1. Uvod
Državno sudbeno vijeće je, na sjednici održanoj dana 6. rujna 2012. na temelju članka 81. Zakona o sudovima,¹ donijelo novu Metodologiju izrade ocjene sudaca (u nastavku teksta: Metodologija)². Time je zamijenjena dosadašnja Metodologija izrade ocjene sudaca od 18. ožujka 2010. (u nastavku teksta: Metodologija iz 2010.).³ Donošenju nove Metodologije izostala je šira javna rasprava o njoj unutar sudova. Dok je sudac prema staroj Metodologiji iz 2007.⁴ mogao dobiti i više od 400 bodova, prema novoj Metodologiji, kao i prethodnoj, može dobiti najviše 150 bodova. Prema članku 81. Zakona o sudovima, Metodologiju izrade ocjene sudaca donosi Državno sudbeno vijeće, uz prethodno mišljenje Vijeća kojeg čine predsjednici svih sudačkih vijeća u Republici Hrvatskoj i Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske. 

1.1. Opće odredbe
Metodologijom izrade ocjene obnašanja sudačke dužnosti (u nastavku teksta: Metodologija), određuju se mjerila ocjenjivanja, njihovo bodovanje i način računanja razdoblja ocjenjivanja, određenog Zakonom o sudovima. Obnašanje sudačke dužnosti svih sudaca u Republici Hrvatskoj, osim sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, ocjenjuje se u povodu prijave suca na oglas za imenovanje na drugi sud, na viši sud i za predsjednika suda. Dakle, suce Vrhovnog suda RH ne ocjenjuje se tako jesu li ispunili okvirnu normu, jer oni ne mogu napredovati, osim na Ustavni sud RH i Europski sud za ljudska prava, za koji nije odlučno ispunjenje brojčane norme riješenih predmeta, nego neki drugi kriteriji. 

Suci prekršajnih, općinskih, županijskih, trgovačkih i upravnih sudova, Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, ocjenjuju se svake tri godine, u postupku imenovanja na drugi sud, kada se na sudačku dužnost imenuju trajno i kad se kandidiraju za predsjednika suda, dok se sudac koji je prvi put imenovan, ocjenjuje nakon navršene dvije, odnosno četiri godine rada. 

U postupku napredovanja rad suca ocjenjuje se zadnjih pet godina, a kod imenovanja za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, ocjenjuje se zadnjih deset godina (čl. 76. st. 1. i 2. Zakona o sudovima). 

Ako je sudac proveo na radu manje od osam mjeseca u kalendarskoj godini koja je uključena u promatrano razdoblje, sudačko vijeće izrađuje ocjenu temeljem mjerila promatranih u vremenu u kojem je obnašao sudačku dužnost koja prethodi toj kalendarskoj godini. Do sada se i ta godina računala u rad suca te bi se razmjerno ocijenio njegov rad. 

2. Razdoblje ocjenjivanja sudaca
Razdoblje ocjenjivanja je broj kalendarskih godina, propisan Zakonom o sudovima ili određen Metodologijom koje prethode godini u kojoj je objavljen oglas, u povodu kojeg se ocjenjuje obnašanje sudačke dužnosti iz članka 1. stavak 2. Metodologije. Ako Metodologijom nije drukčije određeno, mjerila za ocjenu obnašanja sudačke dužnosti primjenjuju se samo za propisano razdoblje ocjenjivanja.⁵

Ako je sudac u razdoblju ocjenjivanja bio na radu u višem sudu, Ministarstvu pravosuđa, Pravosudnoj akademiji ili Državnom sudbenom vijeću, to vrijeme ne uzima se u razdoblje ocjenjivanja obnašanja sudačke dužnosti. U slučaju da je to vrijeme bilo na kraju razdoblja ocjenjivanja, za razdoblje ocjenjivanja obnašanja sudačke dužnosti tog suca uzima se vrijeme koje je prethodilo upućivanju suca na rad u viši sud, Ministarstvo pravosuđa, Pravosudnu akademiju ili Državno sudbeno vijeće. Ako je to vrijeme bilo u sredini razdoblja ocjenjivanja, za razdoblje ocjenjivanja obnašanja sudačke dužnosti suca, uzima se vrijeme koje je prethodilo upućivanju i nakon isteka upućivanja suca na rad u viši sud, Ministarstvo pravosuđa, Pravosudnu akademiju ili Državno sudbeno vijeće, što će se posebno naznačiti u ocjeni. 

3. Postupak imenovanja sudaca i predsjednika sudova
Postupak imenovanja na drugi sud započinje prijavom suca na oglas za imenovanje sudaca u sud istoga ranga kao i sud u kojem sudac već obnaša dužnost suca. Ista odredba stavka 1. članak 3 nejasna je u drugom dijelu rečenice, jer proizlazi da se sudac natječe za sud u kojem je već sudac. No, kao što je poznato, reizbora sudaca nema, te se očito radi o redakcijskoj pogrešci. Točna odredba trebala bi glasiti: »Postupak imenovanja na drugi sud započinje prijavom suca na oglas za imenovanje sudaca u sud istog ranga kao i vrstu suda u kojem sudac već obnaša dužnost suca«. Dakle, ne radi se o prijavi na natječaj za svoj sud već za sud iste vrste, primjerice, županijski sud, ali u drugom mjestu. No, postavlja se, pritom, pitanje čemu prijava kad je moguć privremeni ili trajni premještaj suca unutar sudova iste vrste. Razdoblje ocjenjivanja je pet kalendarskih godina koje su prethodile godini objave oglasa za imenovanje sudaca, uzimajući u obzir i članak 2. stavak 3. i 4. Metodologije.

Postupak imenovanja na viši sud započinje prijavom suca na oglas za imenovanje sudaca u sud višeg ranga od suda iz kojeg se sudac prijavljuje na oglas. Razdoblje ocjenjivanja je Zakonom o sudovima propisan broj kalendarskih godina koje su prethodile godini objave oglasa za imenovanje sudaca, uzimajući u obzir i članak 2. stavak 3. i 4. Metodologije.

Postupak imenovanja za predsjednika suda počinje prijavom suca na oglas za imenovanje predsjednika suda istog ili nižeg ranga suda, od suda u kojem taj sudac već obnaša dužnost suca. Kao razdoblje ocjenjivanja je pet kalendarskih godina koje su prethodile godini objave oglasa za imenovanje predsjednika suda, uzimajući u obzir i članak 2. stavak 3. i 4. Metodologije. 

4. Mjerila za izračun ocjene sudaca
Prema novoj Metodologiji, Sudačko vijeće izrađuje ocjenu obnašanja sudačke dužnosti suca na temelju sljedećih mjerila: 

1. je li sudac tijekom ocjenjivanog razdoblja donio broj odluka propisan Okvirnim mjerilima za rad sudaca, pri čemu će se utvrditi rezultat rada prema vrstama predmeta, u apsolutnim brojevima i postotku, rad na težim predmetima, te navesti opravdane razloge ako sudac nije donio broj odluka propisan Okvirnim mjerilima za rad sudaca;

2. je li sudac poštovao rokove za pisanu izradu odluka;

3. ako Metodologijom nije drukčije određeno, na temelju postotka ukinutih odluka u povodu redovitog pravnog lijeka, neposredno višem sudu, tijekom ocjenjivanog razdoblja: a) u odnosu na ukupan broj odluka koje je sudac donio tijekom ocjenjivanog razdoblja, protiv kojih je propisan redoviti pravni lijek neposredno višem sudu, a u koji broj odluka ulaze i sudske nagodbe, b) u odnosu na broj vraćenih odluka od strane neposredno višeg suda tijekom ocjenjivanog razdoblja i c) u odnosu na broj vraćenih ukinutih odluka od strane neposredno višeg suda tijekom ocjenjivanog razdoblja, a ukinute su i zbog bitne povrede postupka ili su potvrđene, odnosno preinačene, premda je takva povreda počinjena. 

Zatim sudačko vijeće ocjenjuje i druge aktivnosti, postupke i okolnosti koje omogućuju da se što potpunije ocijeni rad suca. Pritom se ocjenjuje: 

a) je li sudac sudjelovao u nekim oblicima stručnog usavršavanja sudaca samo kao predavač;

b) je li kao autor ili suautor objavljivao stručne radove ili knjige iz područja pravnih znanosti;

c) je li završio poslijediplomski specijalistički studij iz pravnih znanosti, stekao akademski stupanj magistra ili doktora znanosti iz područja pravnih znanosti;

d) je li nastavnik ili suradnik u nastavi pravnih predmeta na sveučilišnom diplomskom ili poslijediplomskom studiju;

e) je li sudjelovao u radnim skupinama za izradu zakona;

f) je li bio upućivan na rad u viši sud, Ministarstvo pravosuđa, Pravosudnu akademiju ili Državno sudbeno vijeće;

g) je li bio predsjednik ili član sudačkog vijeća; te 

h) duljina sudačkog staža. 

4.1. Bodovanje rezultata rada i poštovanja rokova
Osnova za izračun bodova prema mjerilu iz članka 6. stavak 1. točka 1. Metodologije, Okvirna su mjerila za rad sudaca koja vrijede za svaku pojedinu kalendarsku godinu koja ulazi u ocjenjivano razdoblje. Pritom se za potrebe primjene Metodologije pod kalendarskom godinom podrazumijeva 220 radnih dana, stvarno provedeno vrijeme suca na radu u sudu u ocjenjivanom razdoblju i količinski učinak suca u cjelokupnom ocjenjivanom razdoblju.⁶

U stvarno provedeno vrijeme suca na radu u sudu, tijekom ocjenjivanog razdoblja, ne uzimaju se bolovanja, rodiljni dopust, plaćeni, odnosno neplaćeni dopust i svako izbivanje s rada prema nalogu suda ili Ministarstva pravosuđa. To bi značilo da u ocjenjivanje ne bi trebalo ulaziti vrijeme provedeno na godišnjem odmoru, dopustu, seminarima, savjetovanjima, sudjelovanje u radnim skupinama Ministarstva pravosuđa i slično. 

Ako je zbog okolnosti iz stavka 2. članak 7. sudac izbivao s rada više od četiri mjeseca u kalendarskoj godini koja se uzima u ocjenjivano razdoblje, ta se godina ne će uzeti u ocjenjivano razdoblje. Do sada se nije uzimala u obzir godina u kojoj sudac nije radio više od šest mjeseci. U tom slučaju u ocjenjivano razdoblje uzima se prva prethodna kalendarska godina. 

Tako sudac koji je u cjelokupno promatranom razdoblju ocjenjivanja donio 100% odluka sukladno Okvirnim mjerilima za rad sudaca, boduje se s 80 bodova. Ako je sudac donio više od 100% odluka sukladno Okvirnim mjerilima za rad sudaca u promatranom razdoblju, boduje se s 0,5 bodova za svaki postotak koji prelazi 100%, s tim da mu ukupni broj bodova ne može prelaziti 90 bodova. Ako je sudac donio manje od 100% odluka sukladno Okvirnim mjerilima za rad sudaca u promatranom razdoblju, umanjuju mu se bodovi za 0,5% za svaki postotak ispod 100%. 

Ako je sudac u sudu tijekom ocjenjivanog razdoblja, sukladno Zakonu o sudovima, Sudskom poslovniku, Okvirnim mjerilima za rad sudaca i Godišnjem rasporedu poslova, obavljao druge poslove i nije donosio odluke, smatrat će se za potrebe primjene Metodologije da je ostvario količinski učinak koji za predsjednika suda i zamjenika predsjednika suda odgovara prosječnom količinskom učinku suda za ocjenjivano razdoblje, a za predsjednika odjela, zamjenika predsjednika odjela i suce službe za praćenje i proučavanje sudske prakse, koji odgovara prosječnom količinskom učinku odjela za ocjenjivano razdoblje u kojem obavljaju tu dužnost. U slučaju da su prosjeci za ocjenjivano razdoblje manji od 100%, sucima iz istoga stavka priznaje se količinski učinak od 100%. Ako je sudac donosio i odluke onda se za primjenu Metodologije, kao količinski učinak tog suca, uzima onaj koji je za njega povoljniji. 

Ako je sudac tijekom ocjenjivanog razdoblja obavljao u sudu dijelom poslove iz stavka 8. članak 7. Metodologije, a dijelom poslove suđenja i donosio je odluke, bodovat će se u razmjeru po obje osnove. Ako je sudac u ocjenjivanom razdoblju donio manje od 90% odluka, prema Okvirnim mjerilima za rad sudaca, zbog nedostatnog broja predmeta u radu kod suca, smatrat će se da je za potrebe primjene Metodologije ostvario količinski učinak od 90% za ocjenjivano razdoblje, a predsjednik suda i sudačko vijeće će, u utvrđenju rezultata rada suca, u ocjeni to posebno obrazložiti. Ako sudac u ocjenjivanom razdoblju nije donio broj odluka propisan Okvirnim mjerilima za rad sudaca zbog rada na posebno složenim predmetima ili nekog drugog opravdanog razloga, smatrat će se da je za potrebe primjene Metodologije ostvario količinski učinak od 100% za ocjenjivano razdoblje, a predsjednik suda i sudačko vijeće će, u utvrđenju rezultata rada suca, u ocjeni to posebno obrazložiti.

Sucu županijskog suda koji je u ocjenjivanom razdoblju radio na prvostupanjskim kaznenim predmetima iz nadležnosti USKOK-a i na prvostupanjskim kaznenim predmetima ratnog zločina, dodaje se na ostvareni godišnji količinski učinak prema stavcima 5., 6. i 7. članka 7. još 10% za godine u kojima je radio na tim poslovima, s tim da ukupno po osnovi količinskog učinka ne može ostvariti više od 90 (devedeset) bodova. To nije predviđeno i za općinske suce koji radi na predmetima USKOK-a, koji također moraju suditi u vijeću od tri suca profesionalca. 

Sudac je u svome radu dužan poštovati rokove za objavu odluka i njihovu pisanu izradu i otpremu. Ako sudac poštuje rokove u postotku iznad 85% tada dobiva 3 boda, umjesto dosadašnji 5, za 95% - 100% poštovanja rokova. Za poštovanje rokova u postotku iznad 75% ostvaruje se 1 bod dok se do sada postotak nepoštovanja ispod 94% nije bodovao. Dakle, sucu se, prema Metodologiji, tolerira da se u do 15 od 100 napisanih presuda ne drži zakonskog instruktivnog roka, a do sada se toleriralo 5 presuda. Sada, kad postoje e-spis (tzv. ICMS), to je lako kontrolirati. Iz navedenog proizlazi da se za jedno prekoračenje postotak smanjuje za 1%. Također je, što se tiče bodovanja, svejedno je li zakonski rok prekoračen za jedan dan, mjesec dana ili godinu dana. Stoga je trebalo uvesti da se za svakih mjesec dana prekoračenja po predmetu, postotak smanjuje za 1%. 

Prema članku 78. Zakona o sudovima, predsjednik suda, u sudu u kojem sudac obnaša sudačku dužnost, utvrđuje za prethodnu kalendarsku godinu ispunjava li sudac svoje sudačke obveze prema kriterijima iz članka 79. Zakona o sudovima. Ako predsjednik suda utvrdi da sudac bez opravdanog razloga nije donio u jednogodišnjem razdoblju broj odluka utvrđen Okvirnim mjerilima za rad sudaca ili je neuredno obnašao sudačku dužnost, dužan je protiv takvog suca pokrenuti stegovni postupak, sukladno Zakonu o državnom sudbenom vijeću, a za predsjednika suda stegovni postupak pokreće predsjednik neposredno višeg suda. Ako predsjednik suda utvrdi da sudac zbog opravdanih razloga nije donio u jednogodišnjem razdoblju broj odluka utvrđenih Okvirnim mjerilima za rad sudaca, dužan je izvijestiti predsjednika neposredno višeg suda koji su to opravdani razlozi.

Naše je mišljenje da bi dobre rezultate rada i poštovanje rokova za izradu odluka, treba više vrednovati i bodovati od netom navedenih bodova.

4.2. Odluke u povodu pravnih lijekova (kvaliteta rada)
Članak 9. Metodologije propisuje bodovanje odluka u povodu pravnih lijekova. Izračun po tom kriteriju obavlja se za prvostupanjske suce čije su meritorne odluke podvrgnute drugostupanjskoj kontroli višeg suda, posebice u odnosu na ukupan broj riješenih predmeta i u odnosu na broj odluka u kojima je izjavljen pravni lijek, dok se broj odluka donesenih u povodu pravnih lijekova u odnosu na potvrđene/preinačene/ukinute odluke, navodi i u apsolutnom broju. 

Izračun se obavlja utvrđivanjem postotka ukinutih odluka u odnosu na ukupan broj riješenih predmeta u promatranom razdoblju, i to tako da: do 10% ukinutih odluka donosi 20 bodova, od 10% do 25% ukinutih odluka 15 bodova, od 20% od 30% ukinutih odluka 7 bodova, od 30% od 35% ukinutih odluka 3 boda. Za više od 35% ukinutih odluka, u odnosu na ukupan broj riješenih predmeta, oduzima se 5 bodova. 

Nadalje obavlja se izračun i utvrđivanjem postotka ukinutih odluka u odnosu na ukupan broj odluka u kojima je izjavljen pravni lijek i to tako da: do 20% ukinutih odluka donosi 20 bodova, od 20% do 30% ukinutih odluka 17 bodova, od 30% od 40% ukinutih odluka 10 bodova, od 40% od 50% ukinutih odluka donosi 0 bodova. Za više od 50% ukinutih odluka, u odnosu na ukupan broj riješenih predmeta, oduzima se 5 bodova.

Zbog bitne povrede postupka, izračun ukinutih odluka se obavlja u odnosu na ukupan broj odluka u kojima je izjavljen pravni lijek i to tako da: do 35% ukinutih odluka zbog bitne povrede postupka donosi 5 bodova, od 35% do 50% ukinutih odluka donosi 3 boda, od 50% od 60% ukinutih odluka donosi 0 bodova. Za više od 60% ukinutih odluka zbog bitne povrede postupka, u odnosu na ukupan broj riješenih predmeta, oduzima se 1 bod. U odluke ukinute zbog bitnih povreda postupka uračunavaju se i one odluke koje su na temelju važećih odredaba procesnih zakona preinačene ili potvrđene unatoč počinjenoj bitnoj postupovnoj povredi.

Bodovi se, pritom, oduzimaju samo od bodova ukupno ostvarenih po osnovi kvalitete rada suca. Kod izračuna postotka ukinutih odluka, sukladno u predmetu u kojem je odluka djelomično ukinuta, takav predmet se u izračunu računa kao pola (0,5) predmeta. 

Pri izračunu bodova ne uzimaju se u obzir odluke u zemljišnoknjižnim predmetima. Ako je sudac tijekom cijelog ocjenjivanog razdoblja donosio odluke samo u zemljišnoknjižnim predmetima, po osnovi kvalitete priznaje mu se 40 bodova. Kad je sudac tijekom ocjenjivanog razdoblja donosio dijelom odluke u zemljišno-knjižnim predmetima, a dijelom u ostalim predmetima najmanje godinu dana, bodovat će se samo na temelju odluka donesenih u ostalim predmetima. 

Ako je u pojedinom području sudovanja zakonom propisano da neposredno viši sud ne smije u povodu žalbe ukinuti prvostupanjsku odluku, osnova za izračun bodova po osnovi kvalitete su preinačene odluke. Sucu koji je najmanje tijekom osam mjeseci u kalendarskoj godini koja ulazi u ocjenjivano razdoblje, prema rješenju predsjednika suda bio oslobođen rada na drugim predmetima zbog rada na osobito teškom i složenom predmetu, za obračun po osnovi kvalitete uzima se kao da je te godine donio onaj broj odluka koji odgovara broju odluka predviđenom Okvirnim mjerilima za rad sudaca. Drugostupanjski suci bodovat će se po osnovi kvalitete s 45 bodova.

4.3. Posebni slučajevi vrednovanja rada suca
Članak 6. Metodologije predviđa posebne slučajeve vrednovanja rada suca, tako dasudac dobiva bodove za svako ispunjeno mjerilo u odnosu na ukupno razdoblje ocjenjivanja. Radi se o sudjelovanju u raznim oblicima izvansudske aktivnosti suca koje nisu izravno povezane s njegovom dužnosti. To su razni oblici stručnog usavršavanja kroz seminare i radionice, objavljivanje stručnih radova, sudjelovanje u nastavi, poslijediplomsko usavršavanje, sudjelovanje u radnim skupinama za izradu propisa, u radu DSV-a i sudačkog vijeća i dr. Aktivnosti koje se procjenjuju kod imenovanja, ako se preklapaju s radnim vremenom, oduzimaju sucu vrijeme za rad na predmetima i time mu mogu umanjiti rezultate rada. Ako se odvijaju izvan radnog vremena, oduzimaju sucu njegovo slobodno vrijeme, namijenjeno za odmor. 

4.3.1. Predavanje i poslijediplomsko obrazovanje
Za sudjelovanje u oblicima stručnog usavršavanja kao predavač, sudac koji je tijekom ocjenjivanog razdoblja ili prije, tijekom obnašanja sudačke dužnosti, sudjelovao u oblicima stručnog usavršavanja sudaca na seminarima, radionicama Pravosudne akademije, u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike i na fakultetima u području pravnih predmeta, najmanje dvanaest puta ostvaruje pravo na 4 boda, a za najmanje šest predavanja ostvaruje pravo na 2 boda. Za do pet predavanja sudac ne dobiva ni bod, što je ipak trebalo vrednovati. 

Naime, češće angažiranje suca oduzelo bi dosta vremena sucu za rad na predmetima. Adekvatnije bi bilo sa se sudac boduje po svakoj godini sudjelovanja, odnosno da se predvide razne razine bodovanja, ovisno o broju održanih predavanja ili radionica. 

Sudac koji je u ocjenjivanom razdoblju ili prije, tijekom obnašanja sudačke dužnosti, bio najmanje tri godine nastavnik ili suradnik u nastavi pravnih predmeta na sveučilišnom diplomskom ili poslijediplomskom studiju, ostvaruje pravo na 3 boda. Dakle, držanje vježbi na Pravnom fakultetu od najmanje tri godine donosi 3 boda, a jedna do dvije godine se ne boduje, iako se radi o višestrukim predavanjima ili držanjima vježbi na fakultetu, koji zahtijevaju pripreme za predavanja i izradu materijala – prezentacije. Adekvatnije bi bilo da se sudac boduje po svakoj godini sudjelovanja ili po svakom održanom predavanju. 

Samo sudjelovanje (pohađanje) u raznim oblicima stručnog usavršavanja i sudjelovanje u međunarodnim oblicima stručnog usavršavanja tijekom vremena ocjenjivanja, više se ne boduje. To će, zasigurno, dovesti do manjeg interesa sudaca, (posebice onih s duljim radnim stažem), za pohađanje raznih oblika sudačkog usavršavanja. 

Sudac koji je kao autor ili suautor u ocjenjivanom razdoblju ili prije tijekom obnašanja sudačke dužnosti objavio najmanje deset stručnih radova ili najmanje pet znanstvenih radova ili najmanje dvije knjige iz područja pravnih znanosti, dobiva 4 boda.

Za najmanje pet objavljenih stručnih radova ili najmanje dva objavljena znanstvena rada ili jedne knjige iz područja pravnih znanosti, sudac dobiva 2 boda. 

Za završen poslijediplomski specijalistički studij i stečen stupanj magistra specijalista pravne struke koji, u pravilu, minimalno traje bar dvije do tri godine, dobiva se samo 1 bod, što nikako nije ekvivalent uloženom trudu i izgubljenom (slobodnom) vremenu. Navedeno bi trebalo bodovati barem s 10 bodova. Metodologija ne boduje samo pohađanje studija, apsolviranje, polaganje ispita, te slučajeve prijave i odobrenje tema rada, što bi također trebalo bodovati kojim bodom. Dosadašnji znanstveni magisteriji, barem na pravnim fakultetima, pretvoreni su u specijalističke, uglavnom bez bitne promjene programa, a završni specijalistički rad i magistarski znanstveni rad također su sličnog opsega i sadržaja.

Za završen poslijediplomski magistarski studij i stečen stupanj magistra znanosti za koji nastava traje do dvije godine, a treba svakako dulji rok od tri do četiri godine da se završi, daje se samo kao i do sada 3 boda. Za dovršen poslijediplomski sveučilišni studij i stečen akademski stupanj doktora znanosti, za koji redovita nastava traje tri godine, a treba još bar nekoliko godina da se završi, dobiva se samo 5 bodova, umjesto dosadašnjih 6. Isto takođernije ekvivalent uloženom trudu i izgubljenom (slobodnom) vremenu te ga treba trebalo bodovati znatno više, i to: magisterij znanosti s barem 15 bodova, a doktorat s barem 25 bodova. To pridonosi tome da suci sve manje rade na svom poslijediplomskom obrazovanju, te su rijetki slučajevi da su suci magistri i doktori znanosti. U pravilu i oni koji upišu samo odslušaju nastavu, apsolviraju i polože možebitno koji ispit. 

4.3.2. Bodovanje ostalih aktivnosti
Sudjelovanje suca u radnim skupinama na pripremi nacrta za izradu propisa kao člana skupine,, do tri puta tijekom vremena ocjenjivanja ili ranije, od najmanje pet puta, donosi 2 boda, a najmanje tri puta samo 1 bod. Članove radne skupine imenuju ministri, a smatramo da bi pravednije bilo bodovati sudjelovanje u jednoj radnoj skupini jednim bodom, u dvije s 2 boda, u 3 i više, s tri boda. Pritom je bitno napomenuti da sudjelovanje i u jednoj radnoj skupini za izradu nekog većeg nacrta zakona (npr. ZKP-a ili KZ-a) može oduzeti dosta vremena radi brojnih i čestih sastanaka skupine. Ako je sudac bio predsjednik sudačkog vijeća, prema novoj Metodologiji ostvaruje 2 boda, a kao član sudačkog vijeća 1 bod. 

4.3.3. Vrednovanje sudačkog staža i iskustva
Sudac se ne postaje preko noći imenovanjem, već su tu potrebne godine rada, odricanja, usavršavanja, prakse i iskustva. U Metodologiji iz 2010. vrednovanje sudačkog staža bilo je ispušteno u odnosu na članak 18. Metodologije iz 2007. 

Prema članku 18. Metodologije, od 26. rujna 2007.⁷ sucu koji je na temelju ostvarenih bodova ostvario ocjenu: uspješno obnaša sudačku dužnost ili iznadprosječno obnaša sudačku dužnost, bodovi su se uvećavali za godine rada koje su uvjet za izbor na sud na koji se natječe. Bodovi su se uvećavali tako da se u odnosu na broj godina, koje predstavljaju formalni uvjet za izbor na sud na koji se natječe, za svaku započetu godinu više od traženog minimalnog staža pribraja po 3 boda.

Autori nove Metodologije to su uvidjeli te je predviđeno da sudac, koji ima iznad tri do pet godina sudačkog staža od sudačkog staža koji se traži za imenovanje na sud na koji se imenuje, ostvaruje pravo na 1 bod. Sudac koji ima iznad pet do devet godina sudačkog staža, od sudačkog staža koji se traži za imenovanje na sud na koji se imenuje, ostvaruje pravo na 2 boda. Sudac koji ima iznad deset do petnaest godina sudačkog staža, od sudačkog staža koji se traži za imenovanje na sud na koji se imenuje, ostvaruje pravo na 3 boda. Sudac koji ima iznad petnaest godina sudačkog staža, od sudačkog staža koji se traži za imenovanje na sud na koji se imenuje, ostvaruje pravo na 4 boda. Pritom se bodovi po osnovi staža ne zbrajaju. Smatramo da je bodovanje sudačkog staža trebalo uvrstiti u Metodologiju izvan tzv. posebnih slučajeva vrednovanja kao posebnu kategoriju, jer ako je sudac po drugim osnovama ostvario 12 bodova, ne će mu se vrednovati staž. Također je u interesu pravosuđa da stariji i iskusniji suci napreduju na viši sud, a ne da ih preskaču mlađi kadrovi koji su tek ispunili minimalne uvjete za napredovanje. 

4.4. Ukupno bodovanje za posebne slučajeve vrednovanja rada suca
Na temelju stavka 1. članak 10. Metodologije, bodovanjem posebnih aktivnosti, postupaka i okolnosti, sudac može ostvariti najviše 12 (dvanaest) bodova. U slučaju kad sudac ostvari više od 12 bodova prema navedenoj osnovi, višak se ne će uzeti u obzir već će se smatrat za primjenu Metodologije da je ostvario 12 bodova. Također, iste bodove sudac ostvaruje i dobiva samo ako je prema ostalim mjerilima Metodologije ostvario najmanje 115 bodova.

Već je Metodologija iz 2010. propisala da broj bodova u odnosu na ukupno razdoblje ocjenjivanja prema mjerilima iz članka 6. Metodologije ne može prelaziti ukupno 20 bodova, kako neki suci ne bi skupili »previše« bodova na izvansudskim aktivnostima. Nova Metodologija iz 2012. taj je broj bodova, uzevši u obzir i staž sudaca, smanjila na samo 12 dodatnih bodova. Pritom su neki suci, na temelju Metodologije iz 2010., upravo zahvaljujući posebnim slučajevima vrednovanja suca, napredovali na viši sud. Na taj način dolazi do neravnopravnosti u napredovanju sudaca u razdoblju od svega dvije godine.

Smatramo da pojedine radnje treba više bodovati jer sudac na njih gubi dosta vremena pa ne može voditi rasprave, izrađivati odluke i obavljati svoje ostale sudačke dužnosti. To treba ispraviti u izmjenama Metodologije i Zakona o sudovima. 

5. Raspon ocjena obnašanja sudačke dužnosti
Članak 8. Metodologije u svezi s ocjenom obnašanja sudačke dužnosti identičan je članku 82. Zakona o sudovima, te se ne može propisati veće ili manje bodovanje bez izmjena Zakona. Prema navedenim kriterijima raspon ocjena obnašanja sudačke dužnosti može biti: 

1. izvrsno obnaša sudačku dužnost: 130 – 150 bodova, 

2. vrlo uspješno obnaša sudačku dužnost: 110 – 130 bodova, 

3. uspješno obnaša sudačku dužnost: 90 – 110 bodova, 

4. zadovoljavajuće obnaša sudačku dužnost: 70 – 90 bodova, te

5. nezadovoljavajuće obnaša sudačku dužnost: manje od 70 bodova. 

Ako sudac ostvari broj bodova koji predstavlja graničnu vrijednost (90, 110 i 130 bodova), smatra se da je ostvario ocjenu iz višeg razreda. 

Trebalo bi navesti da sudac ispunjava uvjete za napredovanje ako ima više od 110 bodova te da se suca predlaže za napredovanje ako ima više od 130 bodova.Uz sve to raspon bodova je premali te bi broj bodova trebalo povećati za 50-100 bodova, a sukladno nekim prijedlozima kod posebnih slučajeva vrednovanja rada suca.

1 Zakon o sudovima,  Nar. nov., br. 150/05, 16/07, 113/08, 153/09, 112/10 - proč. tekst, 116/10, 27/11, 57/11 i 130/11. 
2 http://www.dsv.pravosudje.hr/index.php/dsv/media/files/metodologija_izrade_ocjene_sudaca. Metodologija je objavljena samo na stranicama Državnog sudbenog vijeća, a ne objavljuje se u Narodnim novinama. 
3 www.dsv.pravosudje.hr/.../metodologija_izrade_ocjene_sudaca  
4 http://www.legalis.hr/forum/downloads.php?do=file&id=85 
5 Ako je sudac obnašao sudačku dužnost u razdoblju kraćem od propisanog razdoblja ocjenjivanja, ocijenit će se to razdoblje njegovog obnašanja sudačke dužnosti, a ta će se činjenica posebno naznačiti u ocjeni. 
6 Do brojke od 220 radnih dana se došlo na način da su od 354 dana u godini odbijene subote i nedjelje (104 dana) te 30 dana godišnjeg odmora. Izgleda da pri tome nisu odbijeni neradni dani i blagdani, a također svaka godine nema uvijek jednak broj subota i nedjelja te praznika. 
7 www.pak.hr/lgs.axd?t=16&id=2639