Početna > Novosti

Vijesti

×
×

Tražene pojmove odvajati tipkom ENTER

Primjer: ovrha na nekretnini (ENTER) odgoda (ENTER)

Upisom pojedinog pojma ili niza pojmova pretražujete sve sadržaje u svim padežnim varijantama.

Napredna pretraga

U naprednoj pretrazi koristite Booleove operatore (AND, OR, NOT).

Odaberite vremenski raspon dokumenata koje želite pronaći ili tražite po područjima.

Napredna pretraga
    Pojmovi
    Razdoblje:
  • ×
  • ×

Prosinac / 2012

15.12.2012.

Nove izmjene i dopune Stečajnog zakona

Zakonom o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona (Nar. nov., br. 133/12) Stečajni zakon mijenjan je sedmi put. Kao i prilikom svake izmjene i dopune do sada izmjenama i dopunama pokušavaju se prevladati problemi uočeni u praksi te unaprijediti sustav stečjanopravne zaštite ubrzanjem postupka. Neposredan povod za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Stečajnoj zakona jest donošenje Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Međutim, iskorištena je prilika pa je izmjenama i dopunama Stečajnog zakona olakšana prodaja stečajne mase, posebice mogućnošću prodaje imovine dužnika kao cjeline, ubrzan je stečajni postupak skraćivanjem nekih rokova te mogućnošću otvaranja stečajnog postupka bez provođenja prethodnog postupka te su riješeni i problemi uočeni u dosadašnjoj primjeni Stečajnog zakona.

15.12.2012.

Osigurani depoziti u kreditnoj instituciji, jedinstvo imovine

Uz prikaz razvoja hrvatske legislative osiguranja depozita u bankama i drugim kreditnim institucijama, autor se koncentrira na pitanje ima li fizička osoba, koja je uz svojstvo subjekta kao »građanina« istodobno i poslovni subjekt (trgovac pojedinac, osoba koja je samostalni profesionalac), pravo na odvojeno, samostalno pokriće depozita državnim osiguranjem, kad u istoj banci ima i »privatni, građanski« račun. Posebno se osvrće na tezu prema kojoj bi ta mogućnost bila isključena zbog navodne protivnosti načelu jedinstvenosti imovine te daje argumente protiv te teze. Funkcija imovine jest jamstvo vjerovnicima odnosnog subjekta. Nema mjesta uključivanju imovine u drugom, obrnutom smislu, kad se radi o ostvarivanju pojedinačnih subjektivnih imovinskih prava odnosnog subjekta. Za odgovor na pitanje postavljeno na početku, mjerodavni su posebni propisi koji uređuju odnosnu materiju, a ne status imovine koja ima sasvim drugu funkciju i drugi pravni ratio existendi. Neprimjenjivost kriterija imovine za ocjenu prava na »dvostruko pokriće« potvrđuje i neosporno pravo istog subjekta da neovisno pokriće ostvaruje istodobno u dvjema bankama (ili više njih). Autor zaključuje da posebni propisi opravdavaju »dvostruko pokriće«. K tome, nepriznavanje odvojenog osiguranja depozita stavilo bi trgovca pojedinca i drugog individualnog poduzetnika u neravnopravan položaj na tržištu u odnosu na trgovačko društvo koje se smatra malim poduzetnikom.

12.12.2012.

Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom

Hrvatski je sabor na svojoj 6. sjednici donio Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom koji je objavljen u Narodnim novinama, broj 133/12. Zakonom je uređen postupak fiskalizacije u prometu gotovinom, obveznici fiskalizacije, sadržaj računa za provedbu fiskalizacije, vođenje evidencije obveznika fiskalizacije u prometu gotovinom, provedba postupka fiskalizacije, plaćanje između obveznika fiskalizacije gotovim novcem te nadzor nad provedbom Zakona. Fiskalizacija je novina kako u platnom prometu, tako i glede naplate poreza, a ponajprije je usmjerena na nadzor i registraciju prometa gotovinom u svrhu učinkovitije kontrole cjelokupnog prometa robe i usluga. Autori u tekstu razmatraju pojam fiskalizacije, razloge zašto se fiskalizacija uvodi, zatim razmatraju koji su ciljevi fiskalizacije, potom modele fiskalizacije kao i tko su obveznici fiskalizacije, odnosno koje su djelatnosti izuzete od postupaka fiskalizacije. Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2013.

08.12.2012.

Kamo vodi »mini reforma« upravnog sudovanja u Republici Hrvatskoj

Predmet ovog članka su odredbe Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim sporovima koji je Vlada Republike Hrvatske prihvatila 29. studenoga 2012. Dnevni red Hrvatskog sabora dopunjen je 30. studenoga 2012. i ovim Konačnim prijedlogom. Stoga autor u ovom članku ukazuje na važnost odlučivanja upravnih sudaca u vijeću i na veliki propust ako dođe do prihvata odlučivanja suca pojedinca prema predloženim izmjenama. U članku autor iznosi i određena stajališta i svoje mišljenje o tom važnom problemu u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim sporovima.

05.12.2012.

Nova metodologija ocjenjivanja rada sudaca

Državno sudbeno vijeće je 6. rujna 2012. donijelo novu Metodologiju izrade ocjene sudaca koja se primjenjuje za sve natječaje za izbor sudaca koji su objavljeni u Narodnim novinama, nakon dana donošenja Metodologije. Ona bi trebala pridonijeti transparentnijem imenovanju i napredovanju sudaca na više sudove, na temelju iskustva, sposobnosti i referencija. Sudac, temeljem te Metodologije, dobiva, prema našem mišljenju, možda relativno malo bodova kod posebnih slučajeva vrednovanja rada suca, što se odnosi na izvansudske aktivnosti i na radni staž, o čemu iznosimo određena stajališta.

01.12.2012.

Je li potrebno mijenjati ustavnu odredbu o referendumu građanske inicijative?

U Zagrebu je 22. studenoga 2012. u HAZU održan Okrugli stol pod nazivom »Ustavna demokracija i odgovornost«. Okrugli stol je organiziralo Znanstveno vijeće HAZU za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava pod predsjedanjem akademika Jakše Barbića. Izuzetno zanimljiv Okrugli stol s brojnim sudionicima i uvodničarima, od kojih smo u Informatoru, broj 6127 od 24. studenoga 2012. objavili uvodno izlaganje prof. dr. sc. Branka Smerdela pod nazivom »Klasična teorija parlamentarne odgovornosti i novi izazovi«. U ovom broju donosimo dio izlaganja u raspravi prof. dr. sc. ROBERTA PODOLNJAKA, o ustavnoj odredbi, o referendumu građanske inicijative. U članku autor navodi neke izrazite primjere zloporabe i neodgovornog korištenja građanske inicijative u drugim državama, gdje se osobito može uočiti nedostatak ustavnih ograničenja u njezinom korištenju. Zatim izlaže probleme ustavnopravnog uređenja narodne inicijative u Republici Hrvatskoj i iniciranu promjenu Ustava Republike Hrvatske. U jednom od sljedećih brojeva donijet ćemo nastavak članka u kojem ćemo izložiti zaključna razmišljanja o nužnosti ograničenja korištenja referenduma i narodne inicijative te koje su različite ustavnopravne mogućnosti da ta, prema mišljenju autora, nužna nadopuna predstavničke demokracije, bude i sama podložna ustavnim ograničenjima.

Arhiva

Arhiva

2024
Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2023
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2022
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2021
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2020
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2019
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2018
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2017
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2016
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2015
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2014
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2013
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2012
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2011
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2010
Ožujak
2009
Srpanj Siječanj