Rok dosjelosti nakon prelaska nekretnine iz vlasništva RH u vlasništvo ovlaštenika prava na povrat imovine

Poljoprivredno zemljište je na dan 8. listopada 1991. bilo u društvenom vlasništvu i nakon toga u vlasništvu Republike Hrvatske. To zemljište koristi i posjeduje fizička osoba od dana 8. listopada 1991., a možda i ranije, u uvjerenju da mu to zemljište pripada u vlasništvo, a da za to nema nikakav pravni temelj. Taj posjednik, osim eventualne savjesnosti, nema druga svojstva potrebna za redovitu dosjelost, pa bi taj posjednik, pod pretpostavkom da mu se ne ospori savjesnost njegova posjeda, mogao steći vlasništvo toga zemljišta izvanrednom dosjelošću, neprekinutim posjedom koji traje minimalno 40 godina. Međutim, 2024. upravno tijelo donosi pravomoćno rješenje kojim utvrđuje da nekoj trećoj fizičkoj osobi (ovlašteniku na povrat imovine sukladno Zakonu o povratu imovine) pripada pravo na zamjensko poljoprivredno zemljište, i to baš u obliku prethodno opisanog zemljišta, te 2025. ta treća fizička osoba (ovlaštenik prava na povrat imovine) sklapa s Republikom Hrvatskom ugovor o prijenosu zamjenskog poljoprivrednog zemljišta u vlasništvo toga ovlaštenika. Do tog trenutka još nije proteklo 40 godina neprekinutog posjeda odnosno (preostalo je još 3,5 godine do isteka tog roka). Koliki rok savjesnog posjeda mora još proteći da bi presumirano savjesni posjednik stekao vlasništvo izvanrednom dosjelošću na predmetnoj nekretnini?

Agrarni odnosi - denacionalizacija - naknadni rok za traženje povrata oduzete imovine

Dio nekretnina koje su bile u vlasništvu crkvene Zaklade, na temelju Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji (Sl. l. DFJ, br. 64/45, FNRJ br. 24/46, 101/47, 105/48, 21/56, 55/57 i SFRJ, br. 10/65) i Zakona o provođenju agrarne reforme i kolonizacije na području NRH (Nar. nov., br. 111/47 i 25/58), oduzet je i upisan kao općenarodna imovina - društveno vlasništvo (sada vlasništvo Republike Hrvatske). Jedan dio tih nekretnina nije oduzet prema odredbama navedenih Zakona, tako da je Zaklada i danas upisana kao vlasnik tih nekretnina. U tijeku su zemljišnoknjižni postupci u kojima državno odvjetništvo traži da se i te nekretnine upišu kao vlasništvo Republike Hrvatske. Pozivaju se (i) na odredbu članka 3. stavak 1. točka c. Zakona o provođenju agrarne reforme na području NRH. Sudovi (suci) različito postupaju: jedni takve prijedloge usvajaju, brišu Zakladu kao vlasnika i upisuju Republiku Hrvatsku; drugi odbijaju prijedloge i upućuju stranke da svoja prava ostvaruju tužbom u parničnom postupku. Odluke su gotovo bez obrazloženja ili se samo nabrajaju zakonski članci. Postavlja se pitanje tko ispravno postupa? Što ako nam se sada oduzmu spomenute nekretnine s obzirom na to da je protekao rok za postavljanje zahtjeva za povrat odnosno naknadu oduzete imovine?

Povrat oduzete imovine

Prijašnji vlasnik nacionalizirane imovine propustio je podnijeti zahtjev za povrat te imovine, zbog dugogodišnjeg izbivanja iz Republike Hrvatske i bolesti. Ima li pravo podnijeti prijedlog za povrat u prijašnje stanje zbog propuštanja roka za podnošenje zahtjeva za povrat nacionalizirane imovine?