne infrastrukturne mreže. Izgradnja treba biti usklađena s posebnim uvjetima javnih komunalnih poduzeća, koja su nadležna za gradnju i održavanje pojedine mreže.

5.3.1. Odvodnja otpadne i oborinske vode

Članak 26.

Sustav javne odvodnje zone koncipiran je kao mješoviti i dio je jedinstvenoga kanalizacijskog sustava grada Zagreba.

Sve planirane cjevovode u funkciji javne odvodnje predviđeno je polagati u koridorima javnih prometnih površina tako da cjevovodi odvodnje budu položeni u drugome podzemnom sloju.

Visinskim položajem i uzdužnim padovima cjevovoda treba u najvećoj mogućoj mjeri omogućiti gravitacijsku odvodnju te minimalizirati moguću pojavu uspora u mreži.

Poklopce revizijskih okana u kolnim površinama ulica treba postavljati u sredini prometnog traka. Ukoliko to iz određenih razloga nije moguće, onda ih treba postavljati u sredini kolnika.

Sabirna okna treba postavljati unutar pojedine građevne čestice neposredno uz regulacijski pravac ulice.

Kanalizacijska mreža mora biti izvedena nepropusno, što se treba dokazati odgovarajućim atestima.

5.3.2. Vodoopskrba

Članak 27.

U postupku izgradnje i uređenja postojećih i planskih koridora javnih prometnih površina unutar područja obuhvata i u njegovom kontaktnom prostoru, potrebno je položiti vodoopskrbne cjevovode sukladno ovom planu, posebnim propisima i pravilima struke.

Planom je omogućena etapna izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih vodoopskrbnih cjevovoda pri čemu moraju biti sagledani svi aspekti vodoopskrbe (hidraulički proračun, potrebne količine vode) cijelog područja obuhvata i kontaktnog prostora, a izgradnja sustava mora biti u skladu s planskim rješenjima, detaljnijim tehničkim rješenjima i posebnim uvjetima nadležne službe.

Potrebne količine vode za gašenje požara treba osigurati u skladu s posebnim propisima.

Mreža vodoopskrbnih cjevovoda treba osigurati potrebne količine sanitarne i protupožarne vode, te imati izgrađenu vanjsku nadzemnu hidrantsku mrežu. Hidrante u pravilu treba projektirati kao nadzemne i postavljati izvan površina za kretanje pješaka i vozila. Najveća dopuštena udaljenost između pojedinih hidranata je 120 m.

Novoplanirane cjevovode u funkciji opskrbe pitkom vodom treba polagati unutar koridora javnih prometnih površina koristeći pri tome prvi podzemni sloj ponajprije ispod nogostupa i samo iznimno razdjelnih pojasa zelenila. Gdje to zbog određenih okolnosti nije moguće, cjevovod se može položiti ispod površina kolnika.

Vodoopskrbnu mrežu treba formirati prstenasto u svrhu osiguranja dvostrane mogućnosti opskrbe vodom.

Novi cjevovodi, zbog mjera protupožarne zaštite, ne mogu imati profil manji od 150 mm.

Trase cjevovoda unutar koridora ulica potrebno je uskladiti s ostalim postojećim i planskim vodovima komunalne infrastrukture u skladu s posebnim uvjetima njihovih korisnika.

5.3.3. Distributivna plinoopskrbna mreža

Članak 28.

Planom je predviđena plinofikacija cjelokupnog područja prirodnim plinom. Preduvjet za plinofikaciju područja unutar obuhvata Plana je izrada detaljnije tehničke dokumentacije i izgradnja plinske mreže unutar obuhvata Plana, kao i u ulicama koje ga tangiraju.

Unutar područja obuhvata Plana u planiranim prometnicama predviđeni su koridori minimalne širine 1,0 m za polaganje srednjotlačnih plinovoda, tako da će se omogućiti plinofikacija svih planiranih građevina.

Srednjotlačni plinovod će se polagati podzemno i s nadslojem do kote uređenog terena minimalno 1 m te će biti izveden od polietilenskih cijevi i fitinga kvalitete PE 100 klase SDR 11. Minimalna sigurnosna udaljenost od građevina za srednjotlačni plinovod je 2 m, a za srednjotlačne kućne priključke pri paralelnom vođenju uz građevine je 1 m.

Udaljenosti srednjotlačnog plinovoda od drugih komunalnih instalacija određuju se sukladno posebnim uvjetima vlasnika tih instalacija. Pri određivanju trasa plinovoda moraju se poštovati i ostale minimalne sigurnosne udaljenosti od postojećih i planiranih instalacija i građevina kako je to određeno "Odlukom o minimalnim sigurnosnim udaljenostima za plinovode i kućne priključke" Gradske plinare Zagreb.

Svaka građevina odnosno svako odvojeno stubište u višestambenim građevinama, mora imati zasebni srednjotlačni kućni priključak koji završava plinskim regulacijskim uređajem uključivo glavni zapor, smještenim u ormariću na pročelju građevine.

Kućni priključci projektirat će se za svaku planiranu građevinu u sklopu projekta plinske instalacije za tu građevinu.

5.3.4. Elektroenergetska mreža i javna rasvjeta

Članak 29.

Ovim planom unutar područja obuhvata nije predviđena izgradnja novih transformatorskih stanica.

Ako se u budućnosti unutar područja Plana pojavi potreba za dodatnom većom vršnom snagom koja se ne može pokriti iz postojećih kapaciteta, moguće ju je osigurati dogradnjom postojećih trafostanica ili izgradnjom nove transformatorske stanice kao samostojeće građevine uz Ul. Vile Velebita zapadno od Spojne ulice ili u južnom dijelu obuhvata uz Gavazzijevu ulicu.

Za gradnju novih transformatorskih postrojenja potrebno je formirati građevne čestice minimalne veličine 7,0 x 7,0 m. Čestice obavezno treba pozicionirati uz javne prometne površine te tako omogućiti neposredan pristup vozilima radi izgradnje i/ili održavanja.

U prometnicama unutar područja obuhvata osigurani su koridori širine 1,0 m odnosno 1,5 m za polaganje nove kabelske srednjonaponske (naponska razina 20 kV) i niskonaponske mreže kabela, te polaganje kabela i postavljanje stupova javne rasvjete.

Elektroenergetske kabele neovisno o naponskoj razini treba postavljati isključivo izvan kolnih površina. U tu su svrhu osigurani pojasi ispod površina nogostupa i razdjelnih pojasa zelenila.

Sve kabele treba postavljati 0,80 m ispod kote terena, a na mjestima poprečnih prijelaza kolnih površina kabele treba polagati u zaštitne cijevi.

Rasvijetljenost prometnih površina treba uskladiti s klasifikacijom rasvijetljenosti u Preporukama za rasvjetu cesta s motornim i pješačkim prometom.

5.3.5. Toplifikacija

Članak 30.

GUP-om je predviđena izgradnja toplovoda-parovoda u zoni Studentskog grada (u Ul. V. Velebita) koji će biti sastavni dio CTS-a grada Zagreba pa se Planom omogućuje razvoj mreže u obuhvatu i priključenje građevina na njega, a što će se utvrditi lokacijskim dozvolama.

6. UVJETI UREĐENJA ZELENIH POVRŠINA I DJEČJIH IGRALIŠTA

Članak 31.

U Planu namjene površina označena je JAVNA ZELENA POVRŠINA - Z 1 kao zajednička površina javnog parka i dječjih igrališta za djecu starosti 0-6 godina i 7-14 godina te u zapadnom dijelu obuhvata površina DJEČJEG IGRALIŠTA - DI.

Površina parka dimenzionirana je sa cca 1 m² po očekivanom broju stanovnika u obuhvatu Plana.

Park treba, temeljem urbanističko-arhitektonskog natječaja, hortikulturno urediti, zasaditi ukrasnim biljem i autohtonim vrstama stabala te opremiti odgovarajućom opremom: klupama, javnom rasvjetom, koševima za otpatke.

Nije moguće postavljanje kioska niti gradnja građevina.

Površine dječjih igrališta dimenzionirane su s min. 4 m² po djetetu uzrasta 0-6 godina te s min. 2 m² po djetetu uzrasta od 7-14 godina, a na temelju očekivanog broja stanovnika u obuhvatu Plana.

Dječje se igralište u zapadnom dijelu obuhvata mora ograditi, a ona u sklopu parka se smiju ograditi. Moraju se opremiti opremom sukladnom uzrastu djece kojoj su namijenjena, uz zadovoljenje sigurnosnih standarda i odvojiti po dobnim skupinama.

U zoni stambene namjene treba nastojati zelenilo građevnih čestica postaviti u neposredan kontakt s površinom parka i dječjih igrališta, a na drugim građevnim česticama nastojati zelenila međusobno povezati kako bi se dobila što veća, vizualno jedinstvena, ozelenjena površina.

U zoni poslovne namjene treba veći dio obveznog zelenila građevne čestice locirati uz planirani trg, a uz planiranu pješačku stazu, na građevnoj čestici ove namjene, zasaditi drvored.

Zbog očuvanja cjelovitosti slike izgradnje u zelenilu, za uređenje neizgrađenih dijelova građevnih čestica, u pojasevima ulica i drugih javnih površina treba koristiti što više stablašica i grmlja onih vrsta koje su uobičajene u kontaktom prostoru.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 32.

U obuhvatu Plana nema zakonom zaštićenih prirodnih ni kulturno-povijesnih cjelina.

Temeljem odredbi GUP-a štiti se, u kategoriji parkovne arhitekture, zelenilo uz Ul. Vile Velebita i zelenilo naselja Studentski grad, koje je u kontaktnom prostoru ovoga plana.

Zelenilo uz Ul. Vile Velebita potrebno je održavati, uređivati, po potrebi zamijeniti bolesna stabla te dopunjavati novom sadnjom.

Zbog očuvanja cjelovitosti slike izgradnje u zelenilu za uređenje neizgrađenih dijelova građevnih čestica, u pojasevima ulica i drugih javnih površina treba koristiti što više stablašica i grmlja onih vrsta koje su uobičajene u kontaktom prostoru.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 33.

Na prostoru obuhvata Plana postupanje s otpadom treba biti u skladu s odredbama posebnih propisa.

U sklopu gradske robne kuće potrebno je urediti zatvoreni prostor za izdvojeno prikupljanje ambalažnog i ostalog otpada.

9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ

9.1. Zaštita podzemnih voda

Članak 34.

Pri odabiru sadržaja, djelatnosti i tehnologija koje će se realizirati u obuhvatu Plana moguće su samo one koje ne onečišćuju okoliš, odnosno one kod kojih se mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša.

Posebnu pozornost treba posvetiti zaštiti podzemnih voda za što je neophodno izgraditi sustav nepropusne kanalizacije. U kanalski sustav odvodnje otpadnih voda mogu se upuštati samo prethodno pročišćene vode do propisanog stupnja onečišćenja u skladu s posebnim propisima.

Sve prometne i manipulativne površine trebaju biti izvedene vodonepropusno s uređenom vodonepropusnom odvodnjom te po potrebi separatorima ulja, masti i taloga.

9.2. Zaštita od požara i eksplozija

Članak 35.

Planom su osigurani i na kartografskom prikazu br. 4.2. prikazani vatrogasni prilazi do svih građevnih čestica po planiranim javnim prometnim površinama ili po njima i dijelovima građevnih čestica uz regulacijske pravce, čime je omogućen pristup vatrogasne tehnike do najviše 6 m od uličnog pročelja svake građevine. Lokacijskim će se dozvolama riješiti ostali vatrogasni prilazi na građevnim česticama potrebni prema odredbama posebnih propisa.

Sve operativne i površine za kretanje vatrogasne tehnike moraju biti dimenzionirane najmanje na osovinski pritisak od 100 kN.

Protupožarna zaštita zahtijeva odgovarajuće dimenzioniranje javne vodovodne mreže, uz uvjete osiguranja dovoljnih količina protupožarne vode, te mrežu vanjskih hidranata na maksimalno dopuštenoj međusobnoj udaljenosti od 120 m i s vodovodnim priključkom ne manjeg profila od 150 mm.

U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 6 m ili manje ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr. da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m neposredno ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.

Postava podzemnih ili nadzemnih spremnika zapaljivih tekućina i plinova treba se planirati i projektirati u skladu s odredbama posebnih propisa.

Za planirani plinovod srednjeg tlaka, koji će se projektirati i graditi u području obuhvata ovog plana ili njegovom kontaktnom području, trebaju se primijeniti preventivne mjere zaštite od eksplozije koje se odnose ponajprije na primjenu minimalnih sigurnosnih udaljenosti od građevina i drugih vodova komunalne infrastrukture, te primjenu odgovarajućih tehničkih rješenja.

Na svakom plinskom kućnom priključku bit će ugrađen glavni zapor kojim se zatvara dotok plina za dotičnu građevinu, odnosno odvojeno stubište u višestambenim građevinama, a na plinovodima će biti ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razornih nepogoda.

9.3. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

Članak 36.

U obuhvatu Plana najveći očekivani intenzitet potresa, u 500-godišnjem povratnom periodu, je VIII° - IX° MCS ljestvice.

Sve građevine moraju biti dimenzionirane najmanje na očekivani intenzitet potresa.

Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca i osi ulice te od međa na koje nije prislonjena prikazana je u kartografskom prikazu br. 4.2.

Zaštita od ratnih opasnosti stanovnika, zaposlenika i posjetilaca ostvaruje se izgradnjom skloništa, pojedinačnog kapaciteta 100-300 sklonišnih mjesta, u svakoj građevini, a kapacitet se određuje izračunom, prema posebnim propisima.

Iznimno je moguće za dvije ili više građevina graditi jedno sklonište uz uvjet da se ono smjesti u građevinu koja se gradi prva.

Iznimno je u zoni poslovne namjene gradnja skloništa moguća samo u novoj građevini.

Skloništa se dimenzioniraju na statičko opterećenje 50-150 kPa za zaštitu od RBK djelovanja uz uvjet sedmodnevne autonomije.

Skloništa su dvonamjenska, a moraju se moći osposobiti za osnovnu namjenu u roku od 24 sata.

Druga namjena skloništa može biti ugostiteljstvo, sportska rekreacija, izložbeno-prodajni salon i slično, a može biti i planirani polivalentni prostor za društvene aktivnosti susjedstva.

Osiguranje interventnog puta izvan dosega ruševina ostvaruje se udaljenošću građevine, ili njenog dijela, od osi ulice najmanje za veličinu h/2+2,5 m.

9.4. Rekonstrukcija postojećih građevina

Članak 37.

Postojeće građevine, kojima su namjena i prostorni pokazatelji u skladu s ovim odredbama, mogu se rekonstruirati na novoformiranoj građevnoj čestici uz uvjet primjene ovih odredbi.

Postojeće građevine, kojima namjena i/ili prostorni pokazatelji nisu u skladu s ovim odredbama, mogu se, do realizacije Planom predviđenih zahvata, održavati u postojećoj namjeni i postojećim gabaritima.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

10.1. Obveza donošenja detaljnih planova

Članak 38.

Ovim se planom ne propisuje obvezna izrada detaljnih planova uređenja niti za jednu površinu ili namjenu u obuhvatu.

10.2. Urbanističko-arhitektonski natječaj

Članak 39.

Ovim se planom propisuje obvezna provedba jedinstvenoga urbanističko-arhitektonskog natječaja za trg te park s dječjim igralištima, uz Spojnu ulicu.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 40.

Plan je izrađen u šest izvornika, koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 41.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 350-02/08-01/22

URBROJ: 251-01-04-08-5

Zagreb, 6. ožujka 2008.

Predsjednica

Gradske skupštine

Mr.sc. Tatjana Holjevac, v.r.