Stručni članci
21.04.2020.
Rad lokalnih službenika od kuće tijekom epidemije bolesti Covid-19
U uvjetima proglašene epidemije bolesti COVID-19, u skladu s Odlukom Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske od 19. ožujka 2020., mnogo je poslodavaca, uključujući i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (u nastavku teksta: JLP(R)S), svoje radnike uputilo da rade od kuće. Imajući na umu specifičan pravni okvir koji uređuje službeničke odnose i organizaciju rada u lokalnoj samoupravi, rad službenika od kuće podrazumijeva donošenje odluka i poduzimanje određenih mjera koje takav rad stavljaju u zakonske okvire.
1. Uvod
U uvjetima proglašene epidemije bolesti COVID-19, u skladu s Odlukom Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske od 19. ožujka 2020., mnogo je poslodavaca, uključujući i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (u nastavku teksta: JLP(R)S), organiziralo rad od kuće, kada je to moguće. S obzirom na specifičan pravni okvir koji uređuje službeničke odnose i organizaciju rada u lokalnoj samoupravi, rad službenika od kuće podrazumijeva donošenje odluka i poduzimanje određenih mjera koje takav rad stavljaju u zakonske okvire. Naime, na službeničke se odnose i organizaciju rada u lokalnoj samoupravi, uz Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 86/08, 61/11, 4/18 i 112/19 - u nastavku teksta: ZSN), na temelju članka 3. st. 3. toga Zakona primjenjuju i odredbe posebnih zakona, propisa donesenih na temelju zakona ili kolektivnih ugovora te opći propisi o radu. Slijedom toga, u članku ćemo pojasniti na temelju kojih propisa i koje odluke trebaju donijeti, odnosno koje mjere poduzeti tijela JLP(R)S-a prilikom organizacije rada službenika od kuće.
2. Mjesto rada
Premda mjesto rada nije izričito propisani sadržaj rješenja o prijmu u službu, ili rješenja o rasporedu, u svakome od tih rješenja potrebno jenavesti radno mjesto na koje se službenik prima odnosno raspoređuje (članak 24. st. 2. i članak 27. st. 2. ZSN-a). S obzirom na to da su upravna tijela u pravilu smještena u sjedištu JLP(R)S-a (jer već veličina JLS-a,u pravilu,otklanja potrebu za ispostavama upravnih tijela), sjedište se može smatrati stalnim ili glavnim mjestom rada pa preciznije određenje mjesta rada nije niti potrebno, osim u slučaju ako postoji izdvojeno upravno tijelo izvan sjedišta. Ako je to slučaj, ta okolnost mora biti utvrđena i pravilnikom o unutarnjem redu. Rad od kuće u Zakonu o radu (Nar. nov., br. 93/14, 127/17 i 98/19 - u nastavku teksta: ZOR) naziva se rad na izdvojenom mjestu rada, koji je člankom 17. toga Zakona opisan kao rad kod kuće radnika ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca. Osim obveznog sadržaja ugovora o radu (čl. 15. ZOR-a), ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada mora sadržavati i neke specifične podatke, poput podatka o radnom vremenu, strojevima, alatima i opremi za obavljanje posla koje je poslodavac dužan nabaviti, instalirati i održavati i dr. (čl. 17. ZOR-a).
3. Odluka poslodavca o radu na izdvojenom mjestu rada
Člankom 42. st. 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13-pročišćeni tekst, 137/15-ispravak, 123/17 i 98/19)propisano je da općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan zastupa općinu, grad, odnosno županiju. Člankom 48. st. 1. toč. 3. istog Zakona utvrđeno je da općinski načelnik, gradonačelnik i župan usmjerava djelovanje upravnih tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u obavljanju poslova iz njihova samoupravnog djelokruga te nadzire njihov rad. Člankom 7. st. 2. ZOR-a utvrđeno je da poslodavac ima pravo pobliže odrediti mjesto i način obavljanja rada, poštujući pritom prava i dostojanstvo radnika. Na temelju citiranih odredaba izvršni čelnik JLP(R)S-a, koji je ujedno i predstavnik poslodavca, mora donijeti odluku o organizaciji rada upravnih tijela za vrijeme trajanja epidemije bolesti COVID-19, kojom, između ostaloga, može utvrditi da će se određeni poslovi povremeno obavljati na izdvojenom mjestu rada (od kuće). U navedenoj odluci izvršni čelnik može (u pravilu u manjim JLP(R)S-ima) imenovati pojedine službenike i namještenike koji će raditi na izdvojenom mjestu rada. Ako to ne učini, odlukom će za to ovlastiti pročelnika upravnog tijela.
4. Dopuna pravilnika o unutarnjem redu
Člankom 4. st. 2. ZSN-a propisano je da se pravilnik o unutarnjem redu donosi posebno za svako upravno tijelo ili kao zajednički pravilnik za više upravnih tijela lokalne jedinice. Stavak 4. iste odredbe utvrđuje sadržaj pravilnika, i propisuje da se njime utvrđuje unutarnje ustrojstvo upravnih tijela, nazivi i opisi poslova radnih mjesta, stručni i drugi uvjeti za raspored na radna mjesta, broj izvršitelja i druga pitanja važna za rad upravnih tijela u skladu sa statutom i općim aktima lokalne jedinice. Rad na izdvojenom mjestu rada (od kuće) svakako jepitanje važno za rad upravnih tijela JLP(R)S-a. Stoga, izvršni čelnik mora na odgovarajući način dopuniti pravilnik o unutarnjem redu i njime urediti pitanja vezana uz rad na izdvojenom mjestu rada. Pritom je nužna suradnja s pročelnicima, koji će izvršnom čelniku sugerirati koji se od poslova iz nadležnosti njihova upravnog tijela mogu obavljati na izdvojenom mjestu rada. U pravilu, to ćebiti poslovi koje službenik može obavljati samostalno, a koji ne uključuju rad sa strankama, rad s povjerljivim dokumentima i sl.
5. Oprema za rad
Člankom 28. st. 1. ZOR-a propisano je, između ostaloga, da je poslodavac dužan pribaviti i održavati postrojenja, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada. Sukladno tome, JLP(R)S mora službeniku osigurati opremu i alate za rad na izdvojenom mjestu rada (npr. računalo, pisač, programsku podršku i sl.). Međutim, ako službenik izričito zahtijeva raditi na svojoj opremi, on to može učiniti. Time je poslodavca oslobodio obveze da osigura opremu i alate za rad, ali je poslodavac i dalje dužan nadoknaditi trošak koji službenik ima u svezi s radom, poput troškova telefona, interneta i sl.
6. Zaštita na radu
Sukladno Zakonu o zaštiti na radu (Nar. nov., br.71/14,118/14,154/14,102/15, 94/18, 96/18), poslodavac je obvezan organizirati i provoditi zaštitu na radu u svim radnim postupcima, uz uvažavanje prirode poslova koji se obavljaju (članak 17. st. 1., 2. i 3.). I člankom 17. st. 5. ZOR-a propisano je da je poslodavac dužan osigurati radniku sigurne uvjete rada, a radnik je dužan pridržavati se svih sigurnosnih i zdravstvenih mjera u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima. Prema tome, pravilo je da je JLP(R)S dužan osigurati odgovarajuću zaštitu na radu i u slučaju rada na izdvojenom mjestu. Međutim, člankom 1. st. 4. Pravilnika o izradi procjene rizika (Nar. nov., br. 112/14 i 129/19) propisano je da poslodavac nema obvezu dokumentiranja procjene rizika za poslove koje radnik povremeno obavlja na izdvojenom mjestu rada, ako su to administrativni, uredski i slični poslovi za koje je u skladu s odredbama ovoga Pravilnika prethodno procijenjen i dokumentiran mali rizik i koje radnik redovito obavlja u prostoru poslodavca. Slijedom toga, za službenike koji na izdvojenom mjestu rada (od kuće) obavljaju pretežito administrativne poslove, kakve obavljaju i na svojem radnom mjestu, JLP(R)S ne treba poduzimati posebne mjere zaštite na radu.
7. Zaključak
Iako neuobičajen za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, rad na izdvojenom mjestu rada je u uvjetima proglašene epidemije dobio na važnosti. Pritom, valja imati na umu da se na taj način ne mogu obavljati svi poslovi koje inače obavljaju upravna tijela JLP(R)S-a. Međutim, poslovi koji se mogu obavljati na izdvojenom mjestu rada, ako se takav rad organizira na odgovarajući način, ne moraju predstavljati problem niti za JLP(R)S, niti za službenika koji ih obavlja. Čak štoviše, možda je epidemija bolesti COVID-19 potaknula način rada koji će u budućnosti biti sve zastupljeniji i u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.