Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Savica - središnja zona

Na temelju članka 26.b stavka 3. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i članka 38. točke 5. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06 i 18/06), Gradska skupština Grada Zagreba, na 26. sjednici, 19. srpnja 2007., donijela je

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja Savica - središnja zona

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja Savica - središnja zona (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradila tvrtka Log-urbis d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim zavodom za prostorno uređenje.

Članak 2.

Plan se donosi za prostor omeđen južnim regulacijskim pravcem Ulice Zinke Kunc na sjeveru; zapadnim regulacijskim pravcem Lastovske ulice, sjevernim regulacijskim pravcem Trnjanske Savice II., te zapadnim regulacijskim pravcem novoformirane prometnice na istoku; sjevernim regulacijskim pravcem ulice Prisavlje na jugu; istočnom granicom parka naselja Savica, južnom i istočnom granicom novoformirane građevne čestice višestambenih građevina, te istočnom granicom k.č. 2729/12, k.o. Trnje na zapadu.

Detaljna granica obuhvata označena je na kartografskim prikazima Plana.

Područje obuhvata Plana iznosi oko 2,18 ha.

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

Planom se donose pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba, te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene prostora, uličnu i komunalnu mrežu, te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

Plan, sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja Savica - središnja zona, sastoji se od:

A) Tekstualnog dijela plana koji sadrži:

I. Obrazloženje

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. Odredbe za provođenje

B) Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000:

1. Korištenje i namjena površina

2.a Prometna i ulična mreža

2.b Komunalna i infrastrukturna mreža

3.a UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

- OBLICI KORIŠTENJA

3.b UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

- NAČIN GRADNJE

3.c UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

- UVJETI GRADNJE

3.d UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

- PODRUČJA PRIMJENE PLANSKIH MJERA ZAŠTITE

4. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI

Elaborat Plana iz stavka 1. ovog članka ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba sastavni je dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 5.

Površine javnih i drugih namjena određene su i razgraničene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, u mjerilu 1:1000 kako slijedi:

1. Mješovita - pretežito stambena namjena (narančasta) M1

2. Javna i društvena namjena - socijalna (crvena) D2

3. Javni park (zelena) Z1

4. Površine infrastrukturnih sustava (bijela) IS

1.1. Mješovita - pretežito stambena namjena - M1

Članak 6.

U kazetama A1, A2, A3 i A4 planira se gradnja građevina stambene i stambeno-poslovne namjene.

U kazetama A1, A2, A3 i A4 uz stanovanje mogu se uređivati prostori za prateće sadržaje: prodavaonice robe dnevne potrošnje, predškolske ustanove, ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, tihi obrt i usluge domaćinstvima, sadržaje kulture, pošte i banke, šport i rekreaciju, osobne usluge, poslovni prostori - uredi i ugostiteljstvo, te parkovi i dječja igrališta.

Prateći sadržaji se mogu uređivati u sklopu prve dvije etaže stambeno-poslovnih građevina.

Ukupni BRP stambene namjene mora biti najmanje 75% ukupnoga nadzemnog BRP-a kazete.

U kazetama A2, A3 i A4 moguća je gradnja transformatorskih stanica.

1.2. Javna i društvena namjena - socijalna - D2

Članak 7.

U kazeti B planira se gradnja doma za starije i nemoćne osobe kapaciteta 100-150 korisnika.

1.3. Javni park - Z1

Članak 8.

U kazeti C planira se uređenje parka susjedstva s dječjim igralištem za uzrast do 6 godina, površine oko 60 m².

U kazeti C moguća je gradnja transformatorske stanice.

1.4. Površine infrastrukturnih sustava - IS

Članak 9.

Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se gradi i uređuje ulična mreža i veća pješačka površina - šetnica.

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

Članak 10.

Ne planira se gradnja poslovnih građevina.

Poslovni prostori, kao prateći sadržaji osnovnoj namjeni, mogu se uređivati u sklopu prvih dviju etaža stambeno-poslovnih građevina u kazetama A1, A2, A3 i A4.

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

Članak 11.

U kazeti B planira se gradnja doma za starije i nemoćne osobe kapaciteta 100-150 korisnika.

Položaj, veličina i granice kazete određeni su kartografskim prikazom 3.b Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Način gradnje, u mjerilu 1:1000.

Građevni pravci, odnosno najmanja udaljenost građevnog i regulacijskog pravca određeni su kartografskim prikazom 3.c Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Uvjeti gradnje, u mjerilu 1:1000.

Izvan građevnog pravca moguća je gradnja istaka, nadstrešnica, podzemne garaže s pripadajućom kolnom rampom i sigurnosnih stubišta za izlaz iz nje.

3.1. Kazeta B

Članak 12.

U kazeti B gradit će se građevina i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- u kazeti je moguće formirati jednu građevnu česticu površine jednake površini kazete;

- gradnja samostojeće građevine;

- najveća visina građevine je podrum i 5 etaža;

- najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice je h/2, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina;

- prirodni hortikulturno uređen teren iznosi najmanje 20% površine građevne čestice;

- uvjeti uređenja zelenih površina određeni su člancima 29. i 32. ove odluke;

- potreban broj PGM-a osigurati na građevnoj čestici ili u koridoru prometnica u neposrednom kontaktu s građevnom česticom prema normativu iz članka 19. ove odluke;

- obveza provedbe urbanističko-arhitektonskog natječaja.

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

Članak 13.

Stambene i stambeno-poslovne građevine će se graditi u kazetama A2, A3 i A4.

Postojeća stambeno-poslovna građevina rekonstruirat će se u kazeti A1.

Položaj, veličina i granice kazeta određeni su kartografskim prikazom 3.b Uvjeti korištenja uređenja i zaštite površina - Način gradnje, u mjerilu 1:1000.

Građevni pravci, odnosno najmanja udaljenost građevnog i regulacijskog pravca određeni su kartografskim prikazom 3.c Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Uvjeti gradnje, u mjerilu 1:1000.

Izvan građevnog pravca moguća je gradnja balkona, lođa, istaka i sl., podzemne garaže s pripadajućom kolnom rampom i sigurnosnih stubišta za izlaz iz nje, te transformatorskih stanica.

Obvezni prostorni pokazatelji kazeta za namjenu, način korištenja i uređenja površina određeni su člankom 16. ove odluke.

4.1. Kazeta A1

Članak 14.

U kazeti A1 rekonstruirat će se građevina i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- rekonstrukcija i održavanje građevine na postojećoj građevnoj čestici u postojećim gabaritima bez mogućnosti povećanja;

- pri rekonstrukciji eventualne dodatne potrebe broja PGM-a osigurati na građevnoj čestici ili u koridoru prometnica u neposrednom kontaktu s građevnom česticom prema normativu iz članka 19. ove odluke.

4.2. Kazete A2, A3 i A4

Članak 15.

U kazetama A2, A3 i A4 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- u kazeti je moguće formirati jednu ili dvije građevne čestice - česticu stambene (stambeno-poslovne) građevine i česticu transformatorske stanice, ukupne površine jednake površini kazete;

- gradnja samostojeće građevine;

- najveća visina građevina je podrum i 9 etaža;

- najveći k_ig građevne čestice je 0,8;

- najveća tlocrtna površina nadzemnih dijelova građevine je 50% površine građevne čestice;

- najmanji k_isn građevne čestice je 1,5;

- najveći k_isn građevne čestice je 2,5;

- planira se javno korištenje partera bez mogućnosti ograđivanja građevne čestice;

- prirodni hortikulturno uređen teren iznosi najmanje 20% površine građevne čestice (prirodnim terenom se smatra i neopločena površina dječjeg igrališta);

- uređenje dječjeg igrališta za djecu uzrasta do 6 godina (7% ukupnog broja stanovnika na građevnoj čestici) prema normativu 4 m² po djetetu;

- uvjeti uređenja zelenih površina određeni su člancima 29. i 31. ove odluke;

- najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice je h/2, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina;

- potreban broj PGM-a osigurati prema normativu iz članka 19. ove odluke;

- najmanje 85% potrebnog broja PGM-a osigurati na građevnoj čestici, dok se ostatak može osigurati u koridoru prometnica u neposrednom kontaktu s građevnom česticom;

- najmanje 70% potrebnog broja PGM-a osigurati u podzemnoj garaži;

- ukoliko se formira, građevna čestica transformatorske stanice treba biti smještena uz javnoprometnu površinu, dimenzija 7x7 m, a na njoj je moguća gradnja samostojeće građevine visine jedne etaže, ostali urbanistički parametri nisu propisani.

4.3. Prostorni pokazatelji za namjenu, način korištenja i uređenja površina - kazete A1, A2, A3 i A4

Članak 16.

Koeficijent k_is nije određen zbog mogućnosti gradnje više podzemnih etaža.

Koeficijent k_isn obračunava se u odnosu na nadzemni BRP.

Za kazetu A1 parametri nisu iskazani jer se rekonstrukcija izvodi u postojećim gabaritima bez mogućnosti povećanja.

Tlocrtna površina (zemljište pod građevinom) je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su one konstruktivni dio podzemne etaže.

BRP (bruto razvijena površina) je površina identična građevinskoj bruto površini.

5. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 17.

Prometna mreža gradit će se u skladu s kartografskim prikazom 2.a PROMETNA I ULIČNA MREŽA, u mjerilu 1:1000.

Planom je određena ukupna širina profila prometnice te načelni raspored pojedinih površina unutar regulacijskih pravaca ulice. Konačno oblikovanje prometnice, uz moguća odstupanja rasporeda i širina pojedinih dijelova uličnog profila kao posljedice detaljnoga tehničkog rješavanja, definirat će se urbanističko-tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Preko uličnog koridora ostvaruje se kolni i pješački pristup do kazeta, odnosno građevnih čestica, te se osigurava pojas unutar kojeg je omogućeno polaganje vodova prometne i komunalne infrastrukture.

U funkciji uličnoga motornog prometa predviđena je izgradnja asfaltiranog kolnika za dvosmjerno kretanje vozila minimalne širine 7,0 m.

U zonama križanja, na udaljenosti 15-30 m od križanja, nije moguća sadnja visokog zelenila zbog obveznog osiguranja pune preglednosti u svim privozima.

Gornji stroj kolne površine, kao i drugih prometnih površina predviđenih za pristup i operativni rad vatrogasnih vozila, mora zadovoljiti zahtjeve u pogledu osiguranja minimalnoga osovinskog pritiska od 100 kN.

Za nesmetano i sigurno kretanje pješaka predviđeno je urediti pješačke hodnike, pješačke putove, te prilaze. Sve pješačke površine mogu se koristiti i za kolni pristup interventnih vozila.

Za kretanje pješaka u ulici je planirano uređenje pješačkih hodnika širine 2,5-3,5 m.

Uz javne pješačke površine moguće je postavljanje gradske urbane opreme, te kontejnera i posuda za sakupljanje korisnog otpada.

Za potrebe kretanja osoba smanjene pokretljivosti, osoba s djecom u kolicima i sl., na križanjima u sklopu pješačkih prijelaza obilježenih horizontalnom i vertikalnom signalizacijom predviđeno je izvesti upuštene pješačke hodnike. Hodnici u kontaktnom dijelu s kolnikom moraju biti izvedeni u istoj razini. Nagibi kao i površinska obrada skošenih dijelova hodnika trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.

Visina rubnjaka na svim mjestima gdje pješačke hodnike ili zelenilo odvajaju od kolnika iznosi 15 cm. Na parkiralištima i vatrogasnim pristupima visina rubnjaka ne smije prelaziti 12 cm.

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

Članak 18.

Ne planira se gradnja zasebnih građevina za javne garaže.

U koridoru ulice omogućeno je uređenje stajanki za parkiranje osobnih motornih vozila neposredno uz kolnik. Umjesto svake četvrte ili pete stajanke sadit će se stablo ukoliko to omogućava raspored komunalne infrastrukture.

Preporučene dimenzije stajanki za parkiranje su 5,00 x 2,50 m. Stajanke mogu biti i manje širine, ali ne uže od 2,30 m.

Na mjestima gdje su stajanke položene neposredno uz pješačke hodnike, stajanke ukupne dubine 5,0 m treba izvesti s nadvišenjem uz pješački hodnik dubine 0,40 m, te tako zapriječiti da vozila svojim stražnjim dijelom zadiru u koridor pješačkog hodnika.

Radi sigurnog odvijanja prometa parkirališta u ulicama ne mogu se predvidjeti na udaljenosti manjoj 15-30 m od križanja.

Na javnim parkiralištima potrebno je osigurati najmanje 5% mjesta od ukupnog broja parkirališnih mjesta za vozila osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

5.1.2. Parkirališno - garažne potrebe

Članak 19.

Na području obuhvata rješavanje parkirališnih potreba predviđeno je u skladu s normativima određenim u GUP-u grada Zagreba prema sljedećim kriterijima:

Uz navedene normative treba primjenjivati i sljedeće:

Za višestambene građevine u kazetama A2, A3 i A4 parkirališne potrebe treba zadovoljiti tako da se najmanje 85% potrebnog broja PGM-a osigura na građevnoj čestici (od čega najmanje 70% osigurati u podzemnoj garaži), dok se ostatak može osigurati u koridoru prometnica u neposrednom kontaktu s građevnom česticom.

Na parkiralištima i u garažama potrebno je osigurati najmanje 5% mjesta od ukupnog broja parkirališnih mjesta za vozila osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

5.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 20.

Veća pješačka površina - šetnica uređivat će se na površini infrastukturnih sustava između kazeta A3 i A4, prema kartografskom prikazu 2.a PROMETNA I ULIČNA MREŽA, u mjerilu 1:1000.

Ova pješačka površina glavna je poveznica novoga stambenog dijela naselja s parkom naselja Savica, smještenog neposredno uz zapadnu granicu obuhvata.

Na pješačkoj površini moguće je postavljanje gradske urbane opreme, te kontejnera i posuda za sakupljanje korisnog otpada.

5.1.4. Javni gradski i prigradski prijevoz putnika

Članak 21.

Unutar naselja se ne predviđa uvođenje linija javnog prijevoza.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 22.

Za izgradnju nepokretne telekomunikacijske mreže osigurani su prostorni pojasevi u obostranim pješačkim hodnicima planirane prometnice u skladu s kartografskim prikazom 2.b Komunalna i infrastrukturna mreža, u mjerilu 1:1000.

Trase uređaja za prijenos sustava telekomunikacija određene su načelno, dok će se njihov točan položaj odrediti urbanističko-tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Svim građevnim česticama unutar područja obuhvata Plana bit će omogućen priključak na pristupnu telekomunikacijsku mrežu.

Planom se osiguravaju uvjeti za rekonstrukciju i gradnju distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora potrebnim brojem priključaka u cijelom urbanom području.

Sve zračne telekomunikacijske vodove treba zamijeniti podzemnim kabelima, a postojeće telekomunikacijske kabele dopuniti na kompletnu podzemnu DTK mrežu.

Unutar područja obuhvata prema normativima za njihovu gradnju bit će postavljene javne telefonske govornice na najpogodnijim lokacijama.

Javne govornice predviđeno je postavljati na javnim površinama kako bi se osigurala njihova cjelodnevna dostupnost. Lokacije javnih govornica treba uskladiti s mjestima sadržaja veće atrakcije, odnosno koncentracije ljudi.

U obuhvatu Plana moguća je gradnja osnovnih postaja antenskih stanica na krovne prihvate postojećih i planiranih građevina. Gradnja antenskih stupova nije moguća.

U kazeti B u prizemlju građevine potrebno je osigurati kolokacijski prostor za smještaj telekomunikacijske opreme dimenzija 4x4 m.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 23.

Vodovi komunalne infrastrukturne polagat će se u koridor planirane prometnice u skladu s kartografskim prikazom 2.b Komunalna i infrastrukturna mreža, u mjerilu 1:1000, a dimenzionirat će se prema prostornim pokazateljima iz točaka 3.1. i 4.3. ove odluke.

Trase vodova komunalne infrastrukture određene su načelno, dok će se njihov točan položaj odrediti urbanističko-tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Postojeća mreža komunalne infrastrukture ostaje u funkciji do izgradnje nove mreže komunalne infrastrukture.

5.3.1. Vodoopskrba

Članak 24.

Za cijelo područje obuhvata potrebno je izraditi idejno rješenje vodoopskrbne mreže, izgradnja novih vodoopskrbnih cjevovoda i rekonstrukcija postojećih se može obaviti etapno.

Idejnim rješenjem treba obuhvatiti rekonstrukciju svih postojećih i izgradnju novih vodoopskrbnih cjevovoda.

Potrebni profili odredit će se na temelju hidrauličkog proračuna i potrebne količine vode za cijelo područje obuhvata.

Buduću vodoopskrbnu mrežu treba, radi kvalitetne opskrbe vodom i poštivanja propisa o zaštiti od požara, spojiti na postojeću vodoopskrbnu mrežu.

Trasu budućih cjevovoda treba odrediti na temelju lokacijskih uvjeta i treba je tlocrtno i visinski uskladiti s drugim komunalnim instalacijama.

Profil cjevovoda (potrebnu količinu i tlak) projektant će dokazati hidrauličkim proračunom. Za ulazne podatke za hidraulički proračun upotrijebit će podatke stvarnog i planiranog stanja na terenu (Q-h mjerenja na karakterističnim točkama).

Vodoopskrbna mreža osigurat će potrebne količine sanitarne i protupožarne vode, te izgradnju vanjske hidrantske mreže.

5.3.2. Odvodnja

Članak 25.

Odvodnja oborinskih i otpadnih voda omogućit će se izgradnjom kanalske mreže u kolniku planirane prometnice i djelomičnim zadržavanjem postojeće mreže u okolnim koridorima. Oborinske i otpadne vode preuzet će kolektorski kanal u ulici Prisavlje i kanal u ulici Trnjanske Savice II.

Svim građevnim česticama unutar područja obuhvata Plana bit će omogućen priključak na mrežu odvodnje oborinskih i otpadnih voda.

5.3.3. Plinoopskrba

Članak 26.

Kako bi se osigurala kvalitetna opskrba prirodnim plinom i zadovoljile potrebe za pripremom sanitarne vode, grijanja, kuhanja, te eventualno hlađenja, neophodno je izgraditi sustav prema potrebama novog naselja. To uključuje izgradnju nove niskotlačne plinske mreže u kolniku planirane ulice, te u Lastovskoj ulici i Ulici Zinke Kunc i njihovo spajanje s postojećim plinovodima.

5.3.4. Elektroopskrbna mreža

Članak 27.

Elektroopskrba svih potrošača omogućit će se rekonstrukcijom i nadogradnjom postojeće elektroopskrbne mreže. Transformatorske stanice locirat će se po potrebi u kazetama stambene namjene na zasebnoj građevnoj čestici, dimenzija 7x7 m. Transformatorske stanice mogu se locirati i na javnim zelenim površinama. Njihove točne lokacije i kapaciteti definirat će se detaljnijom razradom pojedinih prostornih cjelina - kazeta.

Trase svih kabela (SN, NN i kabeli javne rasvjete) vode se u pješačkim hodnicima planirane ulice.

5.3.5. Toplovod

Članak 28.

Unutar obuhvata u koridoru prometnice planira se izgradnja toplovoda tako da se spoje vodovi u Ulici Zinke Kunc i Trnjanskim Savicama II.

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak 29.

Uvjeti uređenja javnih zelenih površina određeni su osnovom krajobraznog uređenja koja je definirana točkom 3.6.3. u poglavlju I. Obrazloženje ovog plana.

Na površinama javnih zelenih površina nije dopuštena gradnja građevina, izuzev gradnje transformatorske stanice.

U sklopu javnih zelenih površina moguća je ugradnja i postava urbane opreme.

Za javne zelene površine obvezna je izrada projekta krajobraznog uređenja.

Prema oblikovno-funkcionalnim karakteristikama javne zelene površine se dijele na:

- javni park;

- zelene površine uz stambene građevine;

- zelene površine uz dom za starije i nemoćne osobe;

- zelenilo u koridoru prometnice;

- zelenilo u koridoru šetnice.

6.1. Javni park - kazeta C

Članak 30.

Javni park u kazeti C se planira kao manji park susjedstva u sklopu kojeg će se urediti dječje igralište za uzrast do 6 godina površine oko 60 m². Parkovna površina se uređuje kao kombinacija zelenih površina oblikovanih vegetacijom i pješačkih površina. Prema prometnici je potrebno oblikovati zaštitnu tampon zonu s vegetacijom oblikovanom u etažama (visoka vegetacija, podstojna i prizemna etaža).

U kazeti C moguća je gradnja transformatorske stanice. Ukoliko se formira, građevna čestica transformatorske stanice treba biti smještena uz javnoprometnu površinu, dimenzija 7x7m, a na njoj je moguća gradnja samostojeće građevine visine jedne etaže. Ostali urbanistički parametri nisu propisani.

6.2. Zelene površine uz stambene građevine - kazete A2, A3 i A4

Članak 31.

Zelene površine uz stambene građevine uređuju se vertikalno slojevito oblikovanom vegetacijom pri čemu izbor i gabariti vegetacije trebaju zadovoljiti kriterije kvalitete pogleda, pravilnog osunčanja i zaštite od buke stambenog prostora te stvoriti sustavno prožimanje zelenila i ukupnog okoliša stambenih građevina.

U svakoj se kazeti u sklopu zelenih površina uređuje dječje igralište za uzrast do 6 godina.

6.3. Zelene površine uz dom za starije i nemoćne osobe - kazeta B

Članak 32.

Zelenilo uz dom za starije i nemoćne osobe uređuje se s prije svega radi uspostavljanja kvalitetnih mikroklimatskih uvjeta za boravak osoba u vanjskom prostoru te ima funkciju zaštite i formiranja ambijentalno kvalitetnih prostora.

Kontaktne prostore prema stanovanju potrebno je oblikovati visokom vegetacijom, a prema prometnicama formirati zaštitnu tampon zonu s vegetacijom oblikovanom u etažama (visoka vegetacija, podstojna i prizemna etaža).

6.4. Zelenilo u koridoru prometnice

Članak 33.

U koridoru prometnice formira se drvoredni krajobrazni oblik sadnjom stablašica u pojasu stajanki za parkiranje vozila koje su, u pravilu, grupirane po tri ili četiri u nizu.

6.5. Zelenilo u koridoru šetnice

Članak 34.

Koridor šetnice oblikuje se primarno visokom vegetacijom, a pješačka se površina uređuje kao žarište komunikacija i okupljanja s postavom elemenata urbane opreme.

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 35.

Unutar područja obuhvata nema kulturno-povijesnih cjelina niti graditeljskih posebnosti, tako da s aspekta zaštite nema posebnih ograničenja.

8. Postupanje s otpadom

Članak 36.

Planom se predviđa sistem izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog i korisnog otpada.

Kod višestambenih građevina prostori za privremeno odlaganje komunalnog otpada osigurat će se izvan ili u sklopu građevina uz uvjet da je do njih na udaljenosti do 10 m omogućen kolni pristup prometnicom dimenzioniranom na osovinski pritisak od 100kPa.

Lokacije za postavljanje kontejnera, posuda i mreža za sakupljanje korisnog otpada odredit će se u koridoru planirane prometnice.

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

9.1. Zaštita podzemnih voda

Članak 37.

Mjere zaštite podzemnih voda provode se:

- gradnjom nepropusne kanalizacijske mreže s obveznom ugradnjom dodatnih pročistača za otpadne vode iz garaža kao i za oborinske vode parkirališta i pješačkih površina;

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete osiguravajući prirodni tok voda.

9.2. Zaštita zraka

Članak 38.

Mjere zaštite zraka provode se:

- plinofikacijom naselja i samim tim, s aspekta zaštite zraka, odabirom prihvatljivog energenta za grijanje i pripremu tople vode;

- planiranjem energetski učinkovite gradnje;

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete omogućavajući sadnju visoke i niske vegetacije.

9.3. Zaštita tla

Članak 39.

Mjere zaštite tla provode se:

- osiguravanjem čistoće naselja i sprječavanja zagađenja planiranjem sistema izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog otpada.

9.4. Zaštita od buke

Članak 40.

Mjere zaštite od buke provode se:

- planiranjem namjene prostora i gradnjom građevina u skladu s odredbama posebnih propisa;

- formiranjem zaštitnih zelenih pojaseva sadnjom drvoreda u koridoru prometnice.

9.5. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

9.5.1. Zaštita od požara

Članak 41.

Mjere zaštite od požara provode se:

- osiguravanjem vatrogasnih prilaza i površina za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s odredbama posebnih propisa;

- osiguravanjem potrebne količine vode i minimalnog tlaka u vodovodnoj mreži, te gradnjom nadzemne hidrantske mreže u skladu s odredbama posebnih propisa;

- planiranjem zasebnih požarnih sektora, između kojih se nalaze protupožarne barijere najmanje širine h1/2 + h2/2, gdje su h1 i h2 visine građevina uz protupožarnu barijeru;

- planiranjem plinskih instalacija tako da svaka građevina ima na plinskom kućnom priključku glavni zapor kojim se zatvara plin za dotičnu građevinu, a na plinovodima budu ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razdorne nepogode, te određivanjem minimalne sigurnosne udaljenosti od građevina za niskotlačne plinovode i kućne priključke pri paralelnom vođenju uz građevine 1 m, dok će se udaljenosti plinovoda od drugih komunalnih instalacija određivati u skladu s odredbama posebnih propisa.

9.5.2. Zaštita i sklanjanje stanovništva

Članak 42.

Zone i domet ruševina pojedinih kazeta, te mreža i načelne lokacije skloništa prikazani na kartografskom prikazu 4. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti, u mjerilu 1:1000, u skladu su s odredbama posebnih propisa.

Za potrebe spašavanje i evakuacije stanovništva i imovine, te očuvanja prometnica i infrastrukture naselja, prometnice će se planirati izvan zona urušavanja građevina i tako osigurati prohodnost ulica u svim uvjetima. Osiguravanjem prohodnosti ulica u svim uvjetima, planiranjem zona i dometa rušenja i protupožarnih sektora i barijera bitno će se smanjiti nivo povredivosti fizičkih struktura.

Međusobni razmak građevina treba biti h1/2+h2/2+5m, a ukoliko je razmak manji projektnom dokumentacijom treba dokazati da je konstrukcija tih građevina otporna na rušenje od elementarnih nepogoda i da u slučaju ratnih razaranje neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na drugim građevinama.

Opskrba naselja vodom u iznimnim uvjetima rješavat će se iz korita rijeke Save.

Zaštita stanovništva od ratnih opasnosti provest će se gradnjom skloništa osnovne zaštitne otpornosti 100kPa.

Okvirne potrebe sklonišnih mjesta u naselju, procijenjene temeljem najvećega mogućeg BRP-a, iznose 990 mjesta. Konačni kapaciteti pojedinih skloništa odredit će se detaljnijom prostornom razradom temeljem BRP-a koji će se realizirati, a u skladu s odredbama posebnih propisa.

Potrebe sklonišnih mjesta za pojedinu građevinu osiguravaju se gradnjom skloništa potrebnog kapaciteta u sklopu građevine.

Skloništa se planiraju kao dvonamjenska, a njihova mirnodopska funkcija bit će u skladu s namjenom građevine u kojoj se nalaze.

10. Mjere provedbe plana

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 43.

Planom se ne predviđa obveza izrade detaljnih planova uređenja.

10.2. Obveza provedbe urbanističko-arhitektonskih natječaja

Članak 44.

Na području obuhvata određena je jedna zona u sklopu koje za uređenje površina i oblikovanje građevina postoji obveza provedbe urbanističko-arhitektonskog natječaja u skladu s člankom 98. Odluke o donošenju GUP-a grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 14/03, 8/06, 18/06, 3/07 i 7/07).

Na kartografskom prikazu 3.d Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Područja primjene planskih mjera zaštite, u mjerilu 1:1000, prikazana je prostorno-funkcionalna cjelina - kazeta B (dom za starije i nemoćne osobe), za koju će se provesti urbanističko-arhitektonski natječaj s ciljem dobivanja što kvalitetnijeg prostorno-funkcionalno-oblikovnog rješenja.

Program za provedbu urbanističko-arhitektonskih natječaja izrađuje ili verificira Gradski zavod za prostorno uređenje

10.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 45.

Građevine koje su građene u skladu s propisima koji su vrijedili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj Urbanističkim planom uređenja Savica - središnja zona, mogu se rekonstruirati, dograditi i nadograditi prema uvjetima određenim člankom 102. Odluke o donošenju GUP-a grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 14/03, 8/06, 18/06, 3/07 i 7/07) kako slijedi:

1. stambene, odnosno stambeno-gospodarske građevine:

- sanacija i zamjena dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine i krovišta u postojećim gabaritima;

- dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih prostora i spremišta za ogrjev tako da s postojećim ne prelazi više od 75 m² bruto - građevne površine svih etaža, s tim da se ne povećava broj stanova;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- postavljanje novog krovišta bez nadozida, na građevinama s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom, ako se radi o povećavanju stambenog prostora iz točke 1. alineje 2. ovog stavka;

- sanacija postojećih ograda i gradnja potpornih zidova radi sanacije terena;

2. građevine drugih namjena (gospodarske građevine, građevine javne i društvene namjene, komunalne i prometne te prateće građevine i sl.):

- sanacija dotrajalih konstruktivnih dijelova građevine i krovišta;

- dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl., površine do 10 m² izgrađenosti za građevine do 100 m² BRP-a i do 5% ukupnog BRP-a za veće građevine;

- prenamjena i funkcionalna preinaka građevine, osim u stambenu namjenu;

- dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javnoprometnih površina.

Građevine koje su građene u skladu s propisima koji su vrijedili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju, a kojih namjena jest u skladu s namjenom utvrđenom Planom, a nisu u skladu s uvjetima i načinom gradnje iz ovog plana, mogu se rekonstruirati, dograditi i nadograditi uz iste uvjete iz stavka 1. ovog članka.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 46.

Plan je izrađen u šest izvornika koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 47.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 350-07/07-01/47

URBROJ: 251-01-04-07-5

Zagreb, 19. srpnja 2007.

Predsjednica

Gradske skupštine

Mr.sc. Tatjana Holjevac, v.r.