Nacionalni program mjera za uvođenje obveznoga srednjoškolskoga obrazovanja

1. UVOD

Jedan od temeljnih ciljeva koji Republika Hrvatska želi postići je »razvoj i zapošljavanje u konkurentnom tržišnom gospodarstvu koje djeluje u europskoj socijalnoj državi XXI. stoljeća«.1

Za njegovo se ostvarenje očekuje istodobno i usklađeno djelovanje u nizu strateških područja, a posebice je naglašena važna uloga obrazovanja i znanosti.

»Suočena s problemom slabe obrazovne strukture Hrvatske i učestalog ranog napuštanja školovanja, hrvatska je Vlada najavila uvođenje obvez...

2. OCJENA STANJA

2.1. Predškolski odgoj i obrazovanje

Zakonom o predškolskom odgoju i naobrazbi (»Narodne novine«, br. 10/97.) uređen je predškolski odgoj i obrazovanje koji se provodi u dječjim vrtićima za djecu od navršenih šest mjeseci života do polaska u školu. Predškolski odgoj nije obvezan. Djeca koja nisu obuhvaćena programima u dječjim vrtićima obvezno pohađaju program predškole u trajanju od 150 sati u godini pred polazak u prvi razred osnovne škole....

2.2. Osnovno obrazovanje

Sukladno Ustavu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 41/01. i 55/01.), članku 65., osnovno je obrazovanje u Republici Hrvatskoj obvezno i besplatno za svu djecu u dobi od šeste do petnaeste godine, a za učenike/ce s većim teškoćama u razvoju do dvadeset i prve godine života.

Osnovno obrazovanje se povodi prema Zakonu o osnovnom školstvu

Srednjoškolsko obrazovanje uređeno je Zakonom o srednjem školstvu (»Narodne novine«, br. 19/92., 26/93., 27/., 50/95., 59/01., 114/01. i 81/05.) te Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem školstvu. U srednju se školu upisuju učenici/ce nakon završene obvezne osmogodišnje škole u dobi od 14 do 15 godina, a završavaju u dobi od 17 do 19 godina.

Sukladno Zakonu o srednjem školstvu upis se prov...

2.4. Više i visoko obrazovanje

Broj studenata u tercijarnom obrazovanju (ISCED 5) u porastu je za 48% u razdoblju od 1997. do 2005. godine što je približilo Republiku Hrvatsku europskome prosjeku. U istome razdoblju porastao je za 59% broj studenata/ica koji su završili studij.

Republika Hrvatska je 2001. godine potpisala Bolonjsku deklaraciju te se, počevši od 2005./2006. školske godine, uvodi jedinstven sustav triju ciklusa studiranja: prijediplomski, diplomski i poslijediplomski studij (u pravilu 3+2+3 sustav ...

2.5. Obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje

Zbog društveno-kulturnih, gospodarskih, informacijsko-tehnologijskih, globalizacijskih promjena, promjena tržišta rada i drugih promjena te demografskih pokazatelja prema kojima stanovništvo Europe postaje sve starije, Europa se vrijednosno usmjerila na »društvo znanja« i razvila nov koncept obrazovanja i učenja – koncept cjeloživotnoga učenja. Cjeloživotno učenje podrazumijeva stjecanje znanja i razvijanje kompetencija prema suvremenim životnim i profesionalnim potrebama svakoga čovjeka, ...

2.6. Šport

U području športa važan je korak učinjen prihvaćanjem novoga Zakona o športu (»Narodne novine«, br. 71/06.), kojim Republika Hrvatska dobiva jasnu i učinkovitu strategiju razvoja športa, a koja će omogućiti da se konačno u športu načini točan i ostvariv program s jasnim ciljevima razvoja.

2.7. Povećanje ulaganja u infrastrukturu

U razdoblju od 2004. do 2007. godine financirala se izgradnja ili dogradnja 253 školska objekta. Od toga je iz sredstava državnoga proračuna, u 109 školskih objekata, uloženo 353 milijuna kuna, a iz kreditnih sredstva programa CEB V u 144 školska objekta, od čega je dovršeno 72, a u izvedbi je 69. Iz toga programa samo je na otocima izgrađeno ili dograđeno oko 40 školskih objekata. U proračunu Ministarstva za 2007. godinu za projekt škologradnje osigurano je 80 milijuna kuna.

U iduć...

2.8. Informatizacija odgojno-obrazovnoga sustava

Osim promjena u predškolskom odgoju i obrazovanju, osnovnome, srednjem i visokom obrazovanju važno je istaknuti da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa sustavno provodi informatizaciju i informatičko opremanje cjelokupnoga sustava. Osnovne i srednje škole opremljene su umreženim računalnim učionicama, a zbornice svih srednjih škola nastavničkim računalom i laserskim pisačem u boji. Jednako tako, 400 školskih knjižnica opremljeno je računalima i pisačima. Sve su osnovne i 700 područn...

2.9. Ostale promjene u sustavu odgoja i obrazovanja

Od 2004. godine u sustavu obrazovanja osnovane su tri nove ustanove, a jedna je preustrojena. U rujnu 2006. godine konstituirano je Vijeće za nacionalni kurikulum predškolskoga, osnovnoškolskoga i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja i Vijeće za pedagoški standard predškolskoga, osnovnoškolskoga i srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja. Povjeravanje razvoja, praćenja i vrednovanja sustava obrazovanja nezavisnim i specijaliziranim ustanovama i tijelima provedeno je radi profesionaliza...

3. RAZLOZI ZA UVOĐENJE OBVEZNOGA SREDNJOŠKOLSKOG OBRAZOVANJA

3.1. Hrvatska – prikaz stanja

Prema »Popisu stanovništva iz 2001. godine«5 i podacima Državnoga zavoda za statistiku (DZS) o strukturi stanovništva starog 15 i više godina prema razini završene škole, razvidno je da oko 1.500.000stanovnika nema nikakvu kvalifikaciju (nisu išli u školu, nisu završili ili imaju samo osnovnu školu).

Radi poboljšanja kvalifikacijske strukture ovoga dijela građana, koji više nisu u sustavu obrazovanja, Vlada Republike Hrvatske ...

3.2. Obvezno obrazovanje u europskim zemljama

»Reformom obrazovanja smatra se proces mijenjanja strukturnih elemenata nekoga nacionalnog obrazovnog sustava. Glavni razlog za pokretanje obrazovnih reformi jest prevelik raskorak između zahtjeva društva za odgovarajuće osposobljenim ljudima i postojeće kvalitete i kvantitete obrazovne produkcije.

Sustavne obrazovne reforme započele su u zemljama zapadne Europe još u drugoj polovici prošloga (XX.) stoljeća, s ciljem produljenja trajanja obveznog školovanja (za jednu ili dvije godin...

4. MODELI SREDNJOŠKOLSKOGA OBRAZOVANJA DO STJECANJA PRVE KVALIFIKACIJE

Nacionalni program mjera za uvođenje obveznoga srednjoškolskog obrazovanja predviđa obrazovanje po modelima školovanja u:

– programima četverogodišnjega trajanja,

– programima trogodišnjega trajanja,

– programima dvogodišnjega i kraćeg trajanja, ovisno o potrebama kvalifikacije te

– prilagođenim programima.

Temeljna svrha predloženih modela je značajno poboljšanje vodoravne prohodnosti sustava, odnosno olakšavanje prijelaza učenika/ca iz jednoga programa ...

5. MJERE I AKTIVNOSTI ZA UVOĐENJE OBVEZNOGA SREDNJOŠKOLSKOG OBRAZOVANJA

Kako bi Republika Hrvatska ostvarila stratešku opredijeljenost ka »društvu i ekonomiji temeljenim na znanju«, Vlada Republike Hrvatske podupire i provodi nekoliko nacionalnih projekata čiji je temelj u Deklaraciji o općim ljudskim pravima, među kojima je i pravo na učenje.

Tako je Vlada Republike Hrvatske donijela Strateški okvir za razvoj 2006. – 2013., u kojemu se u Poglavlju 2. Ljudi i znanje kaže: »Povećanje ukupne obrazovanosti i jačanje spremnosti i sposobnosti za neprekidno u...

5.1. Mjere za provedbu Nacionalnoga programa

1. Povećati stopu upisa učenika/ca i stopu završavanja redovitoga srednjoškolskog obrazovanja te smanjiti broj učenika/ca koji odustaju od redovitoga srednjoškolskog obrazovanja

1.1. Informirati javnost o potrebi i važnosti uključivanja učenika/ica u sustav redovitoga srednjoškolskog obrazovanja

1.1.1. Provoditi programe informiranja javnosti o važnosti upisivanja i završavanja srednjoškolskoga obrazovanja.

2.2.2. Provoditi medijske kampanje (TV i tisak, brošure Minist...

5.2. Očekivanja

Za puni uspjeh u provedbi Nacionalnoga programa mjera za uvođenje obveznoga srednjoškolskog obrazovanja nužno je usklađeno djelovanje svih dionika sustava. Uz to hrvatski obrazovni sustav i nadalje ostaje otvoren za kvalitativne promjene, trajno usavršavanje i usklađivanje s obrazovnim standardima zemalja Europske unije kao i drugih zemalja što će pojačati mobilnost učenika/ca kao i njihovih nastavnika/ca. Vezano uz sve navedene mjere i aktivnosti kojima ih se namjerava postići, važno je n...

6. PRAĆENJE I VRJEDNOVANJE PROVEDBE NACIONALNOGA PROGRAMA

Zemlje u kojima su provedene obrazovne reforme, provode dakako i evaluaciju novih programa, no rezultati tih evaluacija u mnogim slučajevima ne omogućuju međudržavne usporedbe (zbog različitoga načina provođenja evaluacija, uporabe različitih pokazatelja uspješnosti i drugih razloga), a u određenim slučajevima nisu ni javno dostupni.

Potreba za međudržavnim usporedbama ipak je jasno izražena, stoga još od 1997. godine zemlje članice OECD-a (Organization for Economic Cooperation and ...

7. FINANCIRANJE PROVEDBE NACIONALNOGA PROGRAMA

U 2007. godini za provedbu mjera iz Nacionalnoga programa osigurat će se sredstva za četiri mjeseca školske godine 2007./2008., i to za troškove smještaja i prehrane učenika/ca u učeničkim domovima, troškove međumjesnoga prijevoza i za nabavu udžbenika. Predviđena sredstva odnose se na učenike/ce koji će 2007./2008. upisati I. razred srednje škole.

Sukladno provedbi predviđenih mjera iz Nacionalnoga programa, svake će se godine u državnom proračunu osiguravati sredstva te predvidjet...

8. ZAVRŠNE ODREDBE

Nakon usvajanja, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa tiskat će Nacionalni program mjera za uvođenje obveznoga srednjoškolskog obrazovanja i objaviti ga na svojim mrežnim stranicama.