Denacionalizacija građevinskog zemljišta – upis neupisane zgrade – vlasništvo

Davne 1966. godine, u dogovoru sa vlasnicom (susjedom), izgrađena je na njezinoj okućnici, ispred njezine dvorišne zgrade, ulična jednokatnica, uz pribavljanje prethodno građevinske, a naknadno i uporabne dozvole. Građevinska čestica i dvorišna zgrada upisane su u zemljišnoj knjizi k. o. V., a svi pokušaji da se upiše i ta nova zgrada i naše (su)vlasništvo ostali su bez rezultata. Građevinsko izgrađeno zemljište upisano je kao društveno vlasništvo s pravom korištenja u korist bivše vlasnice koja je u međuvremenu dvorišnu zgradu prodala, a umrla je bez nasljednika,tako da je njezin (su)vlasnički dio, kao ošasnu imovinu naslijedio Grad Z. Grad Z. se 2004. godine upisao kao nositelj prava korištenja, prema članku 38. i 39. Zakona o nacionalizaciji iz 1958. godine i to 1/2 dijela zemljišta u A I., a novoj vlasnici stare kuće (upis u A II.) pripada druga polovica prava korištenja, prema članku 37. navedenog Zakona o nacionalizaciji. Budući da se vodi parnica protiv Grada i nove vlasnice stare kuće, kako da upišem kuću koju sam izgradio i moja prava na kući i zemljištu?

Agrarni odnosi - denacionalizacija - naknadni rok za traženje povrata oduzete imovine

Dio nekretnina koje su bile u vlasništvu crkvene Zaklade, na temelju Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji (Sl. l. DFJ, br. 64/45, FNRJ br. 24/46, 101/47, 105/48, 21/56, 55/57 i SFRJ, br. 10/65) i Zakona o provođenju agrarne reforme i kolonizacije na području NRH (Nar. nov., br. 111/47 i 25/58), oduzet je i upisan kao općenarodna imovina - društveno vlasništvo (sada vlasništvo Republike Hrvatske). Jedan dio tih nekretnina nije oduzet prema odredbama navedenih Zakona, tako da je Zaklada i danas upisana kao vlasnik tih nekretnina. U tijeku su zemljišnoknjižni postupci u kojima državno odvjetništvo traži da se i te nekretnine upišu kao vlasništvo Republike Hrvatske. Pozivaju se (i) na odredbu članka 3. stavak 1. točka c. Zakona o provođenju agrarne reforme na području NRH. Sudovi (suci) različito postupaju: jedni takve prijedloge usvajaju, brišu Zakladu kao vlasnika i upisuju Republiku Hrvatsku; drugi odbijaju prijedloge i upućuju stranke da svoja prava ostvaruju tužbom u parničnom postupku. Odluke su gotovo bez obrazloženja ili se samo nabrajaju zakonski članci. Postavlja se pitanje tko ispravno postupa? Što ako nam se sada oduzmu spomenute nekretnine s obzirom na to da je protekao rok za postavljanje zahtjeva za povrat odnosno naknadu oduzete imovine?

Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine – konvalidacija

Odnosi li se odredba članka 18. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine samo na dvostrane pravne poslove ili i na jednostrane, pa tako i na oporuke?

Naknada za učinjena ulaganja u poslovni prostor koji se vraća vlasniku u postupku denacionalizacije

Vlasniku je u postupku vraćanja imovine, oduzete za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, u vlasništvo vraćen poslovni prostor. Navodno prema Zakonu vlasnik mora zakupniku, koji je taj prostor koristio, dati naknadu za ulaganja u prostor. Je li to točno i o kojim se ulaganjima radi?

Denacionalizacija

Može li osoba koja koristi stan bez valjane pravne osnove biti stranka u postupku povrata oduzete imovine i treba li joj dostaviti rješenje s poukom o pravu na žalbu?

Denacionalizacija

Smatra li se da je Fond za naknadu oduzete imovine stranka u postupku denacionalizacije? Treba li ga se pozvati na raspravu u postupku povrata oduzete imovine i ima li pravo na žalbu?

Denacionalizacija

Nekretnina je nacionalizirana. Rješenje o nacionalizaciji nije provedeno u zemljišnim knjigama. Sprječava li to davanje naknade prema Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine?

Denacionalizacija

Može li u postupku za povrat imovine konfiscirane na temelju osuđujuće presude za političko kazneno djelo donesene 1948. godine, a prema mišljenju Državnog odvjetnika zloporabom prava i političke moći, nadležna služba Ureda državne uprave ocjenjivati pravilnost tog mišljenja?