Siječanj / 2009

17.01.2009.

Bolonjski proces - ciljevi i ostvarenja

Bolonjski proces označava proces reformi visokoškolskog obrazovanja u Europi, koja se opredijelila za stvaranje jedinstvenog prostora visoke naobrazbe (European Higher Education Area). Za taj proces bitne su, osim istoimene deklaracije iz 1999., i deklaracije iz Salamanke (2001.), Graza (2003.), Glasgowa (2005.) i Lisabona (2007.). Republika Hrvatska potpisala je Bolonjsku deklaraciju 2001. te se obvezala uskladiti svoj visokoškolski sustav s europskim sustavom glede: 1.) uvođenja lako prepoznatljivih i usporedivih akademskih i stručnih stupnjeva (prvostupnik/ magistar/doktor znanosti) kao i dodatka diplomi (Supplement); 2.) prihvaćanja jedinstvenog sustava triju ciklusa studiranja: preddiplomskog, diplomskog i poslijediplomskog; 3.) uvođenja Europskog sustava prijenosa bodova (ECTS bodova); 4.) promicanja mobilnosti nastavnika i studenata; 5.) uspostave nacionalnog sustava praćenja i jamstva kvalitete rada visokoškolskih ustanova. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju donesen je 2003. Njime je propisan okvir za potrebne reforme te su se hrvatska sveučilišta i formalno uključila u Bolonjski proces. Od akademske godine 2005/06. u Republici Hrvatskoj se sveučilišni i stručni studiji odvijaju po novim studijskim programima. Kako se Bolonjski proces odvija u praksi i kakvi su početni rezultati i teškoće, za naše čitatelje govori dr. sc. MIOMIR MATULOVIĆ, redoviti profesor i dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i suradnik projekta »Pravni i organizacijski aspekti integriranog sveučilišta«.

14.01.2009.

Državni proračun Republike Hrvatske za 2009. godinu

Hrvatski je sabor na svojoj sjednici od 15. prosinca 2008. godine donio Državni proračun Republike Hrvatske za 2009. godinu (Nar. nov., br. 149/08). Proračunom za 2009. godinu planirani su ukupni prihodi u iznosu od 124,6 milijardi kuna, a ukupni rashodi u iznosu oko 127,0 milijardi kuna. Valja napomenuti da je proračun za 2009. godinu donesen u iznimno teškim makroekonomskim uvjetima, koji se prije svega odnose na financijsku krizu nastalu zbog sloma tržišta sekundarnih hipotekarnih kredita u SAD-u i velikih gubitaka nekih od najvećih svjetskih financijskih institucija. Kriza se proširila kako na Europu tako i na Hrvatsku, pa su se posljedice spomenutih globalnih previranja ponajprije očitovale u negativnim kretanjima na domaćem tržištu kapitala. Zahvaljujući pravodobnim mjerama Vlade Republike Hrvatske, u proteklom razdoblju, stabilnom hrvatskom bankovnom sustavu, kao i poduzimanju odgovarajućih mjera, koje uključuju odluku Vlade o povećanju iznosa osiguranih štednih uloga na 400.000,00 kuna, stvaranje Stabilizacijskog fonda od strane nebankovnih financijskih institucija, te mjere Hrvatske narodne banke usmjerene na osiguranje likvidnosti, Hrvatsku je kriza zatekla vrlo dobro pripremljenu. Usprkos smanjenju proračunske potrošnje u 2009. godini, Državnim proračunom za 2009. godinu, uz jasne strateške prioritete i dobro osmišljene programe, osigurava se kontinuitet u provođenju strateških ciljeva Vlade Republike Hrvatske usmjerenih na izgradnju Republike Hrvatske kao zemlje gospodarskog razvoja i napretka, ujednačenog regionalnog razvoja, konkurentne snage, znanja, socijalne pravednosti i zemlje Europske unije.

14.01.2009.

Državni proračun Republike Hrvatske

Hrvatski je sabor na svojoj sjednici od 15. prosinca 2008. godine donio Državni proračun Republike Hrvatske za 2009. godinu (Nar. nov., br. 149/08). Proračunom za 2009. godinu planirani su ukupni prihodi u iznosu od 124,6 milijardi kuna, a ukupni rashodi u iznosu oko 127,0 milijardi kuna. Valja napomenuti da je proračun za 2009. godinu donesen u iznimno teškim makroekonomskim uvjetima, koji se prije svega odnose na financijsku krizu nastalu zbog sloma tržišta sekundarnih hipotekarnih kredita u SAD-u i velikih gubitaka nekih od najvećih svjetskih financijskih institucija. Kriza se proširila kako na Europu tako i na Hrvatsku, pa su se posljedice spomenutih globalnih previranja ponajprije očitovale u negativnim kretanjima na domaćem tržištu kapitala. Zahvaljujući pravodobnim mjerama Vlade Republike Hrvatske, u proteklom razdoblju, stabilnom hrvatskom bankovnom sustavu, kao i poduzimanju odgovarajućih mjera, koje uključuju odluku Vlade o povećanju iznosa osiguranih štednih uloga na 400.000,00 kuna, stvaranje Stabilizacijskog fonda od strane nebankovnih financijskih institucija, te mjere Hrvatske narodne banke usmjerene na osiguranje likvidnosti, Hrvatsku je kriza zatekla vrlo dobro pripremljenu. Usprkos smanjenju proračunske potrošnje u 2009. godini, Državnim proračunom za 2009. godinu, uz jasne strateške prioritete i dobro osmišljene programe, osigurava se kontinuitet u provođenju strateških ciljeva Vlade Republike Hrvatske usmjerenih na izgradnju Republike Hrvatske kao zemlje gospodarskog razvoja i napretka, ujednačenog regionalnog razvoja, konkurentne snage, znanja, socijalne pravednosti i zemlje Europske unije.

Arhiva