Informator: Bolonjskom deklaracijom nastoji se ostvariti suradnja europskih sveučilišta i uspostavljanje usporedivih stupnjeva studija, dodataka diplomi i u konačnici, zapošljavanje i u europskim zemljama. Gospodine Matuloviću, kako se na Sveučilištu u Rijeci i na Vašem fakultetu to ostvaruje?
M. MATULOVIĆ: Provedbu Bolonjskog procesa na Pravnom fakultetu u Rijeci moramo sagledati unutar okvira provedbe toga procesa na Sveučilištu u Rijeci. Imam uvid u aktivnosti na provedbi Bolonjskog procesa na Fakultetu i Sveučilištu od samog početka, jer sam dekan Fakulteta od 2003. godine te sam u mnogima od njih sudjelovao.
Podsjetio bih da je Sveučilište u Rijeci, u razdoblju 2001.-2003., bilo vrednovano unutar projekta vrednovanja europskih sveučilišta, koje je proveo Salzburg seminar, te da su tom prigodom istaknuta dva glavna problema: fragmentacija/rascjepkanost Sveučilišta i neučinkovitost studiranja. Kao rješenje, preporučena je funkcionalna integracija Sveučilišta i promicanje kulture kvalitete studijskih programa i fakulteta. Sljedećih godina poduzete su brojne aktivnosti na Sveučilištu kako bi bile osmišljene, usvojene i implementirane mjere za rješenje tih problema. Ovdje ističem samo one najvažnije.
Donesen je novi Statut Sveučilišta, 2004., na temelju kojega su fakulteti funkcionalno integrirani, ali su zadržali svoju pravnu osobnost. Na Sveučilište su, bilo u cijelosti bilo u dijelu,prenesene one funkcije, nadležnosti, ovlasti ili zadaće koje mu omogućuju da odgovori na izazove koje nameće provedba Bolonjskog procesa, poput strategije razvoja Sveučilišta, plana izgradnje kapitalnih objekata, međunarodne suradnje, proračuna Sveučilišta i njegovih sastavnica, reforme studijskih programa, uvođenja ECTS sustava itd. Fakulteti obavljaju svoju osnovnu djelatnost i poslovanje, kao i ostale djelatnosti, sukladno zakonskim propisima i Statutu Sveučilišta te imaju ovlasti u zadaćama koje su u dijelu prenesene na Sveučilište, poput studentskog standarda, reforme kurikuluma, uvođenja ECTS sustava, utvrđivanja studijskih kapaciteta i upisnih kvota itd.
Donesen je novi Pravilnik o studijima Sveučilišta, 2005. (izmijenjen 2007.), s ciljem sustavnog povećanja učinkovitosti studiranja. Na temelju Pravilnika o studijima reformirani su studijski programi, uveden je bodovni sustav (ECTS) te sustav temeljen na trima ciklusima studiranja (preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom - doktorskom studiju), a u tijeku je izgradnja sustava za praćenje i osiguranje kvalitete svakog studijskog programa i fakulteta. Time je Sveučilište u Rijeci prvo u Republici Hrvatskoj započelo s drugom fazom Bolonjskog procesa, kako se to danas na njemu naziva.
Donesena je 2007. Strategija razvoja Sveučilišta za razdoblje 2007.-2013., kojom su postavljeni ciljevi i određeni zadaci glede studija i studenata, znanstvenog rada i inovacija, ljudskih, financijskih i materijalnih resursa, povezanosti sa zajednicom i gospodarstvom te usklađivanja s potrebama zajednice, integriranosti u Europsku uniju, otvorenosti prema svijetu i mobilnosti. Njezinom provedbom Sveučilište u Rijeci ostvaruje ključne pokazatelje vrednovanja u Europskom istraživačkom prostoru (European Research Area). Izvršenje postavljenih zadaća i strateških ciljeva treba omogućiti da se na svim njegovim sastavnicama dostignu europski standardi. Izvješće o provedbi Strategije u 2007. pokazuje sadašnje stanje. Ako se dalje bude ulagalo u ljudski kapital, osobito mlađe sveučilišne nastavnike, i radilo na međunarodnoj prepoznatljivosti, Sveučilište u Rijeci moglo bi se u sljedećih nekoliko godina naći na rang-listi 500 europskih sveučilišta. To je prognoza dr. sc. Pere Lučina, prorektora Sveučilišta u Rijeci. Vidjet ćemo hoće li se ona ostvariti.
Međunarodne, ali i nacionalne, rang-liste sveučilišta iznimno su važne, i bit će sve važnije, te moramo biti spremni sudjelovati u rangiranju. U studenome prošle godine bio sam u Barceloni na DEAN konferenciji, na kojoj se upravo o tome raspravljalo. Poduzete aktivnosti na Sveučilištu u Rijeci pokazuju da se ono postupno, ali sigurno, profilira u suvremeno europsko sveučilište. Pravni fakultet u tim aktivnostima aktivno sudjeluje, osobito kada je riječ o pravnoj regulativi Sveučilišta, koju treba još doraditi. Također, Fakultet poduzima potrebne korake u pojedinim segmentima vlastite djelatnosti vezano uz provedbu Strategije Sveučilišta. Informator: Koliko je prognoza prorektora Lučina realistična?
M. MATULOVIĆ: Vrlo je teško ocjenjivati realističnost takvih prognoza, kad se zna da je na svjetskim rang-listama najveći broj mjesta trajno zaposjednut od 150 sjevernoameričkih istraživačkih sveučilišta, po desetak britanskih, francuskih velikih škola, njemačkih sveučilišta i klustera izvrsnosti. Tu je još nekoliko desetaka vodećih japanskih sveučilišta, desetak indijskih tehnoloških instituta i stanoviti broj kineskih institucija. Da bi se ostvarila navedena ili slična prognoza, možda ne već za pet nego za deset godina, što opet nije toliko puno vremena, treba na Sveučilištu u Rijeci poduzeti, uz već prihvaćene, još i sljedeće mjere: angažiranje većeg broja vodećih znanstvenika iz svijeta i Republike Hrvatske, po mogućnosti kao stalnih nastavnika, zato da s drugima takvim znanstvenicima koji već jesu nastavnici Sveučilišta u Rijeci, stvore znanstvene timove sposobne za dobivanje i izvedbu značajnih međunarodnih istraživačkih projekata; izbor znanstveno najproduktivnijih nastavnika u zvanje profesora istraživača, s povećanim znanstvenim i primjereno smanjenim nastavnim obvezama, no slijedeći praksu vodećih svjetskih sveučilišta da brucošima predaju samo najbolji znanstvenici; usavršavanje znanstvenih novaka Sveučilišta u Rijeci na studijima u inozemnim sveučilištima te rigorozna provedba zakonske obveze da za docenta može biti izabran samo kandidat koji se stanovito vrijeme obrazovao ili usavršavao u priznatim inozemnim znanstvenim institucijama; sveučilišna potpora vodećim sveučilišnim nastavnicima i jedinicama u dobivanju i provedbi međunarodnih istraživačkih projekata; uspostava intenzivnih doktorskih studija, osobito međunarodnih, sastavljenih od istraživačkih seminara, laboratorijskih istraživanja i mentorstva te otvorenih malom broju domaćih i, sve više, stranih studenata; uspostava posebnih nastavnih programa i planova izvedbe nastave usmjerenih na uvođenje u znanstvena istraživanja 510% najnadarenijih preddiplomanata i diplomanata; sustavno pretvaranje sve nastave u problemsku, tj. u povezivanje teorijske i praktične nastave, od prvog dana studija, kao što se to od sljedeće godine namjerava postići u hrvatskim studijima medicine. 
Sustavna provedba mjera već postojeće strategija Sveučilišta u Rijeci, pogotovo dodatnih mjera koje su ovdje navedene, zahtijeva nešto drukčiji način upravljanja od postojećeg. Osim dekana i Fakultetskog vijeća, koje je najviše tijelo akademske samouprave na fakultetu, trebalo bi ponovno uvesti funkciju direktora fakulteta, koji će se brinuti ne samo za stabilno financiranje fakulteta, nego, za razliku od nekadašnjeg direktora, također za popunu fakulteta najboljim nastavnicima i suradnicima te za okupljanje istraživačkih timova na projektima važnima za fakultet i sveučilište. U svim tim naporima moramo biti mnogo kritičniji nego do sada prema vlastitim nedostacima te izbjegavati uljepšavanje vlastitih dometa. No, istodobno, moramo razvijati i odnose s javnošću u kojima će dometi i izgledi Sveučilišta biti primjereno prikazivani. U protivnom ono ne će biti niti zamijećeno, a kamoli prepoznato i priznato kao jedno od boljih svjetskih sveučilišta.
Informator: Kako se na samom Fakultetu ostvaruje Bolonjski proces? Surađujete li, pritom, s drugim pravnim fakultetima, uključivši one u europskim zemljama?
M. MATULOVIĆ: Prije svega, na Fakultetu je uveden novi integrirani sveučilišni studij prava i novi stručni upravni studij, koji se izvode od akademske godine 2005/06. 
Već pri koncipiranju novih studijskih programa intenzivno smo surađivali s kolegama s domaćih i europskih pravnih fakulteta, osobito Austrije, Italije i Slovenije. Na nekoliko sastanaka uprava pravnih fakulteta u Ribnom na Bledu, krajem 2003. i u prvoj polovici 2004., suglasili smo se da model 3+2 nije dobar te da ćemo se u svojim sredinama zalagati za uvođenje petogodišnjeg studija prava. Također, na sastanku uprava hrvatskih pravnih fakulteta u Novom Vinodolskom, u listopadu 2004. godine, dogovorili smo se oko jedinstvene jezgre od 20-ak nastavnih predmeta za sve pravne fakultete u Republici Hrvatskoj, dok je svakom fakultetu ostavljena sloboda da samostalno oblikuje sadržaje pete godine studija, kako bi se osigurala prepoznatljiva posebnost pojedinih fakulteta i nacionalna pokretljivost studenata i nastavnika. To su u konačnici usvojila nadležna državna i sveučilišna tijela te se danas na pravnim fakultetima u Republici Hrvatskoj izvodi integrirani sveučilišni studij prava u trajanju od pet godina.
Novi program integriranog sveučilišnog studija prava Pravnog fakulteta traži od studenata redovito praćenje nastave i stalan rad: studenti slušaju 31 obvezatan i 12 izbornih nastavnih predmeta; uvedeni su novi obvezatni predmeti Europsko pravo I. i II., te čitav niz novih izbornih predmeta; svi predmeti su jednosemestralni; povećan je udjel studentskog istraživačkog rada; peta godina studija sastoji se isključivo od izbornih predmeta i pravnog istraživanja. Novi program omogućuje pojedine oblike neformalnog i informalnog učenja: studenti mogu slušati Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda na Ljetnoj školi ljudskih prava u Novom Vinodolskom, koju organiziramo zajedno s Gradom Novim Vinodolskim od 2007., te tako steći ECTS bodove. Novine su i u načinu izvedbe nastave i provjere znanja studenata, o čemu ću nešto više reći kasnije.
Novi trogodišnji stručni upravni studij također traži od studenata redovito praćenje nastave i stalan rad: studenti slušaju 28 obvezatnih i 3 izborna predmeta; većina predmeta je iz područja uprave i upravnog prava; svi predmeti su jednosemestralni; povećan je udjel studentskog praktičnog rada. U rujnu prošle godine Fakultet je donio Odluku o nastavku studija studenata stručnog upravnog studija na integriranom sveučilišnom studiju prava na temelju koje student koji završi stručni upravni studij, može nastaviti studij na sveučilišnom studiju prava, uz priznavanje određenih znanja i vještina ostvarenih na upravnom studiju. Time se ostvaruje vertikalna protočnost studijskih programa, što je jedan od ciljeva Bolonjskog procesa. 
Ističem, nadalje, novi poslijediplomski specijalistički studij »Kriminalističko istraživanje«, koji se izvodi od prošle akademske godine Težište mu je na izučavanju novih radnji prikupljanja podataka u predmetima računalnog i organiziranog kriminaliteta te pojavama drugih oblika »novog« kriminaliteta.  Jedan je od tri takva studija u Europi – druga dva su la Sapienza Roma, Italija, i Portsmouth, Velika Britanija. Koncipiran je prema kriterijima Bolonjskog procesa, traži aktivno sudjelovanje studenata u nastavi, a nastavnici su domaći i inozemni stručnjaci. 
U pripremi je i novi interdisciplinarni poslijediplomski specijalistički studij iz prava europskih integracija. Podsjetio bih da je upravo na Pravnom fakultetu u Rijeci organiziran prvi poslijediplomski studij iz europskog prava u Republici Hrvatskoj, ak. god. 2000/01. Predmet »Europsko pravo« uveden je na Fakultetu kao izborni, još ak. god. 1996/97., potom kao obvezatni sljedeće akademske godine, dok danas studenti diplomskog sveučilišnog studija slušaju dva obvezatna predmeta te mogu birati između nekoliko izbornih predmeta iz prava europskih integracija. U tome su nam puno pomogle i pomažu kolege s europskih pravnih fakulteta i instituta.
U pripremi je i novi program doktorskog studija.
Informator: Kako su studenti prihvatili nove studijske programe? Kakva je komunikacija sa studentima?
M. MATULOVIĆ: Novi studijski programi objektivno su u interesu studenata pa bi ih morali dobro prihvatiti, a rekao bih da su ih tako i prihvatili, barem većina njih.
Na Fakultetu sustavno pratimo izvedbu i rezultate studijskih programa. Redovito provodimo studentsku anketu o predmetima i nastavnicima, uključujući predmete koji se izvode unutar starog programa sveučilišnog studija, i to u posljednjem tjednu semestra za predmete čija nastava završava u tom semestru. Anketu organizira i vodi Odbor za kvalitetu Fakulteta, a Vijeće raspravlja i usvaja izvješće o provedenoj anketi i njezinim rezultatima. U do sada provedenim anketama svi nastavnici ocijenjeni su pozitivno, većina s relativno visokim ocjenama (iznad 4). Nastavnici koji su dobili niže ocjene (niže od 3), proveli su samovrednovanje kako bi analizirali uzroke svoje slabije ocjene. 
Studentima su otvoreni i drugi kanali komuniciranja s upravom i nastavnicima. Studentski zbor, ELSA i studentski predstavnici u Vijeću fakulteta aktivni su u zastupanju studentskih interesa. Osim e-maila i telefona, postoji poštanski sandučić u koji studenti mogu ubaciti svoje prijedloge i pritužbe. Pojedinačne probleme na koje studenti ukazuju, nastojimo odmah riješiti. Reagiramo i na anonimne pritužbe kada ocijenimo da nisu bez osnove.
Važno je da studenti kroz komunikaciju s upravom Fakulteta i nastavnicima nauče argumentirano, i bez straha, iznositi probleme s kojima se suočavaju.
Informator: Rekli ste da je jedan od ciljeva učinkovito studiranje. Akademske godine 2005/06. prva generacija upisala je studij prema načelima bolonjskog sustava. Kakvi su rezultati?
M. MATULOVIĆ: Još je rano govoriti o rezultatima, jer se prva generacija studenata, koja je upisala studij po novom integriranom petogodišnjem sveučilišnom studijskom programu nalazi tek na trećoj godini studija, dok su tek nedavno diplomirali studenti prve generacije trogodišnjeg stručnog upravnog studija. Također, na Fakultetu se još uvijek izvodi i stari program sveučilišnog studija, i to na trećoj i četvrtoj godini, što u stanovitoj mjeri otežava rad prema novom sveučilišnom studijskom programu. Za sada se može smatrati uspjehom aktivnije sudjelovanje studenata u nastavi kao rezultat uvođenja obvezatnih kolokvija. 
Međutim, prolaznost nije zadovoljavajuća, jer je ispod 50% na pojedinim godinama, što treba biti minimum. Poduzeli smo stoga mjere kako bi se ona povećala. Smanjen je broj sati predavanja kako bi se studenti rasteretili u aktivnoj nastavi te omogućilo da više vremena za pripremanje predmetnog gradiva ostvare individualnim radom, uvedeni su obvezatni kolokviji na svim predmetima, samo pisani ispiti na većini predmeta itd. 
Fakultet je uveo i posebne mjere u svrhu motiviranja studenata za veće zalaganje i učenje. Najbolje studente predlažemo za Rektorovu nagradu i sveučilišne stipendije, redovite studente koji plaćaju studij oslobađamo školarine ako se ubrajaju u 10% najboljih iz generacije. Na pojedinim predmetima, kao što je Moot Court, studenti se oslobađaju ispita ili čak diplomskog rada u slučaju posebnih rezultata. Tijekom proteklih desetak i više godina moot-court timovi studenata Fakulteta ostvaruju vrlo zapažene rezultate na međunarodnim natjecanjima studenata prava u Beču i Washingtonu te koriste te povlastice. Po ostvarenjima naših studenata na tim natjecanjima, Fakultet bi se sigurno već nalazio na rang-listi boljih pravnih fakulteta u svijetu.
Informator: Vi na riječkom Sveučilištu imate novi Pravilnik o studiju, a temelji se na načelima Bolonjskog procesa te novom sustavu za praćenje uspješnosti studenata u pravodobnom polaganju ispita.
Recite, gospodine Matuloviću, koje su bitne novine uvedene njegovom primjenom i kakve rezultate očekujete ili ste već zabilježili pomake nabolje?
M. MATULOVIĆ: Od ove akademske godine provodi se na Fakultetu, kao i na čitavom riječkom Sveučilištu, novi režim izvedbe nastave i vrednovanja rada studenata na temelju Izmjena Pravilnika o studiju Sveučilišta iz 2007. 
Bitna novina novog režima jest da se rad studenata vrednuje i ocjenjuje i tijekom nastave, a ne kao do sada samo na završnom ispitu. Vrednuje se njegova nazočnost i aktivno sudjelovanje u nastavi te položeni kolokviji. Student koji tijekom nastave ostvari najmanje 40% na stručnom odnosno najmanje 50% na sveučilišnom studiju, od mogućih 70% bodova, pristupa završnom ispitu. Na završnom ispitu treba ostvariti još najmanje 15% bodova, od mogućih 30%, da bi uspješno savladao predmet.
Na popravni ispit ide student koji tijekom nastave ostvari između 30 i 39% na stručnom odnosno između 40 i 49% bodova na sveučilišnom studiju. Student koji tijekom nastave skupi 29% i manje bodova na stručnom odnosno 39% i manje bodova na sveučilišnom studiju, nije zadovoljio na predmetu, i mora ga ponovno upisati.
Ako student ne položi završni ispit, upisuje predmet u sljedećoj akademskoj godini, a ako ga ni tada ne položi, gubi pravo studiranja.
Na Fakultetu su uvedeni pisani ispiti za većinu predmeta.
Ocjenjivanje studenata obavlja se primjenom ECTS (A-F) i brojčanog sustava (5-1). Ocjenjivanje unutar ECTS sustava konkretno znači da student koji je na stručnom studiju ostvario od 0 do 29,9% bodova odnosno na sveučilišnom od 0 do 39,9% bodova, dobiva ocjenu F (neuspješan). Ako je ostvario od 30 do 39,9% na stručnom odnosno od 40 do 49,9% na sveučilišnom studiju, dobiva ocjenu FX (nedovoljan), i može izaći na popravni ispit, te ako na popravnom ispitu ostvari minimalan broj bodova dobiva prolaznu ocjenu E, ali veću ocjenu ne može dobiti.
Dodjela završne ocjene provodi se izradom rangliste svih studenata prema konačnom rezultatu, tj. zbroju bodova. Završna ocjena daje se na temelju relativne distribucije: A – 10% studenata, B – 25%, C – 30%, D – 25%, E – 10%. Brojčani sustav ocjenjivanja uspoređuje se s ECTS sustavom na sljedeći način: A – izvrstan (5); B – vrlo dobar (4); C – dobar (3); D i E – dovoljan (2); F i FX – nedovoljan (1). U indeks i prijavnicu unosi se brojčana ocjena, ECTS ocjena i postotak usvojenog znanja. 
Informator: Za potpunu provedbu bolonjskog sustava nužno je visokim učilištima stvoriti odgovarajuće uvjete rada. Recimo, prostor za održavanje nastave i dr. Naime, valja imati na umu da je broj studenata svake godine sve veći.
Kakvo je zapravo stanje kod Vas, što je učinjeno i što je nužno dalje poduzimati da se zadovolje stvarne potrebe?
M. MATULOVIĆ: Zgrada Fakulteta izgrađena je 1981. Njezino novo krilo, u kojem je smještena nova knjižnica i čitaonica, »Plava dvorana« za udaljena predavanja i kabineti za nastavnike, otvoreno je 2003. Time je dobiven novi, funkcionalan i suvremeno opremljen prostor za nastavne, znanstvene i druge djelatnosti. Međutim, s obzirom na intenziviranje i širenje djelatnosti Fakulteta te zapošljavanje novih nastavnika, postojeći prostor je nedostatan. U planu je stoga daljnja dogradnja zgrade Fakulteta kako bi se dobilo novih 10 kabineta i 2 praktikuma za studente.
Na Fakultetu je trenutni omjer broja studenata na jednog nastavnika 36:1. To je nezadovoljavajuće s obzirom na postavljeni strateški zadatak od 15:1, unatoč tome što je u protekle tri godine bitno obnovljen nastavni korpus Fakulteta zapošljavanjem 19 novih asistenata i novaka. Da bismo zadržali kvalitetu, moramo poželjan omjer broja studenata na jednog nastavnika dalje nastojati ostvariti popunjavanjem razvojnih radnih mjesta s mladim docentima i/ili zapošljavanjem novih zaposlenika u znanstvenonastavnim zvanjima docenta, izvanrednog ili redovitog profesora.
Informator: Gospodine Matuloviću, hvala Vam na razgovoru.