Zakonodavstvo
Sudska praksa
Alati
Stručni članci
×
14.01.2009.
Državni proračun Republike Hrvatske
za 2009. godinu
Hrvatski je sabor na svojoj sjednici od 15. prosinca 2008. godine donio Državni proračun Republike Hrvatske za 2009. godinu (Nar. nov., br. 149/08). Proračunom za 2009. godinu planirani su ukupni prihodi u iznosu od 124,6 milijardi kuna, a ukupni rashodi u iznosu oko 127,0 milijardi kuna. Valja napomenuti da je proračun za 2009. godinu donesen u iznimno teškim makroekonomskim uvjetima, koji se prije svega odnose na financijsku krizu nastalu zbog sloma tržišta sekundarnih hipotekarnih kredita u SAD-u i velikih gubitaka nekih od najvećih svjetskih financijskih institucija. Kriza se proširila kako na Europu tako i na Hrvatsku, pa su se posljedice spomenutih globalnih previranja ponajprije očitovale u negativnim kretanjima na domaćem tržištu kapitala. Zahvaljujući pravodobnim mjerama Vlade Republike Hrvatske, u proteklom razdoblju, stabilnom hrvatskom bankovnom sustavu, kao i poduzimanju odgovarajućih mjera, koje uključuju odluku Vlade o povećanju iznosa osiguranih štednih uloga na 400.000,00 kuna, stvaranje Stabilizacijskog fonda od strane nebankovnih financijskih institucija, te mjere Hrvatske narodne banke usmjerene na osiguranje likvidnosti, Hrvatsku je kriza zatekla vrlo dobro pripremljenu. Usprkos smanjenju proračunske potrošnje u 2009. godini, Državnim proračunom za 2009. godinu, uz jasne strateške prioritete i dobro osmišljene programe, osigurava se kontinuitet u provođenju strateških ciljeva Vlade Republike Hrvatske usmjerenih na izgradnju Republike Hrvatske kao zemlje gospodarskog razvoja i napretka, ujednačenog regionalnog razvoja, konkurentne snage, znanja, socijalne pravednosti i zemlje Europske unije.
Makroekonomske projekcije za 2009. godinu
U 2008. godini hrvatsko je gospodarstvo djelovalo u iznimno nepovoljnim vanjskim makroekonomskim uvjetima. Od kraja 2007. godine bili su prisutni snažni cjenovni pritisci vezani, prije svega, uz rast cijena sirove nafte te prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu, dok je financijska kriza, kroz smanjenu likvidnost, rast kamatnih stopa, promjene percepcije rizika financijskih investitora, naglašeni pesimizam u sferi ekonomskih očekivanja, dovela do pada globalne potražnje i ekonomske aktivnosti.
U 2008. godini hrvatsko je gospodarstvo djelovalo u iznimno nepovoljnim vanjskim makroekonomskim uvjetima. Od kraja 2007. godine bili su prisutni snažni cjenovni pritisci vezani, prije svega, uz rast cijena sirove nafte te prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu, dok je financijska kriza, kroz smanjenu likvidnost, rast kamatnih stopa, promjene percepcije rizika financijskih investitora, naglašeni pesimizam u sferi ekonomskih očekivanja, dovela do pada globalne potražnje i ekonomske aktivnosti.
Osnovno obilježje hrvatske ekonomske politike u 2008. godini bilo je istodobno djelovanje fiskalne i monetarne politike s ciljem sprječavanja negativnih vanjskih utjecaja odnosno očuvanja makroekonomske stabilnosti.
Glavno obilježje fiskalne politike bilo je smanjivanje deficita opće države s 5,5% BDP-a u 2003. godini na 0,88% BDP-a u 2009. godini. Time su stvoreni čvrsti temelji otpornosti sustava javnih financija na nepovoljne uvjete u okruženju. Smanjivanjem fiskalnog deficita, a time i smanjenom potrebom zaduživanja, država je djelovala u smjeru otvaranja dodatnog prostora privatnom sektoru u poticanju gospodarskog rasta.
U 2009. godini, radi nepovoljnih makroekonomskih uvjeta, očekuje se usporavanje gospodarskog rasta i usporavanje realnog rasta bruto domaćeg proizvoda Republike Hrvatske na 2,0%. U razdoblju koje slijedi, očekuje se stabilizacija financijskih kretanja i oporavka globalne ekonomske aktivnosti zahvaljujući rastu osobne i investicijske potrošnje i pozitivnom utjecaju neto izvoza. U sljedećim se godinama predviđa ubrzanje rasta uvoza roba i usluga, ali uz znatno umjerenije stope nego dosadašnjih godina, te ubrzanje rasta izvoza roba i usluga, u skladu s predviđenim oporavkom gospodarske aktivnosti u zemljama koje čine glavninu potražnje za hrvatskim izvoznim proizvodima.
Uzimajući u obzir predviđeno pogoršanje vanjskih uvjeta financiranja te usporavanje gospodarskog rasta u zemlji, u 2009. očekuje se značajno usporavanje rasta hrvatskog bruto inozemnog duga.
Nakon razdoblja pojačane inflacije u dijelu 2008. godine, zbog slabljenja inflatornih pritisaka u 2009. godini doći će do smanjenja inflacije na oko 3,5%. U sljedećim godinama, uz pretpostavku izostanka novih vanjskih šokova te oporavka globalnog financijskog sustava, očekuje se daljnje smanjenje stope inflacije.
Prihodi i rashodi Državnog proračuna u 2009. godini
U Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2009. godinu planirani su prihodi i rashodi kako slijedi:
Na temelju ukupno planiranih prihoda i rashoda, Državni proračun će u 2009. ostvariti manjak od 2,4 milijarde kuna. Razlog neuravnoteženosti je provođenje zdravstvene reforme kojom se omogućuje poboljšanje kvalitete i dostupnost zdravstvenih usluga svim kategorijama stanovništva, te nastavak provođenja kolektivnih ugovora i rasta osnovice za obračun plaća zaposlenika u državnim i javnim službama od 6%.
Prihodi
Plan prihoda za 2009. godinu izrađen je na temelju očekivanog ostvarenja prihoda za 2008. godinu i prema procijenjenoj dinamici kretanja osnovnih makroekonomskih pokazatelja za izradu proračuna.
Prihodi za 2009. godinu planirani su u iznosu od 124,6 milijardi kuna, a čine ih prihodi poslovanja u iznosu od 124,2 milijardi kuna i prihodi od prodaje nefinancijske imovine u iznosu od 394,5 milijuna kuna.
U odnosu na 2008. godinu, prihodi rastu za 5,3% i veći su za 6,2 milijarde kuna. Posebno treba napomenuti da je u planirane prihode državnog proračuna uključen efekt provođenja zdravstvene reforme.
U strukturi planiranih prihoda za 2009. godinu najveći dio prihoda odnosi se na porezne prihode na koje otpada 56,1% ukupnih prihoda i koji su planirani u iznosu od 69,9 milijardi kuna i rastu 3,4% u odnosu na 2008. godinu.
Porez i prirez na dohodak
Porez na dohodakplaniran je u iznosu od 1.694,7 milijuna kuna za 2009 godinu, što u odnosu na prethodnu godinu predstavlja smanjenje za 179,1 milijuna kuna i pad od 9,6%. Prihod od poreza na dohodak planiran je na temelju očekivanog kretanja rasta nominalnih bruto plaća i ukupne zaposlenosti, uzimajući u obzir cjelogodišnji efekt uvođenja povećanog osnovnog osobnog odbitka, koji je tijekom 2008. godine imao utjecaj samo na drugu polovicu godine. Također, cjelogodišnji efekt imat će i izvršena dodatna raspodjela poreza na dohodak jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Porez na dobit
Uzimajući u obzir poslovanje poduzeća i banaka tijekom 2008. godine, u 2009. godini porez na dobit planiran je u iznosu od 10.384,9 milijuna kuna i s povećanjem od 3,6% u odnosu na 2008. godinu.
Porez na imovinu
Prihodi od poreza na imovinu planirani su u iznosu od 643,1 milijuna kuna, što predstavlja povećanje od 3,5%. Prihodi od poreza na imovinu planirani su sukladno rastu gospodarske aktivnosti i očekivanim kretanjima obujma prometa i vrijednosti nekretnina.
Porezi na robe i usluge
Ova skupina prihoda predstavlja najznačajniji prihod državnog proračuna, s udjelom od 44,3% u ukupnim prihodima.
Porez na dodanu vrijednost
Prema planu za 2009. godinu, prihodi od poreza na dodanu vrijednostiznosit će 44.437,7 milijuna kuna, što u odnosu na 2008. godinu predstavlja povećanje od 3,9%. Plan se temelji na makroekonomskim pretpostavkama za 2009. godinu.
Porez na promet
Porez na prometu 2009. godini povećan je za 5,1% i planiran je u iznosu od 185,2 milijuna kuna, a na temelju prosječnih kretanja prihoda od tog poreza u proteklih nekoliko godina.
Trošarine
Prihodi od trošarina planirani su u iznosu od 9.415,8 milijuna kuna, što u odnosu na 2008. godinu predstavlja povećanje od 2,0%. Pri planiranju posebnih poreza uzet je u obzir gospodarski rast te dosadašnje specifičnosti kretanja u pojedinim vrstama posebnih poreza.
U strukturi tih prihoda, najznačajniji su prihodi od trošarina na naftne derivate te trošarine na automobile i duhanske prerađevine, kavu i luksuzne proizvode.
Porez i naknade od igara na sreću i zabavnih igara
Porezi i naknade od igara na sreću i zabavnih igara planirani su u iznosu od 641,5 milijuna kuna. Taj je iznos za 10,3% viši od plana za 2008. godinu. Prihod od poreza i naknada od igara na sreću i zabavu za 2009. godinu planiran je na temelju kretanja gospodarskog rasta u promatranoj godini, uzimajući u obzir i trend prisutan u prikupljanju tih prihoda tijekom proteklih godina.
Ostali porezi na robu i usluge
Od ostalih poreza na robu i usluge u 2009. godini planira se prihod od 581,6 milijuna kuna ili 6,4% više od plana za 2008. godinu.
Porezi na međunarodnu trgovinu i transakcije
U 2009. godini očekuje se 1.946,2 milijuna kuna prihoda od carina, što predstavlja rast od 7,0% u odnosu na plan 2008. godine. Prihodi su planirani na temelju ostvarenja u proteklih nekoliko godina, ali i očekivanja međunarodne razmjene Republike Hrvatske u nadolazećem razdoblju, kao i usklađivanja naših propisa s pravnom stečevinom EU po pitanju carina.
Prihodi od socijalnih doprinosa
Prihodi od doprinosa za 2009. godinu planirani su ukupno ispod očekivanog rasta bruto plaća i broja zaposlenih. Planirano je 43.032,8 milijuna kuna prihoda od socijalnih doprinosa, što predstavlja porast od 4,0% u odnosu na plan za 2008. godinu. Doprinosi za zdravstveno osiguranje iznose 19.744,3 milijuna kuna (rast 4,5%), doprinosi za mirovinsko osiguranje iznose 21.275,0 milijuna kuna (rast 3,5%) i doprinosi za zapošljavanje iznose 2,013,5 milijuna kuna (rast 4,9%).
Prihodi od pomoći
Za 2009. godinu planirano je 1.123,2 milijuna kuna prihoda od pomoći iz inozemstva i unutar opće države. Najveći dio, u iznosu od 1.007,7 milijuna kuna odnosi se na pomoći za razne projekte od međunarodnih organizacija (Europske unije).
Prihodi od administrativnih pristojbi i prihodi po posebnim propisima
Prihodi po osnovi administrativnih taksi planirani su u iznosu od 675,2 milijuna kuna. Plan se temelji na očekivanim gospodarskim aktivnostima, a u skladu s kretanjima proteklih godina.
Prihodi po posebnim propisima planirani su za 2009. godinu u iznosu od 3.517,6 milijuna kuna, što je rast od 62,8% u odnosu na 2008. godinu. Povećanje tih prihoda rezultat je reforme zdravstva i prihoda od participacije u zdravstvu, od povećanja dodatnog zdravstvenog osiguranja te prihoda od obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti.
Ostali prihodi
Ostali prihodi državnog proračuna planirani su za 2009. godinu u iznosu od 572,2 milijuna kuna i s rastom od 5,5% u odnosu na plan za 2008. godinu. Čine ih prihodi ostvareni od vlastite djelatnosti proračunskih korisnika na tržištu, naplaćenih kazni i primljenih donacija.
Rashodi
U cilju smanjenja negativnih makroekonomskih kretanja, Vlada Republike Hrvatske pokrenula je već u 2008. godini mehanizme racionalizacije državne potrošnje. U Državnom proračunu za 2009. godinu vodilo se, stoga, računa o smanjenju rashoda predviđenih u projektima čije se razdoblje izvođenja može produljiti, te se time ne prestaje s aktivnostima, već se one usporavaju, ne ugrožavajući ciljeve programa i strateške prioritete proračuna.
Državnim proračunom za 2009. godinu, unatoč smanjenju potrošnje, osiguran je razvojni kontinuitet, zadovoljavanje potreba stanovništva, razvoj poduzetničkog okružja, ravnomjeran regionalni razvoj, poticanje znanja i izvrsnosti, investicije u infrastrukturu, informatizaciju društva te u poljoprivredu i ruralni razvoj.
Ukupni rashodi Državnog proračuna za 2009. godinu iznose 127,0 milijardi kuna, a čine ih rashodi poslovanja u iznosu od 123,4 milijarde kuna i rashodi za nabavu nefinancijske imovine u iznosu od 3,6 milijardi kuna.
Ukupni planirani rashodi veći su za 6,0 milijardi kuna od planiranih rashoda u 2008. godini. Osnovni je razlog osiguranje proračunskih sredstava za provođenja strateških ciljeva Vlade Republike Hrvatske, a posebno provođenje reforme zdravstva i ostalih započetih reformi u 2008. godini.
Rashodi poslovanja
Rashodi poslovanja u 2009. iznose 123.396,9 milijuna kuna, što predstavlja rast od 5,2% u odnosu na planirana sredstva u 2008. godini. U odnosu na 2008. godinu osigurano je povećanje od 6,1 milijardu kuna.
Od ukupnih rashoda poslovanja najveći dio osiguranih sredstava odnosi se na sljedeće:
- na naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade ili 52,4%
- na rashode za zaposlene ili 19,0%
- na materijalne rashode ili 8,0%.
Rashodi za zaposlene
Rashodi za zaposlene u 2009. planirani su u iznosu od 23.472,6 milijuna kuna, što je povećanje od 8,2% u odnosu na plan 2008. Povećanje za 1.777,3 milijuna kuna rezultat je poštovanja:
- prava utvrđenih sporazumima o osnovici za plaće u državnim i javnim službama iz 2006. godine, kojima je dogovoreno povećanje osnovice za obračun plaća za 6% godišnje za 2009. godinu;
- Sporazuma o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti kojim se utvrđuje povećanje osnovne plaće dodacima za povećanje obujma i složenosti posla od 2,1%, odnosno od 1. srpnja 2009. godine 2,2% te
- kolektivnih ugovora za službenike i namještenike u državnim i javnim službama kojima su utvrđena ta i druga materijalna prava.
Materijalni rashodi
Materijalni rashodi planirani su u visini od 9.819,8 milijuna kuna ili s 5,7% rasta u odnosu na 2008. godinu. Iako su materijalni rashodi kod proračunskih korisnika smanjeni ili su planirani na razini iz 2008. godine, povećanje od 528,4 milijuna kuna odnosi se na sljedeće:
- na programe vezane uz osiguranje nacionalne sigurnosti i osiguranje zdravstvene zaštite (Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo obrane, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi);
- na aktivnosti i projekte koji se financiraju iz predpristupnih programa pomoći EU te aktivnosti i projekte vezane uz proces pridruživanja EU, koji se najviše koriste za jačanje administrativnog kapaciteta i čime se povećavaju materijalni rashodi (Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvitka, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva).
Posebno treba napomenuti i novi projekt pokrenut i uspješno završen u 2008. godini – uvođenje osobnog identifikacijskog broja (OIB). OIB će omogućiti povezivanje i razmjenu podataka između službenih evidencija te bolji pregled nad imovinom građana i pravnih osoba, priljevom i tijekom novca.
Od početka siječnja 2009. bit će umreženo pet ključnih institucija - Porezna uprava, MUP, Središnji državni ured za upravu, sudski registri trgovačkih sudova i Državni zavod za statistiku. Tijekom 2009. bit će umrežena i Središnja depozitarna agencija te na kraju gruntovnica i katastar.
Financijski rashodi
U odnosu na planirana sredstva za 2008. godine, financijski rashodi za 2009. smanjeni su za 271,6 milijuna kuna i iznose 5.255,8 milijuna kuna. Najveće smanjenje proizlazi iz smanjenja kamata za izdane vrijednosne papire (5,9%) i smanjenja ostalih financijskih rashoda za 7,9%.
Subvencije
Rashodi za subvencije iznose 6.895,4 milijuna kuna i u odnosu na 2008. smanjeni su za 6,7% ili za 496,5 milijuna kuna. U okviru ove skupine rashoda najveća sredstva planirana su za: subvencije za poljoprivredu i ribarstvo, poticanje proizvodnje, razvoj malog i srednjeg poduzetništva u turizmu, poticanje željezničkog, zračnog i obalnog prometa, razvoj otoka i priobalja, poticanje izvoza i drugo.
Pomoći
Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države planirane su u iznosu od 5.947,1 milijun kuna i na razini su planiranih sredstava u 2008. godini. Najveća sredstva planirana su za financiranje decentraliziranih funkcija – 1,6 milijardi kuna, naknadu u cijeni goriva – 3,2 milijarde kuna te za razvoj, obnovu i pomoći područjima od posebne državne skrbi, poticanja poduzetničke infrastrukture, za razvoj vodoopskrbnih sustava i navodnjavanje te regionalne razvojne projekte.
Naknade građanima i kućanstvima
Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade u iznosu od 64.639,8 milijuna kuna čine najveću stavku u rashodima poslovanja. U odnosu na 2008. rastu za 8,1% ili za 4.862,9 milijuna kuna.
Najveća sredstva osigurana su za sljedeće:
- za mirovine, u iznosu od 34.099,6 milijuna kuna
- za dječji doplatak, u iznosu od 1.900,2 milijuna kuna
- za rodiljne naknade, u iznosu od 2.018,0 milijuna kuna.
Osim mirovina, spomenuta skupina rashoda obuhvaća i naknade utvrđene propisima o zdravstvenom i socijalnom osiguranju te ostale vrste naknada koje građani i kućanstva dobivaju iz proračuna neovisno o sustavima osiguranja.
Treba istaknuti da je povećanje na stavkama naknada građanima i kućanstvima u odnosu na 2008. godinu rezultat provedbe reforme zdravstvenog sustava, pa je u Državnom proračunu za 2009. godinu, za programe u zdravstvu osigurano 21,6 milijardi kuna.
Ostali rashodi poslovanja
Ostali rashodi planirani su u 2009. u iznosu od 7.366,4 milijuna kuna, što je za 2,6% ili 196,3 milijuna kuna manje u odnosu na 2008. godini.
Tekuće i kapitalne donacije u iznosu od 2.901,7 milijuna kuna najvećim se dijelom odnose na osigurana sredstva za vjerske zajednice, političke stranke, Svetu stolicu, turističku promidžbu, poboljšanje studentskog standarda, znanstveno-istraživačku djelatnost, nacionalne manjine, programe u poljoprivredi, za izgradnju, održavanje i opremanje ustanova kulture itd.).
Kapitalne pomoći planirane su u iznosu od 3.571,4 milijuna kuna i u odnosu na 2008. smanjene su za 225,0 milijuna kuna. Sredstva su osigurana za razvoj željezničkog prometa, izgradnju vodoopskrbnog sustava, potpore u industriji, obnovu putničke flote, razvoj putničke flote itd.
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine u 2009. godini planirani su u iznosu od 3.594,3 milijuna kuna, što je manje za 6,4% u odnosu na 2008. godinu. Sredstva su osigurana ponajprije za objekte u socijalnoj skrbi, obrazovanju, pravosuđu, područjima posebne državne skrbi, zbrinjavanju povratnika i dr.
Kapitalne investicije u izgradnju i dodatna ulaganja u znanosti i školstvu, zdravstvu, pravosuđu, graničnim prijelazima i dr., nužno se u 2009. usporavaju, zbog čega rashodi za nabavu nefinancijske imovine iznose 3,6 milijardi kuna, što je za 205,8 milijuna kuna manje od plana iz 2008. Razina izdvajanja od 3,6 milijardi kuna ipak nije beznačajna i jamči razinu potrebnu za održivi razvoj.
Račun financiranja
U Računu financiranja planiran je manjak Državnog proračuna u iznosu od 2. 355,0 milijuna kuna. Isti iznos nedostatnih prihoda financirat će se razlikom ukupnih primitaka od financijske imovine i zaduživanja te ukupnih izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova.
Razlikom između ukupnih primitaka od financijske imovine i zaduživanja i ukupnih izdataka za financijsku imovinu i otplate u iznosu od 2,4 milijarde kuna financirat će se ukupni manjak Državnog proračuna za 2009. godinu.
U strukturi primitaka od financijske imovine i zaduživanja najveći dio, u iznosu od 10,3 milijarde kuna ili 78,5%, čine primici od prodaje vrijednosnih papira odnosno primici od zaduživanja tuzemnim obveznicama, u iznosu od 4,8 milijardi kuna i zaduživanja inozemnim obveznicama u iznosu od 5,5 milijardi kuna. Primici po osnovi zaduživanja inozemnim i tuzemnim zajmovima planirani su u iznosu od 2,4 milijarde kuna. Preostali dio ukupnih primitaka od financijske imovine i zaduživanja, u iznosu od 419,2 milijuna kuna odnosi se na povrate glavnica danih zajmova.
U strukturi izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova najveći dio (5,2 milijardi kuna ili 48,3%), imaju izdaci za otplatu glavnice za izdane vrijednosne papire u tuzemstvu i inozemstvu. Najveći dio ukupnih izdataka za otplatu glavnice za izdane obveznice odnosi se na obveznice izdane u inozemstvu, i to 94,7%. Sljedeća po veličini stavka odnosi se na izdatke za otplatu glavnice primljenih zajmova, koji su planirani u iznosu od 4,6 milijardi kuna. U strukturi ukupnih izdataka za otplatu glavnice primljenih zajmova najveći su izdaci za otplate glavnice primljenih zajmova u tuzemstvu, čiji udjel u ukupnim otplatama glavnice primljenih zajmova iznosi 54,1%. Ostali planirani izdaci odnose se na izdatke za dane zajmove, u iznosu od 625,1 milijun kuna i izdatke za dionice i udjele u glavnici u iznosu od 378,1 milijun kuna.
6.01. DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE