Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja "Jankomir - Malešnica"

Na temelju članka 325. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/07), članka 26.b stavka 3. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i članka 38. točka 5. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06 i 18/06), Gradska skupština Grada Zagreba, na 32. sjednici, 31. siječnja 2008., donijela je

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja "Jankomir - Malešnica"

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja "Jankomir - Malešnica" (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradio CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim zavodom za prostorno uređenje.

Članak 2.

Plan se donosi za prostor omeđen:

- na sjeveru: Samoborskom cestom,

- na istoku: planiranom produženom Gospodskom ulicom,

- na jugu: planiranom produženom Kotarničkom ulicom,

- na zapadu: kompleksima jedne namjene (tvornički kompleks RIS, Robni terminali Zagreb - Carinska ispostava Jankomir i Psihijatrijska bolnica "Sv. Ivan").

Površina obuhvata Plana iznosi oko 37,9 hektara.

Granice obuhvata Plana prikazane su na kartografskim prikazima iz članka 4. stavka 1. ove odluke, pod točkom B.

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

Ovim se odredbama donose pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba, te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene gospodarskih i drugih površina, uličnu i komunalnu mrežu te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

Elaborat Plana sastoji se od:

A. Tekstualnog dijela u knjizi "Urbanistički plan uređenja Jankomir - Malešnica"

I. Obrazloženje

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. Odredbe za provođenje

B. Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:2.000:

1. Korištenje i namjena površina

2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža

2.A. Promet

2.B. Telekomunikacijski i energetski sustav

2.C. Vodnogospodarski sustav

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

4. Način i uvjeti gradnje

Elaborat iz stavka 1. točaka A. i B. ovoga članka ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba, sastavni je dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 5.

Osnovna namjena i način korištenja prostora, te razgraničenje, razmještaj i veličina javnih prometnih površina, površina određenih za gradnju građevina te uređenje zelenih površina detaljno su prikazani na kartografskom prikazu Plana 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:2.000 na kojem su detaljno razgraničene bojom i planskim znakom zone sljedećih namjena:

- mješovita - pretežito stambena namjena - planska oznaka M1 (narančasta)

- mješovita - pretežito poslovna namjena - planska oznaka M2 (narančasta)

- javna i društvena namjena - planska oznaka D (crvena)

- upravna - policijska postaja D1

- socijalna - dom za starije i nemoćne osobe D2

- zdravstvena - ustanova primarne zdravstvene zaštite D3

- predškolska D4

- školska - osnovna škola D5-1

- školska - srednja škola D5-2

- javne zelene površine - javni park - planska oznaka Z1(zelena)

- zaštitne zelene površine - planska oznaka Z (zelena)

- površine infrastrukturnih sustava - planska oznaka IS (bijela).

1.1. Mješovita - pretežito stambena namjena

Članak 6.

U zonama mješovite - pretežito stambene namjene (M1) mogu se graditi građevine stambene i stambeno - poslovne, te javne i društvene namjene.

Poslovni sadržaji u sklopu građevina stambeno - poslovne namjene iz stavka 1. ovog članka ne smiju ometati stanovanje.

U građevinama, odnosno zahvatima u prostoru iz stavka 1. ovog članka mogu se graditi i uređivati prostori za prateće sadržaje koji uključuju:

- prodavaonice robe dnevne potrošnje;

- predškolske ustanove, škole;

- ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi;

- tihi obrt i usluge domaćinstvima;

- političke, društvene organizacije i sadržaje kulture, vjerske zajednice;

- pošte, banke i sl.;

- šport i rekreaciju u manjim dvoranama bez gledališta;

- športsko - rekreacijska igrališta;

- druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali ga ne ometaju (osobne usluge, poslovni prostori - uredi i sl.);

- ugostiteljsko - turističku namjenu, hotel;

- parkove, dječja igrališta i zaštitne zelene površine.

Prateći sadržaji iz prethodnog stavka ovog članka mogu biti u sklopu stambeno - poslovne građevine, odnosno zahvata u prostoru uz uvjet da ukupna površina svih pratećih sadržaja može iznositi najviše 30% građevinske (bruto) površine na građevnoj čestici, odnosno zahvatu u prostoru.

Na zasebnim građevnim česticama veličine do 1,0 ha u zonama iz stavka 1. ovog članka mogu se graditi:

- građevine javne i društvene namjene;

- građevine ugostiteljsko - turističke namjene i hoteli;

- športsko - rekreacijske površine i igrališta, te

- javne i zaštitne zelene površine.

U zonama iz stavka 1. ovog članka nije moguća gradnja novih trgovačkih centara, obrta, proizvodnih građevina, skladišta i drugih sadržaja koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način ometaju stanovanje.

1.2. Mješovita - pretežito poslovna namjena

Članak 7.

U zonama mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) mogu se graditi poslovne i stambene građevine, s tim da prevladava poslovna namjena (uredi, poslovni prostori, trgovine, prostori za rad - tihi obrti i servisno - uslužni prostori, izložbeno - prodajni prostori, gradske robne kuće, ugostiteljstvo i zabava), a mogući su i prostori javne i društvene namjene, smještajni sadržaji (hoteli, pansioni i sl.), šport i rekreacija, parkovi i dječja igrališta.

U građevinama, odnosno zahvatima u prostoru iz stavka 1. ovog članka mogu se graditi i uređivati prostori za:

- stanovanje;

- prateće sadržaje;

- javnu i društvenu namjenu;

- hotele;

- rad;

- šport i rekreaciju;

- javne garaže;

- parkove i dječja igrališta.

Sadržaji iz prethodnog stavka ovog članka mogu se graditi kao jednonamjenske građevine, višenamjenske građevine ili u kombinaciji sa stanovanjem.

Sadržaj stanovanja može iznositi najviše 40% građevinske (bruto) površine na građevnoj čestici, odnosno zahvatu u prostoru.

U zonama iz stavka 1. ovog članka nije moguće graditi opskrbne centre s otvorenim parkiralištem, skladišta kao osnovnu namjenu i građevine za preradu mineralnih sirovina.

1.3. Javna i društvena namjena

Članak 8.

U zonama javne i društvene upravne namjene (D1) mogu se graditi građevine upravne namjene - policijska postaja i slični sadržaji.

U zonama javne i društvene socijalne namjene (D2) mogu se graditi građevine socijalne namjene (dom za starije i nemoćne osobe, te umirovljenički, đački, studentski domovi i slični sadržaji).

U zonama javne i društvene zdravstvene namjene (D3) mogu se graditi građevine zdravstvene namjene (ustanova primarne zdravstvene zaštite, ambulanta, dom zdravlja, poliklinika i slični sadržaji).

U zonama javne i društvene predškolske namjene (D4) mogu se graditi građevine predškolske namjene.

U zonama javne i društvene školske namjene (D5) mogu se graditi građevine školske namjene (osnovna i srednja škola).

Sve građevine iz ovog članka mogu sadržavati i prateće sadržaje, te prostore koji upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim građevinama.

U svim zonama javne i društvene namjene moguće je uređenje parkova i dječjih igrališta.

U zonama javne i društvene namjene ne mogu se graditi građevine stambene i poslovne namjene.

1.4. Zelene površine

Članak 9.

Javne zelene površine - javni park (Z1) na području obuhvata Plana će se oblikovati kao parkovi gradske četvrti.

U sklopu javnih zelenih površina iz stavka 1. ovog članka moguće je uređenje sadržaja i gradnja građevina koje dopunjuju komunalni standard parka, što uključuje: dječja igrališta, paviljone i nadstrešnice te manje komunalne i infrastrukturne građevine.

Na području obuhvata Plana u svim kategorijama namjene površina, osim površina infrastrukturnih sustava, moguće je uređenje parkova i dječjih igrališta.

U sklopu zaštitnih zelenih površina (Z) moguće je uređenje pješačkih i biciklističkih staza.

U sklopu hortikulturno uređenih zelenih površina u javnom korištenju u sklopu pojedinih zahvata u prostoru moguće je uređenje dječjih igrališta i pješačkih staza.

1.5. Površine infrastrukturnih sustava

Članak 10.

Planom su grafički određene površine infrastrukturnih sustava (IS) na kojima se mogu graditi građevine i uređaji prometne i komunalne infrastrukture.

Iznimno, komunalnu infrastrukturnu mrežu i uređaje moguće je graditi i na površinama svih ostalih namjena utvrđenih Planom, uz uvjet da se do građevina i uređaja osigura neometani pristup za njihovo održavanje.

2. UVJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 11.

Na području obuhvata Plana moguća je gradnja građevina gospodarskih poslovnih djelatnosti:

- u zonama mješovite - pretežito poslovne namjene (M2),

- u zonama mješovite - pretežito stambene namjene (M1), kao prateći sadržaj u stambeno - poslovnim građevinama.

Na području obuhvata Plana ne može se odobriti gradnja građevina za djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili se ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvaliteta života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno prostoru dosega negativnih utjecaja.

Građevine i prostori gospodarskih poslovnih djelatnosti iz stavka 1. alineja 1. i 2. ovog članka grade se prema uvjetima za smještaj i način gradnje koji su ovom odlukom određeni za gradnju u predmetnim zonama.

2.1. Uvjeti smještaja i način gradnje građevina u zonama mješovite - pretežito poslovne namjene (M2)

2.1.1. Veličina i izgrađenost građevne čestice, odnosno zahvata u prostoru

Članak 12.

Unutar pojedine zone mješovite pretežito poslovne namjene (M2) može se osnovati jedna ili više građevnih čestica, vodeći računa o cjelovitosti prostornog rješenja, imovinsko - pravnom stanju i mogućnostima etapne izgradnje.

Građevna čestica određuje se lokacijskom dozvolom za svaku građevinu i mora imati površinu i oblik koji omogućava korištenje i izgradnju u skladu s predviđenom namjenom, a obavezno moraju imati planiran neposredan pristup s javnoprometne površine najmanje širine 12,0 m, priključak na mrežu za opskrbu električnom energijom i vodom te odvodnju otpadnih voda.

Veličina građevne čestice ne može biti manja od 3.000 m².

Širina građevne čestice, mjereno na mjestu regulacijskog pravca, ne može biti manja od 40,0 m.

Na građevnoj čestici moguća je gradnja jedne ili više građevina.

Nadzemna izgrađenost građevne čestice, odnosno zahvata u prostoru ne može biti veća od 50%.

Podzemna izgrađenost građevne čestice, odnosno zahvata u prostoru ne može biti veća od 80%.

Koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) je najviše 3,0 (izračunava se kao odnos građevinske (bruto) površine samo nadzemnih etaža, ne računajući podzemne etaže, i površine građevne čestice). Iznimno, za građevine javne i društvene namjene koje se grade u zoni mješovite pretežito poslovne namjene koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) nije ograničen.

2.1.2. Način gradnje, veličina i smještaj građevine na građevnoj čestici, odnosno zahvatu u prostoru

Članak 13.

Na građevnim česticama, odnosno zahvatima u prostoru u zonama mješovite - pretežito poslovne namjene, moguća je gradnja novih samostojećih i poluugrađenih građevina. Ukoliko se poluugrađene građevine ne izvode istovremeno, građevina na parceli koja se gradi uz poluugrađenu građevinu mora se obavezno projektirati kao poluugrađena.

Visina novih građevina je najviše 5 nadzemnih etaža.

Moguća je gradnja jedne ili više podzemnih etaža.

Najmanja udaljenost samostojeće građevine od katastarskih čestica izvan zahvata u prostoru je h/2, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina i trafostanica, s tim da je za gradnju na regulacijskoj liniji najmanja širina koridora ulice 15,0 m.

Ako se zahvatom u prostoru predviđa gradnja više građevina, najmanja međusobna udaljenost građevina unutar zahvata u prostoru je jednaka zbroju polovica njihovih visina.

2.1.3. Oblikovanje građevine i uređenje građevne čestice, odnosno zahvata u prostoru

Članak 14.

Arhitektonsko oblikovanje građevina mora biti primjereno karakteru zone.

Najmanje 20% površine građevne čestice, odnosno zahvata u prostoru mora biti hortikulturno uređen prirodni teren bez podzemne ili nadzemne gradnje, natkrivanja, kao i bez uređenja parkiranja.

Prostor uređen kao sportsko - rekreativna površina ne ulazi u izračun propisane površine dijela građevne čestice koja mora biti uređena kao prirodni teren.

Parkirališne potrebe za sve sadržaje treba obvezno izvesti unutar građevne čestice, odnosno unutar zahvata u prostoru prema normativima za određenu namjenu koji su propisani ovom odlukom.

Najmanje 70% od potrebnog broja PGM za pojedini zahvat u prostoru potrebno je organizirati u podzemnim garažama.

2.1.4. Mjere provedbe

Članak 15.

Pravila koja se odnose na uvjete smještaja i način gradnje građevina u zonama mješovite pretežito poslovne namjene (M2) primjenjuju se za gradnju građevina svih namjena koje se mogu graditi u zoni mješovite pretežito poslovne namjene.

3. UVJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

3.1. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

Članak 16.

Na području obuhvata Plana moguća je gradnja javnih i društvenih sadržaja:

- na zasebnim građevnim česticama u zonama javne i društvene namjene (planska oznaka D1, D2, D3, D4 i D5),

- na zasebnim građevnim česticama veličine do 1,0 ha u zonama mješovite - pretežito stambene namjene (M1),

- kao prateći sadržaj u sklopu stambenih i stambeno - poslovnih građevina s time da površina prostora za prateće sadržaje unutar zahvata u prostoru može ukupno biti do najviše 30% GBP-a.

Sadržaji javnih i društvenih djelatnosti grade se prema pravilima struke, posebnim propisima i normativima.

Građevna čestica javne i društvene namjene određena je zonom zahvata predmetne namjene u kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena površina.

Na građevnim česticama javne i društvene namjene iz stavka 1. alineja 1. i 2. ovog članka mogu se graditi građevine za javnu i društvenu namjenu i prateći sadržaji, te uređivati parkovi i dječja igrališta i prostori koji upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim građevinama.

Na građevnim česticama javne i društvene namjene iz stavka 1. alineja 1. i 2. ovog članka ne mogu se graditi građevine stambene i poslovne namjene.

3.2. Način gradnje građevina društvenih djelatnosti

Članak 17.

Planom su utvrđena sljedeća pravila za gradnju građevina javne i društvene namjene na zasebnim građevnim česticama:

- gradnja samostojećih građevina prema programu i normativima osnovne namjene i u skladu s lokalnim uvjetima;

- najveća izgrađenost građevne čestice je 40%;

- GBP, visina građevine i koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) nisu ograničeni; iznimno, predškolska ustanova se gradi kao jednoetažna;

- udaljenost građevnog pravca glavne građevine od regulacijske linije ulice je najmanje 5,0 m;

- najmanja udaljenost građevine od međe građevne čestice je h/2 (polovica visine), ali ne manje od 5,0 m;

- najmanji hortikulturno uređen prirodni teren je 30% površine građevne čestice;

- obvezan smještaj vozila na građevnoj čestici, kapacitet prema normativima za određenu namjenu;

- gradnja prema urbanističko - arhitektonskom natječaju.

Uvjeti za smještaj i način gradnje koji su ovom odlukom određeni za gradnju građevina javnih i društvenih djelatnosti primjenjuju se i za gradnju građevina športsko - rekreacijske namjene.

3.3. Mjere provedbe

Članak 18.

Za gradnju novih građevina javne i društvene namjene koje se grade na zasebnim građevnim česticama propisano je obavezno provođenje urbanističko - arhitektonskog natječaja.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 19.

Na području obuhvata Plana moguća je gradnja stambenih i stambeno - poslovnih građevina:

- u zonama mješovite - pretežito stambene namjene (M1),

- kao prateći sadržaj u sklopu poslovno - stambenih građevina u zonama mješovite pretežito poslovne namjene (M2), na način da površina stambenog sadržaja može iznositi najviše 40% građevinske (bruto) površine na pojedinoj građevnoj čestici, odnosno zahvatu u prostoru.

Stambene i stambeno - poslovne građevine iz prethodnog stavka ovog članka grade se prema uvjetima za smještaj i način gradnje koji su ovom odlukom određeni za gradnju u predmetnim zonama.

4.1. Veličina i izgrađenost građevne čestice

Članak 20.

Građevna čestica, odnosno zahvat u prostoru mora imati površinu i oblik koji omogućava korištenje i izgradnju u skladu s predviđenom namjenom, a obvezno moraju imati planiran neposredan pristup s javnoprometne površine najmanje širine 12,0 m ili trga.

Veličina građevne čestice ne može biti manja od 2.000 m².

Širina građevne čestice, mjereno na mjestu regulacijskog pravca, ne može biti manja od 30,0 m.

Na građevnoj čestici, odnosno zahvatu u prostoru moguća je gradnja jedne ili više građevina.

Nadzemna izgrađenost građevne čestice, odnosno zahvata u prostoru ne može biti veća od 50%.

Podzemna izgrađenost građevne čestice, odnosno zahvata u prostoru ne može biti veća od 80%.

Koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) je najviše 3,0 (izračunava se kao odnos građevinske (bruto) površine samo nadzemnih etaža, ne računajući podzemne etaže, i površine građevne čestice).

Iznimno, za građevine javne i društvene namjene koje se grade na zasebnim građevnim česticama u zoni mješovite pretežito stambene namjene koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) nije ograničen.

4.2. Način gradnje, veličina i smještaj građevine na građevnoj čestici

Članak 21.

Na građevnim česticama u zonama mješovite pretežito stambene namjene moguća je gradnja samostojećih i poluugrađenih građevina. Ukoliko se poluugrađene građevine ne izvode istovremeno, građevina na parceli koja se gradi uz poluugrađenu građevinu mora se obavezno projektirati kao poluugrađena.

Visina građevina je najviše 9, a najmanje 4 nadzemne etaže, pri čemu se deveta etaža oblikuje kao potkrovlje, uz mogućnost gradnje jedne ili više podzemnih etaža.

Balkoni, lođe, istaci i sl. građevina mogu se planirati najniže u razini poda druge nadzemne etaže, s tim da njihova duljina može biti jednaka širini pročelja. U gradnji na regulacijskoj liniji balkoni, lođe, istaci i sl. mogući su samo ako je koridor ulice najmanje širine 15,0 m.

Građevina mora biti udaljena najmanje polovicom svoje visine od katastarskih čestica izvan zahvata u prostoru, osim od javnoprometnih površina (ulica, trg, pristupni put) i trafostanica, s tim da je za gradnju na regulacijskoj liniji najmanja širina koridora ulice 15,0 m.

Ako se zahvatom u prostoru predviđa gradnja više građevina, najmanja međusobna udaljenost građevina ili njihovih nadzemnih dijelova u zahvatu u prostoru je jednaka zbroju polovica njihovih visina. Iznimno, najmanja međusobna udaljenost građevina ili njihovih nadzemnih dijelova u zahvatu u prostoru može biti i manja, ali ne manja od 12,0 m, i to samo u slučaju kada na jednom od pročelja u dijelu koji je na manjem razmaku nisu orijentirani otvori.

Pravila koja se odnose na uvjete smještaja i način gradnje građevina u zonama mješovite pretežito stambene namjene (M1) primjenjuju se za gradnju građevina svih namjena koje se mogu graditi u zoni.

Iznimno, za građevine javne i društvene namjene te športa i rekreacije koje se grade na zasebnim građevnim česticama veličine do 1,0 ha u zonama mješovite - pretežito stambene namjene (M1) primjenjuju se pravila koja se odnose na uvjete smještaja i način gradnje građevina društvenih djelatnosti.

4.3. Oblikovanje građevine i uređenje građevne čestice

Članak 22.

Arhitektonska kompozicija i oblikovanje građevina moraju biti primjereni karakteru zone.

Najmanje 20% površine katastarske čestice ili katastarskih čestica unutar zahvata u prostoru mora biti prirodni hortikulturno uređen teren koji treba biti uređen kao oblikovna cjelina, odnosno kao cjelovita neizgrađena vrtna, parkovna ili pejzažna zelena površina bez nadzemne ili podzemne gradnje, natkrivanja, kao i bez uređenja parkiranja.

Prostor uređen kao sportsko - rekreativna površina ne ulazi u izračun propisane površine dijela građevne čestice koja mora biti uređena kao prirodni teren.

Građevne čestice nije moguće ograđivati.

Potreban broj parkirališno - garažnih mjesta PGM određuje se:

- za potrebe stanovanja prema kriteriju 15 PGM/1.000 m² GBP stambene površine;

- za ostale namjene prema normativima za određenu namjenu.

Parkirališne potrebe za sve sadržaje treba obvezno riješiti unutar katastarske čestice, odnosno zahvata u prostoru.

Za pojedini zahvat u prostoru potrebno je najmanje 70% od potrebnog broja parkirališno - garažnih mjesta organizirati u podzemnim garažama.

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 23.

Ulična mreža na području obuhvata Plana će se graditi u skladu s kartografskim prikazom 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - 2.A. Promet, u mjerilu 1:2.000, čiji su sastavni dio karakteristični profili prometnica u mjerilu 1:250.

Unutar Planom utvrđenih prometnih površina mogu se graditi i uređivati kolne, biciklističke i pješačke površine, tramvajske pruge i okretišta, tramvajska i autobusna stajališta, parkirališta, zaštitno zelenilo i slično.

Planom je određena ukupna širina profila pojedinih ulica, te raspored pojedinih površina unutar regulacijskog pravca ulice. Konačno oblikovanje ulica, uz moguća manja odstupanja rasporeda i širina pojedinih dijelova uličnog profila kao posljedica detaljnog tehničkog rješavanja, definirat će se urbanističko - tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s teškoćama u kretanju, moraju se ugraditi iskošeni rubnjaci.

Osim prometnih površina iz stavka 1. ovog članka na području obuhvata Plana mogu se graditi i uređivati samo interne prometne površine u sklopu pojedinih građevnih čestica, odnosno zahvata u prostoru.

5.1.1. Parkirališta i garaže

Članak 24.

Gradnja i uređivanje parkirališnih i garažnih mjesta moguća je ovisno o vrstama i namjeni građevina za potrebe kojih se grade.

Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta (broj PGM) za stambenu namjenu određuje se prema kriteriju 15 PGM/1.000 m² GBP.

Potreban broj PGM-a za druge namjene određuje se, ovisno o namjeni prostora u građevini, za:

- poslovne sadržaje 20 PGM na 1.000 m² GBP

- trgovine 40 PGM na 1.000 m² GBP

- restorane i kavane 50 PGM na 1.000 m² GBP

- fakultete i znanstvene ustanove 10 PGM na 1.000 m² GBP

U građevinsku (bruto) površinu za izračun PGM-a ne uračunavaju se površine garaža i jednonamjenskih skloništa.

Za dječju ustanovu potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto za jednu grupu djece.

Za osnovnu i srednju školu potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto na jednu učionicu.

Za zdravstvene i socijalne ustanove potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto na dva zaposlena u smjeni.

Kada se potreban broj parkirališno - garažnih mjesta, s obzirom na posebnosti djelatnosti, ne može odrediti prema odredbama iz ovog članka, odredit će se prema normativima određenim GUP-om.

Potreban broj parkirališno - garažnih mjesta obvezno je potrebno izvesti unutar pojedine građevne čestice, odnosno zahvata u prostoru.

Ovisno o potrebi za parkiranjem, raspoloživom prostoru, horizontalnoj i vertikalnoj preglednosti, prolazima za pješake i bicikliste, pristupu interventnih vozila i ostalim lokalnim uvjetima na svim ulicama na području obuhvata, osim gradske avenije, moguća je gradnja parkirališta.

Parkirališta koja se grade uz kolnik gradskih ulica moraju biti uzdužna ili kosa, a uz sve ostale ulice mogu biti i okomita.

Javna parkirališta koja se uređuju u uličnim koridorima treba opremiti drvoredima u rasteru parkirališnih mjesta (sadnja jednog drveta na svaka 4 parkirališna mjesta).

5.1.2. Pješačke površine

Članak 25.

Pješačke površine obvezno se uređuju na prostorima koji su označeni na kartografskom prikazu 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - 2.A. Promet, u mjerilu 1:2.000.

U sklopu javne zelene površine - javnog parka (planska oznaka Z1) koji je smješten u središnjem dijelu naselja u kazeti sa sadržajima javne i društvene namjene moguće je uređenje pješačke površine - trga, i to na način da najmanje 60% površine zahvata u prostoru javnog parka mora biti cjelovita parkovna zelena površina bez nadzemne ili podzemne gradnje, natkrivanja, kao i bez uređenja parkiranja.

Javne zelene površine - javni parkovi (Z1) Planom su koncipirani u sustavu koji ih povezuje s parkovnim i športsko rekreacijskim površinama u kontaktnim zonama i nastavno na sadržaje javne i društvene namjene u središnjem dijelu naselja.

Za kretanje pješaka mogu se, osim površina prikazanih kartografskim prikazom, graditi i uređivati i pješački putovi i šetališta u sklopu zelenih površina na području obuhvata Plana.

Širina pješačkih staza na području obuhvata Plana je u pravilu 2,0 m, s time da ne smiju biti uže od 1,5 m.

5.1.3. Biciklističke staze

Članak 26.

Biciklističke staze obvezno se grade i uređuju na potezima označenima na kartografskom prikazu 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - 2.A. Promet u mjerilu 1:2.000, a mogu se graditi i uređivati i na drugim površinama uz uvjet da je najmanja širina biciklističke staze za jednosmjerni promet 1,0 m, a za dvosmjerni 1,6 m. Ako je biciklistička staza ili traka smještena neposredno uz kolnik, dodaje se zaštitna širina od 0,75 m.

5.1.4. Javni tramvajski i autobusni promet

Članak 27.

Trase za gradnju tramvajske mreže grade se i uređuju na potezima označenima na kartografskom prikazu 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - 2.A. Promet u mjerilu 1:2.000, a mogu se graditi i uređivati i na drugim površinama ako će to pridonijeti poboljšanju prometa.

Gradnja tramvajskih pruga planirana je u prostoru odvojenom od kolnika.

Planom je planirano uređenje zaokretnice tračničkih vozila (tramvajsko okretište) u koridoru Ulice Ivane Brlić-Mažuranić (planska oznaka IS1).

Lokacije tramvajaskih stajališta odredit će se detaljnijim prometnim rješenjima.

U uličnom koridoru gradskih ulica moguće je odvijanje javnoga gradskoga autobusnog prometa.

Autobusna ugibališta i stajališta smještaju se unutar pojaseva zelenila u uličnom koridoru gradskih ulica a mogu se, po potrebi i s obzirom na prometnu regulaciju, ako to pridonosi poboljšanju javnog prijevoza, graditi i na drugim lokacijama koje će se odrediti detaljnijim prometnim rješenjima.

Autobusna stajališta potrebno je opremiti nadstrešnicom s klupom, te odgovarajućom urbanom opremom.

5.1.5. Uvjeti za osiguranje nesmetanog kretanja osoba smanjene pokretljivosti

Članak 28.

Planom se za sve građane, bez obzira na dob i vrstu teškoća u kretanju, predviđa osiguranje nesmetanog pristupa javnim površinama.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih i urbanističkih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva. U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe smanjene pokretljivosti moraju se ugraditi iskošeni rubnjaci.

Za automobile osoba s invaliditetom na javnim parkiralištima treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, odnosno najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta koja se nalaze uz ambulantu, ljekarnu, trgovinu dnevne opskrbe, poštu, restoran ili predškolsku ustanovu.

U provedbi Plana potrebno je primjenjivati posebne propise, normative i europska iskustva radi sprečavanja nastajanja urbanističko - arhitektonskih barijera.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 29.

Planirana telekomunikacijska mreža prikazana je u kartografskom prikazu 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - 2.B. Telekomunikacijski i energetski sustav, u mjerilu 1:2.000.

Trase telekomunikacijske mreže načelne su, a konačno će se odrediti u postupku izdavanja lokacijske dozvole, prema važećim propisima i stvarnim mogućnostima na terenu.

Priključak na telekomunikacijsku mrežu osigurat će se za sve građevne čestice na području obuhvata Plana.

Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju distributivne telefonske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom području.

DTK mrežu i kabele potrebno je polagati izvan kolnika, a na mjestima prijelaza kolnika treba postavljati zaštitne cijevi.

Postavljanje osnovnih postaja pokretnih telekomunikacija u području obuhvata Plana moguće je krovnim prihvatima na jednonamjenskim građevinama gospodarske poslovne namjene i u skladu s odredbama posebnih propisa za takve vrste građevina.

Gradnja samostojećih antenskih stupova u području obuhvata Plana nije moguća.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 30.

Uvjeti i način gradnje komunalne infrastrukturne mreže prikazani su u kartografskom prikazu 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - 2.B. Telekomunikacijski i energetski sustav i - 2.C. Vodnogospodarski sustav, u mjerilu 1:2.000.

Komunalnu infrastrukturnu mrežu (vodoopskrba, odvodnja, plinska mreža, elektroenergetska mreža, toplinska mreža, javna rasvjeta) potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica u osiguranim pojasevima za svaku vrstu infrastrukture, a u skladu s načelnim poprečnim presjecima prometnica i njihovim širinama.

Iznimno, komunalnu infrastrukturnu mrežu moguće je graditi i na površinama svih ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometan pristup za slučaj popravaka ili zamjena.

Položaj vodova i uređaja komunalne infrastrukturne mreže načelan je i konačno će se odrediti u postupku izdavanja lokacijske dozvole, prema važećim propisima i stvarnim mogućnostima na terenu.

Prije izgradnje ulica u njihovom planiranom koridoru, odnosno poprečnom presjeku, potrebno je izgraditi vodove komunalne infrastrukture, u skladu sa trasama planiranim Planom.

Iz infrastrukturnog se koridora izvode odvojci - priključci pojedinih građevina na pojedine komunalne instalacije, koji se realiziraju u skladu s uvjetima lokalnih distributera i koncesionara.

5.3.1. Energetski sustav

Članak 31.

Planirane građevine unutar obuhvata Plana priključit će se na srednjotlačnu plinsku mrežu, te su u planiranim prometnicama predviđene trase za srednjotlačne plinovode (STP) koji čine tehničku cjelinu s postojećom plinskom mrežom.

Srednjotlačna plinska mreža će se polagati podzemno na minimalnoj dubini u načelu od 1,0 m od uređenog terena u skladu s važećim propisima, posebnim uvjetima nadležnoga komunalnog poduzeća i projektnom dokumentacijom.

Pri paralelnom vođenju plinovoda sigurnosna udaljenost vanjske stjenke plinovoda od građevine i drugih komunalnih instalacija određuje se prema posebnim uvjetima komunalnih poduzeća.

Kućni priključci projektirat će se za svaku planiranu građevinu u sklopu projekta plinske instalacije za tu građevinu. Svaka građevina, odnosno svako odvojeno stubište u višestambenim građevinama imat će zasebni srednjotlačni kućni priključak koji završava plinskim regulacijskim uređajem, uključivo glavni zapor, smještenim u ormariću na fasadi građevine.

Dimenzije planiranih plinovoda u grafičkom prilogu su načelne, a stvarne dimenzije će se odrediti izvedbenim projektom temeljem hidrauličkog proračuna.

Planom je u neprometnim površinama planiranih prometnica osiguran koridor širine 2,5 m za polaganje elektroenergetskog kabela 110 kV Rakitje - Stenjevec kojim će se postojeći dvosistemski dalekovod 110 kV zamijeniti kabelskim vodom.

Na području obuhvata Plana osigurane su načelne lokacije za smještaj novih transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV, koje se trebaju planirati i graditi kao samostojeće građevine, za potrebe kojih je potrebno formirati građevne čestice najmanje veličine 7,0 x 7,0 m s osiguranim pristupom na javnoprometnu površinu.

Ukoliko se na području obuhvata Plana pojavi novi potrošač s potrebom za velikom vršnom snagom, lokacija potrebne nove transformatorske stanice osiguravat će se unutar njegove parcele.

Na području obuhvata Plana planirano je polaganje elektroenergetskih vodova srednjeg napona za koju je osiguran prostor širine najmanje 1,0 m u javnoj neprometnoj površini unutar koridora prometnica (pješački hodnik ili zelenilo).

Koridori potrebni za niskonaponsku elektroenergetsku mrežu načelno su osigurani u karakterističnim poprečnim presjecima prometnica.

Na koridorima elektroenergetskih kabela nije dopuštena sadnja visokog raslinja.

Pri projektiranju i izvođenju elektroenergetskih objekata i uređaja treba se obavezno pridržavati svih tehničkih propisa, propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata, pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora te koristiti isključivo tipske kabele i ostalu opremu u skladu sa posebnim uvjetima nadležnog poduzeća.

Za premještanje ili uklanjanje postojećih elektroenergetskih vodova i objekata potrebno je zatražiti elektroenergetsko rješenje te naručiti radove od nadležnog poduzeća.

Planom su u svim ulicama osigurani koridori za mrežu javne rasvjete. Javnu rasvjetu prometnih površina potrebno je uskladiti s klasifikacijom prema standardima, a na temelju prometnih funkcija. Stupovi javne rasvjete mogu se smjestiti u zeleni pojas ili na vanjski rub pješačkog hodnika.

Za priključak semafora i gradnju i rekonstrukciju javne rasvjete potrebno je ishoditi prethodnu elektroenergetsku suglasnost od nadležnog poduzeća.

Centralni toplinski sustav na području Plana koristit će se kao izvor energije alternativno s plinskom i elektroenergetskom mrežom pri čemu će prednost u korištenju imati izvor energije koji je prihvatljiviji za potrošače.

5.3.2. Vodnogospodarski sustav

Članak 32.

Unutar obuhvata Plana u svim planiranim ulicama predviđen je smještaj vodoopskrbnih cjevovoda u skladu s potrebama korisnika prostora i gradnjom novih sadržaja.

Profili budućih cjevovoda će se definirati naknadno nakon izrade proračuna potrebne količine vode za planirane objekte.

Vodovodna mreža će se polagati tako da minimalna visina nadsloja zemlje iznad tjemena cijevi bude najmanje 1,0 m.

Svijetli horizontalni razmak između vodoopskrbnog cjevovoda i ostalih objekata komunalne infrastrukture ne smije biti veći od 1,5 m, a od drvoreda, zgrada i ostalih objekata 2,5 m.

Svijetli vertikalni razmak između vodovodnih cijevi i ostalih instalacija na mjestima njihovih križanja ne smije biti manji od 0,5 m.

Križanje vodovodne cijevi s kanalizacijom u principu potrebno je rješavati tako da vodovodna cijev bude iznad kanalizacijske cijevi.

Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u skladu s važećim propisima izvesti vanjske nadzemne hidrante. Hidranti će se postaviti u zeleni pojas prometnice ili na vanjski rub pješačkog hodnika na razmaku od 80 m.

Na području obuhvata Plana planirana je gradnja cjelovitoga kanalizacijskog sustava za odvodnju otpadnih, oborinskih i drugih voda.

Kanalizacijsku mrežu potrebno je izvoditi nepropusno.

Odvodnja oborinskih voda s prometnih površina i parkirališta predviđa se u javnu kanalizaciju slivnicima s taložnicama.

Revizijska okna potrebno je smjestiti, u pravilu, u sredinu vozne trake.

Prostor obuhvata Plana ne ulazi u vodozaštitno područje.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 33.

Javne zelene površine - javni parkovi (Z1) Planom su koncipirani u sustavu koji ih povezuje s parkovnim i športsko rekreacijskim površinama u kontaktnim zonama i nastavno sa sadržajima javne i društvene namjene u središnjem dijelu naselja.

Javne zelene površine iz stavka 1. ovog članka oblikovat će se kao parkovi gradske četvrti te ih je potrebno:

- hortikulturno urediti autohtonom vegetacijom u skladu s prirodnim i doprirodnim karakteristikama prostora,

- opremiti odgovarajućom urbanom opremom prema potrebama stanovnika (klupe, javna rasvjeta, koševi za smeće, oprema za igru djece i sl.).

U sklopu javnih zelenih površina iz stavka 1. ovog članka moguće je uređenje sadržaja i gradnja građevina koje dopunjuju komunalni standard parka, što uključuje: dječja igrališta, odmorišta i fontane te paviljone, sanitarne čvorove, nadstrešnice i manje komunalne i infrastrukturne građevine, i to na način da njihova ukupna građevinska (bruto) površina ne bude veća od 50,0 m².

U sklopu javne zelene površine - javnog parka u središnjem dijelu naselja u kazeti u kojoj su smješteni sadržaji javne i društvene namjene moguće je uređenje pješačke površine - trga, i to na način da najmanje 60% površine zahvata u prostoru javnog parka mora biti cjelovita parkovna zelena površina bez nadzemne ili podzemne gradnje, natkrivanja, kao i bez uređenja parkiranja.

Zaštitne zelene površine na području obuhvata Plana potrebno je hortikulturno urediti autohtonom vegetacijom u skladu s karakteristikama prostora, te opremiti odgovarajućom urbanom opremom.

U sklopu zaštitnih zelenih površina iz prethodnog stavka ovog članka moguće je uređenje pješačkih i biciklističkih staza, te gradnja manjih infrastrukturnih građevina i to na način da njihova građevinska (bruto) površina ne bude veća od 50,0 m².

U uličnim koridorima gradske avenije (presjek "A-A") i glavne gradske ulice (presjek "C-C") planirano je uređenje zelenih pojaseva s obaveznom sadnjom visokog zelenila. U ostalim uličnim koridorima, ovisno o konačnom položaju i rasporedu komunalnih instalacija, moguća je sadnja visokog zelenila ili grmlja što će se konačno odrediti u postupku izdavanja lokacijske dozvole.

U sklopu hortikulturno uređenih zelenih površina u javnom korištenju koje čine 20% površine katastarske čestice ili katastarskih čestica unutar zahvata u prostoru, a u skladu s potrebama stanovnika, moguće je uređenje dječjeg igrališta i pješačkih staza, te opremanje odgovarajućom urbanom opremom prema potrebama stanovnika (klupe, javna rasvjeta, koševi za smeće, oprema za igru djece i sl.).

Na zelenim površinama u području obuhvata Plana ne smiju se saditi vrste raslinja koje u pojedinim godišnjim dobima mogu štetno djelovati na dišne organe ljudi.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 34.

Na području obuhvata Plana ne postoje zaštićeni dijelovi prirode niti nepokretna kulturna dobra, te sukladno tome nema posebnih uvjeta sa stajališta zaštite i očuvanja prirodnih i kulturno - povijesnih vrijednosti.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 35.

Planom je omogućeno:

- odlaganje komunalnog otpada uz javne zelene i prometne površine košarama za smeće i kontejnerima na način koji ne nagrđuje okoliš;

- odvojeno prikupljanje pojedinih vrsta otpada (npr. papir, staklo, metali, plastika i slično) tipiziranim posudama, odnosno spremnicima postavljenim na javnim površinama.

Spremnici iz alineje 2. stavka 1. ovog članka postavljaju se na javnim površinama u skladu s uvjetima nadležne službe. Do spremnika je potrebno omogućiti nesmetan pristup posebnom vozilu.

Na području obuhvata Plana nije planiran smještaj reciklažnog dvorišta.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ I OSTALE MJERE ZAŠTITE

9.1. Mjere zaštite okoliša

Članak 36.

U cilju zaštite okoliša utvrđene su mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš.

Zaštita zraka od zagađenja prometom kao i zaštita od buke nastale prometom motornih vozila osigurava se sadnjom zelenog pojasa visokog, grmolikog i niskog zelenila koje sprječava penetraciju štetnih tvari i širenje buke.

Najviše dopuštene razine imisije buke propisane su posebnim propisom.

9.2. Mjere zaštite od požara

Članak 37.

Dovoljne količine vode za gašenje požara potrebno je osigurati odgovarajućim dimenzioniranjem javne vodovodne mreže s mrežom vanjskih hidranata u skladu s važećim propisima. Vanjske (ulične) hidrante potrebno je projektirati i izvoditi kao nadzemne.

Vatrogasni pristupi osigurani su po svim javnim prometnim površinama, a dodatni vatrogasni pristupi i površine za rad vatrogasne tehnike mogu se uređivati temeljem lokacijskih dozvola u skladu s posebnim propisima.

U svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4,0 m, ili manje ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i drugo da se požar ne može prenijeti na susjedne građevine, ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m neposredno ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.

Potrebno je primjenjivati minimalne sigurnosne udaljenosti od srednjotlačnih plinovoda koji će se projektirati i graditi u području obuhvata Plana ili u njegovom kontaktnom području.

Svaka građevina imat će na plinskom kućnom priključku glavni zapor kojim se zatvara dotok plina za dotičnu građevinu, a na plinovodima će biti ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razornih nepogoda.

9.3. Mjere zaštite i sklanjanja

Članak 38.

Mjere zaštite od prirodnih i civilizacijskih katastrofa temelje se na polazištima i ciljevima Plana, pri čemu je organizacija i namjena prostora planirana integralno s planiranjem zaštite, što se posebno ističe propisanim načinom gradnje, gustoćom izgrađenosti i gustoćom stanovanja.

Na području obuhvata Plana predviđena je provedba mjera zaštite pučanstva od prirodnih i civilizacijskih katastrofa u skladu s odredbama posebnih propisa koji uređuju ovo područje.

Planom se propisuju sljedeće mjere zaštite:

- za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara potrebno je osigurati skloništa otpornosti 100 kPa;

- sva skloništa moraju biti projektirana, izvedena i opremljena u skladu s posebnim propisom;

- kućna skloništa i skloništa za stambeni blok planirati u sklopu pojedinih zahvata u prostoru, i to: u sklopu građevina (kao najniže etaže) ili u sklopu zelenih površina u javnom korištenju u pojedinim zahvatima u prostoru;

- sva skloništa osnovne zaštite moraju biti dvonamjenska i trebaju se koristiti u mirnodopske svrhe uz suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova, a u slučaju ratnih opasnosti trebaju se u roku od 24 sata osposobiti za potrebe sklanjanja.

Skloništa za potrebe sklanjanja pučanstva grade se sukladno procjenama o mogućim opasnostima, a temeljem zakonskih odredbi. Skloništa se dimenzioniraju na statičko opterećenje od 100 kPa za zaštitu od radijacijskog, biološkog i kemijskog djelovanja.

Skloništa osiguravaju neprekidno zadržavanje najmanje 7 dana, te potrebno izoliranje od vanjskog prostora.

Skloništa su planirana na način da svaki zahvat u prostoru, odnosno građevina bruto razvijene površine veće od 2.000 m² podmiruje svoje potrebe sklanjanja stanovništva na građevnoj parceli, odnosno zahvatu u prostoru, pri čemu je potrebno predvidjeti višenamjensko korištenje sklonišnog prostora (u funkciji poslovnih prostora, kao trgovački sadržaji, skladišta, garaže i sl.).

Iznimno, kapacitet skloništa za potrebe sadržaja zdravstvene namjena (D3) potrebno je planirati u sklopu sadržaja predškolske namjene (D4) u istoj kazeti.

Kapacitet i smještaj skloništa za zahvate u prostoru, odnosno građevine određuje se lokacijskom dozvolom prema posebnim propisima i normativima koji uređuju ovo područje. U površinu za izračun skloništa ne uračunavaju se garaže.

Planom se propisuju sljedeći uvjeti za gradnju skloništa:

- gradnja skloništa za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara otpornosti 100 kPa;

- skloništa se izgrađuju kao dvonamjenska;

- moguća je gradnja javnog skloništa za potrebe više građevina u sklopu pojedinog zahvata u prostoru i u tom slučaju gradnja skloništa u svakoj pojedinačnoj građevini nije potrebna;

- potrebno je osigurati pregledan, slobodan i dovoljno dimenzioniran pristup skloništu;

- lokacija skloništa treba biti postavljena tako da je pristup skloništu omogućen i u uvjetima rušenja građevine u kojoj je smješteno sklonište, pri čemu se domet ruševina mjeri pravokutno na stranice tlocrta d=H/2 pri čemu je H visina građevine od razine terena do vijenca krova;

- za skloništa koja se grade na vlastitim parcelama potrebno je osigurati nadsloj od najmanje 1,0 m;

- skloništa moraju sadržavati sve propisane funkcionalne prostorije i uređaje;

- površina prostorija za boravak u skloništu se određuje po normativu od 0,60 m² podne površine po 1 mjestu;

- sklonište mora biti opremljeno uređajima u skladu s posebnim propisom.

Skloništa se, u pravilu, moraju nalaziti u najnižoj podzemnoj etaži građevine, pri čemu podna ploča skloništa treba biti najmanje 30 cm iznad razine podzemne vode. Ako se geomehaničkim istraživanjima utvrdi viša razina podzemne vode, način rješavanja skloništa rješit će se lokacijskim uvjetima.

Potrebno je predvidjeti višenamjensko korištenje sklonišnog prostora (u funkciji poslovnih prostora, kao trgovački sadržaji, skladišta, garaže i sl.).

Mirnodopska namjena skloništa iz prethodnog stavka ovog članka mora respektirati funkcionalnost skloništa i omogućiti redovito održavanje skloništa, te ne smije u znatnijoj mjeri umanjiti kapacitet skloništa, te sprječavati ili usporavati pristup u sklonište.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja i urbanističko - arhitektonskih natječaja

Članak 39.

Na prostoru obuhvata Plana nije propisana obaveza izrade detaljnih planova uređenja.

Planom je utvrđena obveza provođenja urbanističko - arhitektonskog natječaja za - gradnju građevina javnih i društvenih djelatnosti na zasebnim građevnim česticama.

Najmanji prostorni obuhvat natječaja je prikazan na kartografskom prikazu Plana broj 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina u mjerilu 1:2.000.

10.2. Rekonstrukcija građevina namjena kojih je protivna planiranoj namjeni ili tipologiji

Članak 40.

Građevine koje su građene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), a namjena kojih je protivna planiranoj namjeni, mogu se, do privođenja konačnoj namjeni, odnosno do uređenja pojedinih zahvata u prostoru gradnjom novih građevina, rekonstruirati, dograditi i nadograditi, uz sljedeće uvjete:

1. stambene, odnosno stambeno - gospodarske građevine:

- sanacija i zamjena dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine i krovišta u postojećim gabaritima;

- dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih prostora i spremišta za ogrjev tako da s postojećim ne prelazi više od 75 m² bruto - građevne površine svih etaža, s tim da se ne povećava broj stanova;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- postavljanje novog krovišta bez nadozida, na građevinama s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom, ako se radi o povećavanju stambenog prostora iz točke 1. alineje 2. ovog stavka;

- sanacija postojećih ograda.

2. građevine drugih namjena (gospodarske građevine, komunalne i prometne te prateće građevine i sl.):

- sanacija dotrajalih konstruktivnih dijelova građevine i krovišta;

- dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl., površine do 10 m² izgrađenosti za građevine do 100 m² GBP-a i do 5% ukupnog GBP-a za veće građevine;

- prenamjena i funkcionalna preinaka građevine, osim u stambenu namjenu;

- dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javnoprometnih površina.

Građevine koje su građene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju, a kojih namjena jest u skladu s planiranom namjenom, a nisu u skladu s tipologijom planiranom ovom odlukom, mogu se rekonstruirati, dograditi i nadograditi uz iste uvjete iz stavka 1. ovog članka.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 41.

Plan je izrađen u šest izvornika, koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 42.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 350-02/08-01/7

URBROJ: 251-01-04-08-9

Zagreb, 31. siječnja 2008.

Predsjednica

Gradske skupštine

Mr.sc. Tatjana Holjevac, v.r.