Dio nekretnina koje su bile u vlasništvu crkvene Zaklade, na temelju Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji (Sl. l. DFJ, br. 64/45, FNRJ br. 24/46, 101/47, 105/48, 21/56, 55/57 i SFRJ, br. 10/65) i Zakona o provođenju agrarne reforme i kolonizacije na području NRH (Nar. nov., br. 111/47 i 25/58), oduzet je i upisan kao općenarodna imovina - društveno vlasništvo (sada vlasništvo Republike Hrvatske). Jedan dio tih nekretnina nije oduzet prema odredbama navedenih Zakona, tako da je Zaklada i danas upisana kao vlasnik tih nekretnina. U tijeku su zemljišnoknjižni postupci u kojima državno odvjetništvo traži da se i te nekretnine upišu kao vlasništvo Republike Hrvatske. Pozivaju se (i) na odredbu članka 3. stavak 1. točka c. Zakona o provođenju agrarne reforme na području NRH. Sudovi (suci) različito postupaju: jedni takve prijedloge usvajaju, brišu Zakladu kao vlasnika i upisuju Republiku Hrvatsku; drugi odbijaju prijedloge i upućuju stranke da svoja prava ostvaruju tužbom u parničnom postupku. Odluke su gotovo bez obrazloženja ili se samo nabrajaju zakonski članci. Postavlja se pitanje tko ispravno postupa? Što ako nam se sada oduzmu spomenute nekretnine s obzirom na to da je protekao rok za postavljanje zahtjeva za povrat odnosno naknadu oduzete imovine?