Zakon o Državnom inspektoratu

DIO PRVI
UVODNE ODREDBE

Predmet i svrha Zakona

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje ustrojstvo Državnog inspektorata, upravljanje, uvjeti za obavljanje inspekcijskih poslova iz djelokruga Državnog inspektorata, dužnosti i ovlasti inspektora u svrhu zaštite javnog interesa i javnozdravstvenog interesa u provedbi propisa te prekršajna odgovornost.

(2) Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

Ustrojstvo i sjedište Državnog inspektorata

Članak 2.

(1) Državni inspektorat je državna upravna organizacija.

(2) Sjedište Državnog inspektorata je u Zagrebu.

DIO DRUGI
DJELOKRUG, UPRAVLJANJE I UNUTARNJE USTROJSTVO TE UVJETI ZA OBAVLJANJE INSPEKCIJSKIH POSLOVA

POGLAVLJE I.
DJELOKRUG DRŽAVNOG INSPEKTORATA

Djelokrug Državnog inspektorata

Članak 3.

(1) Državni inspektorat obavlja inspekcijske poslove u području:

– trgovine, usluga, zaštite potrošača, sigurnosti neprehrambenih proizvoda

– hrane, uključujući i genetski modificiranu hranu (u daljnjem tekstu: GM hrana), genetski modificirane organizme (u daljnjem tekstu: GMO), sprečavanja i suzbijanja zaraznih bolesti, proizvodnje i stavljanja na tržište predmeta opće uporabe, stavljanja na tržište i uporabe biocidnih proizvoda, zaštite od buke i zaštite od neionizirajućeg zračenja, ograničavanja uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, proizvodnje, stavljanja na tržište i uporabe opasnih kemikalija te gospodarenja otrovnim kemikalijama

– veterinarstva i sigurnosti hrane, što uključuje službene kontrole iz područja zdravlja životinja, uključujući reprodukciju, držanje, uzgoj, označavanje te premještanje životinja, zatim dobrobiti životinja, označavanja i prometa proizvoda životinjskog podrijetla, označavanja hrane i hrane za životinje, veterinarsko-medicinskih proizvoda, nusproizvoda životinjskog podrijetla i veterinarske zaštite okoliša

– poljoprivrede, lovstva, šumarstva, biljnog zdravstva, sredstava za zaštitu bilja, održive uporabe pesticida i ostataka pesticida

– sjemena i sadnog materijala poljoprivrednog bilja, šumskog reprodukcijskog materijala, sprječavanja unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanja njima

– ugostiteljske djelatnosti, pružanja ugostiteljskih usluga, pružanja usluga u turizmu, boravišne odnosno turističke pristojbe

– rudarstva, naftnog rudarstva, elektroenergetike, opreme pod tlakom, toplinarstva i plinarstva

– rada i zaštite na radu

– građenja, provedbe stručnog nadzora građenja, održavanja i uporabe građevina

– zaštite okoliša, gospodarenja otpadom, zaštite zraka, klimatskih promjena, zaštite ozonskog sloja, zaštite od svjetlosnog onečišćenja, zaštite prirode, vodnoga gospodarstva i vode za ljudsku potrošnju.

(2) Državni inspektorat obavlja inspekcijske poslove i u drugim upravnim područjima kada je to određeno posebnim zakonom.

(3) Glavni državni inspektor i ministar nadležan za obranu, glavni državni inspektor i ministar nadležan za unutarnje poslove odnosno glavni državni inspektor i ministar nadležan za pravosuđe uređuju sporazumom poslove nadzora iz stavka 1. ovoga članka koje će obavljati Državni inspektorat za potrebe ministarstva nadležnog za obranu, ministarstva nadležnog za unutarnje poslove odnosno ministarstva nadležnog za pravosuđe.

Inspekcije Državnog inspektorata

Članak 4.

Inspekcijske poslove iz djelokruga Državnog inspektorata, sukladno odredbama ovoga Zakona, obavljaju tržišna inspekcija, sanitarna inspekcija, veterinarska inspekcija, poljoprivredna inspekcija, lovna inspekcija, šumarska inspekcija, fitosanitarna inspekcija, turistička inspekcija, rudarska inspekcija, inspekcija opreme pod tlakom, elektroenergetska inspekcija, inspekcija rada, građevinska inspekcija, inspekcija zaštite okoliša, inspekcija zaštite prirode i vodopravna inspekcija.

Djelokrug tržišne inspekcije

Članak 5.

(1) Inspekcijske poslove u području trgovine, usluga, zaštite potrošača i sigurnosti neprehrambenih proizvoda, ako posebnim ili ovim Zakonom nije drugačije propisano, obavlja tržišna inspekcija.

(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora i provedbe zakona i drugih propisa te propisa Europske unije kojima se uređuje:

– obavljanje trgovine

– obavljanje usluga

– zabrana i sprječavanje neregistriranog obavljanja trgovine i usluga

– posredovanje u prometu nekretninama

– zaštita ekonomskih interesa potrošača pri kupnji proizvoda i usluga, kao i pri drugim oblicima stjecanja proizvoda i usluga

– opći sigurnosni zahtjevi za proizvode

– tehnički zahtjevi za proizvode, granične vrijednosti i/ili značajke kvalitete proizvoda, načine utvrđivanja i praćenja kvalitete proizvoda, postupci ocjenjivanja sukladnosti s propisanim zahtjevima, dokumenti o sukladnosti, isprave koje moraju imati proizvodi, označivanje, obilježavanje i oglašavanje proizvoda

– zahtjevi u vezi s proizvodnjom, stavljanjem na tržište ili na raspolaganje na tržištu građevnih proizvoda

– homologacija vozila i dijelova vozila

– zahtjevi energetske učinkovitosti i zahtjevi za ekodizajn proizvoda povezanih s energijom

– prodaja javnih usluga potrošačima te opći uvjeti pružanja javnih usluga

– svojstva proizvoda u sustavu izvora svjetlosti i rasvjetljavanja i/ili druge značajke kakvoće takvih proizvoda

– obavljanje i drugih inspekcijskih poslova sukladno posebnom zakonu.

Djelokrug sanitarne inspekcije

Članak 6.

(1) Inspekcijske poslove, odnosno službene kontrole u području zaštite zdravlja ljudi, sigurnosti hrane, GMO-a, predmeta opće uporabe, duhanskih i srodnih proizvoda, elektroničkih cigareta i spremnika za ponovno punjenje, kemikalija i biocidnih proizvoda, gospodarenja otrovnim kemikalijama sadržanim u Konvenciji o zabrani razvijanja, proizvodnje, gomilanja i korištenja kemijskog oružja i o njegovu uništenju, prekursora eksploziva, vode za ljudsku potrošnju, buke te neionizirajućeg zračenja obavljaju sanitarna inspekcija i granična sanitarna inspekcija.

(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora, odnosno službenih kontrola sa svrhom zaštite javnozdravstvenog interesa, te radi provedbe zakona i drugih propisa, kao i propisa Europske unije kojima se uređuju:

– sigurnost i higijena hrane u svim fazama proizvodnje, prerade, uvoza i stavljanja na tržište hrane, uključujući provođenje monitoringa ostataka pesticida i genetski modificirane hrane

– ograničena uporaba GMO-a

– mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti te nadzor nad osobama, njihovim stvarima i prijevoznim sredstvima u prometu preko državne granice, a radi zaštite zdravlja ljudi od unošenja i širenja zaraznih bolesti

– proizvodnja i stavljanje na tržište predmeta opće uporabe

– ograničavanje uporabe, promet i stavljanje na tržište duhanskih i srodnih proizvoda te elektroničkih cigareta i spremnika za ponovno punjenje

– proizvodnja, stavljanje na tržište i korištenje opasnih kemikalija

– proizvodnja, stavljanje na tržište i uporaba biocidnih proizvoda i tretiranih proizvoda

– nadzor nad uvozom, proizvodnjom, stavljanjem na tržište i/ili uporabom otrovnih kemikalija sadržanim u Konvenciji o zabrani razvijanja, proizvodnje, gomilanja i korištenja kemijskog oružja i o njegovu uništenju i njihovih prekursora, nepopisanih prekidnih organskih kemikalija, uključujući i nadzor njihove kakvoće

– stavljanje na tržište i uporaba prekursora eksploziva

– zdravstvena ispravnost vode namijenjene za ljudsku potrošnju

– nadzor nad bazenskim i kupališnim vodama

– zaštita od buke

– zaštita od neionizirajućeg zračenja

– stavljanje na tržište potrošačkih proizvoda za koje se sumnja da sadrže droge

– obavljanje i drugih inspekcijskih poslova sukladno posebnom zakonu.

(3) Nadzor sanitarnog inspektora u području gospodarenja otrovnim kemikalijama sadržanim u Konvenciji o zabrani razvijanja, proizvodnje, gomilanja i korištenja kemijskog oružja i o njegovu uništenju obuhvaća provjeru podataka koje korisnik dostavlja tijelu državne uprave nadležnom za gospodarstvo, a odnosi se na točnost svih podataka, evidencija i dokumentacije korisnika i krajnjeg korisnika, provjeru podataka o provođenju mjera za sprječavanje zlouporabe otrovnih kemikalija i njihovih prekursora, podataka o dozvoljenim i stvarnim količinama uvezenih i izvezenih otrovnih kemikalija sadržanim u Konvenciji o zabrani razvijanja, proizvodnje, gomilanja i korištenja kemijskog oružja i o njegovu uništenju i njihovih prekursora te njihovu skladištenju i potrošnji odnosno prometu.

(4) Sanitarni inspektori osim poslova iz stavka 2. ovoga članka na razini središnjeg ureda:

– provode nadzor velikih industrijskih objekata za proizvodnju hrane i predmeta i materijala u dodiru s hranom u svrhu izdavanja potvrda o izvoznoj notifikaciji subjekta i pripadajućih objekata

– provode službeno certificiranje u svrhu izvoza hrane i predmeta i materijala u dodiru s hranom.

(5) U postupku izdavanja lokacijske dozvole, posebnih uvjeta, potvrde glavnog projekta, građevinske dozvole ili uporabne dozvole, prema zakonu kojim se uređuju navedena područja, sanitarni inspektor sudjeluje samo ako je tako određeno posebnim propisom iz nadležnosti sanitarne inspekcije.

(6) Inspekcijski poslovi iz stavka 2. ovoga članka obavljaju se nad građevinama, postrojenjima, prostorom, prostorijama, uređajima, postupcima i procesima, dokumentacijom i opremom u kojima se obavljaju djelatnosti na području: prerađivačke industrije, energetike, opskrbe vodom, gospodarenja otpadom, korištenja kemikalija, građevinarstva, trgovine, prijevoza i skladištenja, pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, informacija i komunikacija, odgoja i obrazovanja, zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, laboratorijske djelatnosti, sporta, zabave i rekreacije, prometa te druge relevantne djelatnosti, kao i na ostalim javnim mjestima; nad osobama, sirovinama i proizvodima koji se proizvode, sudjeluju i/ili koriste u sklopu navedenih djelatnosti, kao i nad tijelima jedinice područne (regionalne) samouprave te fizičkim osobama koje ugrožavaju javnozdravstveni interes.

(7) Granična sanitarna inspekcija u svrhu provedbe poslova iz stavka 2. podstavaka 1. do 8. ovoga članka obavlja zdravstveno-sanitarni nadzor na graničnim prijelazima i carinskim mjestima.

(8) Javnozdravstveni interes u smislu ovoga članka ostvaruje se provedbom mjera i postupaka koji su usmjereni na zaštitu zdravlja populacije određenoga područja ili cijele države.

(9) Državni inspektorat u području inspekcijskog nadzora sanitarne inspekcije nad predmetima opće uporabe, kemikalijama i biocidima, u skladu s propisima koji uređuju navedena područja, osigurava obavljanje procesa upravljanja dijelom podataka službenih kontrola u kontekstu njihova harmoniziranog prikupljanja te ih dostavlja ministarstvu nadležnom za zdravstvo u svrhu izvješćivanja Europske komisije.

(10) Granične prijelaze i carinska mjesta iz stavka 7. ovoga članka uredit će uredbom Vlada Republike Hrvatske.

Djelokrug veterinarske inspekcije

Članak 7.

(1) Inspekcijske i druge poslove u području veterinarstva i sigurnosti hrane obavlja veterinarska inspekcija, granična veterinarska inspekcija i mobilna jedinica veterinarskih inspektora.

(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora, službenih kontrola, provedbe zakona i drugih propisa te propisa Europske unije u području veterinarstva, zdravlja i dobrobiti životinja, sigurnosti hrane i hrane za životinje nad:

– provedbom mjera zaštite zdravlja i dobrobiti životinja, zaštite od zoonoza te propisanih mjera u karanteni za životinje

– životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla, objektima, sredstvima, predmetima i opremom, koji mogu biti prijenosnici zaraznih i nametničkih bolesti životinja ili na drugi način ugrožavati njihovo zdravlje, zdravlje ljudi i okoliš

– provedbom mjera na izlaznim točkama za žive životinje

– sredstvima za prijevoz životinja i načinom prijevoza životinja

– držanjem, uzgojem, prometom i premještanjem životinja

– objektima i mjestima na kojima se održavaju manifestacije sa životinjama, uključujući zoološke vrtove

– objektima za operacije okupljanja kopitara, papkara i peradi, objektima za zametne proizvode za životinje koje pripadaju vrstama goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara, valionicama peradi, objektima u kojima se drži perad iz kojih se perad namijenjena za sve svrhe osim klanja premješta u drugu državu članicu, objektima iz kojih se jaja za valenje premještaju u drugu državnu članicu, centrima za okupljanje pasa, mačaka i pitomih vretica iz kojih se te životinje premještaju u drugu državu članicu, skloništima za pse, mačke i pitome vretice iz kojih se te životinje premještaju u drugu državu članicu, kontrolnim točkama, proizvodnim objektima za bumbare izoliranim od okoliša iz kojih se ti kukci premještaju u drugu državnu članicu, karantenskim objektima za držanje kopnenih životinja, osim primata, iz kojih se te životinje premještaju unutar iste države članice ili u drugu državu članicu i svim drugim vrstama objekata za držane kopnene životinje koji predstavljaju znatan rizik određen na temelju članka 94. stavka 3. točke (b) Uredbe (EU) 2016/429

– objektima za uzgoj životinja namijenjenih pokusima, objektima za provođenje pokusa i provođenjem pokusa

– uzgojima kućnih ljubimaca, trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca i prostorima veleprodaje, načinu prodaje kućnih ljubimaca, skloništima i objektima za privremeni smještaj životinja

– tijelima jedinica područne (regionalne) samouprave vezano uz provedbu posebnih propisa kojima je uređeno područje zaštite životinja i veterinarstva

– registriranim subjektima i objektima u kojima se drže kopnene životinje, registriranim prijevoznicima te registriranim subjektima koji obavljaju operacije okupljanja kopnenih životinja te registriranim subjektima i objektima akvakulture

– zatvorenim objektima u skladu s posebnim propisima kojima je uređeno zdravlje životinja

– proizvodnjom, preradom, skladištenjem, prometom, distribucijom i korištenjem hrane za životinje

– subjektima i objektima u poslovanju s hranom za životinje koji podliježu registraciji ili odobravanju te primarnom proizvodnjom hrane za životinje u skladu s posebnim propisima kojima su uređene službene kontrole

– GMO-om u hrani za životinje bez obzira na podrijetlo, na razini proizvodnje i prerade

– maloprodajom i korištenjem veterinarsko-medicinskih proizvoda

– provođenjem monitoringa mikrobioloških kriterija i rezidua u životinjama, proizvodima životinjskog podrijetla i hrani za životinje

– radom službenih i referentnih laboratorija koji obavljaju analize u području veterinarstva, osim službenih i referentnih laboratorija za kontrolu veterinarsko-medicinskih proizvoda

– sigurnosti i higijenom hrane i hrane za životinje u svim fazama proizvodnje, prerade i stavljanja na tržište u skladu s posebnim propisima iz područja veterinarstva i sigurnosti hrane i hrane za životinje

– objektima u poslovanju s hranom koji podliježu registraciji, odobravanju i odobravanju po mjerama prilagodbe zahtjevima propisa o hrani životinjskog podrijetla u skladu s posebnim propisima kojima su uređene službene kontrole

– sljedivosti hrane, uključujući sljedivost i DNA analize proizvoda ribarstva

– proizvodnjom, skladištenjem, prometom i premještanjem proizvoda životinjskoga podrijetla

– odobrenim i registriranim subjektima i objektima u poslovanju s nusproizvodima životinjskog podrijetla i od njih dobivenih proizvoda

– kontrolom veterinarske zaštite okoliša u sklopu postupaka i mjera koje se provode tijekom uzgoja, držanja i rukovanja životinjama te nusproizvodima životinjskog podrijetla

– radom i udovoljavanjem propisanih uvjeta subjekata i objekata u sustavu provedbe veterinarske djelatnosti

– radom veterinarskih organizacija, veterinarskih praksi i veterinarskih službi

– radom veterinarskih organizacija koje su ovlaštene kao delegirana tijela

– prometom i premještanjem pošiljaka životinja, proizvoda životinjskog podrijetla, hrane za životinje, nusproizvoda i od njih dobivenih proizvoda te drugih pošiljaka na području Republike Hrvatske u smislu samostalnog zaustavljanja vozila koja se koriste za prijevoz navedenih pošiljaka

– obavljanjem veterinarskih pregleda i kontrola, izdavanjem propisane dokumentacije i naplate propisanih naknada i pristojbi, uplatom naplaćenih naknada i pristojbi, izdavanjem svjedodžbi o zdravstvenom stanju i podrijetlu životinja, certifikata i drugih veterinarskih javnih isprava u pisanoj, elektroničkoj ili drugoj jednakovrijednoj formi

– prometom i premještanjem pošiljaka životinja, proizvoda životinjskog podrijetla, hrane za životinje, nusproizvoda i od njih dobivenih proizvoda te drugih pošiljaka koje se iz trećih zemalja unose na područje Republike Hrvatske odnosno Europske unije

– distribucijom sredstava za označivanje životinja, označivanjem, identifikacijom i registracijom životinja te registracijom premještanja životinja

– uzorkovanjem dijagnostičkog materijala za laboratorijske pretrage

– čišćenjem, pranjem, dezinfekcijom, dezinsekcijom i deratizacijom te radiološkom dekontaminacijom u svim objektima, prostorima, prijevoznim sredstvima, spremnicima, opremom i sredstvima

– opremom i predmetima koji podliježu nadzoru veterinarske inspekcije te objektima, prostorima, pašnjačkim i drugim površinama gdje životinje povremeno ili stalno borave ili se kreću

– provedbom mjera za sprječavanje unošenja i širenja invazivnih vrsta u skladu s posebnim propisima kojima je uređeno područje kontrole invazivnih vrsta

– provođenjem monitoringa ostataka pesticida

– objektima u slobodnim zonama, carinskim skladištima te objektima gospodarskih subjekata koji opskrbljuju pomorska prijevozna sredstva u prekograničnom prometu

– upisnicima, registrima, računalnim programima čiji su podaci organizirani u strukturiranim bazama podataka, i to: JRDŽ – jedinstveni registar domaćih životinja, VetIs, Središnji laboratorij za kontrolu kvalitete mlijeka (SLKM), Lysacan – baza podataka o cijepljenju kućnih ljubimaca, TRACES – baza podataka o prometu životinja i robe unutar Europske unije i trećih zemalja, JRDŽ – Nusproizvodi, i drugim službenim evidencijama te ih koristi u svom radu

– provedbom i drugih mjera kada je ugroženo zdravlje ljudi i životinja, dobrobit životinja, zdravstvena ispravnost proizvoda životinjskog podrijetla i hrane za životinje.

(3) Veterinarski i granični veterinarski inspektori osim poslova iz stavka 2. ovoga članka u svom radu:

– na razini središnjeg ureda Državnog inspektorata provode verifikaciju službenih kontrola u područnim uredima, ispostavama i graničnim veterinarskim postajama

– provode zajedničku verifikaciju službenih kontrola s carinskim službenicima u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje područje službenih kontrola

– obavljaju povremene zajedničke nadzore s carinskim službenicima nad nekomercijalnim premještanjem kućnih ljubimaca i unošenjem osobnih pošiljaka proizvoda životinjskog podrijetla iz trećih zemalja na područje Europske unije

– provode nadzore nad korištenjem komponenata sustava za upravljanje informacijama za službene kontrole (IMSOC sustav – Information Managment System for Official Control, Sustav upravljanja informacijama za službene kontrole) u svojoj nadležnosti

– sudjeluju u izradi i procjeni analize rizika u prometu i premještanju živih životinja, proizvoda životinjskog podrijetla, hrane za životinje i nusproizvoda životinjskog podrijetla te objektima u poslovanju s hranom, hranom za životinje i nusproizvodima životinjskog podrijetla

– sudjeluju u organizaciji, pripremi i provođenju revizije i inspekcije od strane Europske komisije i predstavnika trećih zemalja

– sudjeluju u sustavu brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje – RASFF (Rapid Alert System for Food and Feed, Nacionalni sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje) administrativne pomoći i prijevare u hrani

– provode poslove certificiranja živih životinja, hrane i hrane za životinje te nusproizvoda

– izdaju stručna mišljenja vezana za izdavanje dokumentacije potrebne za prijavu na natječaj za korištenje sredstava EU fondova

– surađuju i sudjeluju u provođenju inspekcijskih nadzora i službenih kontrola s drugim nadležnim tijelima

– surađuju i sudjeluju u provođenju edukacije iz područja veterinarstva

– izrađuju i donose godišnji plan službenih kontrola

– sudjeluju u provedbi zaštitnih mjera koje se odnose na zabranu prometa radi sprječavanja pojave zaraznih bolesti i drugih štetnih čimbenika na području Republike Hrvatske i Europske unije koji mogu ugroziti zdravlje ljudi i životinja, surađuju, prema potrebi, s drugim inspekcijskim službama, upravnim i pravosudnim tijelima, stručnim ustanovama i znanstvenim institucijama

– obavljaju i druge poslove sukladno posebnim propisima kojima se uređuje područje veterinarstva, sigurnosti hrane i hrane za životinje, zdravlja i dobrobiti životinja.

(4) Granična veterinarska inspekcija poslove iz stavaka 2. i 3. ovoga članka obavlja na graničnim prijelazima, odobrenim graničnim kontrolnim postajama (GKP), objektima na području slobodnih zona, carinskih skladišta ili objektima gospodarskih subjekata koji opskrbljuju pomorska prijevozna sredstva u prekograničnom prometu i izlaznim točkama za žive životinje.

(5) Državni inspektorat u području inspekcijskog nadzora veterinarske inspekcije i granične veterinarske inspekcije nad hranom, hranom za životinje i životinjama, u skladu s propisima kojima se uređuju službene kontrole i monitoring hrane, hrane za životinje i životinja, osigurava obavljanje procesa upravljanja dijelom podataka službenih kontrola i monitoringa hrane, hrane za životinje i životinja, u kontekstu njihova harmoniziranog prikupljanja i validacije te dostavljanja tijelu nadležnom za obavljanje poslova procjene rizika na nacionalnoj razini na daljnje postupanje odnosno njihova prijavljivanja Europskoj komisiji i Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA).

Djelokrug poljoprivredne inspekcije

Članak 8.

(1) Inspekcijske i druge poslove u području poljoprivrede, stočarstva, kvalitete hrane i vinarstva obavlja poljoprivredna inspekcija.

(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju obavljanje inspekcijskih nadzora i službenih kontrola provedbe zakona i drugih propisa te propisa Europske unije u području poljoprivrede, stočarstva, kvalitete hrane i vinarstva.

(3) Inspekcijski nadzori i službene kontrole u području poljoprivrede u smislu ovoga Zakona obuhvaćaju:

– nadzor korisnika mjera Zajedničke poljoprivredne politike

– nadzor usklađenosti voća, povrća, banana s tržišnim standardima te sustava certifikacije u sektoru hmelja

– kontrolu usklađenosti voća, povrća, banana i hmelja s tržišnim standardima pri stavljanju na tržište i izvozu na zahtjev stranke radi provjere usklađenosti i certificiranja u svrhu izdavanja certifikata određenih propisom o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda

– kontrolu transakcija koju provode države članice u svezi s provođenjem naknadne kontrole velikih korisnika potpora svih mjera organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda, osim korisnika izvoznih potpora

– nadzor drugih područja uređenja tržišta poljoprivrednih proizvoda koja nisu u nadležnosti drugih inspekcija

– nadzor pravila o proizvođačkim organizacijama, udruženjima proizvođačkih organizacija i sektorskim organizacijama

– nadzor korisnika mjera informiranja i promocije

– službene kontrole ekološke proizvodnje i označivanje ekoloških proizvoda u proizvodnji i na tržištu te inspekcijski nadzor ovlaštenih kontrolnih tijela za stručnu kontrolu u ekološkoj proizvodnji

– nadzor obavljanja poljoprivredne i dopunske djelatnosti u poljoprivredi, osim za pružanje turističkih i ugostiteljskih usluga na poljoprivrednim gospodarstvima koje su uređene posebnim propisom

– nadzor mjera prikupljanja podataka i izvještavanje o cijenama određenih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i određenih poljoprivrednih inputa

– službene kontrole zahtjeva kvalitete i označivanja hrane i hrane za životinje biljnog podrijetla na razini primarne proizvodnje i pripadajućih djelatnosti

– nadzor održavanja, korištenja i raspolaganja poljoprivrednim zemljištem

– nadzor proizvodnje, stavljanja na tržište, označivanja i upotrebe gnojiva i poboljšivača tla

– nadzor onečišćenja tla i voda uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla

– nadzor i službene kontrole kakvoće, prometa i primjene sredstava za zaštitu bilja

– nadzor kvalitete i označivanje poljoprivrednog sjemena i sadnog materijala stavljenog na tržište

– službene kontrole genetički modificiranog sjemena i sadnog materijala

– nadzor poljoprivredne proizvodnje duhana, konoplje i maka

– službene kontrole GM hrane i GM hrane za životinje biljnog i životinjskog podrijetla na razini primarne proizvodnje i pripadajućih djelatnosti

– nadzor uskladištenja žitarica i industrijskog bilja u okviru nadležnosti sukladno posebnom propisu

– nadzor uzgoja drvenastih kultura kratkih oplodnji

– nadzor i kontrole nad provedbom propisa iz područja održive uporabe pesticida

– nadzor i službene kontrole stavljanja na tržište i uporabe sredstava za zaštitu bilja i održive uporabe pesticida

– nadzor i službene kontrole zdravstvene ispravnosti i higijene/sigurnosti hrane biljnog podrijetla i hrane za životinje biljnog podrijetla na razini primarne proizvodnje i pripadajućih djelatnosti

– obavljanje i drugih inspekcijskih poslova sukladno posebnom zakonu.

(4) Inspekcijski nadzori i službene kontrole u području stočarstva u smislu ovoga Zakona obuhvaćaju:

– nadzor korisnika mjera potpora u stočarstvu i posebnih pomoći u sektoru pčelarstva

– kontrole tržišnih standarda za goveđe meso životinja starosti do 12 mjeseci, jaja i meso peradi u proizvodnji

– kontrole definicija, oznaka i prodajnih oznaka u sektorima ili proizvodima govedine i teletine, jaja i mesa peradi u proizvodnji

– kontrole uspostave i primjene ljestvice Unije za klasiranje i označivanje trupova u sektoru govedine i teletine, svinjetine, ovčetine i kozletine

– kontrole ostalih tržišnih standarda, tržišnih mjera i pravila te posebnih odredbi sukladno propisima o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda

– službene kontrole zahtjeva kvalitete i označivanja hrane i hrane za životinje životinjskog podrijetla na razini primarne proizvodnje i pripadajućih djelatnosti

– službene kontrole standarda kvalitete i označivanja hrane za životinje na razini proizvodnje i prerade hrane za životinje te maloprodaje bez obzira na podrijetlo

– službene kontrole sustava proizvodnih ograničenja u sektoru mlijeka

– nadzor uzgoja, odabiranja, trgovine i držanja uzgojno valjanih životinja

– nadzor rada uzgojnih udruženja i uzgojnih organizacija koje se bave uzgojem uzgojno valjanih životinja

– obavljanje i drugih inspekcijskih poslova sukladno posebnom zakonu.

(5) Inspekcijski nadzori i službene kontrole u području kvalitete hrane u smislu ovoga Zakona obuhvaćaju:

– službene kontrole zahtjeva kvalitete i označivanja hrane na razini proizvodnje, prerade i maloprodaje bez obzira na podrijetlo, uključujući posebne propise o sljedivosti i označivanju proizvoda ribarstva

– kontrolu tržišnih standarda za mlijeko i mliječne proizvode, mazive masti, maslinovo ulje i stolne masline, prerađeno voće i povrće u proizvodnji i maloprodaji te pri stavljanju na tržište

– kontrolu tržišnih standarda za goveđe meso životinja starosti do 12 mjeseci, jaja i mesa peradi, maslina i maslinova ulja, mlijeka i mliječnih proizvoda, mazivih masti te proizvodna pravila u odnosu na kvalitetu proizvoda u maloprodaji

– kontrolu ostalih tržišnih standarda, tržišnih mjera i pravila sukladno posebnom zakonu

– službene kontrole poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti, zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnog specijaliteta, proizvoda s oznakom iz nacionalnog sustava kvalitete, korištenja oznaka na razini maloprodaje, kao i službene kontrole na razini primarne proizvodnje i pripadajućih djelatnosti, proizvodnje i prerade bez obzira na podrijetlo, nadzor nad radom delegiranih tijela te sukladnost s drugim propisanim zahtjevima

– službene kontrole korištenja neobveznih izraza kvalitete s propisanim zahtjevima

– službene kontrole označavanja GM hrane na razini maloprodaje, u skladu s propisima kojima su uređene službene kontrole hrane i GMO-a

– nadzor uvjeta za proizvodnju i stavljanje brašna na tržište

– službene kontrole poslovanja posrednika u lancu doniranja hrane vezano za obvezu upisa u Registar posrednika te obvezu davanja hrane krajnjim primateljima kako su definirane posebnim propisima o poljoprivredi

– nadzor kontrole kvalitete i označavanja ekoloških proizvoda s aspekta kvalitete u maloprodaji prema posebnim propisima koji uređuju kvalitetu i označavanje hrane

– obavljanje i drugih inspekcijskih poslova sukladno posebnom zakonu.

(6) Inspekcijski nadzori i službene kontrole u području vinarstva u smislu ovoga Zakona obuhvaćaju:

– proizvodnju i kakvoću grožđa, proizvodnju, kakvoću i označavanje proizvoda od vinove loze, voćnih vina i drugih proizvoda na bazi voćnih vina, zemljopisnih oznaka, tradicionalnih izraza za proizvode od vinove loze te stavljanje u promet odnosno na tržište navedenih proizvoda

– opisivanje, prezentiranje, označavanje i zaštitu zemljopisnih oznaka jakih alkoholnih pića u proizvodnji i pri stavljanju na tržište

– pravila o definiciji, klasifikaciji, opisivanju, prezentiranju, kakvoći, označavanju te zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina kojih se moraju pridržavati subjekti u poslovanju s hranom u pogledu proizvodnje, korištenja sirovina i postupaka, kao i pri stavljanju na tržište

– nadzor pravila o jakim alkoholnim pićima kojih se moraju pridržavati subjekti u poslovanju s hranom u pogledu proizvodnje, korištenja sirovina i postupaka pri stavljanju jakih alkoholnih pića na tržište

– nadzor kontrole kvalitete i označavanja ekoloških proizvoda od vinove loze, voćnih vina i drugih proizvoda na bazi voćnih vina, jakih alkoholnih pića i aromatiziranih proizvoda od vina s aspekta kvalitete u maloprodaji prema posebnim propisima koji uređuju kvalitetu i označavanje tih proizvoda

– obavljanje i drugih inspekcijskih poslova sukladno posebnom zakonu.

Članak 9.

Briše se.

Članak 10.

Briše se.

Članak 11.

Briše se.

Članak 12.

Briše se.

Djelokrug lovne inspekcije

Članak 13.

(1) Inspekcijske poslove u području lovstva obavlja lovna inspekcija.

(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora provedbe zakona i drugih propisa kojima se uređuje:

– nadzor provedbe lovnogospodarskih planova

– nadzor provedbe vođenja propisanih evidencija i isprava koje se odnose na divljač

– nadzor provedbe ratificiranih međunarodnih ugovora i konvencija iz područja lovstva

– nadzor provedbe nacionalnih i akcijskih planova gospodarenja pojedinim vrstama divljači

– nadzor provedbe posebnih programa znanstvenoistraživačkih i znanstveno-nastavnih ustanova na vidljivo obilježenim površinama unutar lovišta

– nadzor provedbe odstrjela divljači i stjecanje divljači i njezinih dijelova te ocjenjivanje trofeja divljači

– nadzor provedbe lova, upotrebu lovačkog oružja i naboja, korištenje lovačkih pasa i lovnih ptica

– nadzor provedbe mjera za sprječavanje šteta od divljači

– nadzor provedbe uzgoja i zaštite divljači

– nadzor provedbe mjera sprječavanja unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanje njima

– pregled lovišta, lovnogospodarskih i lovno-tehničkih objekata i način obilježavanja granica

– obavljanje i drugih inspekcijskih poslova sukladno posebnom zakonu.

Djelokrug šumarske inspekcije

Članak 14.

(1) Inspekcijske poslove u području šumarstva obavlja šumarska inspekcija.

(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora provedbe zakona i drugih propisa kojima se uređuje:

– područje šumarstva

– područje šumskog reprodukcijskog materijala

– područje biljnog zdravstva, u dijelu koji se odnosi na šumsko bilje, šumske rasadnike i šumski reprodukcijski materijal

– područje genetski modificiranih organizama, u dijelu koji se odnosi na stavljanje na tržište šumskog reprodukcijskog materijala

– priznavanje svojti šumskog drveća i grmlja

– nadzor gospodarenja šumama i šumskim zemljištima unutar šumskogospodarskog područja; usklađenost osnova gospodarenja i programa gospodarenja s osnovom područja

– nadzor gospodarenja zaštitnim šumama i šumama posebne namjene

– nadzor provedbe šumskogospodarskih planova; obavljanje šumarskih radova; šumska infrastruktura; mjesta sječe i uskladištenja te prerade drva; promet drva i drugih šumskih proizvoda

– nadzor radova biološke obnove i iskorištavanja šuma; zdravstveno stanje šuma i šumskih proizvoda; provedba radova zaštite šuma

– zaštita šuma od požara

– nadzor šumskog reprodukcijskog materijala, šumskih rasadnika, šumskih sjemenskih objekata

– nadzor uzgoja drvenastih kultura kratkih ophodnji

– nadzor provedbe mjera sprječavanja unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanje njima

– obavljanje i drugih inspekcijskih poslova sukladno posebnom zakonu.

Djelokrug fitosanitarne inspekcije

Članak 15.

(1) Inspekcijske poslove i poslove službenih kontrola u području biljnog zdravstva i drugim područjima iz stavka 2. ovoga članka obavlja fitosanitarna inspekcija.

(2) Poslovi fitosanitarne inspekcije podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora provedbe zakona te propisa Europske unije i drugih propisa kojima se uređuje:

– biljno zdravstvo, u dijelu koji se odnosi na fitosanitarni pregled bilja, biljnih proizvoda i drugih nadziranih predmeta koji se unose u Europsku uniju preko granice Republike Hrvatske, izvoze i reeksportiraju iz Republike Hrvatske, na fitosanitarni pregled bilja, biljnih proizvoda i drugih nadziranih predmeta namijenjenih premještanju na području Europske unije, isključujući šumsko bilje, šumske rasadnike i šumski reprodukcijski materijal te na druge vrste nadzora u području biljnog zdravstva u okviru propisane nadležnosti

– biljno zdravstvo, u dijelu koji se odnosi na fitosanitarni pregled bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta koji se unose u Europsku uniju preko granice Republike Hrvatske, provoze preko državnog područja Republike Hrvatske, izvoze i reeksportiraju iz Republike Hrvatske, na fitosanitarni pregled bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta namijenjenih premještanju na području Europske unije, isključujući šumsko bilje, šumske rasadnike i šumski reprodukcijski materijal te na druge vrste nadzora u području biljnog zdravstva u okviru propisane nadležnosti

– šumski reprodukcijski materijal koji se uvozi u Republiku Hrvatsku

– GMO, u dijelu koji se odnosi na uvoz reprodukcijskog materijala poljoprivrednog bilja i šumskog reprodukcijskog materijala

– sprječavanje unošenja i širenja te upravljanje invazivnim stranim vrstama koje izazivaju zabrinutost u Europskoj uniji, u dijelu koji se odnosi na službene kontrole na mjestima ulaska, a u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje biljno zdravstvo, kao i propisima donesenim na temelju toga propisa

– poljoprivreda, u dijelu koji se odnosi na inspekcijski nadzor i kontrolu usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima pri uvozu

– obavljanje i drugih inspekcijskih poslova sukladno posebnom zakonu.

Djelokrug turističke inspekcije

Članak 16.

(1) Inspekcijske poslove u području ugostiteljske djelatnosti, pružanja ugostiteljskih usluga, pružanju usluga u turizmu i boravišne odnosno turističke pristojbe obavlja turistička inspekcija.

(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora i provedbu zakona i drugih propisa kojima se uređuje:

– način i uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe obavljaju ugostiteljsku djelatnost ili pružaju ugostiteljske usluge

– način i uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe pružaju usluge u turizmu

– neregistrirano obavljanje ugostiteljske djelatnosti ili neregistrirano pružanje ugostiteljskih usluga

– neregistrirano pružanje usluga u turizmu

– prijava i odjava boravka turista

– obračun, naplata i uplata boravišne odnosno turističke pristojbe

– obavljanje i drugih inspekcijskih poslova sukladno posebnom zakonu.

Djelokrug rudarske inspekcije

Članak 17.

(1) Inspekcijske poslove u području rudarstva i energetike za naftno rudarstvo obavlja rudarska inspekcija.

(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora provedbe zakona i drugih propisa te propisa iz područja rudarstva i naftnog rudarstva kojima se uređuju:

– istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina, ugljikovodika, geotermalnih voda u energetske svrhe, podzemno skladištenje plina i trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida

– način i uvjeti za obavljanje energetskih djelatnosti, istraživanje i/ili eksploatacija ugljikovodika i geotermalnih voda u energetske svrhe, podzemnog skladištenja plina i trajnog zbrinjavanja ugljikova dioksida

– obveze investitora i naftnorudarskih gospodarskih subjekata pri izvođenju naftnorudarskih radova, u dijelu koji se odnosi na ishođenje i usklađenost s dozvolama, ugovorima i programima rada te izvješćivanje, obavještavanje i dostava podataka državnim tijelima

– zaštita na radu, tehnički normativi, sigurnost ljudi i imovine pri izvođenju rudarskih i naftnorudarskih radova istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina, ugljikovodika, geotermalnih voda u energetske svrhe, podzemnog skladištenja plina i trajnog zbrinjavanja ugljikova dioksida

– gradnja rudarskih i naftnorudarskih objekata i postrojenja

– uporaba rudarskih objekata i naftnorudarskih objekata i postrojenja do završetka eksploatacije i sanacija prostora devastiranog istraživanjem i eksploatacijom mineralnih sirovina, ugljikovodika, geotermalnih voda u energetske svrhe, podzemnog skladištenja plina i trajnim zbrinjavanjem ugljikova dioksida

– korištenje rudarskih i naftnorudarskih strojeva, objekata, postrojenja, opreme, alata, uređaja i instalacija

– ispunjavanje propisanih uvjeta radnika zaposlenih na određenim poslovima u rudarstvu i naftnom rudarstvu

– zaštita od požara pri podzemnim rudarskim radovima

– obveze u vezi s rudarskim planovima i rudarskim mjerenjima

– postupanje s mineralnim sirovinama pri izvođenju građevinskih radova

– organiziranje službe spašavanja i vatrogasne jedinice

– uviđaji smrtnih slučajeva, grupnih ozljeda i iznimnih događaja koji uzrokuju veću materijalnu štetu pri izvođenju rudarskih i naftnorudarskih radova

– poslovanje rudarskih gospodarskih subjekata registriranih za poslove istraživanja i/ili eksploatacije mineralnih sirovina

– praćenje te provedba preventivnih, korektivnih i akcijskih mjera vezanih uz rizik od istjecanja ugljikova dioksida

– obveze u vezi s periodičnim mjerenjima eksploatiranih količina ugljikovodika i geotermalnih voda u energetske svrhe

– obavljanje i drugih inspekcijskih poslova sukladno posebnom zakonu.

Djelokrug inspekcije opreme pod tlakom

Članak 18.

(1) Inspekcijske poslove u području opreme pod tlakom i energetike za toplinarstvo i plinarstvo obavlja inspekcija opreme pod tlakom.

(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora provedbe zakona i drugih propisa u području opreme pod tlakom kojima se uređuje:

– uporaba opreme pod tlakom i pokretne tlačne opreme

– ispunjavanje propisanih uvjeta radnika zaposlenih na određenim poslovima u području opreme pod tlakom

– ispunjavanje propisanih uvjeta pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnosti u području opreme pod tlakom i pokretne tlačne opreme

– tehnički zahtjevi i ocjenjivanje sukladnosti za opremu pod tlakom i pokretnu tlačnu opremu u uporabi

– obavljanje i drugih inspekcijskih poslova sukladno posebnom zakonu.

(3) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora provedbe zakona i drugih propisa te propisa u području toplinarstva kojima se uređuju:

– uvjeti za obavljanje energetskih djelatnosti proizvodnje, distribucije, opskrbe toplinskom energijom i kupca toplinske energije

– energetska učinkovitost u samostalnim, zatvorenim i centralnim toplinskim sustavima

– obveze energetskih subjekata i kupaca toplinske energije tijekom obavljanja elektroenergetskih djelatnosti i korištenja toplinske energije glede ispunjavanja zahtjeva za sigurnost, pouzdanost, trajnost i kvalitetu opskrbe toplinskom energijom te stručno upravljanje, rukovanje i održavanje unutarnjih instalacija i sve opreme koja se nalazi na unutarnjoj instalaciji

– tehnički zahtjevi za proizvode i ocjenjivanje sukladnosti te zahtjevi za opću sigurnost proizvoda pri proizvodnji, gradnji, uporabi i održavanju proizvodnog postrojenja i opreme u području toplinarstva, tj. tlačnih dijelova toplinskih sustava niske razine opasnosti

– sigurnost i usklađenost gradnje, uporabe i održavanja proizvodnih postrojenja u području toplinarstva s odobrenom ili potvrđenom tehničkom/projektnom dokumentacijom i energetskim odobrenjem

– mjere za zaštitu krajnjih kupaca toplinske energije te ovlasti i odgovornosti suvlasnika i krajnjih kupaca toplinske energije

– stručno upravljanje, rukovanje i održavanje zatvorenih toplinskih sustava

– opći uvjeti za isporuku toplinske energije, opći uvjeti za opskrbu toplinskom energijom, mrežna pravila za distribuciju toplinske energije i uvjeti priključenja na toplinskoj distribucijskoj mreži

– ispunjavanje propisanih uvjeta radnika zaposlenih na određenim poslovima u toplinarstvu

– obavljanje i drugih inspekcijskih poslova sukladno posebnom zakonu.

(4) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora provedbe zakona i drugih propisa te propisa u području plinarstva kojima se uređuju:

– način i uvjeti za obavljanje energetskih djelatnosti proizvodnje plina i prirodnog plina, transporta, skladištenja, upravljanja terminalom za ukapljeni prirodni plin, distribucije i opskrbe plinom

– obveze energetskih subjekata i ostalih sudionika na tržištu plina tijekom projektiranja, gradnje, stavljanja u uporabu, obavljanja elektroenergetskih djelatnosti i korištenja plina glede ispunjavanja zahtjeva za sigurnost, pouzdanost, trajnost i propisanu kvalitetu opskrbe plinom u okviru svoje djelatnosti

– mrežna pravila transportnog sustava, mrežna pravila distribucijskog sustava, pravila korištenja sustava skladišta plina, pravila korištenja terminala za ukapljeni naftni plin, opći uvjeti opskrbe plinom

– uspostava sustava za vođenje, mjerenje, praćenje i održavanje parametara kvalitete i pouzdanosti isporuke plina u okviru svoje djelatnosti

– tehnički zahtjevi za proizvode i ocjenjivanje sukladnosti te sigurnost i usklađenost gradnje, uporabe i održavanja proizvodnih postrojenja za proizvodnju plina, transport, skladištenje, terminal za ukapljeni prirodni plin i distribuciju plina s odobrenom ili potvrđenom tehničkom/projektnom dokumentacijom, tehničkim i sigurnosnim propisima

– prava i obveze krajnjih kupaca, u dijelu koji se odnosi na priključenje na transportni ili distribucijski sustav, ugradnju, očitanje i održavanje mjernih uređaja, opskrbu plinom i izgradnju izravnog plinovoda

– ispunjavanje propisanih uvjeta radnika zaposlenih na određenim poslovima u plinarstvu

– obavljanje i drugih inspekcijskih poslova sukladno posebnom zakonu.

Članak 19.

Briše se.

Djelokrug elektroenergetske inspekcije

Članak 20.

(1) Inspekcijske poslove u području elektroenergetike obavlja elektroenergetska inspekcija.

(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora provedbe zakona i drugih propisa te propisa Europske unije kojima se uređuju:

– uvjeti za obavljanje elektroenergetskih djelatnosti proizvodnje, prijenosa, distribucije i opskrbe električnom energijom

– obveze energetskih subjekata i kupaca energije pri projektiranju, gradnji, stavljanju u uporabu, uporabi odnosno korištenju, pogonu i održavanju elektroenergetskih objekata, postrojenja, vodova, priključaka na mrežu, instalacija i opreme glede sigurnosti i kvalitete opskrbe električnom energijom te održavanja pripadajućih građevina u skladu s odobrenom/potvrđenom tehničkom/projektnom dokumentacijom, posebnim tehničkim i sigurnosnim propisima

– uspostava sustava za vođenje, mjerenje, praćenje i održavanje parametara kvalitete i pouzdanosti isporuke električne energije u okviru svoje djelatnosti

– tehnički zahtjevi za proizvode i ocjenu sukladnosti te zahtjevi za opću sigurnost proizvoda i opreme proizvodnih postrojenja u području elektroenergetike

– uvjeti za izdavanje energetskih suglasnosti i utvrđivanje uvjeta i rokova priključenja na elektroenergetsku mrežu, opći uvjeti za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom, mrežna pravila prijenosnog odnosno distribucijskog sustava

– ispunjavanje propisanih uvjeta radnika zaposlenih na određenim poslovima u elektroenergetici

– obavljanje inspekcijskog nadzora za energetsku učinkovitost, i to u području učinkovitog korištenja energije, donošenja planova na lokalnoj, područnoj (regionalnoj) i nacionalnoj razini za poboljšanje energetske učinkovitosti te njihovo provođenje, mjera energetske učinkovitosti, obveza energetske učinkovitosti, obveza regulatornog tijela za energetiku, operatora prijenosnog sustava, operatora distribucijskog sustava i operatora tržišta energije u svezi s prijenosom odnosno transportom i distribucijom energije, obveza distributera energije, opskrbljivača energije, a posebno djelatnost energetske usluge, te utvrđivanja ušteda energije u promjeni mjera energetske učinkovitosti

– poslovi inspekcijskog nadzora koji se odnose na rudarske objekte, postrojenja, opremu, uređaje i instalacije te primjenu mjera zaštite na radu pri radu s električnim postrojenjima, instalacijama i opremom

– zaštite na radu pri korištenju postrojenja, instalacije i opreme, u dijelu koji se odnosi na uporabu električne energije, u području naftnorudarskih radova istraživanja i eksploatacije ugljikovodika i geotermalnih voda u energetske svrhe, skladištenja prirodnog plina i trajnog zbrinjavanja ugljikova dioksida

– prava i obveze krajnjih kupaca, u dijelu koji se odnosi na priključenje na distribucijsku mrežu, zatvoreni distribucijski sustav, ugradnju, očitanje i održavanje mjernih uređaja, pristup elektroenergetskim objektima i sječu raslinja, opskrbu električnom energijom i izgradnju izravnog voda

– zaštita od svjetlosnog onečišćenja

– obavljanje i drugih inspekcijskih poslova sukladno posebnom zakonu.

Članak 21.

Briše se.

Članak 22.

Briše se.

Članak 23.

Briše se.

Djelokrug inspekcije rada

Članak 24.

(1) Inspekcijske poslove u području rada i zaštite na radu, ako posebnim ili ovim Zakonom nije drugačije propisano, obavlja inspekcija rada.

(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora provedbe zakona i drugih propisa kojima se uređuju:

– radni odnosi i zaštita na radu

– obveza prijave, odjave i promjena tijekom osiguranja radnika na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje

– odnosi između poslodavca i fizičke osobe koja s poslodavcem nema sklopljen ugovor o radu, ali u skladu s posebnim propisom kod njega obavlja određene aktivnosti odnosno poslove ili se nalazi na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa (osoba na sezonskom radu za obavljanje privremenih odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi; student i redoviti učenik srednjoškolske ustanove na radu kod poslodavca u skladu s posebnim propisima; osoba koja radi za vrijeme izdržavanja kazne zatvora ili odgojne mjere; osoba na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa i druga osoba koja s poslodavcem nema sklopljen ugovor o radu, ali kod njega u skladu s posebnim propisom obavlja određene poslove)

– rad stranaca i upućenih radnika

– obavljanje djelatnosti u vezi sa zapošljavanjem

– ostvarivanje prednosti pri zapošljavanju hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, osoba s invaliditetom te mirnodopskih, vojnih i civilnih invalida rata i članova njihovih obitelji

– obveze investitora, vlasnika, koncesionara i drugih osoba u provedbi zaštite na radu pri projektiranju i izvođenju radova

– obavljanje i drugih inspekcijskih poslova sukladno posebnom zakonu.

(3) Inspekcija rada obavlja i:

– inspekcijske nadzore povodom ozljeda osoba u prostorijama i na prostorima poslodavca

– nadzor nad zakonitošću rada osoba ovlaštenih za obavljanje poslova zaštite na radu

– poslove i inspekcijske nadzore provedbe propisa zaštite na radu u području gradnje u skladu s posebnim propisom o gradnji

– inspekcijske poslove u vezi s provedbom drugih propisa kada je to propisano posebnim zakonom.

(4) Inspekcija rada sudjeluje u radu Europskog nadzornog tijela za rad (ELA) i Odbora viših inspektora rada Europske komisije, njegovih pododbora i stručnih tijela te provodi dogovorene zajedničke aktivnosti inspektora rada u državama članicama Europske unije.

(5) Inspekcija rada upozorava stručnog nositelja pripreme propisa na nedostatke i probleme u provedbi propisa koje je ovlaštena nadzirati.

(6) Radnik i poslodavac su u smislu ovoga Zakona osobe koje se radnikom i poslodavcem smatraju prema zakonu kojim se uređuju radni odnosi odnosno zakonu kojim se uređuje zaštita na radu.

(7) Osoba na radu je u smislu ovoga Zakona osoba kod poslodavca koja se smatra osobom na radu prema propisima zaštite na radu.

Djelokrug građevinske inspekcije

Članak 25.

(1) Inspekcijske poslove nadzora građenja, provedbe stručnog nadzora građenja, održavanja i uporabe građevina obavlja građevinska inspekcija.

(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora provedbe zakona i drugih propisa kojima se uređuje:

– građenje građevina

– uporaba građevina i održavanje građevina

– provedba stručnog nadzora građenja za koje je potreban akt za građenje, kao i građevina odnosno izvođenje radova koji se grade odnosno izvode bez građevinske dozvole

– poduzimanje mjera u slučajevima nezakonitog građenja, uključujući i poslove izvršenja inspekcijskih rješenja putem treće osobe

– obavljanje i drugih inspekcijskih poslova sukladno posebnom zakonu.

(3) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka ne podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora:

– građevina čije građenje prema posebnom propisu nadziru druge inspekcije, upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te nadzorne službe javnih ustanova.

Djelokrug inspekcije zaštite okoliša

Članak 26.

(1) Inspekcijske poslove u području zaštite okoliša, gospodarenja otpadom, zaštite zraka, zaštite od svjetlosnog onečišćenja, klimatskih promjena i zaštite ozonskog sloja obavlja inspekcija zaštite okoliša, ako ovim ili posebnim zakonom nije drukčije propisano.

(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora provedbe zakona i drugih propisa te propisa Europske unije kojima se uređuje:

– zaštita okoliša

– zaštita zraka

– klimatske promjene

– zaštita ozonskog sloja

– gospodarenje otpadom

– zaštita od svjetlosnog onečišćenja

– obavljanje i drugih inspekcijskih poslova sukladno posebnom zakonu.

Djelokrug inspekcije zaštite prirode

Članak 27.

(1) Inspekcijske poslove u području zaštite prirode obavlja inspekcija zaštite prirode.

(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora provedbe zakona i drugih propisa te propisa Europske unije kojima se uređuje:

– zaštita prirode

– prekogranični promet i trgovina divljim vrstama

– sprječavanje unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanja njima

– postupanje s genetski modificiranim organizmima

– provedba mjera usklađivanja za korisnike Protokola iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja u Europskoj uniji

– akvakultura

– obavljanje i drugih inspekcijskih poslova sukladno posebnom zakonu.

Djelokrug vodopravne inspekcije

Članak 28.

(1) Inspekcijske poslove u području vodnog gospodarstva obavlja vodopravna inspekcija.

(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora nad provedbom zakona i drugih propisa kojima se uređuje upravljanje vodama te koji se odnose na:

– vode, vodno dobro i vodne građevine

– zaštitu voda

– korištenje voda

– zaštitu od štetnog djelovanja voda

– postupanja po vodopravnim aktima

– postupanja po ugovorima o koncesiji za gospodarsko korištenje voda i o pravu najma, zakupa, služnosti i građenja na javnom vodnom dobru

– nadzor postrojenja u smislu propisa o zaštiti okoliša, u dijelu koji se odnosi na vode

– nadzor provođenja Državnog plana obrane od poplava i stanje vodnih građevina

– nadzor provođenja Državnog plana mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda

– nadzor obavljanja djelatnosti javne vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda

– nadzor trgovačkih društava koja obavljaju posebne djelatnosti za potrebe upravljanja vodama

– obavljanje i drugih inspekcijskih poslova sukladno propisima iz područja vodnoga gospodarstva.

POGLAVLJE II.
UNUTARNJE USTROJSTVO I UPRAVLJANJE

Unutarnje ustrojstvo

Članak 29.

(1) Za obavljanje poslova iz djelokruga Državnog inspektorata ustrojavaju se središnji ured u Zagrebu, područni uredi i ispostave područnih ureda.

(2) Unutarnje ustrojstvo Državnog inspektorata, osim pitanja koja su uređena ovim Zakonom, broj i sjedište područnih ureda i ispostava područnih ureda, nazivi unutarnjih ustrojstvenih jedinica i njihov djelokrug, način upravljanja tim jedinicama, način planiranja poslova, kao i okvirni broj inspektora, drugih državnih službenika i namještenika uređuju se uredbom Vlade Republike Hrvatske o unutarnjem ustrojstvu Državnog inspektorata, koja se donosi prema posebnom zakonu kojim se uređuje ustrojstvo i djelokrug ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave.

Upravljanje Državnim inspektoratom

Članak 30.

(1) Radom Državnog inspektorata upravlja glavni državni inspektor koji je državni dužnosnik. Glavnog državnog inspektora imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog predsjednika Vlade na vrijeme od pet godina.

(2) Za svoj rad glavni državni inspektor odgovoran je Vladi Republike Hrvatske.

(3) Glavni državni inspektor ima zamjenika kojeg na prijedlog glavnog državnog inspektora imenuje i razrješuje Vlada Republike Hrvatske, na vrijeme od četiri godine, na temelju provedenog javnog natječaja.

(4) Zamjenik glavnog državnog inspektora rukovodeći je državni službenik koji u slučaju spriječenosti ili odsutnosti zamjenjuje glavnog državnog inspektora te obavlja i druge poslove koje mu povjeri glavni državni inspektor.

(5) Zamjenik glavnog državnog inspektora za svoj rad odgovara glavnom državnom inspektoru i Vladi Republike Hrvatske.

(6) Glavni državni inspektor ima pomoćnike koje raspoređuje glavni državni inspektor.

(7) Pomoćnik glavnog državnog inspektora rukovodeći je državni službenik koji koordinira inspekcijskim poslovima u odgovarajućim srodnim upravnim područjima, a za svoj rad odgovoran je glavnom državnom inspektoru.

(8) Glavni državni inspektor ujedno upravlja i središnjim uredom iz članka 29. ovoga Zakona.

(9) Radom sektora upravljaju načelnici sektora.

(10) Radom područnih ureda upravljaju pročelnici.

(11) Radom službi upravljaju voditelji službi.

(12) Radom odjela upravljaju voditelji odjela.

(13) Radom ispostava područnog ureda upravljaju voditelji ispostave.

Inspekcijska radna mjesta

Članak 31.

(1) Inspekcijske poslove iz djelokruga Državnog inspektorata obavljaju: glavni državni inspektor, zamjenik glavnog državnog inspektora, pomoćnik glavnog državnog inspektora, načelnik sektora, pročelnik područnog ureda, voditelj službe, voditelj odjela, voditelj ispostave područnog ureda, viši inspektor – specijalist, viši inspektor, inspektor i inspektor II. vrste (u daljnjem tekstu: inspektor).

(2) Prestaje važiti.

(3) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka smatraju se poslovima s posebnim uvjetima rada u državnoj službi.

(4) Državni službenik primljen redovitim postupkom (vježbenik) ili izvanrednim postupkom dužan je položiti državni ispit II. razine i stručni ispit za radno mjesto inspektora na koje je raspoređen najkasnije u roku od godine dana od dana početka rada u državnoj službi utvrđenog rješenjem o rasporedu na radno mjesto.

(5) Državni službenik koji se raspoređuje ili premješta na radno mjesto inspektora iz stavka 1. ovoga članka, s položenim državnim ispitom II. razine, dužan je položiti stručni ispit za radno mjesto inspektora na koje je raspoređen odnosno iz odgovarajućega područja iz članaka 34. do 52. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana rasporeda ili premještaja na radno mjesto inspektora.

(6) Državni službenik koji se raspoređuje ili premješta na radno mjesto inspektora iz stavka 1. ovoga članka, bez položenog državnog ispita II. razine ili s položenim državnim ispitom I. razine, dužan je položiti stručni ispit za radno mjesto inspektora na koje je raspoređen odnosno iz odgovarajućega područja iz članaka 34. do 52. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od položenog državnog ispita II. razine.

(7) Državni službenik može pristupiti polaganju stručnog ispita najviše tri puta.

(8) Na državnog službenika iz stavaka 4., 5. i 6. ovoga članka koji ne položi stručni ispit u propisanom roku na odgovarajući način se primjenjuje odredba Zakona o državnim službenicima (»Narodne novine«, br. 92/05., 140/05., 142/06., 77/07., 107/07., 27/08., 34/11., 49/11., 150/11., 34/12., 49/12., 37/13., 38/13., 1/15., 138/15., 61/17., 70/19., 98/19. i 141/22.) o neizvršenju obveze polaganja državnog ispita.

(9) Glavni državni inspektor pravilnikom će urediti Program polaganja stručnog ispita za inspektore iz članaka 34. do 52. ovoga Zakona.

(10) U Programu polaganja stručnog ispita iz stavka 9. ovoga članka uredit će se postupak, način polaganja stručnog ispita, sadržaj, obrazac i način izdavanja uvjerenja o položenom ispitu.

(11) Inspekcijske poslove iz djelokruga Državnog inspektorata inspektor može obavljati u službenoj odori ili civilnoj odjeći.

(12) Prijevozna sredstva koja inspektori koriste u službene svrhe mogu biti označena znakom Državnog inspektorata i natpisom: »Državni inspektorat«.

(13) Glavni državni inspektor pravilnikom propisuje izgled, vrstu, trajanje i način uporabe službene odore te uvjete i način korištenja označenih prijevoznih sredstava.

Nadležnost

Članak 32.

(1) Inspekcijske poslove iz nadležnosti Državnog inspektorata obavljaju inspektori, raspoređeni na radna mjesta u središnjem uredu, područnim uredima i ispostavama područnih ureda u skladu s uredbom iz članka 29. ovoga Zakona.

(2) Inspektor raspoređen na radno mjesto u središnjem uredu Državnog inspektorata prema potrebi može obavljati inspekcijske poslove na cjelokupnom području Republike Hrvatske.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, inspektor u područnom uredu i ispostavi područnog ureda zbog potrebe posla ili učinkovitijeg obavljanja inspekcijskih poslova, po prethodnom ovlaštenju glavnog državnog inspektora, privremeno može obavljati inspekcijske poslove izvan svoje mjesne nadležnosti.

(4) Inspektor koji privremeno obavlja inspekcijske poslove u drugom mjestu rada udaljenom više od 100 kilometara od mjesta stanovanja ostvaruje prava u skladu s posebnim propisom kojim se uređuju plaće i druga materijalna prava zaposlenih u državnim službama.

POGLAVLJE III.
UVJETI ZA OBAVLJANJE INSPEKCIJSKIH POSLOVA

Radna mjesta rukovodećih državnih službenika

Članak 33.

(1) Poslove zamjenika glavnog državnog inspektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ispunjava uvjete u pogledu vrste i stupnja obrazovanja propisane za jedno od područja iz članaka 34. – 52. ovoga Zakona te ima najmanje sedam godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje pet godina na najsloženijim poslovima, položen državni ispit i stručni ispit za inspektora odgovarajućeg područja i vozački ispit B kategorije.

(2) Poslove pomoćnika glavnog inspektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ispunjava uvjete u pogledu vrste i stupnja obrazovanja propisane za jedno od područja iz članaka 34. – 52. ovoga Zakona te ima najmanje sedam godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje pet godina na najsloženijim poslovima, položen državni ispit i stručni ispit za inspektora odgovarajućeg područja i vozački ispit B kategorije.

(3) Poslove načelnika sektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ispunjava uvjete u pogledu vrste i stupnja obrazovanja propisane za višeg inspektora – specijalista odgovarajućeg područja propisane člancima 34. – 52. ovoga Zakona te ima najmanje šest godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje četiri godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa u odgovarajućem području iz članaka 5. – 28. ovoga Zakona, položen državni ispit i stručni ispit za inspektora odgovarajućeg područja i vozački ispit B kategorije.

(4) Poslove pročelnika područnog ureda može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ispunjava uvjete u pogledu vrste i stupnja obrazovanja propisane za jedno od područja iz članaka 34. – 52. ovoga Zakona te ima najmanje šest godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje četiri godine na najsloženijim poslovima, položen državni ispit i stručni ispit za inspektora odgovarajućeg područja i vozački ispit B kategorije.

(5) Poslove voditelja službe za nadzor provedbe propisa može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ispunjava uvjete u pogledu vrste i stupnja obrazovanja propisane za višeg inspektora – specijalista odgovarajućeg područja propisane člancima 34. – 52. ovoga Zakona te ima najmanje pet godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje četiri godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa u odgovarajućem području iz članaka 5. – 28. ovoga Zakona, položen državni ispit i stručni ispit za inspektora odgovarajućeg područja i vozački ispit B kategorije.

(6) Poslove voditelja odjela za nadzor provedbe propisa može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ispunjava uvjete u pogledu vrste i stupnja obrazovanja propisane za višeg inspektora odgovarajućeg područja propisane člancima 34. – 52. ovoga Zakona te ima najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje dvije godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa u odgovarajućem području iz članaka 5. – 28. ovoga Zakona, položen državni ispit i stručni ispit za inspektora odgovarajućeg područja i vozački ispit B kategorije.

(7) Poslove voditelja ispostave područnog ureda može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ispunjava uvjete u pogledu vrste i stupnja obrazovanja propisane za višeg inspektora jednog od područja iz članaka 34. – 52. ovoga Zakona te ima najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje dvije godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa jednog od područja iz članaka 5. – 28. ovoga Zakona, položen državni ispit i stručni ispit za inspektora odgovarajućeg područja i vozački ispit B kategorije.

Tržišni inspektori

Članak 34.

(1) Poslove višeg tržišnog inspektora – specijalista može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen sveučilišni prijediplomski studij i sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij iz područja društvenih znanosti, polja: ekonomija i pravo, područja tehničkih znanosti, polja: građevinarstvo, elektrotehnika, strojarstvo, grafička tehnologija, kemijsko inženjerstvo, tekstilna tehnologija, tehnologija prometa i transporta, područja prirodnih znanost, polje: kemija, područja biomedicine i zdravstva, polja: veterinarska medicina, javno zdravstvo i zdravstvena zaštita (sanitarno inženjerstvo), područja biotehničkih znanosti, polja: poljoprivreda (agronomija), šumarstvo, biotehnologija, prehrambena tehnologija, nutricionizam, najmanje šest godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje četiri godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 5. ovoga Zakona, istaknute rezultate u području od važnosti za rad tržišne inspekcije, položen državni ispit i stručni ispit za tržišnog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(2) Poslove višeg tržišnog inspektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen sveučilišni prijediplomski studij i sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij iz područja društvenih znanosti, polja: ekonomija i pravo, područja tehničkih znanosti, polja: građevinarstvo, elektrotehnika, strojarstvo, grafička tehnologija, kemijsko inženjerstvo, tekstilna tehnologija, tehnologija prometa i transporta, područja prirodnih znanosti, polje: kemija, područja biomedicine i zdravstva, polja: veterinarska medicina, javno zdravstvo i zdravstvena zaštita (sanitarno inženjerstvo), područja biotehničkih znanosti, polja: poljoprivreda (agronomija), šumarstvo, biotehnologija, prehrambena tehnologija, nutricionizam, najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje dvije godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 5. ovoga Zakona, položen državni ispit i stručni ispit za tržišnog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(3) Poslove tržišnog inspektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen sveučilišni prijediplomski studij i sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij iz područja društvenih znanosti, polja: ekonomija i pravo, područja tehničkih znanosti, polja: građevinarstvo, elektrotehnika, strojarstvo, grafička tehnologija, kemijsko inženjerstvo, tekstilna tehnologija, tehnologija prometa i transporta, područja prirodnih znanost, polje: kemija, područja biomedicine i zdravstva, polja: veterinarska medicina, javno zdravstvo i zdravstvena zaštita (sanitarno inženjerstvo), područja biotehničkih znanosti, polja: poljoprivreda (agronomija), šumarstvo, biotehnologija, prehrambena tehnologija, nutricionizam, najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen državni ispit i stručni ispit za tržišnog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(4) Poslove tržišnog inspektora II. vrste može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen sveučilišni prijediplomski studij ili stručni prijediplomski studij iz područja društvenih znanosti, polja: ekonomija i pravo, područja tehničkih znanosti, polja: građevinarstvo, elektrotehnika, strojarstvo, grafička tehnologija, kemijsko inženjerstvo, tekstilna tehnologija, tehnologija prometa i transporta, područja prirodnih znanost, polje: kemija, područja biomedicine i zdravstva, polja: veterinarska medicina, javno zdravstvo i zdravstvena zaštita (sanitarno inženjerstvo), područja biotehničkih znanosti, polja: poljoprivreda (agronomija), šumarstvo, biotehnologija, prehrambena tehnologija, nutricionizam, najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen državni ispit i stručni ispit za tržišnog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.đ

Sanitarni inspektori

Članak 35.

(1) Poslove višeg sanitarnog inspektora – specijalista i višeg graničnog sanitarnog inspektora – specijalista može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen sveučilišni prijediplomski studij i sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij iz područja biomedicine i zdravstva, polja: medicina, veterinarska medicina, javno zdravstvo i zdravstvena zaštita (sanitarno inženjerstvo), farmacija (medicinska biokemija), područja biotehničkih znanosti, polja: poljoprivreda (agronomija), prehrambena tehnologija, biotehnologija, nutricionizam, područja tehničkih znanosti, polja: kemijsko inženjerstvo, kemijska tehnologija, strojarstvo, područja prirodnih znanosti, polja: kemija, fizika i biologija, najmanje šest godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje četiri godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 6. ovoga Zakona, istaknute rezultate u području od značaja za rad sanitarne inspekcije, položen državni ispit i stručni ispit za sanitarnog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(2) Poslove višeg sanitarnog inspektora i višeg graničnog sanitarnog inspektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen sveučilišni prijediplomski studij i sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij iz područja biomedicine i zdravstva, polja: medicina, veterinarska medicina, javno zdravstvo i zdravstvena zaštita (sanitarno inženjerstvo), farmacija (medicinska biokemija), područja biotehničkih znanosti, polja: poljoprivreda (agronomija), prehrambena tehnologija, biotehnologija, nutricionizam, područja tehničkih znanosti, polja: kemijsko inženjerstvo, kemijska tehnologija, strojarstvo, područja prirodnih znanosti, polja: kemija, fizika i biologija, najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje dvije godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 6. ovoga Zakona, položen državni ispit i stručni ispit za sanitarnog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(3) Poslove sanitarnog inspektora i graničnog sanitarnog inspektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen sveučilišni prijediplomski studij i sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij iz područja biomedicine i zdravstva, polja: medicina, veterinarska medicina, javno zdravstvo i zdravstvena zaštita (sanitarno inženjerstvo), farmacija (medicinska biokemija), područja biotehničkih znanosti, polja: poljoprivreda (agronomija), prehrambena tehnologija, biotehnologija, nutricionizam, područja tehničkih znanosti, polja: kemijsko inženjerstvo, kemijska tehnologija, strojarstvo, područja prirodnih znanosti, polja: kemija, fizika i biologija, najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen državni ispit i stručni ispit za sanitarnog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(4) Poslove sanitarnog inspektora II. vrste i graničnog sanitarnog inspektora II. vrste može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen sveučilišni prijediplomski studij ili stručni prijediplomski studij iz područja biomedicine i zdravstva, polja: medicina, javno zdravstvo i zdravstvena zaštita (sanitarno inženjerstvo), farmacija (medicinska biokemija), područja biotehničkih znanosti, polja: poljoprivreda (agronomija), prehrambena tehnologija, biotehnologija, nutricionizam, područja tehničkih znanosti, polja: kemijsko inženjerstvo, kemijska tehnologija, strojarstvo, područja prirodnih znanosti, polja: kemija, fizika i biologija, najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen državni ispit i stručni ispit za sanitarnog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

Veterinarski inspektori

Članak 36.

(1) Poslove višeg veterinarskog inspektora – specijalista i višeg graničnog veterinarskog inspektora – specijalista može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij ili završen poslijediplomski specijalistički studij ili završen doktorski studij iz područja biomedicine i zdravstva, polje: veterinarska medicina, najmanje šest godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje četiri godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 7. ovoga Zakona, istaknute rezultate u području od značaja za rad veterinarske inspekcije, položen državni ispit i stručni ispit iz područja biomedicine i zdravstva, polje: veterinarska medicina, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(2) Poslove višeg veterinarskog inspektora i višeg graničnog veterinarskog inspektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen sveučilišni prijediplomski studij i sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij iz područja biomedicine i zdravstva, polje: veterinarska medicina, najmanje četiri godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje dvije godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 7. ovoga Zakona, položen državni ispit i stručni ispit iz područja biomedicine i zdravstva, polje: veterinarska medicina, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(3) Poslove veterinarskog inspektora i graničnog veterinarskog inspektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen sveučilišni prijediplomski studij i sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij iz područja biomedicine i zdravstva, polje: veterinarska medicina, najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen državni ispit i stručni ispit iz područja biomedicine i zdravstva, polje: veterinarska medicina, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

Poljoprivredni inspektori

Članak 37.

(1) Poslove višeg poljoprivrednog inspektora – specijalista može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen sveučilišni prijediplomski studij i sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij iz područja biotehničkih znanosti, polja: poljoprivreda (agronomija), prehrambena tehnologija, biotehnologija, nutricionizam, područja prirodnih znanosti, polje: kemija, područja tehničkih znanosti, polje: kemijsko inženjerstvo, područja biomedicina i zdravstvo, polje: veterinarska medicina, najmanje šest godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje četiri godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 8. ovoga Zakona, istaknute rezultate u području od značaja za rad poljoprivredne inspekcije, položen državni ispit i stručni ispit za poljoprivrednog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(2) Poslove višeg poljoprivrednog inspektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen sveučilišni prijediplomski studij i sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij iz područja biotehničkih znanosti, polja: poljoprivreda (agronomija), prehrambena tehnologija, biotehnologija, nutricionizam, područja prirodnih znanosti, polje: kemija, područja tehničkih znanosti, polje: kemijsko inženjerstvo, područja biomedicina i zdravstvo, polje: veterinarska medicina, najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje dvije godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 8. ovoga Zakona, položen državni ispit i stručni ispit za poljoprivrednog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(3) Poslove poljoprivrednog inspektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen sveučilišni prijediplomski studij i sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij iz područja biotehničkih znanosti, polja: poljoprivreda (agronomija), prehrambena tehnologija, biotehnologija, nutricionizam, područja prirodnih znanosti, polje: kemija, područja tehničkih znanosti, polje: kemijsko inženjerstvo, područja biomedicina i zdravstvo, polje: veterinarska medicina, najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen državni ispit i stručni ispit za poljoprivrednog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

Lovni inspektori

Članak 38.

(1) Poslove višeg lovnog inspektora – specijalista može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen sveučilišni prijediplomski studij i sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij iz područja biotehničkih znanosti, polja: šumarstvo, poljoprivreda (agronomija), područja biomedicine i zdravstva, polje: veterinarska medicina (s položenim kolegijem iz lovstva), najmanje šest godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje četiri godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 13. ovoga Zakona, istaknute rezultate u području od značaja za rad lovne inspekcije, položen državni ispit i stručni ispit za lovnog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(2) Poslove višeg lovnog inspektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen sveučilišni prijediplomski studij i sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij iz područja biotehničkih znanosti, polja: šumarstvo, poljoprivreda (agronomija), područja biomedicine i zdravstva, polje: veterinarska medicina (s položenim kolegijem iz lovstva), najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje dvije godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 13. ovoga Zakona, položen državni ispit i stručni ispit za lovnog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(3) Poslove lovnog inspektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen sveučilišni prijediplomski studij i sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij iz područja biotehničkih znanosti, polja: šumarstvo, poljoprivreda (agronomija), područja biomedicine i zdravstva, polje: veterinarska medicina (s položenim kolegijem iz lovstva), najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen državni ispit i stručni ispit za lovnog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

Šumarski inspektori

Članak 39.

(1) Poslove višeg šumarskog inspektora – specijalista može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen sveučilišni prijediplomski studij i sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studijiz područja biotehničkih znanosti, polje: šumarstvo, najmanje šest godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje četiri godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 14. ovoga Zakona, istaknute rezultate u području od značaja za rad šumarske inspekcije, položen državni ispit i stručni ispit za šumarskog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(2) Poslove višeg šumarskog inspektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen sveučilišni prijediplomski studij i sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij iz područja biotehničkih znanosti, polje: šumarstvo, najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje dvije godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 14. ovoga Zakona, položen državni ispit i stručni ispit za šumarskog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(3) Poslove šumarskog inspektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen sveučilišni prijediplomski studij i sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij iz područja biotehničkih znanosti, polje: šumarstvo, najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen državni ispit i stručni ispit za šumarskog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

Fitosanitarni inspektori

Članak 40.

(1) Poslove višeg fitosanitarnog inspektora – specijalista može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen sveučilišni prijediplomski studij i sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij iz područja biotehničkih znanosti, polja: poljoprivreda (agronomija), šumarstvo, drvna tehnologija, najmanje šest godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje četiri godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 15. ovoga Zakona, istaknute rezultate u području od značaja za rad fitosanitarne inspekcije, položen državni ispit i stručni ispit za fitosanitarnog inspektora ili graničnog inspektora zaštite bilja ili inspektora zaštite bilja, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(2) Poslove višeg fitosanitarnog inspektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen sveučilišni prijediplomski studij i sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij iz područja biotehničkih znanosti, polja: poljoprivreda (agronomija), šumarstvo, drvna tehnologija, najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje dvije godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 15. ovoga Zakona, položen državni ispit i stručni ispit za fitosanitarnog inspektora ili graničnog inspektora zaštite bilja ili inspektora zaštite bilja, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(3) Poslove fitosanitarnog inspektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen sveučilišni prijediplomski studij i sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij iz područja biotehničkih znanosti, polja: poljoprivreda (agronomija), šumarstvo, drvna tehnologija, najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen državni ispit i stručni ispit za fitosanitarnog inspektora ili graničnog inspektora zaštite bilja ili inspektora zaštite bilja, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

Turistički inspektori

Članak 41.

(1) Poslove višeg turističkog inspektora – specijalista može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen sveučilišni prijediplomski studij i sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij iz područja društvenih znanosti, polja: ekonomija, pravo, informacijske i komunikacijske znanosti, interdisciplinarne društvene znanosti, grana: javna uprava, područja biomedicine, polje: veterinarska medicina, područja biotehničkih znanosti, polja: poljoprivreda (agronomija), biotehnologija, prehrambena tehnologija, nutricionizam, područja prirodnih znanosti, polje: kemija, najmanje šest godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje četiri godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 16. ovoga Zakona, istaknute rezultate u području od značaja za rad turističke inspekcije, položen državni ispit i stručni ispit za turističkog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(2) Poslove višeg turističkog inspektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen sveučilišni prijediplomski studij i sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij iz područja društvenih znanosti, polja: ekonomija, pravo, informacijske i komunikacijske znanosti, interdisciplinarne društvene znanosti, grana: javna uprava, područja biomedicine, polje: veterinarska medicina, područja biotehničkih znanosti, polja: poljoprivreda (agronomija), biotehnologija, prehrambena tehnologija, nutricionizam, područja prirodnih znanosti, polje: kemija, najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje dvije godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 16. ovoga Zakona, položen državni ispit i stručni ispit za turističkog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(3) Poslove turističkog inspektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen sveučilišni prijediplomski studij i sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij iz područja društvenih znanosti, polja: ekonomija, pravo, informacijske i komunikacijske znanosti, interdisciplinarne društvene znanosti, grana: javna uprava, područja biomedicine, polje: veterinarska medicina, područja biotehničkih znanosti, polja: poljoprivreda (agronomija), biotehnologija, prehrambena tehnologija, nutricionizam, područja prirodnih znanosti, polje: kemija, najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen državni ispit i stručni ispit za turističkog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(4) Poslove turističkog inspektora II. vrste može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen sveučilišni prijediplomski studij ili stručni prijediplomski studij iz područja društvenih znanosti, polja: ekonomija, pravo, informacijske i komunikacijske znanosti, interdisciplinarne društvene znanosti, grana: javna uprava, područja biomedicine, polje: veterinarska medicina, područja biotehničkih znanosti, polja: poljoprivreda (agronomija), biotehnologija, prehrambena tehnologija, nutricionizam, područja prirodnih znanosti, polje: kemija, najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen državni ispit i stručni ispit za turističkog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

Rudarski inspektori

Članak 42.

(1) Poslove višeg rudarskog inspektora – specijalista može obavljati osoba koja, osim ispunjavanja uvjeta u pogledu vrste obrazovanja iz stavaka 3., 4. i 5. ovoga članka, ima najmanje šest godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje četiri godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 17. ovoga Zakona, istaknute rezultate u području od značaja za rad rudarske inspekcije, položen državni ispit i stručni ispit za rudarskog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(2) Poslove višeg rudarskog inspektora može obavljati osoba koja, osim ispunjavanja uvjeta u pogledu vrste obrazovanja iz stavaka 3., 4. i 5. ovoga članka, ima najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje dvije godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 17. ovoga Zakona, položen državni ispit i stručni ispit za rudarskog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(3) Poslove rudarskog inspektora iz članka 17. ovoga Zakona koji se odnose na područja istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina, osim u području istraživanja i eksploatacije ugljikovodika, geotermalnih voda u energetske svrhe, podzemno skladištenje plina i trajnog zbrinjavanja ugljikova dioksida, može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen sveučilišni prijediplomski studij i sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij iz područja tehničkih znanosti, polja: rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo, grana: rudarstvo, najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen državni ispit i stručni ispit za rudarskog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(4) Poslove rudarskog inspektora iz članka 17. ovoga Zakona u području naftnog rudarstva, koji se odnose na istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, geotermalnih voda u energetske svrhe, skladištenje prirodnog plina i trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida, može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen sveučilišni prijediplomski studij i sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij iz područja tehničkih znanosti, polja: rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo, grana: naftno rudarstvo, najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen državni ispit i stručni ispit za rudarskog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(5) Poslove rudarskog inspektora iz članka 17. ovoga Zakona, koji se odnose na područje nadzora rudarskih strojeva, objekata, postrojenja, opreme, alata, uređaja i instalacija, u dijelu proizvodnje, razdiobe i uporabe električne energije, može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen sveučilišni prijediplomski studij i sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij iz područja tehničkih znanosti, polje: elektrotehnika, grana: elektroenergetika, najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen državni ispit i stručni ispit za rudarskog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

Inspektori opreme pod tlakom

Članak 43.

(1) Poslove višeg inspektora opreme pod tlakom – specijalista može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen sveučilišni prijediplomski studij i sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij iz područja tehničkih znanosti, polje: strojarstvo, najmanje šest godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje četiri godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 18. ovoga Zakona, istaknute rezultate u području od značaja za rad inspekcije opreme pod tlakom, položen državni ispit i stručni ispit za inspektora opreme pod tlakom, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(2) Poslove višeg inspektora opreme pod tlakom može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen sveučilišni prijediplomski studij i sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij iz područja tehničkih znanosti, polje: strojarstvo, najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje dvije godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 18. ovoga Zakona, položen državni ispit i stručni ispit za inspektora opreme pod tlakom, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(3) Poslove inspektora opreme pod tlakom može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen sveučilišni prijediplomski studij i sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij iz područja tehničkih znanosti, polje: strojarstvo, najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen državni ispit i stručni ispit za inspektora opreme pod tlakom, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

Elektroenergetski inspektori

Članak 44.

(1) Poslove višeg elektroenergetskog inspektora – specijalista može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen sveučilišni prijediplomski studij i sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij iz područja tehničkih znanosti, polje: elektrotehnika, grana: elektroenergetika, najmanje šest godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje četiri godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 20. ovoga Zakona, istaknute rezultate u području od značaja za rad energetske inspekcije u području elektroenergetike, položen državni ispit i stručni ispit za elektroenergetskog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(2) Poslove višeg elektroenergetskog inspektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen sveučilišni prijediplomski studij i sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij iz područja tehničkih znanosti, polje: elektrotehnika, grana: elektroenergetika, četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje dvije godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 20. ovoga Zakona, položen državni ispit i stručni ispit za elektroenergetskog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(3) Poslove elektroenergetskog inspektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen sveučilišni prijediplomski studij i sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij iz područja tehničkih znanosti, polje: elektrotehnika, grana: elektroenergetika, najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen državni ispit i stručni ispit za elektroenergetskog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

Članak 45.

Briše se.

Članak 46.

Briše se.

Članak 47.

Briše se.

Inspektori rada

Članak 48.

(1) Poslove višeg inspektora rada – specijalista za nadzor provedbe propisa kojima se uređuju radni odnosi može obavljati magistar prava ako ima najmanje šest godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje četiri godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 24. ovoga Zakona, istaknute rezultate u području nadzora propisa o radnim odnosima, položen državni ispit i stručni ispit za inspektora rada, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(2) Poslove višeg inspektora rada – specijalista za nadzor provedbe propisa kojima se uređuje zaštita na radu može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili stručni diplomski studij iz područja tehničkih znanosti, polja: brodogradnja, elektrotehnika, građevinarstvo, kemijsko inženjerstvo, strojarstvo, grafička tehnologija, metalurgija, rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo, grana: rudarstvo, tekstilna tehnologija, temeljne tehničke znanosti, smjer: sigurnost na radu ili sigurnost i zaštita, interdisciplinarne tehničke znanosti, smjer: zaštita na radu, područja biotehničkih znanosti, polje: drvna tehnologija (industrija), područja prirodnih znanosti, polja: kemija, fizika, područja biomedicine i zdravstva, polje: javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, grana: medicina rada i športa, najmanje šest godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje četiri godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 24. ovoga Zakona, istaknute rezultate u području nadzora propisa o zaštiti na radu, položen državni ispit i stručni ispit za inspektora rada, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(3) Poslove višeg inspektora rada za nadzor provedbe propisa kojima se uređuju radni odnosi može obavljati magistar prava ako ima najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje dvije godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 24. ovoga Zakona, položen državni ispit i stručni ispit za inspektora rada, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(4) Poslove višeg inspektora rada za nadzor provedbe propisa kojima se uređuje zaštita na radu može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili stručni diplomski studij iz područja tehničkih znanosti, polja: brodogradnja, elektrotehnika, građevinarstvo, kemijsko inženjerstvo, strojarstvo, grafička tehnologija, metalurgija, rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo, grane: rudarstvo, tekstilna tehnologija, temeljne tehničke znanosti, smjer: sigurnost na radu ili sigurnost i zaštita, interdisciplinarne tehničke znanosti, smjer: zaštita na radu, područja biotehničkih znanosti, polje: drvna tehnologija (industrija), područja prirodnih znanosti, polja: kemija, fizika, područja biomedicine i zdravstva, polje: javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, grana: medicina rada i športa, najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje dvije godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 24. ovoga Zakona, položen državni ispit i stručni ispit za inspektora rada, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(5) Poslove inspektora rada za nadzor provedbe propisa kojima se uređuju radni odnosi može obavljati magistar prava ako ima najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen državni ispit i stručni ispit za inspektora rada, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(6) Poslove inspektora rada za nadzor provedbe propisa kojima se uređuje zaštita na radu može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili stručni diplomski studij iz područja tehničkih znanosti, polja: brodogradnja, elektrotehnika, građevinarstvo, kemijsko inženjerstvo, strojarstvo, grafička tehnologija, metalurgija, rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo, grana: rudarstvo, tekstilna tehnologija, temeljne tehničke znanosti, smjer: sigurnost na radu ili sigurnost i zaštita, interdisciplinarne tehničke znanosti, smjer: zaštita na radu, područja biotehničkih znanosti, polje: drvna tehnologija (industrija), područja prirodnih znanosti, polja: kemija, fizika, područja biomedicine i zdravstva, polje: javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, grana: medicina rada i športa, najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen državni ispit i stručni ispit za inspektora rada, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(7) Iznimno od stavaka 2., 4. i 6. ovoga članka, poslove iz stavaka 2., 4. i 6. ovoga članka mogu obavljati i osobe koje ne ispunjavaju uvjete u pogledu vrste obrazovanja propisane stavcima 2., 4. i 6. ovoga članka ako su te poslove obavljali najmanje pet godina nakon položenog državnog ispita i stručnog ispita za inspektora rada i ako ispunjavaju ostale propisane uvjete za obavljanje tih poslova.

Građevinski inspektori

Članak 49.

(1) Poslove višeg građevinskog inspektora – specijalista može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen sveučilišni prijediplomski studij i sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij iz područja tehničkih znanosti, polja: građevinarstvo, arhitektura, urbanizam i geotehnika, najmanje šest godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje četiri godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 25. ovoga Zakona, istaknute rezultate u području od značaja za rad građevinske inspekcije, položen državni ispit i stručni ispit za građevinskog inspektora, poznavanje rada na računalu, položen vozački ispit B kategorije.

(2) Poslove višeg građevinskog inspektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen sveučilišni prijediplomski studij i sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij iz područja tehničkih znanosti, polja: građevinarstvo, arhitektura, urbanizam i geotehnika, najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje dvije godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 25. ovoga Zakona, položen državni ispit i stručni ispit za građevinskog inspektora, poznavanje rada na računalu, položen vozački ispit B kategorije.

(3) Poslove građevinskog inspektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen sveučilišni prijediplomski studij i sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij iz područja tehničkih znanosti, polja: građevinarstvo, arhitektura, urbanizam i geotehnika, najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen državni ispit i stručni ispit za građevinskog inspektora, poznavanje rada na računalu, položen vozački ispit B kategorije.

(4) Poslove građevinskog inspektora II. vrste može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen sveučilišni prijediplomski studij ili stručni prijediplomski studij iz područja tehničkih znanosti, polja: građevinarstvo, arhitektura, urbanizam i geotehnika, najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen državni ispit i stručni ispit za građevinskog inspektora, položen vozački ispit B kategorije.

Inspektori zaštite okoliša

Članak 50.

(1) Poslove višeg inspektora zaštite okoliša – specijalista može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen sveučilišni prijediplomski studij i sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij iz područja tehničkih znanosti, polja: kemijsko inženjerstvo, rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo, strojarstvo, elektrotehnika, područja biotehničkih znanosti, polja: prehrambena tehnologija, biotehnologija, nutricionizam, poljoprivreda (agronomija), šumarstvo, područja biomedicine i zdravstva, polja: veterinarska medicina, farmacija, područja prirodnih znanosti, polja matematika, geologija, kemija, fizika, biologija, interdisciplinarne prirodne znanosti, najmanje šest godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje četiri godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 26. ovoga Zakona, istaknute rezultate u području od značaja za rad inspekcije zaštite okoliša, položen državni ispit i stručni ispit za inspektora zaštite okoliša, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(2) Poslove višeg inspektora zaštite okoliša može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen sveučilišni prijediplomski studij i sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij iz područja tehničkih znanosti, polja: kemijsko inženjerstvo, kemijska tehnologija, rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo, strojarstvo, elektrotehnika, područja biotehničkih znanosti, polja: prehrambena tehnologija, biotehnologija, nutricionizam, poljoprivreda (agronomija), šumarstvo, područja biomedicine i zdravstva, polja: veterinarska medicina, farmacija, područja prirodnih znanosti, polja: matematika, geologija, kemija, fizika, biologija, interdisciplinarne prirodne znanosti, najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje dvije godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 26. ovoga Zakona, položen državni ispit i stručni ispit za inspektora zaštite okoliša, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(3) Poslove inspektora zaštite okoliša može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen sveučilišni prijediplomski studij i sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij, iz područja tehničkih znanosti, polja: kemijsko inženjerstvo, kemijska tehnologija, rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo, strojarstvo, elektrotehnika, područja biotehničkih znanosti, polja: prehrambena tehnologija, biotehnologija, nutricionizam, poljoprivreda (agronomija), šumarstvo, područja biomedicine i zdravstva, polja: veterinarska medicina, farmacija, područja prirodnih znanosti, polja: matematika, geologija, kemija, fizika, biologija, interdisciplinarne prirodne znanosti, najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen državni ispit i stručni ispit za inspektora zaštite okoliša, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(4) Iznimno od odredaba ovoga članka, poslove iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka mogu obavljati i osobe koje ne ispunjavaju uvjete u pogledu vrste obrazovanja propisane stavcima 1., 2. i 3. ovoga članka ako su te poslove obavljali najmanje pet godina i imaju položen državni ispit i stručni ispit za inspektora zaštite okoliša te ako ispunjavaju ostale propisane uvjete za obavljanje tih poslova.

Inspektori zaštite prirode

Članak 51.

(1) Poslove višeg inspektora zaštite prirode – specijalista može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen sveučilišni prijediplomski studij i sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij iz područja prirodnih znanosti, polja: geografija, geologija i biologija, područja tehničkih znanosti, polja: rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo, područja biomedicine i zdravstva, polje: veterinarska medicina, područja biotehničkih znanosti, polja: agronomija (poljoprivreda) i šumarstvo te područja društvenih znanosti, polja pravo, najmanje šest godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje četiri godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 27. ovoga Zakona, istaknute rezultate u području od značaja za rad inspekcije zaštite prirode, položen državni ispit i stručni ispit za inspektora zaštite prirode, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(2) Poslove višeg inspektora zaštite prirode može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen sveučilišni prijediplomski studij i sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij iz područja prirodnih znanosti, polja: geografija, geologija i biologija, područja tehničkih znanosti, polja: rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo, područja biomedicine i zdravstva, polje: veterinarska medicina, područja biotehničkih znanosti, polja: agronomija (poljoprivreda) i šumarstvo te područja društvenih znanosti, polje: pravo, najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje dvije godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 27. ovoga Zakona, položen državni ispit i stručni ispit za inspektora zaštite prirode, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(3) Poslove inspektora zaštite prirode može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen sveučilišni prijediplomski studij i sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij iz područja prirodnih znanosti, polja: geografija, geologija i biologija, područja tehničkih znanosti, polja: rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo, područja biomedicine i zdravstva, polje: veterinarska medicina, područja biotehničkih znanosti, polja: agronomija (poljoprivreda) i šumarstvo te područja društvenih znanosti, polje: pravo, najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen državni ispit i stručni ispit za inspektora zaštite prirode, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.«.

»(4) Iznimno od stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka, poslove iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka mogu obavljati i osobe koje ne ispunjavaju uvjete u pogledu vrste obrazovanja propisane stavcima 1., 2. i 3. ovoga članka ako su te poslove obavljali najmanje pet godina i imaju položen državni ispit i stručni ispit za inspektora zaštite prirode te ako ispunjavaju ostale propisane uvjete za obavljanje tih poslova.

Vodopravni inspektori

Članak 52.

(1) Poslove višeg vodopravnog inspektora – specijalista može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen sveučilišni prijediplomski studij i sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij iz područja prirodnih znanosti, polja: geologija, biologija i kemija, područja tehničkih znanosti, polja: arhitektura i urbanizam, geodezija, građevinarstvo i interdisciplinarne tehničke znanosti, područja biomedicine i zdravstva, polje: javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, područja biotehničkih znanosti: polja: poljoprivreda (agronomija), šumarstvo, biotehnologija i prehrambena tehnologija, područja društvenih znanosti, polje: pravo, najmanje šest godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje četiri godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 28. ovoga Zakona, istaknute rezultate u području od značaja za rad vodopravne inspekcije, položen državni ispit i stručni ispit za vodopravnog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(2) Poslove višeg vodopravnog inspektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen sveučilišni prijediplomski studij i sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij iz područja prirodnih znanosti, polja: geologija, biologija i kemija, područja tehničkih znanosti, polja: arhitektura i urbanizam, geodezija, građevinarstvo i interdisciplinarne tehničke znanosti, područja biomedicine i zdravstva, polje: javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, područja biotehničkih znanosti: polja: poljoprivreda (agronomija), šumarstvo, biotehnologija i prehrambena tehnologija, područja društvenih znanosti, polje: pravo, najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje dvije godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 28. ovoga Zakona, položen državni ispit i stručni ispit za vodopravnog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

(3) Poslove vodopravnog inspektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen sveučilišni prijediplomski studij i sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij iz područja prirodnih znanosti, polja: geologija, biologija i kemija, područja tehničkih znanosti, polja: arhitektura i urbanizam, geodezija, građevinarstvo i interdisciplinarne tehničke znanosti, područja biomedicine i zdravstva, polje: javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, područja biotehničkih znanosti, polja: poljoprivreda (agronomija), šumarstvo, biotehnologija i prehrambena tehnologija, područja društvenih znanosti, polje: pravo, najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen državni ispit i stručni ispit za vodopravnog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije.

DIO TREĆI
DUŽNOSTI I OVLASTI INSPEKTORA

POGLAVLJE I.
ZAJEDNIČKE ODREDBE

Službena iskaznica i značka

Članak 53.

(1) Službeno svojstvo, identitet i ovlasti inspektor dokazuje službenom iskaznicom i značkom.

(2) Glavni državni inspektor pravilnikom će propisati oblik i sadržaj obrasca službene iskaznice, izgled službene značke te način izdavanja, uporabe i vođenja upisnika o izdanim službenim iskaznicama i značkama.

Obavljanje inspekcijskih poslova

Članak 54.

(1) Inspektor je u obavljanju inspekcijskog nadzora samostalan te vodi postupak, donosi upravne akte i poduzima mjere u okviru prava, obveza i ovlasti utvrđenih ovim Zakonom i/ili drugim propisima kojima je uređeno područje rada inspektora.

(2) Zbog potreba službe inspektor je dužan obavljati posao prema rasporedu radnog vremena, uključujući i rad noću te rad u smjenama.

(3) Inspektor je dužan, po nalogu nadređenog službenika, inspekcijske poslove obavljati i duže od punog radnog vremena odnosno u preraspodijeljenom radnom vremenu ili radnom vremenu u nejednakom trajanju, u skladu s općim propisima o radu, ako je to potrebno radi uspješnog i pravodobnog obavljanja tih poslova.

(4) Inspektoru se može odgoditi početak korištenja godišnjeg odmora ili prekinuti započeto korištenje godišnjeg odmora zbog obavljanja inspekcijskog nadzora koji ne trpi odgodu.

(5) Inspektor u slučaju iz stavka 4. ovoga članka ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom ili prekidom korištenja godišnjeg odmora.

Dežurstvo i pripravnost za rad

Članak 55.

(1) Inspektor je dužan sudjelovati u dežurstvu za vrijeme radnog vremena te biti pripravan za rad izvan radnog vremena u skladu s odlukom koju na prijedlog pomoćnika glavnog inspektora donosi glavni državni inspektor.

(2) Inspektoru kojemu je određena pripravnost za rad pripada pravo na naknadu za vrijeme pripravnosti u skladu s posebnim propisom kojim se uređuju plaće i druga materijalna prava zaposlenih u državnim službama.

Prikupljanje podataka

Članak 56.

(1) Na prikupljanje podataka primjenjuju se posebni propisi kojima se uređuje zaštita podataka, tajnost podataka i informacijska sigurnost.

(2) Državni inspektorat može prikupljati osobne te druge podatke i obavijesti nužne u svrhu zaštite javnog interesa u provedbi propisa.

(3) Prikupljanje osobnih te drugih podataka i obavijesti iz stavka 2. ovoga članka od maloljetnika poduzima se u nazočnosti zakonskog zastupnika maloljetnika, a po potrebi i stručne osobe centra za socijalnu skrb, osim ako je maloljetnik prije punoljetnosti stekao potpunu ili ograničenu poslovnu sposobnost na temelju posebnog propisa.

(4) Građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora osobne i druge podatke može prikupljati i u domu osobe bez prethodnog pristanka, ako je dom gradilište.

Tajnost podataka

Članak 57.

(1) Inspektor ne smije u neslužbene svrhe koristiti informacije, podatke ili saznanja koja ima ili su mu dostupna prilikom obavljanja poslova inspekcijskog nadzora niti smije koristiti i davati obavijesti, podatke ili saznanja za ostvarivanje bilo kakve imovinske ili druge koristi za sebe ili za drugu osobu.

(2) Inspektor je dužan u obavljanju inspekcijskih poslova čuvati identitet podnositelja predstavke.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, inspektor odnosno drugi državni službenik nije dužan čuvati identitet podnositelja predstavke koji sudjeluje u postupku kao zainteresirana osoba radi zaštite svojih prava i pravnih interesa ako to po prirodi stvari nije moguće ili je tako propisano posebnim zakonom.

(4) Inspektor i drugi službenik dužni su kao inspekcijsku tajnu odnosno kao drugu odgovarajuću vrstu tajne čuvati sve osobne i druge povjerljive podatke koje saznaju u obavljanju svojih dužnosti u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita podataka i tajnost podataka.

(5) Osobe iz stavka 4. ovoga članka dužne su čuvati tajnost i povjerljivost podataka i nakon prestanka obavljanja poslova u Državnom inspektoratu.

(6) Državni inspektorat dužan je kao inspekcijsku tajnu čuvati svu dokumentaciju (zabilješku, zapisnik, nacrt rješenja, rješenje, zaključak, prekršajni akt, kaznenu prijavu, uputu za rad, izjavu stranke, predstavku, pritužbu) te sve druge podatke i dokaze utvrđene odnosno nastale u vezi s inspekcijskim postupkom.

(7) Dokumentaciju i podatke iz stavka 6. ovoga članka, prikupljene ili utvrđene u inspekcijskom nadzoru, te identitet podnositelja predstavke u skladu sa stavkom 2. ovoga članka Državni inspektorat može dati samo sudovima, tijelima državne uprave i drugim državnim tijelima, na njihov obrazloženi pisani zahtjev u postupcima iz njihove nadležnosti.

Pokretanje postupka

Članak 58.

(1) Inspektor provodi inspekcijski nadzor i pokreće postupak po službenoj dužnosti, a iznimno na zahtjev stranke, kada je to propisano posebnim zakonom.

(2) Zaprimljene predstavke u kojima su navedeni podaci o prijavitelju (ime i prezime te adresa stanovanja), a kojima se ukazuje na postupanja protivna propisima mogu se koristiti kao povod za obavljanje inspekcijskog nadzora.

(3) Ako inspektor povodom zaprimljene predstavke obavi inspekcijski nadzor, podnositelja će u pisanom obliku obavijestiti o utvrđenom činjeničnom stanju i poduzetim mjerama.

(4) Ako prema sadržaju zaprimljene predstavke inspektor nije ovlašten obavljati inspekcijski nadzor, o tome će pisano obavijestiti podnositelja predstavke.

(5) Ako podnositelj predstavke ponovno podnese predstavku koja u odnosu na prethodno podnesenu ne sadrži nove odlučne činjenice, okolnosti ili dokaze u odnosu na one koje su već utvrđivane, podnositelja će se obavijestiti da je postupljeno po predstavci.

Obavješćivanje o početku inspekcijskog nadzora

Članak 59.

O početku obavljanja inspekcijskog nadzora inspektor može obavijestiti odgovornu osobu nadzirane pravne osobe i fizičku osobu, osim ako smatra da bi obavještavanje umanjilo učinkovitost provedbe inspekcijskog nadzora.

Zahtjev za pretragu stana

Članak 60.

Ako inspektor izvidnom radnjom ili u tijeku provođenja inspekcijskog nadzora utvrdi da postoje osnove sumnje da se u stanu ili drugom prostoru obavlja djelatnost ili pružaju usluge koje nisu obuhvaćene rješenjem odnosno odobrenjem nadležnog tijela, a nadzirana osoba ne dopusti inspektoru obavljanje inspekcijskog nadzora u tom prostoru, inspektor će, ako postoji opasnost od odgode, zatražiti od nadležnog suda da po žurnom postupku izda pisani nalog za pretragu stana ili drugog prostora, u kojoj sudjeluje inspektor.

Ovlasti inspektora

Članak 61.

(1) U provedbi inspekcijskog nadzora inspektor je ovlašten fotografirati ili snimiti osobe, pregledati, fotografirati ili snimiti zgrade, objekte, poslovne prostorije i druge prostorije i prostore, luke, privremena radilišta, izvođenje radova, objekte namijenjene za rad s pripadajućim prostorima, prostorijama i instalacijama; stambene prostorije i prostore u kućanstvima ili stambene zgrade u kojima se obavlja djelatnost odnosno rad, zemljišta, životinje, proizvode, uređaje, opremu, sredstva rada, vozila, poslovne knjige, registre, evidencije, audio i video zapise, društvene mreže, mrežne stranice, računalne programe, dokumente, ugovore, isprave i drugu poslovnu dokumentaciju koja omogućuje uvid u poslovanje pravne i fizičke osobe te obavljati i druge radnje u skladu s posebnim propisom.

(2) Poslovnim prostorom u smislu ovoga Zakona smatra se stambeni i drugi prostor u građevini korišten kao poslovni, prijevozna sredstva i slično, u kojima nadzirana pravna i fizička osoba pruža uslugu, obavlja djelatnost odnosno rad.

(3) Inspektor je ovlašten u postupku inspekcijskog nadzora zatražiti i pregledati javnu ispravu na temelju koje se može provjeriti i utvrditi identitet osobe (osobna iskaznica, putovnica i sl.), a osoba koja podliježe nadzoru i/ili sudionik zatečen u nadzoru i/ili druga osoba zatečena na mjestu nadzora, na njegov zahtjev, dužna mu je takvu ispravu predočiti.

(4) Prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora inspektor može uzimati izjave od predstavnika nadziranih pravnih, fizičkih osoba, kao i od sudionika zatečenih u nadzoru i/ili drugih osoba zatečenih na mjestu nadzora, svjedoka koji su na njegovo traženje dužni dati izjave s točnim pojedinostima važnim za utvrđenje činjenica u započetom inspekcijskom nadzoru.

Prikupljanje podataka i dokumentacije

Članak 62.

(1) Svi inspektori imaju ovlast u provedbi inspekcijskog nadzora prikupiti podatke koji se odnose na utvrđivanje identiteta osoba koje podliježe nadzoru i svih osoba zatečenih na mjestu nadzora te u slučaju sumnje u neke nezakonitosti o tim podacima obavijestiti inspektora rada nadležnog za nadzor propisa iz članka 24. ovoga Zakona.

(2) U provedbi inspekcijskog nadzora inspektori imaju ovlasti zatražiti dokumentaciju i podatke koji se odnose na nadzor općih uvjeta obavljanja djelatnosti te u slučaju sumnje u neke nezakonitosti o tim podacima obavijestiti nadležnog inspektora Državnog inspektorata.

(3) Na temelju prikupljene dokumentacije i podataka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka nadležni inspektor ocjenjuje osnovanost provedbe inspekcijskog nadzora.

Omogućavanje obavljanja inspekcijskog nadzora

Članak 63.

(1) Pravne i fizičke osobe koje podliježu inspekcijskom nadzoru dužne su inspektoru omogućiti obavljanje nadzora sukladno odredbi članka 61. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona i osigurati mu uvjete za neometan rad.

(2) Smatra se da nadzirana pravna ili fizička osoba nije omogućila obavljanje inspekcijskog nadzora iz stavka 1. ovoga članka i ako se ne odazove pozivu za saslušanje u zakazano vrijeme odnosno ako u roku određenom u zapisniku inspektora ili roku određenom u pozivu za saslušanje stranke ne osigura uvid u proizvode, traženu poslovnu dokumentaciju i druge isprave potrebne za utvrđivanje činjeničnog stanja u započetu nadzoru.

(3) Smatra se da fizička ili pravna osoba nije omogućila obavljanje inspekcijskog nadzora iz stavka 1. ovoga članka kada nije, u skladu s propisima zaštite na radu, obavijestila inspektora rada o ozljedi radnika ili osobe na radu odnosno kada nije sačuvala prostor, sredstva i okolnosti u stanju u kakvom su bili u trenutku događaja koji je uzrokovao ozljedu, osim promjena koje su bile nužne za sprječavanje daljnjih rizika i za spašavanje ozlijeđene osobe.

(4) Pravne i fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka dužne su na traženje inspektora privremeno obustaviti poslovanje nadziranog objekta za vrijeme inspekcijskog nadzora ako inspektor ne bi mogao na drugi način obaviti inspekcijski nadzor ili utvrditi činjenično stanje. Zahtjev za privremenu obustavu poslovanja inspektor je dužan unijeti u zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru.

(5) Inspektor može od nadzirane pravne i fizičke osobe tražiti izvršenje pojedine radnje u postupku radi potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja i odrediti rok izvršenja te radnje.

Obveza dostave podataka

Članak 64.

Pravne i fizičke osobe dužne su na pisano traženje inspektora, u primjerenom roku koji odredi inspektor, dostaviti ili pripremiti točne i potpune podatke, obavijesti i materijale koji su mu potrebni za obavljanje inspekcijskog nadzora.

Suradnja s policijom

Članak 65.

Državni inspektorat ovlašten je zatražiti pomoć policije ako se prilikom inspekcijskog nadzora odnosno izvršenja izvršnog akta pruži otpor ili se pružanje otpora može opravdano očekivati.

Primjena posebnih propisa

Članak 66.

Ovlasti inspektora propisane ovim Zakonom ne isključuju primjenu ovlasti koje proizlaze iz posebnih propisa pojedinog upravnog područja čiju primjenu nadziru nadležni inspektori određeni ovim Zakonom.

Zapisnik

Članak 67.

(1) O obavljenom inspekcijskom nadzoru inspektor je dužan sastaviti zapisnik.

(2) Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru sastavlja se prema odredbama propisa kojim se uređuje opći upravni postupak.

(3) Jedan primjerak zapisnika obvezno se uručuje ili dostavlja nadziranoj osobi ili njezinu zakonskom zastupniku ili opunomoćeniku ili sudioniku zatečenom u inspekcijskom nadzoru.

(4) Jedan primjerak zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru povodom ozljeda osoba u prostorijama i na prostorima poslodavca obvezno se uručuje ozlijeđenoj osobi ili njezinu ovlaštenom zastupniku, a u slučaju smrtne ozljede članu njezine obitelji, ako to u pisanom obliku zatraži.

(5) Elektronički oblik dokumenta izdan kroz IMSOC sustav, kao i sva dokumentacija koja je predana i potvrđena u elektroničkom obliku smatra se zapisnikom iz stavaka 1. i 2. ovoga članka te se ne primjenjuju odredbe posebnih propisa kojima je uređeno uredsko poslovanje i upravni postupci, osim u slučaju odbijanja pošiljaka na graničnim kontrolnim postajama.

Obavijest drugom nadležnom tijelu

Članak 68.

Ako inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora posumnja da je povrijeđen zakon ili drugi propis iz nadležnosti drugog tijela, obvezan je o tome bez odgode obavijestiti nadležno tijelo.

Upravni postupci

Članak 69.

(1) Za rješavanje u upravnim stvarima u prvom stupnju nadležni su inspektori Državnog inspektorata raspoređeni na radna mjesta u područnim uredima i ispostavama područnih ureda Državnog inspektorata.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, inspektori raspoređeni na radna mjesta u središnjem uredu Državnog inspektorata prema potrebi mogu rješavati u upravnim stvarima u prvom stupnju.

(3) Drugostupanjski upravni postupak vodi nadležna unutarnja ustrojstvena jedinica za drugostupanjski upravni postupak u središnjem uredu Državnog inspektorata.

Izricanje upravne mjere

Članak 70.

(1) Ako je ovim Zakonom, drugim zakonom ili propisima Europske unije propisano da se u slučaju utvrđene nezakonitosti izriče određena upravna mjera, inspektor je dužan rješenjem izreći tu mjeru.

(2) Ako ovim Zakonom ili drugim zakonom nije drukčije propisano, inspektor će upravnu mjeru iz stavka 1. ovoga članka donijeti bez odgađanja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka nadzora s utvrđenim činjenicama odlučnim za donošenje te mjere.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, inspektor neće donositi rješenje ako su utvrđene nepravilnosti otklonjene tijekom inspekcijskog nadzora ili kad izvršenje uopće nije moguće, što će inspektor utvrditi i navesti u zapisniku.

(4) Glavni državni inspektor naputkom propisuje način pečaćenja, kada se rješenja donesena na temelju ovoga Zakona ili drugih zakona izvršavaju pečaćenjem.

Kontrola izvršenja rješenja

Članak 71.

Izvršenik je obvezan izvršiti izvršno rješenje inspektora, a inspektor će kontrolu izvršenja rješenja obaviti po izvršnosti rješenja u skladu s posebnim propisima.

Prekršajne mjere

Članak 72.

(1) Ako inspektor inspekcijskim nadzorom utvrdi da je povredom propisa počinjen prekršaj za koji prema prekršajnom odnosno drugom propisu može usmeno izreći i naplatiti novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja, izreći će tu kaznu i naplatiti je od počinitelja prekršaja pod uvjetom da se takvom kaznom postiže svrha kažnjavanja uzimajući u obzir sve okolnosti i težinu počinjenog prekršaja.

(2) Ako počinitelj iz stavka 1. ovoga članka ne plati novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja odnosno u roku od tri dana od primitka obavijesti o prekršaju, inspektor će protiv počinitelja pokrenuti prekršajni postupak u skladu s odredbama stavaka 3., 4. i 5. ovoga članka.

(3) Ako inspektor inspekcijskim nadzorom utvrdi da je povredom propisa počinjen prekršaj za koji je prema prekršajnom propisu dužan izdati obvezni prekršajni nalog, bez odgađanja će, a najkasnije u roku od osam dana od dana završetka nadzora s utvrđenim činjenicama odlučnim za poduzimanje mjera, počinitelju prekršaja izdati takav nalog.

(4) Ako inspektor inspekcijskim nadzorom utvrdi da je povredom propisa počinjen prekršaj za koji prema prekršajnom odnosno drugom propisu ne može izreći i naplatiti novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja niti je dužan izdati obvezni prekršajni nalog, ali bi prema prekršajnom propisu mogao izdati prekršajni nalog, može ga izdati odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana završetka nadzora s utvrđenim činjenicama odlučnim za poduzimanje mjera.

(5) Ako inspektor inspekcijskim nadzorom utvrdi postojanje osnovane sumnje da je povredom propisa počinjen prekršaj za koji prema prekršajnom odnosno drugom propisu ne može izreći i naplatiti novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja niti je dužan izdati obavezni prekršajni nalog ili nije izdao prekršajni nalog u roku iz stavka 4. ovoga članka, iako ga je mogao izdati, podnijet će optužni prijedlog za pokretanje prekršajnog postupka, najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka nadzora s utvrđenim činjenicama odlučnim za poduzimanje mjera.

Iznimke u pokretanju prekršajnog postupka

Članak 73.

(1) Iznimno od članka 72. ovoga Zakona, inspekcija iz članaka 5. – 23. i članaka 25. – 28. ovoga Zakona neće pokrenuti prekršajni postupak ako joj je to dopušteno posebnim zakonom ili ako:

– nadzirana pravna ili fizička osoba tijekom inspekcijskog nadzora odnosno do donošenja rješenja otkloni nepravilnosti i nedostatke utvrđene u inspekcijskom nadzoru

– za utvrđene nepravilnosti doneseno je rješenje i nadzirana osoba postupila je po izvršnom rješenju inspektora ili je postupila po rješenju prije nego što je ono postalo izvršno

– nadzirana osoba očitovanjem na zapisnik preuzme obvezu da u određenom roku otkloni nepravilnosti i nedostatke utvrđene u inspekcijskom nadzoru za koje nije propisana upravna mjera, a inspektor utvrdi da je počinjen prekršaj.

(2) Radi ispunjenja obveze iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka inspektor će nadziranoj osobi izdati pisanu naredbu u kojoj će točno odrediti preuzetu obvezu i rok za izvršenje, ovisno o prirodi preuzete obveze.

(3) Ako nadzirana osoba ne postupi na način opisan u stavku 1. ovoga članka odnosno ne ispuni obvezu u određenom roku iz naredbe iz stavka 2. ovoga članka, inspektor je dužan bez odgađanja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka nadzora odnosno u roku od 15 dana od isteka roka za ispunjenje obveze iz naredbe podnijeti optužni prijedlog za pokretanje prekršajnog postupka odnosno izdati prekršajni nalog.

(4) Iznimno od stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka, ako inspektor utvrdi da je počinjen prekršaj kojim se ugrožava život, sigurnost i zdravlje ljudi, imovina veće vrijednosti, okoliš, u svim slučajevima kada je propisana upravna mjera zabrane te ponovnog utvrđenja istog prekršaja u roku od godinu dana, dužan je bez odgađanja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka nadzora, podnijeti optužni prijedlog za pokretanje prekršajnog postupka odnosno izdati prekršajni nalog.

(5) Postupanje nadzirane osobe na način iz stavka 1. ovoga članka i ispunjenje uvjeta za nepokretanje prekršajnog postupka inspektor utvrđuje u zapisniku.

(6) Radi provedbe odredbi ovoga članka Državni inspektorat vodi službenu evidenciju u elektroničkom očevidniku sukladno odredbi članka 79. ovoga Zakona.

Kazneni postupak

Članak 74.

Ako inspektor inspekcijskim nadzorom utvrdi postojanje osnovane sumnje da je povredom propisa počinjeno kazneno djelo, podnijet će kaznenu prijavu najkasnije u roku od petnaest dana od dana završetka nadzora s utvrđenim činjenicama odlučnim za poduzimanje mjera.

Privremeno oduzimanje predmeta

Članak 75.

(1) U obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor može privremeno oduzeti, do donošenja pravomoćne odluke o prekršaju odnosno pravomoćne presude o počinjenom kaznenom djelu, dokumentaciju i predmete koji u prekršajnom ili kaznenom postupku mogu poslužiti kao dokaz.

(2) O privremenom oduzimanju dokumentacije i predmeta iz stavka 1. ovoga članka izdaje se potvrda s točnim podacima o oduzetoj dokumentaciji i predmetima.

Postupanje s oduzetim predmetima

Članak 76.

(1) U obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor privremeno oduzima, do pravomoćne odluke o prekršaju, predmete i sredstva koji su bili namijenjeni ili upotrijebljeni za počinjenje prekršaja ili su nastali njegovim počinjenjem, pod uvjetima i na način propisan zakonom kojim se uređuju prekršaji i drugim posebnim propisima.

(2) Osobi od koje se oduzimaju predmeti inspektor izdaje potvrdu s točno označenim oduzetim predmetima po vrsti i količini.

(3) Inspektor je dužan s oduzetim predmetima postupati na način kako je to određeno posebnim zakonom.

(4) Državni inspektorat dužan je osigurati uvjete za čuvanje i održavanje privremeno oduzetih predmeta do pravomoćne odluke o prekršaju.

(5) S privremeno oduzetim predmetima, do pravomoćne odluke o prekršaju, inspektor ne može raspolagati (predmet uništiti, prodati, predati, darovati, zamijeniti i sl.), osim ako posebnim zakonom ili drugim propisom nije drukčije određeno.

(6) Ako inspektor umjesto podnošenja optužnog prijedloga izda (obvezni) prekršajni nalog, tim nalogom, sukladno zakonu kojim se uređuju prekršaji, odlučit će i o oduzimanju predmeta.

Oduzimanje imovinske koristi

Članak 77.

(1) Inspektor je dužan na temelju izvedenih dokaza utvrditi iznos imovinske koristi za koju postoji osnovana sumnja da je ostvarena kaznenim djelom ili prekršajem.

(2) Inspektor je dužan u obveznom prekršajnom nalogu ili prekršajnom nalogu izreći, a u optužnom prijedlogu odnosno u kaznenoj prijavi predložiti oduzimanje utvrđenog iznosa imovinske koristi iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na postupanje građevinskih inspektora.

Godišnji program rada

Članak 78.

(1) Glavni državni inspektor donosi godišnji program rada Državnog inspektorata te pojedinih inspekcija, ako je to propisano posebnim zakonom.

(2) Godišnjim programom rada iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se najmanji broj, struktura i prioriteti obavljanja inspekcijskih nadzora nad primjenom propisa iz djelokruga Državnog inspektorata, provedba obveznih monitoringa sukladno europskim propisima, provedba koordiniranih inspekcijskih nadzora te zajednički poslovi koje će obavljati inspektori Državnog inspektorata u suradnji s drugim inspekcijama koje djeluju prema posebnim propisima.

Vođenje očevidnika

Članak 79.

(1) O obavljenim inspekcijskim nadzorima i poduzetim mjerama inspektori vode očevidnik.

(2) Podaci o obavljenom inspekcijskom nadzoru vode se kao službene evidencije u elektroničkom očevidniku.

(3) Glavni državni inspektor pravilnikom će propisati sadržaj, oblik i način vođenja očevidnika iz stavka 1. ovoga članka.

Pravna zaštita

Članak 80.

(1) Državni inspektorat dužan je inspektorima pružiti zaštitu na poslovima koje obavljaju.

(2) Za slučaj vođenja kaznenog postupka protiv inspektora, koje pokreće privatni tužitelj u vezi s obavljanjem redovitih poslova i radnih zadataka u okviru djelokruga Državnog inspektorata, Državni inspektorat će predujmiti troškove inspektora u tom postupku, uključujući i zastupanja.

(3) Troškovi iz stavka 2. ovoga članka naplaćuju se od osoba koje su ih dužne naknaditi prema posebnom propisu.

Primjena drugih propisa

Članak 81.

(1) Na postupak inspektora koji nije uređen ovim Zakonom primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje opći upravni postupak, prekršajni postupak te odredbe drugih posebnih propisa.

(2) Na prava, obveze i odgovornost inspektora koji nisu uređeni ovim Zakonom primjenjuju se propisi kojima se uređuju prava, obveze i odgovornosti zaposlenih u državnim službama.

POGLAVLJE II.
POSEBNE ODREDBE O INSPEKCIJSKOM NADZORU

ODJELJAK I.
POSEBNE ODREDBE O INSPEKCIJSKOM NADZORU TRŽIŠNOG INSPEKTORA

Uzimanje uzoraka

Članak 82.

(1) Ako je u postupku inspekcijskog nadzora potrebno utvrditi odgovara li proizvod stavljen na tržište propisanim zahtjevima označivanja, sigurnosnim odnosno tehničkim zahtjevima, inspektor od tog proizvoda može uzeti jedan uzorak i dati ga zapečaćenog i propisno označenog na ispitivanje stručnoj instituciji.

(2) Postupak uzimanja uzoraka iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i u slučaju proizvoda koji su stavljeni na tržište odnosno koji se prodaju ili nude na prodaju putem interneta ili drugim sredstvima prodaje na daljinu.

Pomoć stručne institucije

Članak 83.

Ako inspektor ne raspolaže potrebnim stručnim znanjem ili opremom za provedbu potrebnih pregleda i uzorkovanja iz članka 82. ovoga Zakona, može zatražiti pomoć stručne institucije za provedbu tih radnji u okviru inspekcijskog nadzora.

Postupanje u uzimanju uzoraka

Članak 84.

Prilikom uzimanja uzorka pojedinog proizvoda inspektor će:

– sastaviti zapisnik o uzimanju uzorka

– uzorak uzet za analizu bez odgađanja dostaviti stručnoj instituciji

– pisano izvijestiti stranku o rezultatima analize u roku od pet dana od dana zaprimanja izvješća stručne institucije.

Troškovi ispitivanja

Članak 85.

(1) Pravne i fizičke osobe obvezne su besplatno staviti na raspolaganje potrebne količine proizvoda za ispitivanje od kojih se uzima uzorak.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u slučaju proizvoda stavljenih na tržište putem interneta ili drugim sredstvima prodaje na daljinu tržišni inspektor može obaviti kupnju proizvoda od kojih se uzima uzorak u količini potrebnoj za ispitivanje, ako je potrebno pod tajnim identitetom.

(3) Troškove ispitivanja i kupnje proizvoda iz stavka 2. ovoga članka snosi stranka ako se utvrdi da uzorci ne odgovaraju propisanim zahtjevima označivanja, sigurnosnim odnosno tehničkim zahtjevima.

(4) Troškove ispitivanja i kupnje proizvoda iz stavka 2. ovoga članka snosi Državni inspektorat ako se utvrdi da uzorci odgovaraju propisanim zahtjevima označivanja, sigurnosnim odnosno tehničkim zahtjevima.

(5) Sredstva za provedbu ispitivanja osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske.

Iznimke u uzimanja uzoraka

Članak 86.

Odredbe članaka 82. – 85. ovoga Zakona ne odnose se na proizvode za koje su ta pitanja uređena posebnim propisima.

Probne kupnje

Članak 86.a

(1) Radi utvrđivanja neregistriranog obavljanja djelatnosti trgovine i/ili neregistriranog pružanja usluga od strane fizičkih i pravnih osoba, tržišni inspektor može obaviti istražne radnje i kupnju robe ili usluga koji se prodaju putem sredstava daljinske komunikacije u okviru probnih kupnji, uključujući i s tajnim identitetom.

(2) Ako se u inspekcijskom nadzoru utvrdi da osobe iz stavka 1. ovoga članka obavljaju neregistriranu djelatnost trgovine i/ili neregistrirano pružanje usluga te druge povrede propisa iz nadležnosti tržišnog inspektora, troškove probne kupnje iz stavka 1. ovoga članka snosi fizička ili pravna osoba koja obavlja neregistriranu djelatnost trgovine i/ili neregistrirano pružanje usluga.

(3) Ako se u inspekcijskom nadzoru u kojem je obavljena probna kupnja utvrdi da osobe iz stavka 1. ovoga članka obavljaju neregistriranu djelatnost trgovine i/ili neregistrirano pružanje usluga, tržišni inspektor će s robom kupljenom u okviru probne kupnje postupati sukladno članku 76. ovoga Zakona.

(4) Troškove probne kupnje snosi Državni inspektorat ako se u postupku utvrdi da je fizička ili pravna osoba registrirana za obavljanje kupnje i prodaje robe i/ili pružanja usluga.

ODJELJAK II.
POSEBNE ODREDBE O INSPEKCIJSKOM NADZORU(SLUŽBENOJ KONTROLI) SANITARNOG I GRANIČNOG SANITARNOG INSPEKTORA

Ovlasti sanitarnog inspektora

Članak 87.

(1) U provedbi inspekcijskoga nadzora odnosno službene kontrole sanitarni inspektor ovlašten je nadziranoj pravnoj ili fizičkoj osobi, dok ne otkloni utvrđene nedostatke, usmenim rješenjem privremeno zabraniti uporabu radnih i pomoćnih prostorija odnosno prostora, postrojenja, uređaja, proizvoda, pribora i opreme za obavljanje djelatnosti, kao i rad osoba te odmah pristupiti izvršenju rješenja u sljedećim slučajevima:

– kada postoji opasnost ili sumnja na opasnost za zdravlje ili život ljudi koja zahtijeva da se određena mjera osiguranja poduzme odmah, bez odgađanja

– kada postoji opasnost ili sumnja na opasnost od prikrivanja, zamjene ili uništenja dokaza, ako se mjera osiguranja ne poduzme odmah

– neispunjavanja propisanih sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta, a koji se ne mogu ispuniti uz redovito obavljanje djelatnosti

– neosiguravanja zdravstveno ispravne hrane i vode za ljudsku potrošnju te zdravstveno ispravnih kupališnih, bazenskih voda, voda fontana i drugih voda od javnozdravstvenog interesa

– neosiguravanja higijenske dispozicije otpadnih voda objekata pod sanitarnim nadzorom

– grubih propusta u tehnološkom procesu koji dovode do ugrožavanja zdravstvene ispravnosti hrane i predmeta opće uporabe

– nepoštivanja higijenskih pravila u svim radnim i pomoćnim prostorijama građevina, uključujući uređaje, opremu, pribor i zaposleno osoblje koji dovode do neposrednog ugrožavanja zdravstvene ispravnosti hrane i predmeta opće uporabe

– kada se na temelju epidemiološke indikacije utvrdi da je potrebno da se određena mjera donese odmah ili kada se iz utvrđenoga činjeničnog stanja o pojavi trovanja hranom sumnja da je izvor obolijevanja u tom objektu

– neispunjavanja propisanih uvjeta za prostor za pušenje, odnosno za pušački prostor.

(2) Na zahtjev stranke pisani otpravak izrečenoga usmenog rješenja izdat će se u roku od osam dana od dana donošenja usmenog rješenja.

(3) Mjera privremene zabrane iz stavka 1. ovoga članka izriče se u trajanju od jednog do 15 dana ako su nedostaci utvrđeni prvi put odnosno u trajanju od 30 dana ako su istovjetni nedostaci utvrđeni drugi i svaki sljedeći put u roku od tri godine, računajući od dana donošenja prvog usmenog rješenja.

(4) Izvršno rješenje sanitarnog inspektora kojem je predmet nenovčana obveza i koje se prema naravi obveze može izvršiti neposrednom prisilom izvršit će se pečaćenjem prostorija, postrojenja, uređaja i druge opreme ili na drugi pogodan način, bez prethodne primjene prisilnih mjera određenih zakonom kojim se uređuje opći upravni postupak.

(5) Ako sanitarni inspektor u obavljanju inspekcijskoga nadzora utvrdi da je povrijeđen zakon ili drugi propis kojim je uređeno ograničavanje uporabe, promet i stavljanje na tržište duhanskih i srodnih proizvoda te elektroničkih cigareta i spremnika za ponovno punjenje, rješenjem će narediti otklanjanje utvrđene nepravilnosti određujući rok u kojem se nepravilnost mora otkloniti te narediti povlačenje i uništavanje kada se laboratorijskom analizom utvrdi nesukladnost predmetnih proizvoda.

(6) Ako sanitarni inspektor u obavljanju inspekcijskoga nadzora ili na temelju analitičkog izvještaja ovlaštenog laboratorija utvrdi da potrošački proizvod sadrži droge ili postoji opravdana sumnja da proizvod sadrži droge, rješenjem će zabraniti stavljanje na tržište tih potrošačkih proizvoda i narediti povlačenje, opoziv i uništenje potrošačkih proizvoda u kojima je utvrđena prisutnost droga.

(7) Iznimno od članka 67. stavka 1. ovoga Zakona, u postupcima neposrednog rješavanja koji su pokrenuti na zahtjev stranke, i to za izdavanje zdravstveno-sanitarnih certifikata za hranu i za predmete i materijale u neposrednom dodiru s hranom, sanitarno-tehničkih uvjeta gradnje i posebnih uvjeta zaštite od buke te potvrda na glavni projekt, sprovodnica, kao i kod dokumentacijskih i identifikacijskih pregleda pošiljaka pri uvozu i unosu u Europsku uniju ako su uz zahtjev priloženi svi potrebni dokazi, sanitarni inspektor ne sastavlja poseban zapisnik o inspekcijskom nadzoru, već se svi podaci elektronički evidentiraju u sustavima inspekcije te se izdaje potvrda, odnosno daje odobrenje za uvoz.

(8) Žalba izjavljena protiv rješenja sanitarnog inspektora ne odgađa izvršenje rješenja.

Uzorkovanje i analiza

Članak 88.

(1) Ako je prilikom provedbe službenih kontrola potrebno provesti uzorkovanje proizvoda radi dokazivanja sukladnosti uvjetima propisanim zakonom ili drugim propisom iz nadležnosti sanitarne inspekcije, sanitarni inspektor ovlašten je uzimati službene uzorke u proizvodnji i/ili na tržištu, uključujući i kupnju proizvoda na internetu pod tajnim identitetom, a u slučaju uzorkovanja vode na svim mjestima prema propisu o vodi za ljudsku potrošnju, te ih zapečaćene i propisno označene dostaviti ovlaštenoj pravnoj osobi na ispitivanje.

(2) Količina uzoraka te način i provedba uzorkovanja provode se u skladu s posebnim europskim propisima ili drugim propisima kojima se uređuju pojedina uzorkovanja za određeni proizvod ili parametar analize te ako mjerodavnost analiza nije uređena posebnim propisima, mjerodavnim se smatra rezultat analize službenog uzorka.

(3) Ako za određeni parametar analize ili određeni proizvod za koji je u okviru službene kontrole potrebno provesti uzorkovanje i analizu, a po posebnim propisima uzorkovanje nije uređeno, primjenjuje se postupak uzorkovanja iz ovoga članka.

(4) Za potrebe službenog uzorkovanja i analize uzima se jedan uzorak i rezultat analize službenog uzorka smatra se mjerodavnim za daljnje postupanje.

(5) Pravne i fizičke osobe obvezne su besplatno staviti na raspolaganje potrebne količine proizvoda za uzorkovanje i analizu.

(6) Sanitarni inspektor službeni uzorak uzet za analizu dužan je zapečatiti i/ili zapakirati u sigurnosne vrećice te sastaviti zapisnik o uzorkovanju.

(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, sanitarni inspektor za proizvode koji se nude putem sredstava daljinske komunikacije uzorkovanje je ovlašten provesti kupnjom proizvoda, uključujući i s tajnim identitetom.

(8) Uzorak iz stavaka 6. i 7. ovoga članka za koji je potrebno provesti analizu dostavlja se u laboratorij koji je osposobljen ispitati tražene parametre.

(9) Sanitarni inspektor je o uzorkovanju, kao i o rezultatima analize obvezan obavijestiti subjekta odgovornog za proizvod.

(10) Troškove kupnje iz stavka 7. ovoga članka i analize službenog uzorka snosi Državni inspektorat ako se utvrdi da uzorci odgovaraju propisanim zahtjevima.

(11) Troškove kupnje iz stavka 7. i analize iz stavka 8. ovoga članka snosi stranka ako se utvrdi da su službeni uzorci neispravni odnosno nesukladni te je obvezna troškove uplatiti u državni proračun na temelju rješenja sanitarnog inspektora.

(12) Iznimno od stavaka 10. i 11. ovoga članka, troškove uzorkovanja, dostave uzoraka u laboratorij i analize uzoraka uzetih u svrhu službenih kontrola iz stavka 3. ovoga članka pri uvozu iz trećih zemalja, bez obzira na rezultate analize, snosi stranka izravnim plaćanjem laboratoriju koji je proveo analizu.

Članak 89.

Briše se.

Vještačenje po zahtjevu podnositelja predstavke

Članak 90.

(1) Ako se tijekom inspekcijskoga nadzora koju je obavio sanitarni inspektor utvrdi da nema opravdanog razloga za daljnje vođenje postupka u predmetu provedbe mjera zaštite od buke izvođenjem dokaza vještačenjem, a podnositelj predstavke (dalje u tekstu: podnositelj) to zahtijeva, postupak se nadalje vodi po zahtjevu podnositelja, kojem se priznaje svojstvo stranke u postupku.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka sanitarni inspektor zatražit će od podnositelja da unaprijed položi novčani iznos za troškove vještačenja.

(3) Ako rezultat vještačenja provedbe mjera zaštite od buke na zahtjev podnositelja bude povoljan za stranku čija je djelatnost predmet vještačenja, troškove snosi podnositelj.

(4) Ako rezultat vještačenja provedbe mjera zaštite od buke na zahtjev podnositelja bude nepovoljan za stranku čija je djelatnost predmet vještačenja, sanitarni inspektor dužan je pokrenuti vještačenje po službenoj dužnosti.

(5) Sanitarni inspektor po službenoj dužnosti zaključkom određuje vještaka i o tome obavještava obje stranke u postupku.

(6) Rezultati službenog vještačenja smatraju su mjerodavnim za rješavanje u upravnoj stvari.

(7) U slučaju iz stavka 4. troškove službenog vještačenja i vještačenja na zahtjev podnositelja snosi ona stranka za koju je ishod službenog vještačenja nepovoljan.

(8) O troškovima postupka odlučuje se rješenjem.

(9) U slučaju iz stavka 4. ako rezultati službenog vještačenja utvrde opravdanost vođenja postupka na zahtjev podnositelja, podnositelju će se nakon okončanja postupka vratiti iznos položenih sredstava.

(10) Žalba izjavljena protiv rješenja donesenih na temelju odredbi ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.

Zdravstveno-sanitarni nadzor pri uvozu

Članak 91.

(1) U obavljanju zdravstveno-sanitarnog nadzora odnosno službene kontrole pri uvozu i ulasku u Europsku uniju i Republiku Hrvatsku granični sanitarni inspektor uz ovlasti iz članaka 6. i 61. ovoga Zakona ovlašten je:

– provoditi dokumentacijski, identifikacijski i fizički pregled pošiljaka

– provoditi uzorkovanje u skladu s posebnim propisima i u skladu s člankom 88. ovoga Zakona

– pregledati osobe i prijevozna sredstva koji podliježu zdravstveno-sanitarnom nadzoru

– privremeno zadržati predmetnu pošiljku do okončanja analize ili konačnog zbrinjavanja u slučaju sumnje u sigurnost i zdravstvenu ispravnost ili sumnje u zamjenu, otuđenje ili prikrivanje dokaza, kada je primjenjivo

– sudjelovati u radu sustava Europske komisije za upravljanje informacijama za službene kontrole i svim njegovim sistemskim komponentama i sustavu brzog uzbunjivanja za opasne neprehrambene proizvode u smislu razmjene podataka o pošiljkama koje ulaze u Europsku uniju i njihovoj usklađenosti s propisima Europske unije.

(2) U obavljanju inspekcijskog nadzora granični sanitarni inspektor rješenjem:

– odobrava ulazak/uvoz pošiljaka u Europsku uniju

– zabranjuje ulazak pošiljaka u Europsku uniju po utvrđenim neusklađenostima

– naređuje povrat ili uništenje pošiljke

– donosi mjere sukladno propisima o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i međunarodnim zdravstvenim propisima

– donosi i druge mjere odnosno naređuje izvršenje druge radnje za koje je posebnim propisima ovlašten.

(3) U svrhu zaštite pučanstva Republike Hrvatske od unošenja zaraznih bolesti, u prometu preko granice granični sanitarni inspektor obavlja zdravstveno-sanitarni nadzor nad državljanima Republike Hrvatske i drugim osobama koje ulaze u Republiku Hrvatsku, njihovim stvarima i prijevoznim sredstvima sukladno propisima o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i međunarodnim zdravstvenim propisima.

(4) Materijalna sredstva radi provođenja zdravstveno-sanitarnog nadzora na koleru, malariju, virusnu hemoragijsku groznicu, virus SARS-CoV-2 i zarazne bolesti čiji je uzročnik nepoznat osiguravaju se u državnom proračunu.

(5) Granični sanitarni inspektor obavlja zdravstveno-sanitarni nadzor pri uplovljavanju broda u neku od domaćih luka predviđenih za međunarodni promet.

(6) Prije uplovljavanja u luku brod mora najaviti svoj dolazak graničnom sanitarnom inspektoru, izravno ili preko lučkog agenta.

(7) Zdravstvenu kontrolu broda granični sanitarni inspektor provodi sukladno međunarodnim zdravstvenim propisima i ostalim propisima.

ODJELJAK III.
POSEBNE ODREDBE O INSPEKCIJSKOM NADZORU ODNOSNO SLUŽBENIM KONTROLAMA VETERINARSKOG I GRANIČNOG VETERINARSKOG INSPEKTORA

Delegiranje pojedinih poslova službenih kontrola iz nadležnosti veterinarske inspekcije

Članak 92.

(1) Državni inspektorat može dio službenih kontrola povjeriti delegiranim tijelima u skladu s propisima kojima se uređuju područja veterinarstva i službenih kontrola koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja.

(2) Veterinarska inspekcija provodi službene kontrole nad radom delegiranih tijela kojima su povjereni poslovi službenih kontrola i ovlaštenih veterinara kao fizičkih osoba kojima su povjereni poslovi drugih službenih aktivnosti kao stručnih poslova od javnog interesa.

(3) Ako se nadzorom odnosno revizijom utvrdi da delegirana tijela kojima su povjereni poslovi službenih kontrola ili fizičke osobe iz stavka 3. ovoga članka ne izvršavaju ugovorne obveze, Državni inspektorat može raskinuti ugovor o povjeravanju poslova, a ako ne poduzmu odgovarajuće aktivnosti i pravodobne korekcije nesukladnosti čije neotklanjanje može predstavljati rizik za zdravlje ljudi i životinja, ugovor se može raskinuti bez otkaznog roka.

(4) Odluka o davanju ovlasti za obavljanje poslova iz ovoga članka donosi se na temelju javnoga natječaja.

(5) Javni natječaj iz stavka 4. ovoga članka raspisuje Državni inspektorat, a provodi ga povjerenstvo koje imenuje glavni državni inspektor.

(6) Odluku o davanju ovlasti najpovoljnijem ponuditelju Državni inspektorat donosi na prijedlog povjerenstva iz stavka 5. ovoga članka.

(7) Protiv Odluke iz stavka 6. ovoga članka nije dopuštena žalba, već se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

(8) Glavni državni inspektor, na temelju odluke iz stavka 6. ovoga članka, s delegiranim tijelom kojemu su povjereni poslovi službenih kontrola odnosno ovlaštenim veterinarom kao fizičkom osobom sklapa ugovor o povjeravanju poslova.

(9) Ugovor iz stavka 8. ovoga članka zaključuje se na rok od sedam godina, a obvezno sadrži odredbe o:

– vrsti i opsegu povjerenih poslova

– nazivu jedne ili više jedinica lokalne samouprave u kojima se obavljaju povjereni poslovi

– početku i trajanju ovlasti za obavljanje poslova

– načinu i uvjetima obavljanja poslova

– osiguravanju financijskih sredstava za obavljanje poslova

– mogućnosti i razlozima otkaza ugovora prije isteka roka

– uvjetima za jednostrani raskid ugovora

– odgovornosti u obavljanju povjerenih poslova

– drugim pravima i obvezama ugovornih strana.

(10) Ugovor o povjeravanju poslova iz stavka 8. ovoga članka prestaje istekom roka na koji je sklopljen, otkazom ili raskidom.

(11) Državni inspektorat može i prije isteka roka otkazati ugovor iz stavka 8. ovoga članka, bez otkaznog roka ili uz otkazni rok, ako utvrdi da delegirano tijelo kojemu su povjereni poslovi službenih kontrola:

– ne obavlja ili nepotpuno obavlja povjerene poslove

– obavlja povjerene poslove protivno ugovornim odredbama

– ako nastupe nove okolnosti organizacije službenih kontrola koje bi izmijenile svrhu ugovora ili se ona ne bi mogla ostvariti.

Mjere veterinarskog i graničnog veterinarskog inspektora

Članak 93.

U provedbi inspekcijskog nadzora i službenih kontrola veterinarski inspektor i granični veterinarski inspektor poduzimaju mjere iz propisa kojima su uređena područja navedena u članku 7. stavku 2. ovoga Zakona i druge mjere u skladu s propisima kojima je uređeno područje veterinarstva.

ODJELJAK IV.
POSEBNE ODREDBE O INSPEKCIJSKOM NADZORU ODNOSNO SLUŽBENIM KONTROLAMA POLJOPRIVREDNOG INSPEKTORA

Uzimanje uzoraka

Članak 94.

(1) Kad je tijekom provođenja inspekcijskog nadzora potrebno uzeti uzorak radi analize, poljoprivredni inspektor je obvezan uzeti uzorak i dostaviti ga na analizu u ovlašteni službeni laboratorij.

(2) Prilikom uzimanja uzorka poljoprivredni inspektor ima pravo i dužnost:

– uzeti uzorak za analizu u količini potrebnoj za ispitivanje, pod istim uvjetima i u isto vrijeme od istog proizvoda za analizu službenog uzorka i drugu analizu

– sastaviti zapisnik o uzimanju uzorka u najmanje dva primjerka, od kojih jedan primjerak ostaje nadziranom subjektu i/ili osobi odgovornoj za proizvod

– uzorke zapečatiti i označiti

– službeni uzorak uzet za analizu bez odgađanja, a najkasnije u roku od tri dana, dostaviti ovlaštenom laboratoriju

– uzorak namijenjen za drugu analizu nadzirani subjekt dužan je čuvati u odgovarajućim uvjetima do zaprimanja rezultata prve analize

– nadziranog subjekta i/ili osobu odgovornu za proizvod kod kojeg je uzet uzorak pisano obavijestiti o rezultatima analize službenog uzorka.

(3) Kad prilikom uzimanja uzorka nadzirani subjekt i/ili osoba odgovorna za proizvod ne zahtijeva istodobno uzimanje uzorka za drugu analizu, smatrat će se da je suglasan s rezultatom obavljene analize službenog uzorka.

(4) Mjerodavnim za daljnje postupanje smatra se rezultat analize službenog uzorka.

(5) Troškovi analize/ispitivanja uzorka podmiruju se iz državnog proračuna kada je rezultat analize u skladu s propisanim odredbama, a kada rezultat analize nije u skladu s propisanim odredbama, troškove analize snosi osoba odgovorna za proizvod.

(6) Nadzirani subjekt i/ili osoba odgovorna za proizvod kod kojeg su uzeti uzorci ne ostvaruje pravo na naknadu vrijednosti uzorka i ambalaže.

(7) O troškovima analize/ispitivanja uzorka koje podmiruje osoba odgovorna za proizvod inspektor donosi rješenje.

(8) U inspekcijskim postupcima po anonimnim prijavama ne uzimaju se uzorci, osim kada inspektor u provođenju inspekcijskog nadzora procijeni da je to nužno.

(9) U inspekcijskom postupku po prijavi, kada je rezultat analize u skladu s propisanim odredbama, troškove analize uzorka snosi prijavitelj.

(10) Postupak uzorkovanja i rješavanje o troškovima iz ovoga članka primjenjuju se ako posebnim propisima nije drugačije uređeno.

ODJELJAK V.
POSEBNE ODREDBE O INSPEKCIJSKOM NADZORU FITOSANITARNOG INSPEKTORA

Poslovi i postupanja fitosanitarnog inspektora

Članak 95.

(1) Poslovi inspekcijskog nadzora i kontrola koje fitosanitarni inspektor obavlja na državnoj granici (uvoz i provoz) ili u vezi s prekograničnim prometom (izvoz i reeksport) te poslovi sprječavanja širenja osobito opasnih (karantenskih) organizama štetnih za bilje žurni su i neodgodivi poslovi od osobite važnosti za Republiku Hrvatsku pa njihovo obavljanje ima prednost pred drugim poslovima iz djelokruga fitosanitarne inspekcije i ostalim poslovima.

(2) Fitosanitarni inspektor upravnu mjeru iz članka 70. stavka 1. ovoga Zakona donosi u pravilu bez odgađanja, a ovisno o okolnostima, može je donijeti i neodređen broj dana nakon toga ako to nalažu ili dopuštaju priroda nadzora, obilježja predmeta nadzora ili potreba za zaštitom sigurnosti ljudi, životinja, okoliša i predmeta ili drugi opravdani razlozi (mirovanje vegetacije bilja, biologija štetnih organizama, vremenski uvjeti, dovođenje ljudi u opasnost, izbjegavanje mogućih šteta i dr.).

(3) Procijeni li da je radi sprječavanja unošenja ili širenja organizama štetnih za bilje ili zbog drugih razloga potrebno poduzeti neodgodive mjere, fitosanitarni inspektor može donijeti usmeno rješenje i narediti njegovo izvršenje. Usmeno rješenje unosi se u zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru.

(4) Na zahtjev stranke, usmeno rješenje izdat će se i u pisanom obliku te otpremiti stranki u roku od osam dana od dana donošenja usmenog rješenja, osim ako je ono u međuvremenu izvršeno.

(5) Žalba protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka podnosi se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

(6) Žalba izjavljena protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.

ODJELJAK VI.
POSEBNE ODREDBE O INSPEKCIJSKOM NADZORU TURISTIČKOG INSPEKTORA

Sudionik u inspekcijskom nadzoru

Članak 96.

Pod sudionikom zatečenim u inspekcijskom nadzoru, bez nazočnosti nadzirane osobe, smatra se zaposlenik nadzirane osobe odnosno osoba koja u ime i za račun nadzirane osobe pruža ugostiteljsku uslugu i/ili uslugu u turizmu te osoba koja koristi tu uslugu.

Upravna mjera turističkog inspektora

Članak 97.

(1) Ako turistički inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi da je kupcu ugostiteljske usluge odnosno pružene usluge u turizmu zaračunana ili naplaćena viša cijena od utvrđene, a prodavatelj usluge odbije vratiti više naplaćeni iznos, rješenjem će narediti prodavatelju usluge da vrati više naplaćeni iznos oštećenom kupcu usluge.

(2) Žalba izjavljena protiv rješenja donesenih na temelju odredbi ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.

Članak 98.

Briše se.

Članak 99.

Briše se.

ODJELJAK VIII.
POSEBNE ODREDBE O INSPEKCIJSKOM NADZORU GRAĐEVINSKOG INSPEKTORA

Pojmovi i izrazi

Članak 100.

(1) Pojmovi iz ovoga odjeljka vezani za postupanje građevinske inspekcije imaju značenje određeno posebnim zakonima kojima se uređuju upravna područja gradnje i prostornoga uređenja te drugim posebnim zakonom, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

(2) Investitor u smislu ovoga Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovoga Zakona je pravna ili fizička osoba u čije ime se gradi ili je izgrađena građevina.

Posebne ovlasti građevinskog inspektora

Članak 101.

(1) U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ovlašten je utvrditi zakonitost građenja i uporabe građevina te provedbu stručnog nadzora građenja, održavanja i uporabe građevina te narediti mjere propisane ovim Zakonom.

(2) U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor je ovlašten:

– ući na gradilište, privremeno gradilište, šumska, poljoprivredna i druga zemljišta, ući u građevine, uključujući zgrade (stanove i poslovne prostore), njezine posebne dijelove i građevinsku česticu odnosno pripadajuće zemljište, bez obzira na njihovu namjenu, te ih pregledati

– narediti investitoru odnosno vlasniku građevine/zemljišta da u nužnom opsegu odstrani drveće, drugo raslinje, životinje i druge stvari ako ometaju provedbu inspekcijskog nadzora

– narediti investitoru odnosno vlasniku građevine/zemljišta da privremeno obustavi rad, rad postrojenja odnosno poslovanje u građevini tijekom provedbe inspekcijskog nadzora ako na drugi način nije moguće utvrditi činjenično stanje ili provesti inspekcijski nadzor

– pregledati dokumentaciju koja omogućuje uvid u poslovanje stranke za potrebe provedbe inspekcijskog nadzora

– zatražiti uzorkovanje i ispitivanje građevnog proizvoda odnosno dijela građevine putem ovlaštene osobe, s tim da troškove podmiruje stranka ako rezultati uzorkovanja dokažu odstupanja od propisanih zahtjeva, a u protivnom troškovi se namiruju iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske

– zatražiti nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka

– zatražiti pisano izvješće stranke o poduzetim mjerama naređenim u provedbi inspekcijskog nadzora

– do pravomoćnosti rješenja o prekršaju odnosno sudske odluke privremeno oduzeti dokumentaciju i predmete koji u prekršajnom ili sudbenom postupku mogu poslužiti kao dokaz, a o čemu stranki u inspekcijskom nadzoru mora izdati potvrdu s točnim podacima o oduzetoj dokumentaciji i predmetima.

Obveze javnopravnih tijela i stranaka

Članak 102.

(1) Javnopravna tijela i stranke obvezne su građevinskom inspektoru, bez naknade za rad i troškove, u roku koji im odredi, dostaviti ili dati na uvid svu traženu dokumentaciju i podatke potrebne za utvrđenje činjenica u provedbi inspekcijskog nadzora i osigurati uvjete za neometan rad u okviru ovlaštenja propisanih ovim Zakonom.

(2) Policija je obvezna, sukladno svojim ovlastima, pružiti pomoć ovlaštenom podnositelju zahtjeva – građevinskom inspektoru ako se prilikom nadzora ili izvršenja rješenja pruži otpor ili se on osnovano očekuje.

Postupak inspekcijskog nadzora

Članak 103.

(1) Građevinska inspekcija obavlja inspekcijske nadzore radi zaštite javnog interesa po službenoj dužnosti, na temelju mjesečnih planova rada i sukladno prioritetima određenim u Godišnjem programu rada Državnog inspektorata.

(2) Prioriteti građevinske inspekcije za planiranje i obavljanje nadzora su:

– građenje u tijeku u posebno zaštićenim područjima

– građenje u tijeku izvan građevinskih područja i/ili protivno planiranoj namjeni

– građenje javnih zgrada i građevina (škole, vrtići, bolnice, trgovački centri, hoteli, prometnice i drugo)

– građenje višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada

– gradilišta odnosno građevine na kojima je građenje u tijeku.

Iznimno, izvanredni nadzori se obavljaju žurno u slučajevima opasnosti za život ljudi i stabilnost građevina.

(3) Kada građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, obvezan je po službenoj dužnosti pokrenuti upravni postupak i narediti odgovarajuće inspekcijske mjere u skladu s ovim Zakonom.

(4) Glavni državni inspektor naputkom propisuje način rada građevinske inspekcije.

Obustava izvršenja rješenja

Članak 104.

Ako je stranka izvršila obvezu iz inspekcijskog rješenja ili iz nekoga drugog razloga prestane obveza izvršenja inspekcijskog rješenja, inspektor će po službenoj dužnosti rješenjem obustaviti postupak izvršenja inspekcijskog rješenja.

Stranke u postupku inspekcijskog nadzora

Članak 105.

Stranke u postupku inspekcijskog nadzora mogu biti sudionici u gradnji, vlasnik građevine, vlasnik zemljišta na kojemu se gradi ili je izgrađena građevina i nositelj drugih stvarnih prava na tom zemljištu odnosno građevini.

Rješenje građevinskog inspektora

Članak 106.

(1) Inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom naređuju se rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj ovim Zakonom.

(2) Ako se investitor odnosno vlasnik građevine ne može utvrditi, rješenje o uklanjanju građevine i obustavi građenja donosi se protiv nepoznate osobe.

(3) Rješenje na temelju ovoga odjeljka donosi građevinski inspektor.

(4) Ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.

(5) Protiv rješenja koje donosi građevinski inspektor ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(6) Kada je protiv rješenja koje je donio građevinski inspektor pokrenut upravni spor, on može do okončanja spora poništiti ili izmijeniti svoje rješenje zbog onih razloga zbog kojih bi sud mogao poništiti takvo rješenje.

Dostava rješenja i zaključka

Članak 107.

(1) Rješenje o uklanjanju građevine doneseno nepoznatoj osobi dostavlja se stavljanjem rješenja na oglasnu ploču mjesno nadležnog područnog ureda odnosno ispostave Državnog inspektorata, a obavijest o tome objavljuje se na mrežnim stranicama Državnog inspektorata.

(2) Rješenje se dostavlja na znanje tijelu državne uprave u slučajevima u kojima je to propisano ovim Zakonom.

Inspekcijske mjere građevinskog inspektora

Članak 108.

U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu s ovim Zakonom strankama narediti poduzimanje sljedećih inspekcijskih mjera:

1. otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja

2. zabranu ugradnje građevnog proizvoda

3. otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini

3. usklađivanje građenja

4. uklanjanje građevine

5. zabranu uklanjanja građevine

6. obustavu građenja.

Otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja

Članak 109.

(1) U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor sudionicima u gradnji rješenjem naređuje da u primjerenom roku otklone nepravilnosti utvrđene tijekom građenja.

(2) Pod nepravilnošću u smislu stavka 1. ovoga članka podrazumijeva se postupanje sudionika u gradnji tijekom građenja koje je protivno propisima kojima se uređuje gradnja ili pravilima struke odnosno nepostupanje u skladu s tim propisima, odnosno pravilima, a za koju nepravilnost nije ovim Zakonom propisana druga inspekcijska mjera.

(3) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor naređuje investitoru i mjeru obustave građenja do otklanjanja utvrđene nepravilnosti, a što utvrđuje tim rješenjem.

(4) Ako su nepravilnosti utvrđene tijekom građenja manjeg značenja i ne utječu na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, građevinski inspektor može umjesto naređivanja mjere obustave građenja pisano upozoriti investitora da će ovu mjeru narediti posebnim rješenjem ako se ne postupi po rješenju iz stavka 1. ovoga članka.

Zabrana ugradnje građevnog proizvoda

Članak 110.

(1) U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem zabranjuje izvođaču i investitoru ugradnju građevnog proizvoda čija je uporaba zabranjena ili za koji utvrdi da se ugrađuje bez dokaza da je uporabljiv.

(2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor naređuje izvođaču i investitoru mjeru uklanjanja građevine odnosno njezina dijela u koji je ugrađen građevni proizvod čija ugradnja je zabranjena.

(3) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor naređuje investitoru mjeru obustave građenja do uklanjanja građevine odnosno njezina dijela u koji je ugrađen građevni proizvod čija ugradnja je zabranjena, a što utvrđuje tim rješenjem.

(4) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se na znanje tijelu državne uprave u čijoj su nadležnosti građevni proizvodi i tržišnoj inspekciji.

Otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini

Članak 111.

(1) U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje vlasniku građevine otklanjanje vidljivih oštećenja na postojećoj građevini zbog kojih postoji opasnost za život ljudi, okoliš, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu u određenom roku.

(2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka naređuje se vlasniku i:

1. obveza odgovarajućeg označivanja građevine kao opasne do otklanjanja oštećenja i prema potrebi zabranu korištenja građevine do otklanjanja oštećenja te

2. mjera uklanjanja građevine odnosno njezina dijela zbog kojeg postoji opasnost ako u određenom roku ne otkloni oštećenja.

(3) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka određuje se način izvršenja rješenja putem treće osobe u pogledu obveze i mjere iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka upozorava se vlasnika da će se:

1. izvršenju rješenja o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela putem treće osobe pristupiti ako se utvrdi da u određenom roku nije postupio po rješenju

2. izvršenje rješenja putem treće osobe provesti na odgovornost i trošak izvršenika.

(5) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka izvršava se putem treće osobe uklanjanjem opasnog dijela građevine odnosno građevine, a vlasnik građevine može oštećenje otkloniti popravkom ili uklanjanjem opasnog dijela građevine odnosno građevine, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

(6) Smatra se da je građevinski inspektor donošenjem rješenja iz stavka 1. ovoga članka postupio u skladu s člankom 383. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09. i 143/12.).

Iznimke u postupku otklanjanja oštećenja na postojećoj građevini

Članak 111.a

(1) Iznimno od članka 111. ovoga Zakona, rješenje kojim se naređuje otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini upisanoj u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ili građevini koja se nalazi u kulturno-povijesnoj cjelini upisanoj u taj Registar dostavlja se tijelu nadležnom za zaštitu kulturnih dobara.

(2) Tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara iz stavka 1. ovoga članka obvezno je u roku od 60 dana od dana primitka rješenja odrediti način otklanjanja oštećenja i očitovati se o mogućnosti uklanjanja oštećene pojedinačne građevine koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, njezina dijela odnosno građevine koja se nalazi u kulturno-povijesnoj cjelini upisanoj u taj Registar te o tome obavijestiti vlasnika građevine i građevinsku inspekciju.

(3) Ako tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara iz stavka 1. ovoga članka u propisanom roku ne odredi način otklanjanja oštećenja i ne očituje se o mogućnosti uklanjanja oštećene pojedinačne građevine koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, njezina dijela odnosno građevine koja se nalazi u kulturno-povijesnoj cjelini upisanoj u taj Registar te o tome ne obavijestiti vlasnika građevine i građevinsku inspekciju, inspekcijski postupak obustavlja se rješenjem, a s građevinom odnosno njezinim dijelom postupa se prema zakonu kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara.

(4) Rješenje o obustavi inspekcijskog postupka iz stavka 3. ovoga članka dostavlja se na znanje i tijelu nadležnom za zaštitu kulturnih dobara.

Usklađivanje građenja

Članak 112.

(1) U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku građevine rok u kojemu je obvezan uskladiti:

1. građenje s građevinskom dozvolom ako utvrdi da se građevina gradi protivno izvršnoj građevinskoj dozvoli

2. građenje s glavnim projektom, drugim propisima ili pravilima struke koji se odnose na građenje građevine ako utvrdi da se građevina koja se može graditi bez građevinske dozvole gradi protivno glavnom projektu, propisima odnosno pravilima

3. građevinu izgrađenu protivno građevinskoj dozvoli odnosno glavnom projektu s propisima kojima se uređuje gradnja.

(2) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka građevinski inspektor naređuje investitoru odnosno vlasniku građevine i mjeru obustave građenja do usklađenja građenja s građevinskom dozvolom odnosno s glavnim projektom, prostornim planom, drugim propisima ili pravilima struke, a što utvrđuje tim rješenjem.

(3) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor naređuje investitoru i poduzimanje mjere uklanjanja građevine odnosno njezina dijela ako u određenom roku ne uskladi građenje odnosno građevinu na način određen tim rješenjem.

(4) Iznimno od stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka, usklađivanje građenja s građevinskom dozvolom odnosno glavnim projektom, drugim propisima ili pravilima struke koji se odnose na građenje građevine ne naređuje se ako se utvrde neotklonjive nepravilnosti zbog kojih je ugrožena stabilnost građevine i stabilnost okolnih građevina ili je na drugi način ugrožen život ljudi.

Uklanjanje građevine

Članak 113.

(1) U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku:

1. ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole

2. ako se gradi ili je izgrađena bez glavnog projekta odnosno drugog akta, s tim da se smatra da se gradi odnosno da je građevina izgrađena bez glavnog projekta ako je glavni projekt izrađen protivno prostornom planu, o čemu potvrdu izdaje tijelo graditeljstva na zahtjev građevinskog inspektora

3. ako tijekom građenja utvrdi neotklonjive nepravilnosti zbog kojih je ugrožena stabilnost građevine, stabilnost okolnih građevina, stabilnost tla ili je na drugi način ugrožen život ljudi

4. koja nije uklonjena u roku propisanom posebnim zakonom kojim se uređuje gradnja

5. u drugim slučajevima propisanim ovim Zakonom (članak 110. stavak 2., članak 111. stavak 2. i članak 112. stavak 3.).

(2) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. točaka 1., 2. i 3. ovoga članka građevinski inspektor naređuje investitoru odnosno vlasniku građevine i mjeru obustave građenja ako je građenje u tijeku, a što utvrđuje tim rješenjem.

(3) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka upozorava se investitora odnosno vlasnika da će se:

1. izvršenje rješenja provesti prisilnim putem ako po njemu ne postupi te ga upoznaje s načinom izvršenja tog rješenja

2. izvršenje rješenja putem treće osobe provesti na odgovornost i trošak izvršenika te ga upoznaje s obvezom i posljedicama iz članka 121. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona

3. bez donošenja dopunskog odnosno novog rješenja ukloniti i dijelovi građevine iz članka 116. ovoga Zakona, ako takvih bude.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, građevinski inspektor neće narediti uklanjanje građevine ili njezina dijela (potporni zidovi, nosivi dijelovi konstrukcije, podzemne građevine u neposrednoj blizini drugih građevina i sl.) ako bi tim uklanjanjem nastala opasnost za život ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, nego će narediti usklađenje s propisima kojima se uređuje gradnja u roku najduže 90 dana te će građevinu označiti opasnom.

(5) Građevinski inspektor na usklađenje s propisima kojima se uređuje gradnja iz stavka 4. ovoga članka stranku prisiljava novčanim kaznama.

(6) Glavni državni inspektor pravilnikom propisuje način označivanja građevine opasnom.

Uklanjanje uništene zgrade

Članak 113.a

(1) U postupku uklanjanja uništene zgrade građevinski inspektor po službenoj dužnosti odmah donosi rješenje o uklanjanju uništene zgrade i/ili dijela zgrade oštećene potresom, poplavom, klizištem ili drugim izvanrednim događajem, čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti, zdravlju ljudi i drugim zgradama ili stabilnosti tla na okolnom zemljištu, bez suglasnosti vlasnika/suvlasnika i bez suglasnosti nadležnog tijela u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara.

(2) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor provest će odgovarajuće označivanje zgrade kao opasne do uklanjanja prema rješenju iz stavka 1. ovoga članka i prema potrebi zabraniti korištenje zgrade.

(3) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor ovlašten je zatražiti izradu elaborata o ocjeni postojećeg stanja građevinske konstrukcije za uklanjanje uništene zgrade ili dijela zgrade.

(4) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se vlasniku/suvlasniku/upravitelju zgrade odnosno nepoznatom vlasniku stavljanjem rješenja na oglasnu ploču mjesno nadležnog područnog ureda odnosno ispostave Državnog inspektorata, a obavijest o tome objavljuje se na mrežnim stranicama Državnog inspektorata.

(5) Ako se rješenje iz stavka 1. ovoga članka odnosi na pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, dostavlja se na znanje elektroničkim putem nadležnom konzervatorskom odjelu odnosno Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu.

(6) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka, u slučaju iz stavka 4. ovoga članka, smatra se dostavljenim danom objave na oglasnoj ploči, čime rješenje postaje izvršno.

(7) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(8) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka izvršava se putem treće osobe, bez donošenja posebnog rješenja o izvršenju.

(9) Troškovi izvršenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka, uključujući troškove zbrinjavanja i obrade građevinskog otpada, namiruju se iz državnog proračuna.

Izvršenje rješenja putem treće osobe

Članak 114.

(1) Rješenje kojim se naređuje uklanjanje građevine odnosno njezina dijela izvršava se putem treće osobe.

(2) Rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju iz stavka 1. ovoga članka ne može biti kraći od devedeset dana niti duži od sto dvadeset dana.

(3) Prije pristupanja izvršenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka putem treće osobe izvršenika se na izvršenje prisiljava izricanjem tri novčane kazne.