Zakonodavstvo
Sudska praksa
Alati
Zakoni
Detalji dokumenta
Objavljen
Donesen
Stupa na snagu
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena
2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti
3. Uvjeti smještaja građevina javnih i društvenih djelatnosti
4. Uvjeti smještaja i način gradnje stambenih građevina
4.1. Veličina i izgrađenost građevnih čestica
4.2. Način gradnje, veličina i smještaj građevine na građevnim česticama
4.3. Oblikovanje građevine i uređenje građevnih čestica
5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
5.1.1. Trgovi i druge veće pješačke površine
5.1.4. Uvjeti za osiguranje nesmetanog kretanja osoba smanjene pokretljivosti
5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
5.3.2. Vodnogospodarski sustav
6. Uvjeti uređivanja javnih zelenih površina
7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti
9. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
10. Mjere zaštite i sklanjanja
Narodne novine
, 16/06)
Na temelju članka 26.b stavka 3. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i članka 38. točke 5. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05 i 2/06), Gradska skupština Grada Zagreba, na 15. sjednici, 7. lipnja 2006., donijela je
ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja "Oporovečka - sjever"
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Donosi se Urbanistički plan uređenja "Oporovečka - sjever" (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradio Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim zavodom za prostorno uređenje.
Donose se Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja "Oporovečka - sjever" (u nastavku teksta: Izmjene i dopune Plana), što ih je izradio Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim zavodom za prostorno uređenje.
Članak 2.
Plan se donosi za dio područja Grada Zagreba koje je utvrđeno Odlukom o donošenju Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 14/03 i 8/06), a obuhvaća područje između stare i nove Oporovečke ulice, Risnjačke ulice i Aleje tišine, ukupne površine cca 2,9 hektara. Granice obuhvata Plana prikazane su na kartografskom prikazu iz članka 4. stavka 1. ove Odluke, pod točkom B.
Članak 3.
Ovom se odlukom utvrđuju pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.
Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Odluke o donošenju Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba, te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene površina za stanovanje, uličnu i komunalnu mrežu, te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.
Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.
Članak 4.
Elaborat Plana sastoji se od:
A. Tekstualnog dijela u knjizi pod naslovom "Urbanistički plan uređenja Oporovečka - sjever":
I. Obrazloženje
1. Polazišta
2. Ciljevi prostornog uređenja
3. Plan prostornog uređenja
II. Odredbe za provođenje
B. Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000 i to:
1. Korištenje i namjena površina
2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža
2.A. Promet
2.B. Telekomunikacije i energetski sustavi
2.C. Vodnogospodarski sustav
3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina
4. Način i uvjeti gradnje
Izmjene i dopune Plana, sadržane u elaboratu Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja "Oporovečka - sjever", sastoje se od:
A. Tekstualnog dijela u knjizi pod naslovom "Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja Oporovečka - sjever":
I. Obrazloženje
1. Polazišta
II. Odredbe za provođenje
B. Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000 i to:
3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina
4. Način i uvjeti gradnje
Elaborat plana iz stavka 1. točaka A. i B. ovog članka ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednice Gradske skupštine Grada Zagreba sastavni je dio ove odluke.
Izmjene i dopune Plana iz stavka 2. ovog članka, ovjerene pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednice Gradske skupštine Grada Zagreba, sastavni su dio ove odluke.
Članak 5.
U smislu ove odluke, izrazi i pojmovi koji se rabe imaju sljedeće značenje:
1. bruto razvijena površina (BRP) - površina identična građevinskoj bruto površini;
2. etaža - oznaka bilo kojega kata građevine, uključujući i prizemlje (ali ne i podrum i potkrovlje)
- maksimalna visina etaže za obračun visine građevine, mjerena od poda do poda, iznosi:
- za stambene etaže do 3,5 m;
- za poslovne etaže (uredi) do 4,0 m;
-iznimno, za osiguravanje kolnog pristupa za interventna vozila, maksimalna visina etaže prizemlja iznosi do 4,5 m.
Etaže građevine iznimno mogu biti i više od navedenih, ukoliko to zahtijeva namjena građevine, ali visina građevina ne može prijeći maksimum određen urbanim pravilom.
3. građevna čestica - čestica određena za gradnju građevina;
4. koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) - odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice, gdje je izgrađena površina vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevina osim balkona na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su konstruktivni dio podzemne etaže;
5. koeficijent izgrađenosti građevne čestice nadzemno (kig nadzemno) - odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice, gdje se izgrađena površina odnosi samo na nadzemne etaže građevine;
6. koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) - odnos građevinske (bruto) razvijene površine građevina i površine građevne čestice ili građevnih čestica;
7. koeficijent iskoristivosti građevne čestice nadzemno (kis nadzemno) - odnos nadzemne građevinske (bruto) razvijene površine građevina i površine građevne čestice ili građevnih čestica;
8. koridor ulice - prostor posebnog režima ulice unutar kojeg se osniva građevna čestica ulice, čije regulacijske linije se u pravilu poklapaju sa širinom prostora posebnog režima;
9. izgrađenost građevne čestice - odnos tlocrtnih površina svih građevina na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice izražen u postocima;
10. konsolidirano područje - područje s dovoljno razvijenom mrežom ulica, mrežom drugih javnih površina i prepoznatljivom fizičkom strukturom, prostor se uređuje sa ciljem dopune i unapređivanja stanja, nova gradnja i uređenje (izgrađenog i neizgrađenog) se interpolira;
11. postojeća građevina - građevina sagrađena na temelju odobrenja za građenje, odnosno građevina koja ima legalan status na temelju posebnog materijalnog propisa;
12. prirodni teren - neizgrađena površina zemljišta (građevne čestice), uređena kao zelena površina bez podzemne ili nadzemne gradnje i natkrivanja, parkiranja, bazena, teniskih igrališta i slično;
13. samostojeća građevina - građevina koja sa svih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu), uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina;
14. poluugrađena građevina - građevina kojoj se jedna strana nalazi na međi građevne čestice, a s drugih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu), uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina;
15. ugrađena građevina - građevina kojoj se dvije strane nalaze na međama građevne čestice, a s drugih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu), uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina;
16. tlocrtna površina (TP) - površina dobivena vertikalnom projekcijom svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih nadzemnih dijelova građevine osim balkona na građevnu česticu, uključujući nadzemni dio podruma i nadstrešnicu i terase u prizemlju kada su konstruktivni dio podzemne etaže;
17. visina građevine (h) - visina građevine od konačno zaravnanog terena do vijenca, mjereno u metrima;
18. visoka građevina - građevina visine četiri i više etaža, s mogućnošću gradnje podruma.
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena
Članak 6.
Osnovna namjena i način korištenja prostora, razgraničenje, razmještaj i veličina javnih prometnih površina, površina određenih za gradnju građevina te uređenje zelenih površina detaljno su prikazani na kartografskom prikazu Plana broj 1. - Korištenje i namjena površina na kojem su detaljno razgraničene bojom i planskim znakom na zone sljedećih namjena:
- mješovita - pretežito stambena namjena (narančasta) M1
- javne zelene površine - javni park (zelena) Z1
- zaštitne zelene površine (zelena) Z
- površine infrastrukturnih sustava (bijela) IS
Građevine se na području obuhvata Plana mogu graditi samo na građevnim česticama koje obavezno moraju imati osiguran neposredan pristup s javnoprometne površine, priključak na mrežu za opskrbu električnom energijom i vodom te odvodnju otpadnih voda.
Članak 7.
U zoni mješovite - pretežito stambene namjene (M1) mogu se graditi građevine stambene i stambeno - poslovne namjene, a mogući su i poslovni sadržaji koji ne ometaju stanovanje.
Građevine iz stavka 1. ovog članka mogu se graditi i kao jednonamjenske građevine (stambene, iznimno poslovne namjene).
Najveća dopuštena površina BRP-a poslovne namjene u zoni mješovite - pretežito stambene namjene (M1) iznosi 20% ukupne površine BRP-a ili najviše 14.510 m2 BRP-a.
U građevinama iz stavka 1. ovog članka mogu se graditi i uređivati prostori za prateće sadržaje koji uključuju:
- prodavaonice robe dnevne potrošnje;
- predškolske ustanove, škole;
- ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi;
- tihi obrt i usluge domaćinstvima;
- političke, društvene organizacije i sadržaje kulture, vjerske zajednice;
- pošte, banke i sl. ;
- posebnu namjenu;
- šport i rekreaciju u manjim dvoranama bez gledališta;
- športsko - rekreacijska igrališta;
- druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali ga ne ometaju (osobne usluge, poslovni prostori - uredi i sl.) ;
- ugostiteljsko - turističku namjenu, hotel;
- javne garaže;
- parkove i dječja igrališta;
- tržnice.
Prateći sadržaji mogu biti u sklopu stambeno - poslovne građevine, uz uvjet da ukupna površina svih pratećih prostora može iznositi najviše 30% izgrađene bruto površine predmetne građevine.
Na zasebnim građevnim česticama u zonama mješovite - pretežito stambene namjene (M1) mogu se graditi:
- građevine javne i društvene namjene;
- uredski prostori, prostori ugostiteljsko - turističke namjene, hoteli;
- javne garaže;
- športsko - rekreacijske površine i igrališta;
- javne i zaštitne zelene površine.
Članak 8.
U zoni mješovite - pretežito stambene namjene (M1) nije predviđena gradnja novih trgovačkih centara, obrta, proizvodnih građevina, skladišta i drugih sadržaja koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način ometaju stanovanje.
Članak 9.
Planom su za uređenje i urbanu obnovu prostora visoke gradnje u zoni mješovite - pretežito stambene namjene (M1, građevne čestice broj 1., 2., 3., 4., 5., 6., 8., 9. i 10.) utvrđena sljedeća detaljna pravila za novu gradnju:
- planirana je gradnja novih samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevina;
- na jednoj građevnoj čestici moguće je graditi više građevina;
- tlocrtna izgrađenost građevne čestice ili čestica ne može biti veća od 50%;
- površina BRP-a poslovnih sadržaja koji ne ometaju stanovanje može iznositi najviše 20% ukupne površine BRP-a unutar građevne čestice, odnosno najviše 14.510 m2 BRP-a;
- najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno kis = 3,0 za stambeno - poslovnu namjenu;
- najmanji koeficijent iskoristivosti nadzemno kis = 1,5 (osim za građevine javne i društvene namjene);
- najveći broj etaža planiranih građevina iznosi:
- za građevnu česticu broj 5. pet nadzemnih etaža (P+4),
- za građevne čestice broj 1., 2., 3., 4., 6., 8., 9. i 10. šest nadzemnih etaža (P+5);
- najmanji prirodni hortikulturno uređen teren je 20%;
- za gradnju na regulacijskoj liniji najmanja širina koridora ulice je 15,0 m;
- potreban broj PGM-a treba osigurati u zoni zahvata Plana ili lokacijske dozvole, na vlastitom zemljištu, građevnoj čestici ili česticama, odnosno prometnicama u neposrednom kontaktu s građevnom česticom ili česticama;
- potreban broj PGM za stambenu namjenu određuje se prema kriteriju 11 PGM/1.000 m2 BRP;
- visoka građevina mora biti udaljena najmanje polovicu svoje visine od međa pripadajuće građevne čestice, osim od onih međa na koje je prislonjena i javnoprometnih površina (ulica, trg);
- udaljenost građevina od regulacijskog pravca određena je grafički na kartografskom prikazu broj 4. Način i uvjeti gradnje.
Prateći sadržaji mogu biti u sklopu stambene građevine. Površina prostora za prateće sadržaje može biti do najviše 30% BRP-a na građevnoj čestici.
Na zasebnim građevnim česticama mogu se graditi građevine javne i društvene namjene, uredski prostori, ugostiteljsko-turističke namjene, hoteli, javne garaže, športsko-rekreacijske površine i igrališta, te javne i zaštitne zelene površine.
2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti
Članak 10.
Na području obuhvata Plana moguća je gradnja sadržaja gospodarskih poslovnih djelatnosti kao prateći sadržaj u stambeno - poslovnim građevinama.
Na području obuhvata Plana ne može se odobriti gradnja građevina za djelatnosti i tehnologije:
- koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno prostoru dosega negativnih utjecaja,
- koje zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način ometaju stanovanje.
Građevine i prostori gospodarskih djelatnosti iz stavaka 1. i 2. ovog članka grade se prema uvjetima za smještaj i način gradnje koji su određeni za gradnju stambenih građevina.
3. Uvjeti smještaja građevina javnih i društvenih djelatnosti
Članak 11.
Smještaj sadržaja javnih i društvenih djelatnosti moguć je kao prateći sadržaj u sklopu stambenih i stambeno - poslovnih građevina u zonama mješovite - pretežito stambene namjene (M1) i to:
- u sklopu stambenih ili stambeno - poslovnih građevina visoke gradnje s time da površina prostora za prateće sadržaje na građevnoj čestici može biti do najviše 30% BRP-a (samo za sadržaje koji se prema posebnim propisima mogu obavljati u stambenim prostorima),
- na zasebnim građevnim česticama.
Uređenje dječjih ustanova moguće je u prizemlju građevina visoke gradnje ili na zasebnim građevnim česticama u zoni mješovite - pretežito stambene namjene (M1), pri čemu je za boravak djece obvezno osigurati ozelenjeni prostor površine od najmanje 20 m2 po djetetu.
Sadržaji javnih i društvenih djelatnosti grade se prema pravilima struke, posebnim propisima i normativima.
Gradnja i uređenje športsko - rekreacijskih sadržaja na području obuhvata Plana moguća je:
- na zasebnim građevnim česticama u zonama mješovite - pretežito stambeno namjene (M1),
- kao prateći sadržaj na građevnim česticama u zonama mješovite - pretežito stambene namjene (M1).
4. Uvjeti smještaja i način gradnje stambenih građevina
4.1. Veličina i izgrađenost građevnih čestica
Članak 12.
Građevne čestice formiraju se od većih ili manjih vlasničkih čestica i moraju imati površinu i oblik koji omogućava njihovo korištenje i izgradnju u skladu s predviđenom namjenom, a obvezno moraju imati osiguran neposredan pristup s javnoprometne površine (postojeća ulica ili javnoprometna površina za koju je izdana građevna dozvola) najmanje širine 12,0 m, priključak na mrežu za opskrbu električnom energijom i vodom, te odvodnju otpadnih voda.
Građevne čestice u zonama mješovite - pretežito stambene namjene (M1) prikazane su na kartografskom prikazu broj 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina.
Ukupna tlocrtna izgrađenost građevne čestice ili građevnih čestica ne može biti veća od 50%.
Koeficijent iskoristivosti nadzemno, kis nadzemno (odnos BRP nadzemno i površina građevne čestice ili građevnih čestica) u zoni mješovite - pretežito stambene namjene (M1) iznosi:
- najviše 0,20 za građevnu česticu broj 7.
- najmanje 1,5 i najviše 3,0 za građevne čestice broj 1., 2., 3., 4., 5., 6., 8., 9. i 10.
4.2. Način gradnje, veličina i smještaj građevine na građevnim česticama
Članak 13.
U zoni mješovite - pretežito stambene namjene (M1) moguća je gradnja novih samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih stambenih ili stambeno - poslovnih građevina s pratećim sadržajima.
Broj etaža novih građevina (E) iznosi:
- najviše 1 nadzemnu etažu (P) - za građevnu česticu broj 7. (benzinska postaja);
- najviše 5 nadzemnih etaža (P+4) - za građevnu česticu broj 5.;
- najviše 6 nadzemnih etaža (P+5) - za građevne čestice broj 1., 2., 3., 4., 6., 8., 9. i 10.
Udaljenost građevina od regulacijskog pravca određena je grafički na kartografskom prikazu broj 4. Način i uvjeti gradnje.
Građevina mora biti udaljena najmanje polovicom svoje visine od međa pripadajuće građevne čestice, osim od onih međa na koje je prislonjen i javnoprometnih površina (ulica, trg).
4.3. Oblikovanje građevine i uređenje građevnih čestica
Članak 14.
Arhitektonska kompozicija i oblikovanje građevina moraju biti primjereni karakteru zone.
Najmanje 20% površine građevne čestice mora biti prirodni hortikulturno uređen teren, uređen kao oblikovna cjelina, odnosno kao cjelovita neizgrađena vrtna, parkovna ili pejzažna zelena površina bez nadzemne gradnje, natkrivanja, kao i bez uređenja parkiranja.
U zoni mješovite - pretežito stambene namjene (M1) planirana je izgradnja i uređenje dječjih igrališta za uzrast djece do 6 godina po normativu 4 m2 po djetetu i za uzrast djece od 7 do 18 godina po normativu 2 m2 po djetetu.
Ako se u zoni mješovite - pretežito stambene namjene (M1) planira uređenje dječje ustanove, za boravak djece obavezno je potrebno osigurati ozelenjeni prostor površine od najmanje 20 m2 po djetetu unutar pripadajuće građevne čestice.
Potreban broj parkirališno - garažnih mjesta, PGM određuje se:
- za potrebe stanovanja prema kriteriju 11 PGM/1.000 m2 BRP,
- za ostale namjene prema normativima za određenu namjenu.
Parkirališne potrebe za sve sadržaje treba obvezno osigurati u zoni zahvata Plana ili lokacijske dozvole, na vlastitom zemljištu, građevnoj čestici ili česticama, odnosno prometnicama u neposrednom kontaktu s građevnom česticom ili česticama koji su utvrđeni kartografskim prikazom broj 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina.
5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak 15.
Ulična mreža na području obuhvata Plana graditi će se, odnosno rekonstruirati u skladu s kartografskim prikazom broj 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.A. Promet u mjerilu 1:1.000, čiji su sastavni dio karakteristični profili prometnica u mjerilu 1:250.
Unutar Planom utvrđenih prometnih površina mogu se graditi kolne, biciklističke i pješačke površine, autobusna stajališta, parkirališta, zaštitno zelenilo i slično.
Planom je određena ukupna širina profila pojedinih ulica, te raspored pojedinih površina unutar regulacijskog pravca ulice. Konačno oblikovanje ulica, uz moguća manja odstupanja rasporeda i širina pojedinih dijelova uličnog profila kao posljedica detaljnog tehničkog rješavanja, definirat će se urbanističko - tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.
Građevine koje će se graditi uz ulicu koja ima značaj javne ceste ne smiju biti na udaljenosti manjoj od udaljenosti određene propisom o javnim cestama.
Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s teškoćama u kretanju, moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.
Autobusna ugibališta i stajališta mogu se smještati, po potrebi i s obzirom na prometnu regulaciju, unutar razdjelnih pojaseva zelenila u uličnim koridorima gradskih ulica. Autobusna stajališta potrebno je opremiti nadstrešnicom s klupom, te odgovarajućom urbanom opremom.
Osim ulica određenih ovim planom mogu se predvidjeti i druge prometne površine u skladu s Odlukom o izmjenama i dopunama GUP-a grada Zagreba.
5.1.1. Trgovi i druge veće pješačke površine
Članak 16.
Trgovi i druge veće pješačke površine obvezno se uređuju na prostorima koji su označeni na kartografskom prikazu broj 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.A. Promet.
Za kretanje pješaka planirano je uređenje:
- pješačkih pločnika uz ulice;
- pješačkih šetnica u sklopu javnih parkovnih površina.
Minimalna širina pješačkih staza na području obuhvata Plana je 1,6 m.
5.1.2. Parkirališta i garaže
Članak 17.
Gradnja i uređivanje parkirališnih i garažnih mjesta moguća je ovisno o vrstama i namjeni građevina za potrebe kojih se grade.
Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta za stambenu namjenu određuje se prema kriteriju 11 PGM/1.000 m2 BRP.
Potreban broj PGM-a za druge namjene određuje se na 1.000 m2 bruto izgrađene površine, ovisno o namjeni prostora u građevini:
|
Namjena prostora u građevini |
Broj parkirališno - garažnih mjesta na 1.000 m2 BRP |
|
- poslovni sadržaji |
20 PGM |
|
- trgovine |
40 PGM |
|
- restorani i kavane |
50 PGM |
U bruto izgrađenu površinu za izračun PGM-a ne uračunavaju se površine garaža i jednonamjenskih skloništa.
Kada se potreban broj parkirališno - garažnih mjesta, s obzirom na posebnosti djelatnosti, ne može odrediti prema tablici, odredit će se prema normativima određenim GUP-om.
Potreban broj parkirališno - garažnih mjesta obvezno je osigurati u zoni zahvata Plana ili lokacijske dozvole, na vlastitom zemljištu, građevnoj čestici ili česticama, odnosno prometnicama u neposrednom kontaktu s građevnom česticom ili česticama koji su utvrđeni kartografskim prikazom broj 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina.
Ovisno o potrebi za parkiranjem, raspoloživom prostoru, horizontalnoj i vertikalnoj preglednosti, prolazima za pješake i bicikliste, pristupu interventnih vozila i ostalim lokalnim uvjetima u staroj Oporovečkoj ulici kao i u drugim ulicama, čiji će položaj biti naknadno utvrđen lokacijskom dozvolom, moguća je gradnja javnih parkirališta, koja mogu biti uzdužna ili kosa.
Javna parkirališta koja se uređuju u uličnim koridorima treba opremiti drvoredima u rasteru parkirališnih mjesta u omjeru 1 drvo na svakih 6 - 8 parkirališnih mjesta.
5.1.3. Benzinska postaja
Članak 18.
Na području građevne čestice broj 7. (površina infrastrukturnih sustava - planska oznaka IS 1) dopuštena je izgradnja benzinske postaje pri čemu površina građevne čestice ne može biti veća od 1.000 m2.
Planirana benzinska postaja može se graditi tako da se osigura:
- sigurnost svih sudionika u prometu;
- zaštita okoliša uređenjem najmanje 20% građevne čestice kao cjelovite hortikulturne površine, uz idejno rješenje oblikovanja pojasa zaštitnog zelenila;
- izgrađenost građevne čestice najviše je 20%;
- broj nadzemnih etaža planirane građevine iznosi 1 nadzemnu etažu (P) ;
- najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno kis = 0,2.
Benzinska postaja može imati prateće sadržaje u funkciji cestovnog prometa. U postupku utvrđivanja uvjeta uređenja prostora za gradnju benzinske postaje obvezno je pribaviti mišljenje Gradskog zavoda za prostorno uređenje.
Odredbe koje se odnose na gradnju benzinskih postaja primjenjuju se i za gradnju plinskih postaja za opskrbu motornih vozila.
5.1.4. Uvjeti za osiguranje nesmetanog kretanja osoba smanjene pokretljivosti
Članak 19.
Planom se za sve građane, bez obzira na dob i vrstu teškoća u kretanju, predviđa osiguranje nesmetanog pristupa javnim površinama.
Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih i urbanističkih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva. U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe smanjene pokretljivosti moraju se ugraditi iskošeni rubnjaci.
Za automobile osoba s invaliditetom na javnim parkiralištima treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, odnosno najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta koja se nalaze uz ambulantu, ljekarnu, trgovinu dnevne opskrbe, poštu, restoran ili predškolsku ustanovu.
U provedbi Plana potrebno je primjenjivati propise i normative u svrhu smanjenja i eliminiranja postojećih i sprečavanja nastajanja novih urbanističko - arhitektonskih barijera.
Za osobe s posebnim potrebama potrebno je predvidjeti izgradnju odgovarajućih stanova u skladu s posebnim propisom.
5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
Članak 20.
Planirana telekomunikacijska mreža prikazana je u kartografskom prikazu broj 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.B. Telekomunikacije i energetski sustavi.
Trase telekomunikacijske mreže načelne su, a konačno će se odrediti u postupku izdavanja lokacijske dozvole, prema važećim propisima i stvarnim mogućnostima na terenu.
Priključak na telekomunikacijsku mrežu osigurat će se za sve građevne čestice na području obuhvata Plana.
Planom se osiguravaju uvjeti za rekonstrukciju i gradnju distributivne telefonske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom području.
Sve zračne telekomunikacijske vodove potrebno je zamijeniti podzemnim, a podzemne telefonske kabele dopuniti na kompletnu podzemnu DTK mrežu.
DTK mrežu i kabele potrebno je polagati izvan kolnika, a na mjestima prijelaza kolnika treba postavljati zaštitne cijevi.
Gradnja antenskih sustava baznih postaja - antenskih stupova s prostorom za opremu TK mreža nije moguća unutar obuhvata Plana.
Smještaj antenskih sustava osnovnih postaja krovnim prihvatima na građevinama moguć je samo na građevinama poslovne namjene.
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
Članak 21.
Uvjeti i način gradnje komunalne infrastrukturne mreže prikazani su u kartografskom prikazu broj 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.B. Telekomunikacije i energetski sustavi i 2.C. Vodnogospodarski sustav.
Komunalnu infrastrukturnu mrežu (vodoopskrba, odvodnja, plinska mreža, elektroenergetska mreža, javna rasvjeta, centralni toplinski sustav) potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica u osiguranim pojasevima za svaku vrstu infrastrukture, a u skladu s načelnim poprečnim presjecima prometnica i njihovim širinama.
U pojasu širokom 2,0 m od osi postojećih ili planiranih drvoreda nije dopušteno polaganje infrastrukturnih vodova.
Iznimno, komunalnu infrastrukturnu mrežu moguće je graditi i na površinama svih ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena.
Položaj vodova i uređaja komunalne infrastrukturne mreže načelan je i konačno će se odrediti u postupku izdavanja lokacijske dozvole, prema važećim propisima i stvarnim mogućnostima na terenu.
Prije izgradnje ulica u njihovom planiranom koridoru, odnosno poprečnom presjeku, potrebno je izgraditi vodove komunalne infrastrukture, u skladu s planiranim trasama.
Iz infrastrukturnog se koridora izvode odvojci - priključci pojedinih građevina na pojedine komunalne instalacije, koji se realiziraju u skladu s uvjetima nadležnih distributera.
5.3.1. Energetski sustav
Članak 22.
Za potrebe dalje plinofikacije područja obuhvata i opskrbe planiranih građevina po svim planiranim prometnicama unutar Plana i u kontaktnoj zoni planiran je razvod niskotlačne plinske mreže (NTP) s pripadnim kućnim priključcima kako bi se omogućila plinofikacija svih planiranih građevina, a opskrba plinom će biti osigurana iz postojećih i planiranih plinskih regulacijskih stanica široke potrošnje izvan obuhvata Plana.
Plinska će mreža činiti tehničku cjelinu s postojećim i planiranim niskotlačnim plinskim mrežama u kontaktnoj zoni ovog plana.
Niskotlačna plinska mreža polagati će se podzemno s nadslojem do kote uređenog terena minimalno 1,0 m te će biti izvedena u skladu s važećim propisima. Minimalna sigurnosna udaljenost od građevina za niskotlačnu plinsku mrežu i kućne priključke je pri paralelnom vođenju uz građevine 1,0 m. Udaljenosti NTP od drugih komunalnih instalacija određuju se sukladno posebnim uvjetima vlasnika tih instalacija, te u skladu s "Odlukom o minimalnim sigurnosnim udaljenostima za plinovode i kućne priključke" Gradske plinare Zagreb.
Svaka građevina imat će na plinskom kućnom priključku glavni zapor putem kojeg se zatvara dotok plina za dotičnu građevinu, a na plinovodima biti će ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razornih nepogoda. Kućni priključci projektirat će se za svaku planiranu građevinu u sklopu projekta plinske instalacije za tu građevinu.
Članak 23.
Nove transformatorske stanice 20/0,4 kV trebaju se graditi kao samostojeće građevine ili u sklopu gospodarskih građevina. Ukoliko se nove trafostanice grade kao samostojeće građevine, potrebno je formirati nove građevne čestice, s osiguranim pristupom na javnoprometnu površinu.
Ukoliko se na području obuhvata Plana pojavi novi potrošač s potrebom za velikom vršnom snagom, lokacija nove transformatorske stanice osiguravat će se unutar njegove građevne čestice.
Na području obuhvata Plana planirano je polaganje srednjonaponske kabelske elektroenergetske mreže za koju su osigurani pojasevi unutar koridora prometnica (pješački hodnik ili zelenilo). Koridori potrebni za niskonaponsku elektroenergetsku mrežu načelno su osigurani u karakterističnim poprečnim presjecima prometnica.
Pri projektiranju i izvođenju elektroenergetskih objekata i uređaja treba se obvezno pridržavati svih tehničkih propisa, propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata, pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora te koristiti isključivo tipske kabele i ostalu opremu u skladu s posebnim uvjetima nadležnog distributera.
Na području obuhvata Plana osigurane su tri načelne lokacije na građevnim česticama broj 2., 6. i 9. za smještaj novih transformatorskih stanica 20/0,4 kV, koje se trebaju planirati i graditi kao samostojeće građevine ili u sklopu gospodarskih građevina.
Ukoliko se nove trafostanice grade kao samostojeće građevine, potrebno je formirati nove građevne čestice, s osiguranim pristupom na javnoprometnu površinu.
Članak 24.
Predviđa se izgradnja nove mreže javne rasvjete na postojećim prometnicama i novim cestama koje se priključuju na nju, te na parkiralištima.
Javna rasvjeta prometnica izvest će se na zasebnim stupovima i podzemnim kabelima, na temelju izrađenih projekata kojima će se definirati tip i visina stupa, njihov razmještaj u prostoru, tip armature i svjetiljke. U sklopu rasvjete prometnica izvest će se i rasvjeta parkirališta oko novih objekata.
Za parkove i javne zelene površine javna rasvjeta će se dizajnirati i odrediti u sklopu projekta uređenja parkovnih i zelenih površina.
Stupovi javne rasvjete mogu se smjestiti u zeleni pojas ili na vanjski rub pješačkog hodnika.
5.3.2. Vodnogospodarski sustav
Članak 25.
Unutar obuhvata Plana u svim planiranim ulicama predviđen je smještaj vodoopskrbnih cjevovoda u skladu s potrebama korisnika prostora i gradnjom novih sadržaja.
Vodovodna mreža polagati će se tako da minimalna visina nadsloja zemlje iznad tjemena cijevi bude minimalno 1,0 m. Svijetli horizontalni razmak između vodoopskrbnog cjevovoda i ostalih objekata komunalne infrastrukture ne smije biti veći od 1,50 m, a od drvoreda, zgrada i ostalih objekata 2,50 m.
Svijetli vertikalni razmak vodovodnih cijevi i ostalih instalacija na mjestima njihovih križanja ne smije biti manji od 0,50 m.
Križanje vodovodne cijevi s kanalizacijom u načelu treba rješavati tako da vodovodna cijev bude iznad kanalizacijske cijevi. Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u skladu s važećim propisima izvesti vanjske nadzemne hidrante. Hidranti će se postaviti u zeleni pojas prometnice ili na vanjski rub pješačkog hodnika na razmaku od 80 m.
Na području obuhvata Plana planirana je gradnja cjelovitog kanalizacijskog sustava za odvodnju otpadnih, oborinskih i drugih voda. Kanalizacijsku mrežu potrebno je izvoditi nepropusno.
Odvodnja oborinskih voda s prometnih površina i parkirališta predviđa se u javnu kanalizaciju slivnicima s taložnicama. Revizijska okna potrebno je smjestiti, u pravilu, u sredinu vozne trake.
6. Uvjeti uređivanja javnih zelenih površina
Članak 26.
Plan utvrđuje javnu zelenu površinu - javni park (Z1), koji je prikazan na kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena površina.
U sklopu zone mješovite - pretežito stambene namjene (M1), a u cilju očuvanja postojeće vrijedne vegetacije mogu se uređivati manje parkovne površine (parkovi susjedstva), čija će lokacija biti utvrđena lokacijskom dozvolom. Ove se parkovne površine trebaju hortikulturno urediti i opremiti odgovarajućom urbanom opremom prema potrebama stanovnika (staze, klupe, javna rasvjeta, koševi za smeće, oprema za igru djece - dječja igrališta, odmorišta, fontane i slično) u skladu s odredbama GUP-a.
Planom je propisano da prirodni hortikulturno uređen teren mora iznositi 20% površine građevne čestice ili građevnih čestica.
Park će se oblikovati kao park gradske četvrti, te ga je potrebno hortikulturno urediti i opremiti odgovarajućom urbanom opremom prema potrebama stanovnika (klupe, javna rasvjeta, koševi za smeće, oprema za igru djece).
U parku je moguće urediti manje dječje igralište, te uređivati staze i odmorišta tako da njihova ukupna površina ne prelazi 5% ukupne površine parka.
Na zelenim površinama treba izbjegavati sadnju alergogenih biljaka, tj. vrsta raslinja koje u pojedinim godišnjim dobima mogu štetno djelovati na dišne organe ljudi.
7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti
Članak 27.
Na području obuhvata Plana ne postoje zaštićeni dijelovi prirode niti nepokretna kulturna dobra, te sukladno tome nema posebnih uvjeta sa stajališta zaštite i očuvanja prirodnih i kulturno - povijesnih vrijednosti.
8. Postupanje s otpadom
Članak 28.
Planom je planirano:
- odlaganje komunalnog otpada uz javne zelene i prometne površine košarama za smeće i kontejnerima na način koji ne nagrđuje okoliš,
- odvojeno prikupljanje pojedinih vrsta otpada (npr. papir, staklo, metali, plastika i slično) tipiziranim posudama, odnosno spremnicima postavljenim na javnim površinama.
Spremnici se postavljaju na javnim površinama u skladu s uvjetima nadležne službe. Do spremnika je potrebno omogućiti nesmetan pristup posebnom vozilu.
Na području obuhvata Plana smještaj reciklažnog dvorišta nije predviđen.
9. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
9.1. Mjere zaštite okoliša
Članak 29.
U cilju zaštite okoliša postojećih i planiranih zona utvrđene su mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš.
Zaštita zraka od zagađenja prometom kao i zaštita od buke nastale prometom motornih vozila osigurava se sadnjom zelenog pojasa visokog, grmolikog i niskog zelenila koje sprečava penetraciju štetnih tvari i širenje buke.
Najviše dopuštene razine imisije buke propisane su posebnim propisom.
9.2. Mjere zaštite od požara
Članak 30.
Dovoljne količine vode za gašenje požara potrebno je osigurati odgovarajućim dimenzioniranjem planirane i rekonstrukcijom postojeće javne vodovodne mreže s mrežom vanjskih hidranata u skladu s važećim propisima. Vanjske (ulične) hidrante potrebno je projektirati i izvoditi kao nadzemne.
Vatrogasni pristupi osigurani su po svim javnim prometnim površinama, a dodatni vatrogasni pristupi i površine za rad vatrogasne tehnike mogu se uređivati temeljem lokacijskih dozvola u skladu s posebnim propisima.
U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina u skladu s posebnim propisima.
Potrebno je primjenjivati minimalne sigurnosne udaljenosti od postojećih i planiranih srednjotlačnih plinovoda koji će se projektirati i graditi u području obuhvata Plana ili u njegovom kontaktnom području.
Svaka građevina imat će na plinskom kućnom priključku glavni zapor kojim se zatvara dotok plina za dotičnu građevinu, a na plinovodima će biti ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razornih nepogoda.
10. Mjere zaštite i sklanjanja
Članak 31.
Na području obuhvata Plana predviđena je gradnja skloništa kao mjera zaštite stanovništva od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u skladu s odredbama posebnih propisa koje uređuju ovo područje.
Uvjeti za gradnju i način opremanja skloništa i drugih građevina za zaštitu stanovništva određeni su posebnim propisima.
Mirnodopska namjena skloništa mora respektirati funkcionalnost skloništa i omogućiti redovito održavanje skloništa, te sprječavati ili usporavati pristup u sklonište.
11. Mjere provedbe plana
11.1. Smjernice za rekonstrukciju građevina
Članak 32.
Planom se omogućava rekonstrukcija građevina koje su građene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), a čija je namjena protivna namjeni utvrđenoj Odlukom o izmjenama i dopunama GUP-a grada Zagreba ili urbanim pravilima ove odluke. Ove građevine se mogu, do privođenja konačnoj namjeni, odnosno do uređenja prostora pojedinih građevnih čestica gradnjom novih građevina visoke izgradnje, rekonstruirati, dograditi i nadograditi uz sljedeće uvjete:
građevine drugih namjena (gospodarske građevine, građevine javne i društvene namjene, komunalne i prometne te prateće građevine i sl.):
- sanacija dotrajalih konstruktivnih dijelova građevine i krovišta;
- dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl., površine do 10 m2 izgrađenosti za građevine do 100 m2 BRP-a i do 5% ukupnog BRP-a za veće građevine;
- prenamjena i funkcionalna preinaka građevine, osim u stambenu namjenu;
- dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija;
- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;
- dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javnoprometnih površina.
III. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 33.
Plan je izrađen u šest izvornika koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.
Članak 34.
Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.
Za pristup do sadržaja morate biti korisnik portala www.informator.hr.
Sadržajima se pristupa ovisno o Vašem paketu.
Prijava
Zaboravljena zaporka?
Nemate korisničke podatke? Besplatno se registrirajte i testno pristupajte sadržajima 7 dana.
Kao besplatan korisnik ostvarujete pristup do 20 dokumenata.