Agrarni odnosi - denacionalizacija - naknadni rok za traženje povrata oduzete imovine

Dio nekretnina koje su bile u vlasništvu crkvene Zaklade, na temelju Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji (Sl. l. DFJ, br. 64/45, FNRJ br. 24/46, 101/47, 105/48, 21/56, 55/57 i SFRJ, br. 10/65) i Zakona o provođenju agrarne reforme i kolonizacije na području NRH (Nar. nov., br. 111/47 i 25/58), oduzet je i upisan kao općenarodna imovina - društveno vlasništvo (sada vlasništvo Republike Hrvatske). Jedan dio tih nekretnina nije oduzet prema odredbama navedenih Zakona, tako da je Zaklada i danas upisana kao vlasnik tih nekretnina. U tijeku su zemljišnoknjižni postupci u kojima državno odvjetništvo traži da se i te nekretnine upišu kao vlasništvo Republike Hrvatske. Pozivaju se (i) na odredbu članka 3. stavak 1. točka c. Zakona o provođenju agrarne reforme na području NRH. Sudovi (suci) različito postupaju: jedni takve prijedloge usvajaju, brišu Zakladu kao vlasnika i upisuju Republiku Hrvatsku; drugi odbijaju prijedloge i upućuju stranke da svoja prava ostvaruju tužbom u parničnom postupku. Odluke su gotovo bez obrazloženja ili se samo nabrajaju zakonski članci. Postavlja se pitanje tko ispravno postupa? Što ako nam se sada oduzmu spomenute nekretnine s obzirom na to da je protekao rok za postavljanje zahtjeva za povrat odnosno naknadu oduzete imovine?

Povrat oduzete imovine

Prijašnji vlasnik nacionalizirane imovine propustio je podnijeti zahtjev za povrat te imovine, zbog dugogodišnjeg izbivanja iz Republike Hrvatske i bolesti. Ima li pravo podnijeti prijedlog za povrat u prijašnje stanje zbog propuštanja roka za podnošenje zahtjeva za povrat nacionalizirane imovine?