Zakonodavstvo
Sudska praksa
Alati
Stručni članci
×
10.01.2009.
Specifične mjere pojedinih europskih država u rješavanju financijske krize
Financijska tržišta diljem svijeta prolaze kroz strukturalne promjene, nikad viđene do sada. Sve je započelo kao kriza likvidnosti financijskog tržišta, koja je prerasla u globalnu krizu nepovjerenja u sposobnost brojnih financijskih institucija pri ispunjavanju svojih obveza i zadržavanju solventnosti. Naposlijetku je ipak postalo razvidno da unilateralne mjere, donesene na nacionalnoj razini, nisu dostatne za rješavanje globalne krize pa su pojedine države donijele mjere na nacionalnoj razini s obzirom na svoje specifičnosti. U nastavku, autorica na sažet način daje pregled tih mjera po najznačajnijim državama u okviru Europske unije (u nastavku teksta: EU).
1.Uvod
Osnovni ciljevi mjera koje su do danas donijele vlade i središnje banke mogu se svrstati u sljedeće:
Osnovni ciljevi mjera koje su do danas donijele vlade i središnje banke mogu se svrstati u sljedeće:
• omogućavanje bankama i drugim financijskim institucijama da dođu do sredstava za podmirivanje kratkoročnih obveza;
• sprječavanje stečaja financijskih institucija u situacijama gdje se procjenjuje da bi takav stečaj prouzročio daljnji gubitak povjerenja u financijski sustav;
• omogućavanje bankama da dobiju dodatni kapital iz raznih izvora i u dovoljnim iznosima, a služit će kao rezerva za pokrivanje možebitnih daljnjih gubitaka i vratiti sposobnost bankama da podmire svoje obveze i pokrenu kreditiranje; te
• poboljšanje programa garancije depozita da bi se spriječilo povlačenje depozitnih uloga iz banaka.
S obzirom na nepostojanje međunarodne organizacije, odnosno tijela, koje bi imalo ulogu koordinacije korektivnih mjera na globalnom tržištu, kroz proteklih nekoliko tjedana vlade pojedinih država unilateralno su donosile mjere kojima je zajednički cilj vraćanje povjerenja u domaći financijski sustav. U nastavku dajemo sažeti pregled specifičnih mjera pojedinih europskih država tj. njihovih vlada i nadležnih ministarstava.
2.Specifične mjere
2.1.Republika Italija
Talijanska je vlada, što se tiče garancija bankovnih obveza, nedavno uvela dvije mjere u svrhu stabilizacije kreditnog tržišta i poboljšanja adekvatnosti kapitala talijanskih banaka, pa je 9. listopada 2008., donesena Uredba br. 155, a 13. listopada 2008. Uredba br. 157. Uredba br. 157, između ostalog, ovlašćuje Ministarstvo gospodarstva da jamči, prema tržišnim uvjetima, obveze talijanskih banaka, s rokom dospijeća do 5 godina, nastale nakon što Uredba stupi na snagu.
Talijanska je vlada, što se tiče garancija bankovnih obveza, nedavno uvela dvije mjere u svrhu stabilizacije kreditnog tržišta i poboljšanja adekvatnosti kapitala talijanskih banaka, pa je 9. listopada 2008., donesena Uredba br. 155, a 13. listopada 2008. Uredba br. 157. Uredba br. 157, između ostalog, ovlašćuje Ministarstvo gospodarstva da jamči, prema tržišnim uvjetima, obveze talijanskih banaka, s rokom dospijeća do 5 godina, nastale nakon što Uredba stupi na snagu.
Za garancije depozita, Uredba br. 155 ovlašćuje Ministarstvo gospodarstva da jamči depozite u talijanskim bankama, u roku 36 mjeseci od stupanja na snagu Uredbe. Ova garancija, osim postojeće, garancija depozita uvedene 4. prosinca, 1996., kojom država jamči depozite građana do visine od 103.291,38 eura po štediši. Uredbom br. 155 nije naveden maksimalni iznos do kojeg su depoziti osigurani u navedenom 36-mjesečnom razdoblju.
Glede mjera dokapitalizacije, Uredba br. 155 ovlašćuje Ministarstvo gospodarstva da jamči povećanje kapitala talijanskih banaka, za koje talijanska središnja banka ocijeni da su neadekvatno kapitalizirane. Preduvjeti korištenja ovom mjerom su sljedeći: (1) dokapitalizacija se nije obavila prije 9. listopada 2008. i (2) banka mora usvojiti opsežan plan stabilizacije za razdoblje od idućih 36 mjeseci.
Središnja banka procjenjuje ispunjenje netom navedenih uvjeta, odnosno adekvatnost usvojenog plana.
2.2.Republika Francuska
Vezano uz garancije bankovnih obveza, 16. listopada, 2008., Francuska je usvojila novi zakon u svrhu vraćanja povjerenja u financijski sustav.
Novim zakonom osnovana je nova vrsta društva, s državnom potporom (Société des Activités des Etablissements de Crédit, skraćeno SRAEC). Država drži 34% SRAEC-ovog kapitala, a preostalih 66% je u vlasništvu financijskih institucija. SRAEC će izdati obveznice, zajamčene od strane države, te sredstva dobivena od prodaje.
Za garancije depozita, prema postojećem zakonu, država jamči depozite građana do visine od 70.000 eura po štediši. Ako bude potrebno, francuska vlada spremna je povisiti maksimalni iznos garancije.
Po pitanju mjera dokapitalizacije, Ministarstvo financija koristit će posebno društvo za ulaganje (Société de prises de participations de l’Etat, skraćeno SPPE) u svrhu dokapitalizacije financijskih institucija. Naime, francuska vlada garantirat će vrijednosne papire izdane od strane SPPE-a, a SPPE će kupiti vrijednosne papire, izdane od financijskih institucija.
Francuska je vlada, 20. listopada 2008., najavila da će šest najvećih francuskih banaka (BNP Paribas, Société Générale, Crédit Agricole, Crédit Mutuel, Caisses d’Epargne i Banques Populaires) dobiti ukupno 10,5 milijardi od SPPE-a, u zamjenu za izdavanje vladi vrijednosnih papira s karakteristikama podređenog duga (engl. subordinated debt securities) bez glasačkih prava.
2.3.Savezna Republika Njemačka
Kad se radi o garanciji bankovnih obveza, njemački parlament, 17. listopada 2008., je donio novi zakon stabilizacije financijskog tržišta (Finanzmarktstabilisierungsgesetz) kojim je predviđen paket mjera koje obuhvaćaju osnivanje stabilizacijskog fonda (Finanzmarktstabiliserungsfond, skraćeno SoFFin), preko kojeg će država jamčiti obveznice s rokom dospijeća od 36 mjeseci, izdane od strane financijskih institucija nakon 17. listopada 2008., a prije 31. prosinca 2009.
Program, međutim, ne daje bankama 100%-tno jamstvo, nego omogućuje korištenje programa od slučaja do slučaja.
Po pitanju mjera dokapitalizacije, u Njemačkoj je najavljeno osnivanje posebnog fonda, sa 70,0 milijardi eura, čija će se sredstva koristiti za dokapitalizaciju banaka u obliku redovitih ili povlaštenih dionica, s tim da će država nametnuti dodatne uvjete financijskim institucijama koje se budu koristile programom.
Vezano uz pomoć određenim bankama, BayernLB: 21. listopada 2008. Bayern LB je zatražila od SoFFin-a sredstva za dokapitalizaciju u iznosu od 5,4 milijardi eura. Osim toga, vlasnici BayernLB-a (Bavarska i Udruga bavarskih štedionica), najavili su da će uložiti ukupno 1 milijardu eura.
WestLB: 22. listopada) 2008., WestLB je najavila vjerojatno korištenje sredstava iz SoFFin-a, kojima će tražiti garanciju WestLB-evih obveznica za 2008. i 2009.
Commerzbank: 3. studenoga 2008., Commerzbank je objavila da je zaključila ugovor sa SoFFin-om, prema kojemu će SoFFin uložiti 8,2 milijardi eura u kapital banke.
2.4.Ujedinjeno kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske
Po pitanju garancije bankovnih obveza, vlada Velike Britanije najavila je 8. listopada, 2008., da će za određenu naknadu, vlada jamčiti novoizdane, kratkoročne obveznice (izdane do 16. travnja, 2009.), čija će se sredstva koristiti za refinanciranje obveza koje dospijevaju. Ukupan iznos kojeg će jamčiti britanska vlada procjenjuje se na 250 milijardi GBP1.
Glede garancije depozita, Vlada Velike Britanije povisila je maksimalni iznos do kojeg jamči štedne uloge s postojećih 35.000 GBP na 50.000 GBP po štediši. Također će biti zajamčeni štedni ulozi u britanskim podružnicama islandskih banaka (Icesave i Heritable), koje je nacionalizirala islandska država.
Vezano uz pomoć određenim bankama, Bradford & Bingley plc nacionaliziran je 29. rujna 2008.
RBS: 13. listopada, 2008., RBS je najavio da će država jamčiti izdanje redovitih dionica u iznosu od 15 milijardi GBP, te otkupiti povlaštene dionice u iznosu od 5 milijardi GBP.
HBOS i Lloyds TBS: Država će, također, jamčiti HBOS-ovo izdanje redovnih dionica u iznosu od 8,5 milijardi GBP i otkupiti povlaštene dionice u iznosu od 3 milijarde GBP. Nadalje, država će jamčiti Lloyds TBS-ovo izdanje redovitih dionica u iznosu od 4,5 milijardi GBP, te otkupiti povlaštene dionice u iznosu od 1 milijarde GBP. Ove dvije banke trenutno su u procesu spajanja.
3.ZaključnoIz priloženog je jasno vidljivo koje su specifičnosti, u rješavanju krize najznačajnije države članice EU, ali zajedničko im je i to da su mjere usmjerene najviše na garancije bankovnih obveza, garancije depozita i mjere dokapitalizacije, što je, u stvari, kanal za dotok svježeg novca u bankovni sustav.
1 Kratica se odnosi na Great Britain Pound što prevodimo kao britanska funta.
