Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju Sporazuma o jamstvu na prvi poziv između prvotnih jamaca i jamaca pristupnika koji pristupaju s vremena na vrijeme i Europske investicijske banke

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po redovnom postupku 24. rujna 2020. godine Saboru Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju Sporazuma o jamstvu na prvi poziv između prvotnih jamaca i jamaca pristupnika koji pristupaju s vremena na vrijeme i Europske investicijske banke, u kojem je između ostalog navedeno:

“Sporazum o jamstvu podliježe potvrđivanju Hrvatskoga sabora zbog potencijalne financijske
obveze za Republiku Hrvatsku sukladno članku 18. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora (Narodne novine, broj 28/96). Europska investicijska banka je svojim pismom od 8. lipnja 2020. pozvala Republiku Hrvatsku da potpiše Sporazum o doprinosu između Europske investicijske banke i Republike Hrvatske vezano uz Paneuropski jamstveni fond kao odgovor na COVID-19 (u daljnjem tekstu: Sporazum o doprinosu) i Sporazum o jamstvu. Sporazum o doprinosu je dvostrani sporazum kojeg EIB-a kao upravitelj Fonda sklapa pojedinačno sa svakim od doprinositelja (jamaca). Njime se pobliže uređuju načini poziva na jamstvo, događaji potraživanja, odredbe upravljanja Fondom, plaćanje obveza, itd. Na zahtjev EIB-a koji će se dostavljati kvartalno u razdoblju trajanja Fonda, Republika Hrvatska i ostali doprinositelji obvezni su platiti EIB-u traženi iznos prema propisanim uvjetima. Sporazum o jamstvu sklapa se između EIB-a kao korisnikajamstva i svih doprinositeljajamstvu (jamaca) kao standardno autonomno, bezuvjetno i neopozivo jamstvo na prvi poziv sukladno luksemburškom pravu u vezi s transakcijama Fonda koje je EIB sklopio za račun Fonda. Maksimalna potencijalna financijska obveza Republike Hrvatske iznosi 106.745.508,42 eura, proporcionalno visini udjela Republike Hrvatske u kapitalu EIB-a. Obveze jamstva primjenjivat će se za potencijalne gubitke ElB-ovih operacija u sklopu Fonda te će svi kreditni, tržišni i drugi rizici biti preuzeti od strane Fonda i doprinositelja a ne od strane EIB-a.

Ovim se Zakonom potvrđuje Sporazum o jamstvu, kako bi njegove odredbe u smislu članka 141. Ustava Republike Hrvatske postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Ovim Zakonom također se propisuje način podmirivanja financijskih obveza koje nastaju za Republiku Hrvatsku po Sporazumu o jamstvu te nadležnost za provedbu Zakona ”

Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju Sporazuma o doprinosu između Europske investicijske banke i Republike Hrvatske vezano uz Paneuropski jamstveni fond kao odgovor na COVID-19

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po redovnom postupku 24. rujna 2020. godine Saboru Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju Sporazuma o doprinosu između Europske investicijske banke i Republike Hrvatske vezano uz Paneuropski jamstveni fond kao odgovor na COVID-19, u kojem je između ostalog navedeno:

“Sporazum o doprinosu podliježe potvrđivanju Hrvatskoga sabora zbog potencijalne financijske obveze za Republiku Hrvatsku sukladno Zakonu o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora (Narodne novine, broj 28/96). Europska investicijska banka je svojim pismom od 8. lipnja 2020. pozvala Republiku Hrvatsku da potpiše Sporazum o doprinosu i Sporazum o jamstvu na prvi poziv između prvotnih jamaca i jamaca pristupnika koji pristupaju s vremena na vrijeme i Europske investicijske banke (u daljnjem tekstu: Sporazum o jamstvu). Sporazum o doprinosu je dvostrani sporazum kojeg EIB-a kao upravitelj Fonda sklapa pojedinačno sa svakim od doprinositelja (jamaca). Njime se pobliže uređuju načini poziva na jamstvo, događaji potraživanja, odredbe upravljanja Fondom, plaćanje obveza, itd. Na zahtjev EIB-a koji će se dostavljati kvartalno u razdoblju trajanja Fonda, Republika Hrvatska i ostali doprinositelji obvezni su platiti EIB-u traženi iznos prema propisanim uvjetima. Sporazum o jamstvu sklapa se između EIB-a kao korisnika jamstva i svih doprinositelja jamstvu (jamaca) kao standardno autonomno, bezuvjetno i neopozivo jamstvo na prvi poziv sukladno luksemburškom pravu u vezi s transakcijama Fonda koje je EIB sklopio za račun Fonda. Maksimalna potencijalna financijska obveza Republike Hrvatske iznosi 106.745.508,42 eura, proporcionalno visini udjela Republike Hrvatske u kapitalu EIB-a. Obveze jamstva primjenjivat će se za potencijalne gubitke EIB-ovih operacija u sklopu Fonda te će svi kreditni, tržišni i drugi rizici biti preuzeti od strane Fonda i doprinositelja a ne od strane EIB-a. Ovim se Zakonom potvrđuje Sporazum o doprinosu, kako bi njegove odredbe u smislu članka 141. Ustava Republike Hrvatske postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Ovim Zakonom također se propisuje način podmirivanja financijskih obveza koje nastaju za Republiku Hrvatsku po Sporazumu o doprinosu te nadležnost za provedbu Zakona.”

Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata, s Konačnim prijedlogom zakona

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po hitnom postupku 24. rujna 2020. godine Saboru Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata, s Konačnim prijedlogom zakona, u kojem je između ostalog navedeno:

“Direktivom (EU) 2019/879 između ostaloga, mijenja se Direktiva 98/26/EZ kako bi se osiguralo ujednačeno razumijevanje pojmova koji se upotrebljavaju u raznim pravnim instrumentima. S tim u vezi, u Direktivi 98/26 EZ izmijenjene su definicije "središnja druga ugovorna strana" i "sudionik", na način da se definicije navedenih pojmova usklađuju s definicijama istih pojmova kako je to određeno Uredbom (EU) br. 648/2012 koja, između ostaloga, detaljnije uređuje izdavanje odobrenja i nadzor središnjih drugih ugovornih strana. S obzirom da se radi o kasnijem propisu, Direktivom (EU) 2019/879 usklađene su definicije koje je bilo potrebno konzistentno prenijeti i u zakonodavni okvir Republike Hrvatske. S obzirom daje definicija identična u Zakonu o provedbi uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom depozitoriju (Narodne novine, broj 54/13) i Zakonu o tržištu kapitala (Narodne novine, br. 65/18 i 17/20) te označava subjekte kojima je izdano odobrenje za rad, navedene definicije trebalo je uskladiti i u Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona). U skladu s obvezom kontinuiranog usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije, izradi Prijedloga zakona pristupilo se radi usklađivanja važećeg Zakona s izmijenjenim odredbama Direktive 98/26 EZ kako je utvrđeno novom Direktivom (EU) 2019/879.”

Odabrale i pripremile:
Ana Turić, mag. iur. 
Lea Jagar