Zaključak o dodjeli Nagrade Grada Zagreba

Na temelju članka 38. točke 25. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05 i 2/06) i članka 11. stavka 1. Odluke o javnim priznanjima Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 4/00, 8/02, 1/04 i 20/04), Gradska skupština Grada Zagreba, na 11. sjednici, 27. travnja 2006., donijela je

ZAKLJUČAK

o dodjeli Nagrade Grada Zagreba

U znak javnog priznanja za osobite uspjehe, ostvarenja i zasluge u radu, dodjeljuje se Nagrada Grada Zagreba i nagrađuju se:

1. Prof.dr.sc. Hildegard Auf-Franić, redovita profesorica Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, članica Akademije tehničkih znanosti Hrvatske

- priznanjem i novčanom nagradom

za značajna znanstvena postignuća u planiranju, programiranju i projektiranju osnovnih škola i drugih javnih građevina. Njezine najznačajnije realizacije su: 1970. Katedrala u Mostaru (s I. Franić), 1975. Institut Fakulteta poljoprivrednih znanosti (s B. Radimir i L. Pleština), 1977. Dječji vrtić i jaslice Imotski, 1980. Osnovna škola Aržano, 1982. Dječje jaslice i vrtić Malešnica (s T. Žarnić), 1996. Dječji vrtić i Osnovna škola Petruševac (s T. Žarnić i V. Olujić), 1998. Agronomski fakultet VI. paviljon u Zagrebu (s V. Olujić), 2005. Osnovna škola Borovje (s T. S. Franić) i Dječje jaslice i vrtić Markuševec (s. T. S. Franić) u izgradnji, u kojima je kvalitetno primijenila svoja znanstvena istraživanja i bogato iskustvo projektiranja. Radovi su joj prezentirani na 25 izložbi, a koautorica je knjige Osnovne škole: Programiranje, planiranje i projektiranje.

2. Badel 1862 d.d. vina, alkoholna i bezalkoholna pića

- priznanjem

u povodu 144. obljetnice proizvodnje vina i jakih alkoholnih pića u Zagrebu. U 2004. godini pokrenuo je program sadnje novih vinograda te je na području Križevaca zasađeno 12 ha vinograda što je nastavljeno na lokaciji Korlat na benkovačkom području na površini od 103 ha. U 2005. godini započinje s radom suvremena tvornica mineralne i izvorske Kalničke vode u Apatovcu kraj Križevaca te su lansirani na tržište novi brandovi i to izvorska voda UN1QUE i mineralna voda KAPLJICE. Na domaćem tržištu alkoholnih pića u 2005. godini Društvo s tržišnim udjelom od 52% zadržava vodeću poziciju najjačega domaćeg proizvođača alkoholnih pića u Hrvatskoj.

3. Prof.dr.sc. Romano Božac, redoviti profesor Agronomskog fakulteta u Zagrebu

- priznanjem i novčanom nagradom

za dugogodišnji teoretski i praktični rad u gljivarstvu. Utemeljio je predmet Gljivarstvo na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine, kao prvi i jedini predmet iz tog područja na sveučilištima u Hrvatskoj. U svom je istraživačkom opusu otkrio posve nove, još nepoznate i međunarodno priznate vrste gljiva. Objavio je 15 knjiga o gljivama koje su prevedene na njemački, slovenski i makedonski jezik te organizirao i održavao tečajeve za sanitarne i tržišne inspektore radi sprečavanja trovanja. U 2005. godini objavio je prvi volumen kapitalnog djela Enciklopedija gljiva, u kojoj je opisao 1190 vrsta gljiva sa 833 sjajne izvorne fotografije. Prema ocjeni recenzenata ovo djelo spada među najkompletnija i najveća djela iz gljivarstva u svijetu. Osnovao je 1976. godine prvo gljivarsko društvo u Hrvatskoj i Zagrebu Kamilo Blagaić i pokrenuo prvi časopis Gljivarstvo 1984. godine.

4. Pavica Gvozdić, pijanistica, redovita profesorica Muzičke akademije u Zagrebu

- priznanjem i novčanom nagradom

u njenom golemom (djeluje 45 godina), stilski sveobuhvatnom repertoaru osobito se ističu recitali posvećeni Bachu, Beethovenu, Chopinu, Brahmsu i Debbussyju, kao i praizvedbe djela hrvatskih skladatelja. Svoj je veliki repertoar izvodila s brojnim orkestrima u zemlji i inozemstvu (Pariz, London, Varšava, Kijev, Beč...), a njezine su interpretacije zabilježene i na nekoliko nosača zvuka. Kao pedagoginja, nesebično prenoseći svoje veliko znanje studentima, odgojila je niz generacija pijanista i pijanističkih pedagoga.

5. Joža Horvat, književnik

- priznanjem i novčanom nagradom

u povodu 70. obljetnice književnog stvaralaštva koje je zaokruženo autobiografskim djelom Svjedok prolaznosti, objavljenim u 90. godini njegova života. Pisac je opčinjen morem i svoju književnu i životnu vitalnost crpi iz čvrste povezanosti s prirodom. U raznorodnom književnom opusu posebno mjesto zauzima pomorska proza (Besa, Waitapu, Molitva prije plovidbe, Operacija Stonoga, Dupin Dirk i Lijena kobila i Svjetionik), koja je visokih estetskih i etičkih vrijednosti, te ogledna sastavnica suvremene maritimne književnosti.

6. Prof.dr.sc. Ljubomir Hotujac, predstojnik Klinike za psihijatriju KBC Zagreb i Medicinskog fakulteta u Zagrebu

- priznanjem i novčanom nagradom

za postignute rezultate u teorijskom i praktičnom radu na promicanju psihijatrijske znanosti, za zalaganje za destigmatizaciju psihijatrijskih bolesnika u Zagrebu, a i šire, te za postignuća u visokoškolskom obrazovanju. Sudjelovao je u nizu znanstveno-istraživačkih projekata kao voditelj, glavni je istraživač u mnogim studijama ispitivanja lijekova, posebno antidepresiva i antipsihotika nove generacije. Organizator je niza znanstvenih i stručnih skupova iz područja psihijatrije i farmakologije. Predsjednik je stručnog i organizacijskog odbora hrvatskih psihijatrijskih kongresa. Održao je niz stručnih predavanja diljem Hrvatske i sudjelovao s više od 120 radova na domaćim i inozemnim stručnim i znanstvenim skupovima.

7. Hrvatska pokrajina Družbe Isusove

- priznanjem

u povodu četiristo godina isusovačke prisutnosti u Zagrebu. Njihovo povijesno i sadašnje djelovanje nemjerljivo pridonosi hrvatskoj znanosti, povijesti i kulturi. U okviru pastoralnog djelovanja ističe se njihov vjerski i misionarski rad, doprinos hrvatskoj katehetskoj literaturi, Apostolat molitve, Zajednica kršćanskog života temeljena na ignacijskoj duhovnosti i humanitarno djelovanje osobito preko Isusovačke službe za izbjeglice. Osim apostolskih i teoloških djela, stvarali su i djela koja su značajno utjecala na društvene znanosti, na etnologiju i lingvistiku te osobito na filozofiju. Ističu se i svojim prirodoznanstvenim dostignućima. Najznačajnija isusovačka ustanova danas je Filozofski fakultet Družbe Isusove u Zagrebu. Osnivači su Zaklade Juraj Habdelić i Knjižnice Juraj Habdelić.

8. Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu

- priznanjem

u povodu 60. obljetnice postojanja zbog izvanrednih rezultata u transfuzijskoj medicini, prikupljanju krvi, liječenju bolesnika lijekovima iz krvi i farmaceutskim proizvodima. Od 1989. godine pripremaju se individualizirani pripravci za dugotrajnu (svakodnevnu, višegodišnju) parenteralnu prehranu pacijenata koji imaju teško oštećenje gastrointestinalnog trakta i ne mogu duže vrijeme normalno unositi odgovarajuću količinu hranjivih travi u organizam per os. Kruna višegodišnjeg truda svih djelatnika je certifikat od Lloyd s Register Quality Assurance za sustav upravljanja kvalitetom prema standardu EN ISO 9002 u siječnju 2001. godine. Dodijeljena im je i povelja Medicina za humanost i etičnost u prosincu 2005. godine.

9. Prof.dr.sc. Dragan Milanović, redoviti profesor Kineziološkog fakulteta u Zagrebu

- priznanjem i novčanom nagradom

za dugogodišnji značajan prinos unapređenju kineziološke znanosti i športske prakse te visokoškolskoga nastavnog procesa na sveučilišnim i stručnim studijima za visokoškolsku izobrazbu trenera na Kineziološkom fakultetu i Odjelu za izobrazbu trenera Društvenog veleučilišta. U domaćim i međunarodnim publikacijama do sada je objavio više od 100 znanstvenih radova u kojima uspješno analizira probleme iz kineziološke antropologije te analizira učinke planiranja i programiranja transformacijskih procesa u području športa. Od 1975. godine do danas sudjeluje u radu stručnih timova više reprezentativnih selekcija i klubova koji se natječu u europskoj i svjetskoj konkurenciji u atletici, odbojci, vaterpolu, rukometu, tenisu i posebno košarci.

10. Osnovna škola Nikole Tesle

- priznanjem

za iznimne rezultate u odgojno-obrazovnom radu te promicanju hrvatskoga osnovnog školstva u Europi i svijetu tijekom 30 godina postojanja. Jedna je od prvih škola u Hrvatskoj koja se uključila u međunarodni GLOBE program. Škola je postignula iznimne rezultate i u okviru međunarodnog UNESCO-ovog projekta This is our Time, u kojem kontinuirano sudjeluje od 1990. godine. Kroz pitanja iz povijesti, zemljopisa, športa, opće kulture i umjetnosti učenici mladima svijeta prezentiraju ljepotu i znamenitosti Hrvatske. Škola je već sedam godina članica CARNET-a i sustavno radi na promociji Interneta i Internet tehnologije u nastavnim i izvannastavnim aktivnostima, a 1997. godine osnovala je prvi radio Internet Radio 5. Sudjeluje i u projektima pod pokroviteljstvom UNESCO-a.

11. Prof.dr.sc. Uroš Peruško, redoviti profesor Fakulteta elektrotehnike i računarstva u mirovini

- priznanjem i novčanom nagradom

za sveukupni doprinos znanosti, a posebno za oblikovanje modernog studija računarstva, za trajno i aktivno sudjelovanje u inoviranju nastave i istraživanja na Fakultetu elektrotehnike i računarstva. Znanstvena i nastavna djelatnost od početka mu je povezana s impulsnom i digitalnom elektronikom kao temeljnom tehnologijom računarstva. Ta su istraživanja obilježena koncipiranjem nekih nekonvencionalnih magnetskih sklopova te patentom za analogno magnetsko pamtilo. Objavio je 70 radova i jedan inozemni patent. Uveo je i predavao predmete koji su obrađivali memorijske sustave računala te pouzdanost računalnih sustava. Objavio je niz radova o problemima znanstvene i tehnološke politike Hrvatske, npr. Magnetski digitalni sklopovi, tri izdanja knjige Digitalna elektronika i kao suautor Digitalnih sustava i mnoge druge. Velik je njegov doprinos osnivanju i radu Sveučilišnog centra (SRCE), a inicirao je i osnivanje Udruge diplomiranih inženjera Fakulteta elektrotehnike i računarstva (AMAC-FER), čiji je predsjednik.

12. Otto Reisinger, karikaturist

- priznanjem i novčanom nagradom

u povodu 60 godina stvaralačkog rada jedinstvenog i neobičnog kroničara koji likovnim izrazom kroz život svojih lica, karikaturom prati svakodnevni život, dramu, ali i radost življenja "običnih ljudi". Njegovi likovi Pero, Klara i mali Štefek obiteljska su metafora za zagrebačku građansku sredinu, tipični uzorci njezine civilizacijske tradicije po karakteru govornog i humornog izražavanja. Svojim karikaturama, prisutnim desetljećima na Vjesnikovim stranicama, iscrtao je nezamjenjivi panoptikum urbanoga srednjoeuropskog života i mentaliteta tako tipičan za Zagreb i Zagrepčane.

13. Ivo Štivičić, scenarist, dramaturg

- priznanjem i novčanom nagradom

za četrdesetdvogodišnji sveukupni rad jednog od najistaknutijih predstavnika modernoga televizijskog izraza. Napisao je i realizirao stotinjak drama od kojih mnoge i danas nose atribut kultnih: Kokošari, Mokra koža, Godine ratne-godine mirne, Spašavanje časti, Usnuli ratnik, Sedam i petnaest, Tomo Bakran, Istarska rapsodija, Puška u cik zore, Tamburaši te serije Kuda idu divlje svinje i Putovanje u Vučjak. Uprizorio je i djela klasika svjetske književnosti Dostojevskoga, Brechta, Golswordia i Dürematha, te djela klasika hrvatske književnosti Matoša, Krleže i Marinkovića. Preko trideset drama posvetio je Zagrebu i Zagrepčanima. Stvorio je polemičku emisiju Planetarij i nezaboravni ciklus glumačkih portreta Zvijezde iznad u kojima je oštro i kritički elaborirao konfliktnu stvarnost oko sebe.

14. Ivica Vidović, glumac

- priznanjem i novčanom nagradom

za izvanredne glumačke interpretacije kojima je trajno označio i značajno pridonio razvoju i kvaliteti hrvatskog kazališta, filmskoj i televizijskoj umjetnosti. Glumio je u mnogim antologijskim predstavama koje su svojim kvalitativnim dometima mijenjale sliku hrvatskog kazališta u Teatru &TD u predstavama poput Kaspara Hausera, Noći bogova, Gospodara sjena..., u Gavelli je prvi put nastupio prije gotovo 40 godina u predstavi Jazavac pred sudom i od tada nastupa u velikom broju predstava nezaobilaznih u repertoaru toga kazališta Javno oko, Djeca sunca, Ribarske svađe, Trg heroja... Ostvario je i niz velikih uloga u nekima od najboljih hrvatskih filmova, unoseći novi tip introvertiranoga, deziluziranoga, suvremenog, urbanog junaka, tj. "antijunaka" i gubitnika. Mladolika izgleda, pomalo sporih, melankolično-snenih reagiranja, osobito sugestivno tumači zbunjene, u prikazanim životnim, posebno političkim okolnostima nesnalažljive osobe (Lisica, Kad čuješ zvona, U gori raste zelen bor, Ritam zločina, Čovjek koji je volio sprovode, Kad mrtvi zapjevaju, Fine mrtve djevojke...).

15. Antun Vrdoljak, glumac, scenarist, redatelj

- priznanjem i novčanom nagradom

u povodu 55 godina umjetničkog djelovanja i 75 godina života. Filmom Kad čuješ zvona (1967. godine) postiže veliki uspjeh i potvrđuje neosporan redateljski talent, koji osim čvrstog oblikovanja priče karakterizira smisao za humoristično oblikovanje uvjerljivih likova, te izvanredan talent za rad s glumcima. Jednako je uspješan i s filmom U gori raste zelen bor. U hrvatskoj kinematografiji trajno će ostati zabilježen i njegov redateljski rad na vizualnoj interpretaciji i prenošenju književnih djela u medij televizije (Mećava, Prosjaci i sinovi) i filma (dva ponajbolja filma posvetio je Gradu Zagrebu Glembajevi i Kiklop). Zapažene su i njegove filmske uloge (Nije bilo uzalud, Cesta duga godinu dana, H-8, Rat i dr.). Njegov posljednji film Duga mračna noć (2005. godine) osvojio je brojne nagrade, a istoimena dramska serija imala je do sada nezabilježenu gledanost.

KLASA: 061-06/06-02/2

URBROJ: 251-01-04-06-129

Zagreb, 27. travnja 2006.

Predsjednica

Gradske skupštine

Mr.sc. Tatjana Holjevac, v.r.