Zakon o carinskoj službi

DIO I.
OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuju djelokrug rada, poslovi i organizacija Ministarstva financija, Carinske uprave (u daljnjem tekstu: Carinska uprava), carinske ovlasti te obveze i odgovornosti carinskih službenika i njihov radnopravni položaj.

(2) Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.

Članak 2.

(1) Poslove carinske službe obavlja Carinska uprava kao upravna organizacija u sastavu Ministarstva financija Republike Hrvatske čija je temeljna zadaća primjena carinskih, trošarinskih, poreznih i drugih propisa.

(2) Carinska uprava djeluje pod nazivom: Ministarstvo financija, Carinska uprava.

(3) Carinska uprava ima službeni znak kružnoga oblika u čijem središtu je državni grb s postraničnim natpisom »REPUBLIKA« s lijeve i »HRVATSKA« s desne strane, koji je u gornjem dijelu okružen vijencem u motivu staroga hrvatskog pletera, a u donjem vodoravno položenom plaketom u bojama državne zastave s natpisom »CARINA« u podlozi.

(4) Službeni znak iz stavka 3. ovoga članka sastavni je dio odore carinskih službenika, otiskuje se na službenoj iskaznici i službenoj znački ovlaštenih carinskih službenika, a njime se mogu označavati i službena prijevozna sredstva Carinske uprave.

(5) Carinska uprava u svom radu koristi carinski pečat i štambilj čiji sadržaj i izgled pravilnikom propisuje ministar financija.

Članak 3.

U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

1. Poslovi carinske službe su poslovi Carinske uprave određeni ovim Zakonom i drugim propisima.

2. Nadzor je svako postupanje koje poduzima Carinska uprava prema ovome Zakonu i drugim propisima kojim se osigurava pravilna primjena carinskih, trošarinskih, poreznih i drugih propisa iz svoje nadležnosti, kao i suzbijanje, sprječavanje i otkrivanje kažnjivih djela iz tih propisa.

3. Mjesto nadzora je svaki otvoreni ili zatvoreni prostor ili objekt gdje se obavlja nadzor.

4. Carinsko-sigurnosne mjere su mjere koje se sukladno carinskim propisima provode s robom koja se unosi u ili iznosi iz carinskog područja radi osiguranja zaštite i očuvanja sigurnosti društva, a osobito zaštite zdravlja i života ljudi, životinja i bilja, okoliša, kulturne baštine, nacionalnog blaga povijesne, umjetničke ili arheološke vrijednosti, intelektualnog vlasništva te zaštite drugih općih i javnopravnih interesa.

5. Carinska ovlast je ovlast određena ovim Zakonom i drugim propisima.

6. Roba su sve stvari koje se mogu razvrstati u Carinsku tarifu, uključujući i sve pokretne stvari koje se mogu klasificirati sukladno posebnim propisima.

7. Prometno sredstvo je svako sredstvo koje služi prijevozu ljudi ili robe.

8. Javna davanja su porezi i druga javna davanja sukladno Općem poreznom zakonu.

9. Javnopravne naknade su novčana davanja koja nisu propisana Općim poreznim zakonom, a koja se plaćaju sukladno posebnim propisima i koriste za podmirivanje posebno određenih potreba od općeg i/ili javnog interesa.

10. Ovlašteni carinski službenik je službenik Carinske uprave koji na temelju ovoga Zakona i drugih propisa obavlja poslove carinske službe primjenom carinskih ovlasti.

11. Ovrha je postupak prisilne naplate carinskog, trošarinskog i poreznog duga te drugih javnih davanja koji se provodi na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave sukladno odredbama Općeg poreznog zakona.

12. Administrativna suradnja je oblik suradnje s drugim državama u vidu razmjene informacija vezanih uz obveznika, uzajamne pomoći pri naplati tražbina po osnovi carine, poreza i drugih javnih davanja te provedbi mjera osiguranja naplate duga, kao i drugim oblicima suradnje prema međunarodnim ugovorima.

13. Sustav analize i upravljanja rizicima je sustav administrativnih, operativnih, analitičkih, informatičkih, tehničkih i drugih postupaka, mjera i radnji koje se planiraju i poduzimaju radi identifikacije rizika u odnosu na pravilnu primjenu carinskih, trošarinskih, poreznih i drugih propisa iz nadležnosti Carinske uprave te poduzimanja svih mjera nužnih za ograničavanje izloženosti riziku i učinkovito suzbijanje, sprječavanje i otkrivanje povreda tih propisa. To, među ostalim, obuhvaća postupke kao što su prikupljanje podataka i informacija, njihova obrada te analiza i procjena rizika, kao i sustavno i nasumično planiranje, određivanje te poduzimanje nadzornih i drugih operativno-analitičkih mjera i postupaka.

DIO II.
POSLOVI CARINSKE SLUŽBE

Članak 4.

(1) Carinska uprava obavlja nadzor radi osiguranja pravilne primjene propisa o javnim davanjima i javnopravnim naknadama te osiguranja zaštite zdravlja i života ljudi, životinja, prirode i okoliša kao i drugih općih i javnopravnih interesa.

(2) Carinska uprava priprema i izrađuje nacrte prijedloga zakona, drugih propisa i akata radi unapređenja carinskog, trošarinskog i poreznog sustava te učinkovitijeg ubiranja javnih davanja i javnopravnih naknada iz svoje nadležnosti.

(3) Poslovi carinske službe su osobito:

1. utvrđivanje, naplata i nadzor carinskih davanja, trošarina, posebnih poreza, poreza na dodanu vrijednost, drugih javnih davanja te javnopravnih naknada (u daljnjem tekstu: javna davanja),

2. osiguravanje pravilne primjene carinskog zakonodavstva koje se odnosi na unos, iznos, provoz, prijenos, skladištenje i drugo raspolaganje robom koja podliježe mjerama nadzora,

3. provedba carinsko-sigurnosnih mjera,

4. sudjelovanje u provođenju mjera zajedničke poljoprivredne, ribarske i trgovinske politike,

5. utvrđivanje, stavljanje na raspolaganje i nadzor tradicionalnih vlastitih sredstava Europske unije iz carinskih davanja,

6. otkrivanje, sprječavanje i suzbijanje prekršaja i kaznenih djela, njihovo otkrivanje i prikupljanje podataka o tim djelima i počiniteljima te provedba dokaznih radnji u prekršajnom i kaznenom postupku sukladno odredbama Zakona o kaznenom postupku, Prekršajnog zakona i ovoga Zakona,

7. nadzor nad provedbom propisa kojima se uređuje fiskalizacija u prometu gotovinom i propisa kojim se uređuje porezni postupak,

8. nadzor nad unosom, iznosom, prekograničnim prometom te drugim kretanjem i gospodarenjem otpadom sukladno propisima kojima se uređuje gospodarenje otpadom,

9. nadzor provedbe obveza proizvođača proizvoda u smislu propisa kojima se uređuje gospodarenje otpadom te naplata naknada za gospodarenje posebnim kategorijama otpada koje se obračunavaju i plaćaju te postupka posredovanja i trgovanja otpadom sukladno propisima kojima se uređuje gospodarenje otpadom,

10. nadzor uvoza i izvoza tvari koje oštećuju ozonski sloj, fluoriranih stakleničkih plinova, uređaja i opreme koji sadrže ove tvari ili o njima ovise i ostalih kemijskih tvari sukladno propisima o zaštiti zraka,

11. nadzor u skladu s posebnim propisima ispunjavanja uvjeta za ostvarivanje prava na korištenje novčanih sredstava koja se isplaćuju iz državnog proračuna Republike Hrvatske, kao i novčanih sredstava koja korisnici izravno ili posredno ostvaruju primjenom oslobođenja ili izuzeća od plaćanja javnih davanja te sniženih visina i diferenciranih stopa javnih davanja,

12. nadzor obračuna, plaćanja i naplate naknade za koncesiju te nadzor nad obavljanjem djelatnosti za koju je propisana koncesija, a obavlja se bez dodijeljene koncesije,

13. nadzor u području prava intelektualnog vlasništva,

14. nadzor nad provedbom propisa o morskom i slatkovodnom ribarstvu na području ribolovnog mora i voda te u dijelu koji se odnosi na kretanje i promet ribe i drugih morskih i vodenih organizama,

15. provedba carinskih mjera provjere značajki proizvoda sukladno propisima o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti i drugim propisima kojima se uređuju tehnički zahtjevi za proizvode,

16. nadzor unosa i iznosa gotovine preko državne granice sukladno propisima o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma,

17. nadzor nad primjenom propisa kojima se uređuje izvoz, uvoz, iznos i unos kulturnih dobara,

18. nadzor nad provedbom propisa kojima se uređuje prekogranični promet i trgovina divljim vrstama,

19. provedba upravnih i nadzornih poslova u vezi s uvjetima pružanja usluga carinskog zastupanja,

20. nadzor na graničnom prijelazu, odnosno na drugom mjestu gdje se obavlja carinski nadzor dozvola i drugih isprava, sukladno propisima o prijevozu u cestovnom prometu te osovinskog opterećenja, ukupne mase i dimenzije vozila u prometu na cestama sukladno propisima o sigurnosti prometa na cestama,

21. nadzor sustava sljedivosti i praćenja duhanskih proizvoda te uporabe sigurnosnog obilježja sukladno propisima o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda,

22. administrativna suradnja i međunarodna razmjena informacija s državama članicama Europske unije ili s trećim državama u području primjene propisa iz nadležnosti Carinske uprave,

23. svi drugi poslovi koji su Carinskoj upravi stavljeni u nadležnost posebnim propisima.

Članak 5.

(1) Carinska uprava surađuje s državnim tijelima, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u poduzimanju mjera radi ostvarenja učinkovitog i svrhovitog obavljanja poslova carinske službe.

(2) Carinska uprava surađuje i s drugim tijelima, organizacijama, zajednicama, nevladinim organizacijama, gospodarskim subjektima i njihovim udruženjima i zainteresiranom javnošću radi razvijanja partnerstva u sprječavanju i otkrivanju protupravnog postupanja te olakšavanju trgovine i stvaranju okruženja suradnje i povjerenja s pouzdanim gospodarskim subjektima.

(3) Radi ostvarivanja ciljeva iz stavka 1. i 2. ovoga članka Carinska uprava može zaključivati sporazum o suradnji.

DIO III.
UNUTARNJE USTROJSTVO, UPRAVLJANJE I POSLOVI UNUTARNJIH USTROJSTVENIH JEDINICA

Članak 6.

(1) Poslovi iz djelokruga Carinske uprave obavljaju se u:

1. Središnjem uredu,

2. područnim carinskim uredima,

3. carinskim uredima te graničnim carinskim uredima.

(2) Unutarnje ustrojstvo Carinske uprave, osim pitanja koja su uređena ovim Zakonom, uredit će se uredbom Vlade Republike Hrvatske o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija.

Članak 7.

(1) Središnji ured ima sjedište u Zagrebu.

(2) Područni carinski uredi se osnivaju u gospodarskim i prometnim središtima kada to zahtijevaju opseg, struktura i tokovi kretanja roba u putničkom i robnom prometu s inozemstvom te drugi gospodarski interesi. Za obavljanje svih ili nekih poslova iz djelokruga područnih carinskih ureda osnivaju se carinski uredi i granični carinski uredi kao unutarnje ustrojstvene jedinice područnog carinskog ureda.

(3) Zbog posebnosti obavljanja poslova u Carinskoj upravi, sukladno međunarodnim standardima uređivanja djelokruga i ustroja carinske službe, uvjeti za organiziranje ustrojstvenih jedinica Središnjeg ureda, područnih carinskih ureda, carinskih ureda i graničnih carinskih ureda mogu se propisati drugačije od uvjeta utvrđenih propisima o načelima za unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave.

(4) Pojedini područni carinski uredi po potrebi mogu obavljati poslove iz svog djelokruga izvan područja svoje mjesne nadležnosti, o čemu odlučuje ravnatelj Carinske uprave.

(5) Carinski službenici mogu obavljati poslove iz djelokruga rada Središnjeg ureda, područnih carinskih ureda, carinskih ureda i graničnih carinskih ureda i izvan sjedišta rada kao samostalni izvršitelji.

(6) Vlada Republike Hrvatske donosi odluke o osnivanju, sjedištima, području djelovanja i početku rada područnih carinskih ureda te odluke o osnivanju, sjedištima i području djelovanja carinskih ureda i graničnih carinskih ureda.

(7) Ministar financija rješenjem određuje početak rada carinskog ureda i graničnog carinskog ureda.

Članak 8.

(1) Carinskom upravom upravlja ravnatelj koji je državni dužnosnik koji ujedno upravlja i radom Središnjeg ureda, a u radu mu pomažu zamjenik ravnatelja i pomoćnici ravnatelja.

(2) Ravnatelj Carinske uprave (u daljnjem tekstu: ravnatelj) za svoj je rad odgovoran ministru financija i Vladi Republike Hrvatske.

Članak 9.

(1) Zamjenik ravnatelja u slučaju spriječenosti ili odsutnosti ravnatelja obavlja sve poslove ravnatelja te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ravnatelj.

(2) Zamjenik ravnatelja za svoj rad odgovoran je ravnatelju i ministru financija.

(3) Pomoćnici ravnatelja upravljaju radom sektora u Središnjem uredu te obavljaju druge poslove iz djelokruga rada Carinske uprave koje im povjeri ravnatelj.

(4) Pomoćnici ravnatelja za svoj rad i rad sektora kojim upravljaju odgovorni su ravnatelju i ministru financija.

(5) Na radno mjesto zamjenika ravnatelja može se rasporediti osoba koja uz ispunjavanje općih zakonskih uvjeta ima i najmanje osam godina radnog iskustva na rukovodećim poslovima.

(6) Na radno mjesto pomoćnika ravnatelja može se rasporediti osoba koja uz ispunjavanje općih zakonskih uvjeta ima i najmanje šest godina radnog iskustva na rukovodećim poslovima.

Članak 10.

(1) Radom područnog carinskog ureda upravlja pročelnik koji je za svoj rad i rad područnog carinskog ureda odgovoran ravnatelju, ministru financija i pomoćnicima ravnatelja koji upravljaju odnosnom unutarnjom ustrojstvenom jedinicom iz djelokruga područnog carinskog ureda.

(2) Pročelnik područnog carinskog ureda ima jednog ili više pomoćnika koji za svoj rad i rad područnog carinskog ureda odgovaraju pročelniku i ravnatelju.

(3) Radom carinskog ureda i radom graničnog carinskog ureda upravlja predstojnik koji je za svoj rad odgovoran pročelniku i ravnatelju.

(4) Predstojnik carinskog ureda i graničnog carinskog ureda može imati jednog ili više pomoćnika koji za svoj rad i rad carinskog ureda, odnosno graničnog carinskog ureda odgovaraju predstojniku, pomoćniku pročelnika područnog carinskog ureda i pročelniku područnog carinskog ureda.

Članak 10.a

Službenike Carinske uprave na radna mjesta zamjenika ravnatelja, pomoćnika ravnatelja i pročelnika područnog carinskog ureda raspoređuje ministar financija na prijedlog ravnatelja.

Članak 11.

(1) Središnji ured u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima:

1. organizira, usmjerava i nadzire rad službe i ustrojstvenih jedinica, prati razvoj i ostvarivanje ciljeva, priprema stručne podloge za unapređivanje organizacije rada i zakonitosti postupanja,

2. donosi strategije, smjernice, planove i programe za organizacijski, stručni i tehnički razvitak službe,

3. prati provedbu propisa i stručni je nositelj izrade zakona i podzakonskih akata iz nadležnosti Carinske uprave,

4. osigurava uvjete i izdaje upute i druge usmjerujuće akte za jedinstvenu, pravilnu, pravodobnu i učinkovitu primjenu propisa iz nadležnosti Carinske uprave,

5. daje i objavljuje obavijesti o primjeni propisa iz nadležnosti Carinske uprave, obvezujuća mišljenja o razvrstavanju robe u Carinsku tarifu te podrijetlu robe,

6. prikuplja, procjenjuje, evidentira, obrađuje, koristi i čuva podatke i obavijesti,

7. osigurava uvjete, usmjerava i nadzire provedbu propisa Europske unije,

8. sudjeluje u radu i surađuje s tijelima Europske unije,

9. upravlja i nadzire vođenje evidencije tradicionalnih vlastitih sredstva Europske unije iz carinskih davanja i pristojbi za šećer te nadzire i potvrđuje slučajeve prijevara i nepravilnosti i slučajeve otpisa,

10. provodi provjere, prihvaća i prati rokove važenja instrumenata osiguranja naplate duga po osnovi javnih davanja,

11. koordinira, usmjerava i provodi carinsko-sigurnosne mjere,

12. odobrava primjenu povlaštenih statusa i pojednostavljenih postupaka,

13. nadzire kretanje trošarinskih proizvoda,

14. obavlja kemijsko-fizikalna, odnosno instrumentalna ispitivanja uzoraka robe te obavlja stručna vještačenja,

15. kada je to propisano vodi upravni postupak u prvom stupnju,

16. koordinira i usmjerava poslove nadzora te ih u najsloženijim slučajevima i neposredno provodi,

17. razvija i unapređuje metode i tehnike sprječavanja, suzbijanja i otkrivanja kažnjivih djela u postupanjima koja su u nadležnosti Carinske uprave,

18. provodi unutarnji nadzor i unutarnju kontrolu zakonitosti postupanja Carinske uprave,

19. obavlja poslove i provodi sve radnje u vezi radnopravnog statusa carinskih službenika te namještenika,

20. organizira i sudjeluje u provedbi programa stručne edukacije, osposobljavanja i usavršavanja carinskih službenika te drugih osoba,

21. osniva prvostupanjski i drugostupanjski disciplinski sud i vodi poslove disciplinskog sudovanja u prvom i drugom stupnju,

22. sudjeluje u izradi plana prijedloga proračuna i plana rashoda, priprema stručne podloge za podnošenje zahtjeva glede osiguranja proračunskih sredstava za financiranje rada i djelovanja Carinske uprave, poduzima mjere osiguranja zakonitoga raspolaganja sredstvima kojima raspolaže, racionalizira troškove poslovanja te priprema stručne podloge za izradu troškovnih izvješća,

23. nadzire i analizira naplatu prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske po osnovi javnih davanja te poduzima mjere za osiguranje njihove naplate,

24. provodi postupke nabave, priprema dokumentaciju za nadmetanje te prati rokove isporuka i plaćanja,

25. obavlja poslove u vezi s izgradnjom, obnavljanjem i održavanjem objekata Carinske uprave,

26. prikuplja, obrađuje, kontrolira, nadzire i čuva statističke podatke o robnoj razmjeni između zemalja članica Europske unije,

27. surađuje s drugim državnim tijelima, javnim službama, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te gospodarskim subjektima,

28. surađuje s nadležnim službama drugih država, međunarodnim organizacijama i stručnim udrugama na područjima iz nadležnosti Carinske uprave,

29. obavlja poslove u vezi s tiskanjem i izdavanjem obrazaca, stručnih izdanja i publikacija Carinske uprave,

30. obavlja poslove u vezi s komunikacijom s javnošću,

31. obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom ili drugim propisima.

(2) Upute i drugi usmjeravajući akti koje donosi Središnji ured o primjeni propisa iz djelokruga rada carinske službe obvezujući su za sve ustrojstvene jedinice Carinske uprave.

Članak 12.

Područni carinski ured neposredno ili preko svojih ustrojstvenih jedinica u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima:

1. odobrava provedbu carinski dopuštenog postupanja i uporabe robe,

2. obračunava i naplaćuje javna davanja,

3. sudjeluje u odobravanju primjene povlaštenih statusa i pojednostavnjenih postupaka,

4. odobrava primjenu oslobođenja i drugih izuzeća i olakšica od plaćanja javnih davanja,

5. rješava o otpustu, povratu i otpisu javnih davanja,

6. neposredno provodi poslove nadzora radi pravilne primjene carinskih, trošarinskih, poreznih i drugih propisa iz nadležnosti Carinske uprave, kao i suzbijanja, sprječavanja i otkrivanja kažnjivih djela iz tih propisa,

7. provodi nadzor i fizičke provjere robe koja se izvozi uz primjenu izvoznih naknada i poticaja,

8. provodi postupak naknadnog obračuna i naplate javnih davanja,

9. provodi mjere osiguranja naplate javnih davanja,

10. provodi postupak ovrhe radi naplate javnih davanja,

11. vodi evidenciju i obrađuje podatke o tradicionalnim vlastitim sredstvima Europske unije iz carinskih davanja,

12. utvrđuje i prijavljuje slučajeve prijevara i nepravilnosti te otpisa tradicionalnih vlastitih sredstva Europske unije iz carinskih davanja,

13. provodi postupak registracije i rješava o svim pravima i obvezama trošarinskih obveznika i obveznika posebnih poreza te nadzire kretanje trošarinskih proizvoda,

14. kada je to propisano, vodi upravni postupak u prvom stupnju,

15. u prvom stupnju vodi prekršajne postupke kada je provedba prekršajnog postupka stavljena u djelokrug rada Carinske uprave,

16. vodi carinsko skladište,

17. provodi postupak oduzimanja, smještaja, čuvanja, prodaje, dodjele i uništenja robe,

18. daje obavijesti o primjeni propisa iz nadležnosti Carinske uprave,

19. prikuplja, procjenjuje, evidentira, obrađuje, koristi i čuva podatke i obavijesti,

20. surađuje i razmjenjuje podatke s drugim državnim i javnim tijelima,

22. provodi carinsko-sigurnosne mjere,

23. obavlja nadzor i kontrolu unosa i iznosa domaćih i stranih sredstava plaćanja te sprječava i otkriva kažnjiva djela s tim u vezi,

24. prema odluci Vlade Republike Hrvatske obavlja poslove iz područja nadzora državne granice,

25. obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i drugim propisima.

DIO IV.
CARINSKE OVLASTI

GLAVA I.
OPĆE ODREDBE

Članak 13.

(1) Prilikom obavljanja poslova carinske službe ovlašteni carinski službenik ima ovlasti propisane ovim i drugim zakonima.

(2) Ovlašteni carinski službenik će i izvan službe poduzeti nužne radnje za sprječavanje bilo kojeg nezakonitog postupanja koje je u nadležnosti Carinske uprave.

Članak 14.

(1) Carinske ovlasti propisane ovim Zakonom su:

1. prikupljanje, procjena, evidentiranje, obrada i korištenje podataka i obavijesti,

2. pregled dokumentacije te provjere vjerodostojnosti i istinitosti isprava,

3. provjera istovjetnosti osoba,

4. provjera statusa i svojstva robe,

5. pozivanje,

6. davanje upozorenja i naredbi,

7. privremeno ograničenje slobode kretanja,

8. pregled osoba,

9. pregled robe,

10. praćenje, zaustavljanje, pregled i pretraga prometnih sredstava,

11. ulazak, pregled i pretraga poslovnih prostorija, prostora i objekata,

12. privremeno oduzimanje robe i isprava,

13. uporaba sredstava prisile.

(2) Pojedine carinske ovlasti mogu se propisati i drugim zakonom.

Članak 15.

(1) Ovlašteni carinski službenik kada primjenjuje ovlasti propisane ovim Zakonom i drugim propisima dužan je poštivati dostojanstvo, ugled i čast svake osobe na koju se poduzeta radnja odnosi, vodeći računa o zaštiti Ustavom Republike Hrvatske i zakonom zajamčenih ljudskih prava i temeljnih sloboda te poštivati odredbe Kodeksa profesionalne etike.

(2) Posebno obzirno ovlašteni carinski službenik postupa prema djeci, maloljetnim, starim i nemoćnim osobama te osobama s invaliditetom, uzimajući u obzir njihove specifične karakteristike koje se mogu opaziti.

(3) Carinska ovlast prema maloljetnoj osobi primjenjuje se u nazočnosti roditelja ili skrbnika, osim ako to zbog okolnosti nije moguće.

(4) Primjene carinskih ovlasti moraju biti razmjerne potrebi zbog kojih se poduzimaju.

(5) Primjena carinskih ovlasti ne smije izazvati veće štetne posljedice od onih koje bi nastupile da carinske ovlasti nisu primijenjene.

(6) Između više carinskih ovlasti ovlašteni carinski službenik primijenit će onu kojom se s najmanje štetnih posljedica i u najkraćem vremenu postiže njezin cilj.

Članak 16.

Ovlašteni carinski službenik primjenjuje ovlasti po službenoj dužnosti ili po nalogu nadređene osobe. Nalog nadređene osobe može biti usmeni ili pisani.

Članak 17.

(1) Ovlaštenom carinskom službeniku izdaje se službena iskaznica i službena značka s identifikacijskim brojem.

(2) Obrazac službene iskaznice, izgled službene značke te postupak izdavanja službene iskaznice i službene značke, kao i način obilježavanja prijevoznih sredstava znakom carinske službe pravilnikom propisuje ministar financija.

(3) Ovlašteni carinski službenici obavljaju poslove carinske službe u odori ili civilnoj odjeći. Odora je svečana ili radna odora s propisanim znakom Carinske uprave.

(4) Pravo na civilnu odjeću ima ovlašteni carinski službenik koji obavlja carinske poslove primjenom carinskih ovlasti isključivo u civilnoj odjeći.

(5) Radna mjesta na kojima ovlašteni carinski službenici moraju nositi odoru, izgled, vrstu, trajanje i način uporabe odore, poslove koje ovlašteni carinski službenici imaju pravo obavljati u civilnoj odjeći te način i uvjete za ostvarivanje prava na civilnu odjeću pravilnikom propisuje ministar financija.

(6) Prijevozna sredstva koja se koriste u službene svrhe mogu biti označena znakom Carinske uprave i natpisom »Carina«. Prijevozna sredstva registriraju se sukladno propisu kojeg donosi ministar financija u suradnji s tijelom nadležnim za registriranje vozila.

(7) Ovlašteni carinski službenik pri obavljanju nadzora može koristiti tehničku opremu, pse za detekciju te službena vozila i plovila s uporabom svjetlosnih i zvučnih signala.

(8) U svrhu osiguravanja istovjetnosti i/ili prepoznavanja robe koja podliježe primjeni propisa o javnim davanjima ovlašteni carinski službenik može koristiti tehničku opremu.

(9) Korištenjem tehničke opreme ovlašteni carinski službenik može i fotografirati, snimati i evidentirati robu, nadzirane osobe, mjesto nadzora, prometna sredstva, ugovore, isprave i drugu poslovnu dokumentaciju koji su povezani s predmetom nadzora.

Članak 17.a

(1) Radi provedbe graničnog carinskog nadzora Carinska uprava može snimati područje državne granice, graničnih prijelaza i graničnih carinskih ureda ili koristiti snimke tijela nadležnih za nadzor državne granice i prekograničnog prometa ljudi i roba.

(2) Ako su uređaji za snimanje postavljeni na području graničnih prijelaza i graničnih carinskih ureda, osobe koje se nalaze na tom području moraju biti na to upozorene.

Članak 18.

(1) Ovlašteni carinski službenik koji poslove carinske službe obavlja u civilnoj odjeći dužan je prije početka primjene carinske ovlasti predstaviti se pokazivanjem službene značke i službene iskaznice.

(2) Ovlašteni carinski službenik koji poslove carinske službe obavlja u odori dužan je na zahtjev osobe prema kojoj će primijeniti carinsku ovlast predstaviti se pokazivanjem službene značke i službene iskaznice.

(3) Iznimno, ovlašteni carinski službenik neće se predstaviti na način određen u stavku 1. i 2. ovoga članka ako okolnosti primjene carinske ovlasti ukazuju da bi to moglo ugroziti postizanje njezinog cilja. Po prestanku navedenih okolnosti ovlašteni carinski službenik će se predstaviti na način određen stavkom 1. i 2. ovoga članka.

(4) Smatra se da okolnosti iz stavka 3. ovoga članka u svakom slučaju postoje kada ovlašteni carinski službenik u provedbi neposrednog nadzora utvrđuje bitne elemente izvršenja dužne (propisane) radnje ili činidbe od strane subjekta nadzora koji te radnje ili činidbe izravno izvršava u odnosu prema ovlaštenom carinskom službeniku.

Članak 19.

(1) U odnosu na osobu s imunitetom, ovlašteni carinski službenik postupa u skladu s međunarodnim ugovorom i posebnim propisom.

(2) O postupanju u odnosu na osobu s imunitetom, ovlašteni carinski službenik odmah obavještava nadređenog rukovodećeg službenika.

Članak 20.

Državna i druga tijela s javnim ovlastima dužna su pružiti stručnu i drugu pomoć Carinskoj upravi pri provedbi poslova carinske službe.

Članak 21.

(1) Prema pozivima međunarodnih organizacija ili na osnovi obveza koje proistječu iz međunarodnih ugovora ili drugih propisa službenici Carinske uprave mogu sudjelovati u obavljanju službenih zadaća u inozemstvu.

(2) O sudjelovanju i obavljanju službenih zadaća iz stavka 1. ovoga članka te o imenovanju ovlaštenog carinskog službenika odlučuje ministar financija na prijedlog ravnatelja.

(3) Ministar financija izdaje pisane ovlasti kojima određuje opseg i trajanje ovlasti, kao i zadatke koje mogu provoditi carinski službenici druge države ili međunarodne organizacije kada na osnovi međunarodnih ugovora ili drugih propisa djeluju u Republici Hrvatskoj.

(4) Ovlašteni carinski službenik može se uputiti na rad u inozemstvo na temelju utvrđenih pravila o međunarodnoj suradnji i posebnih propisa.

(5) Prava i obveze ovlaštenog carinskog službenika iz stavka 4. ovoga članka te postupak i uvjete upućivanja na rad u inozemstvo pravilnikom propisuje ministar financija.

(6) Ovlašteni carinski službenici na poziv međunarodnih institucija, stranih carinskih i drugih administracija i stručnih organizacija mogu sudjelovati u radu projekata kao stručnjaci.

(7) Način i uvjete sudjelovanja u radu projekata iz stavka 6. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar financija.

Članak 22.

Ovlašteni carinski službenik koji je imenovan za istražitelja provodi dokazne radnje povjerene od nadležnog državnog odvjetnika sukladno odredbama Zakona o kaznenom postupku i propisima iz nadležnosti Carinske uprave.

Članak 23.

Za prekršaje propisane ovim Zakonom i prekršaje propisane posebnim zakonima u nadležnosti Carinske uprave ovlašteni carinski službenik je ovlašten, pod uvjetima propisanim zakonom kojim se uređuje prekršajni postupak, kao ovlašteni tužitelj izdati prekršajni nalog prije pokretanja prekršajnog postupka.

GLAVA II.
POSEBNE ODREDBE O POJEDINIM CARINSKIM OVLASTIMA

1. Prikupljanje, procjena, evidentiranje, obrada i korištenje podataka i obavijesti

Članak 24.

(1) Carinska uprava prikuplja osobne te druge podatke i obavijesti radi provođenja poslova carinske službe iz već postojećih izvora podataka, neposredno od osobe na koju se ti podaci odnose i od drugih osoba za koje je vjerojatno da imaju saznanja o tim podacima.

(2) Prikupljanje osobnih te drugih podataka i obavijesti od djeteta poduzima se u nazočnosti roditelja, skrbnika, udomitelja, osobe kojoj je dijete povjereno na čuvanje i odgoj ili stručne osobe centra za socijalnu skrb.

(3) Ovlašteni carinski službenik koji prikuplja osobne te druge podatke i obavijesti iz već postojećih izvora podataka ili od drugih osoba, nije o tome dužan obavijestiti osobe na koje se ti podaci odnose ako bi to onemogućilo ili otežalo izvršenje određenog posla.

(4) Tijela, ustanove i drugi subjekti koji na temelju zakona i u okviru svojih djelatnosti raspolažu osobnim izvornim podacima i obavijestima dužni su na zahtjev ovlaštenog carinskog službenika dostaviti tražene osobne te druge podatke i obavijesti.

(5) Ovlašteni carinski službenik može prikupljati osobne te druge podatke i obavijesti u službenim prostorima, na radnom mjestu osobe, drugom pogodnom mjestu, a uz prethodni pristanak osobe i u njezinu domu.

Članak 25.

Ovlašteni carinski službenik je dužan prije unošenja osobnih te drugih podataka i obavijesti u evidencije, procijeniti pouzdanost izvora i vjerodostojnost osobnih te drugih podataka i obavijesti.

Članak 26.

Carinska uprava vodi evidencije o osobnim te drugim podacima i obavijestima koje prikuplja u vezi s obavljanjem poslova iz svoje nadležnosti.

Članak 27.

(1) Osobni podaci pohranjeni u evidencije mogu se koristiti samo u svrhu zbog koje je evidencija ustrojena, a u drugu svrhu samo ako je to propisano posebnim zakonom.

(2) Carinska uprava može sravnjivati osobne podatke te druge podatke i obavijesti prikupljene u skladu s ovim Zakonom, s osobnim podacima te drugim podacima i obavijestima koje je ovlaštena prikupljati.

(3) Netočni podaci i obavijesti pohranjeni u evidencije moraju se ispraviti bez odgode. Ispravak se mora zabilježiti.

Članak 28.

Zainteresirana osoba ima pravo uvida u svoje podatke u evidencijama sukladno posebnom propisu.

Članak 29.

(1) U prikupljanju, evidentiranju, obradi i korištenju osobnih te drugih podataka i obavijesti Carinska uprava posebno skrbi o zaštiti osobnih i drugih podataka te o njihovoj tajnosti i povjerljivosti.

(2) Prilikom primjene ovlasti iz članka 24. ovoga Zakona primjenjuju se propisi kojima se uređuje zaštita osobnih podataka i podataka koji predstavljaju poslovnu i drugu tajnu.

(3) Carinska uprava je dužna kao tajnu čuvati podatke iz sustava analize i upravljanja rizicima te identitet podnositelja predstavke.

(4) Dokumentaciju i podatke koji su prikupljeni ili utvrđeni u provedbi nadzora te identitet podnositelja predstavke Carinska uprava može dati samo sudovima, državnom odvjetništvu, tijelima državne uprave i drugim državnim tijelima, na njihov obrazloženi pisani zahtjev u postupcima iz njihove nadležnosti.

Članak 30.

(1) Nadzor nad evidencijama podataka koje vodi Carinska uprava, a u kojima su pohranjeni osobni podaci, obavlja tijelo nadležno za zaštitu osobnih podataka sukladno zakonu kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

(2) Podaci pohranjeni u evidencije mogu se koristiti u znanstvene i statističke svrhe u skladu s posebnim propisima.

(3) Razni brojčani podaci iz evidencija mogu se koristiti u statističke i analitičke svrhe u Carinskoj upravi i Ministarstvu financija.

(4) Vrstu, način vođenja i uporabe te način i rokove čuvanja evidencija koje vodi Carinska uprava pravilnikom propisuje ministar financija.

2. Pregled dokumentacije i provjera vjerodostojnosti i istinitosti isprava

Članak 31.

Ovlašteni carinski službenik provjerava usklađenost poslovanja fizičkih i pravnih osoba s propisima iz nadležnosti Carinske uprave na temelju poslovnih knjiga, evidencija i drugih isprava.

Članak 32.

(1) Ovlašteni carinski službenik provjerava isprave podnesene u postupcima za koje je nadležna Carinska uprava i podatke iskazane u tim ispravama, uključujući i ostale isprave te podatke koji se prikupljaju u provedbi nadzora.

(2) Ovlašteni carinski službenik može zahtijevati od osobe koja je prema propisima dužna dati podatke ili ispuniti određenu obvezu da mu u određenom roku i na određenom mjestu podnese bilo koju knjigovodstvenu ispravu, ugovor, poslovno dopisivanje, evidenciju ili neku drugu ispravu koju smatra potrebnom za provedbu nadzora.

(3) Isprave, podaci ili ispunjenje određene obveze iz stavka 2. ovoga članka mogu se zahtijevati od svake osobe koja raspolaže traženom dokumentacijom ili raspolaže podacima ili bi te isprave ili podatke trebala imati.

(4) Ako se poslovne knjige i propisane evidencije vode na elektronskom mediju ovlašteni carinski službenik može pregledati bazu podataka računalnog sustava te zahtijevati izradu, odnosno predaju svakog dokumenta ili deklaracije koja potvrđuje neki podatak koji je zabilježen na elektronskom mediju.

3. Provjera istovjetnosti osoba

Članak 33.

(1) Ovlašteni carinski službenik može pri obavljanju nadzora izvršiti provjeru istovjetnosti osoba.

(2) Provjera istovjetnosti osobe provodi se uvidom u njezinu osobnu iskaznicu, putnu ispravu ili drugu javnu ispravu s fotografijom.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, provjera istovjetnosti može biti provedena na temelju iskaza osobe čija je istovjetnost provjerena.

(4) Prilikom provjere istovjetnosti osobe ovlašteni carinski službenik dužan je upoznati osobu s razlogom provjere njezine istovjetnosti.

(5) Ovlašteni carinski službenik može uskratiti obavijest o stvarnom razlogu provjere istovjetnosti i o svom svojstvu ako bi to moglo ugroziti postizanje cilja nadzora.

(6) Ako se na temelju dostupnih podataka ne može provjeriti istovjetnost osobe iz stavka 1. ovoga članka utvrđivanje istovjetnosti zatražit će se od nadležne policijske uprave.

4. Provjera statusa i svojstva robe

Članak 34.

Provjera statusa i svojstva robe provodi se smislenom primjenom članka 33. ovoga Zakona kada je u postupku potrebno utvrditi obilježja i svojstva robe kao i utvrditi odnos između osobe ili događaja i robe.

5. Pozivanje

Članak 35.

(1) Ako drugačije nije propisano posebnim zakonom, na razgovor radi prikupljanja obavijesti može se pozvati osobu za koju je vjerojatno da raspolaže s obavijestima korisnim za provođenje nadzora.

(2) U pozivu se mora naznačiti naziv, mjesto i adresa ustrojstvene jedinice Carinske uprave, razlog, mjesto i vrijeme pozivanja.

(3) Osoba koja se odazvala pozivu, a odbije dati obavijest, ne može se ponovno pozivati zbog istog razloga.

Članak 36.

(1) Osobe iz članka 35. ovoga Zakona mogu su pozivati u vremenu od 06.00 do 22.00 sata.

(2) Ako postoji opasnost od odgode prikupljanja obavijesti iz članka 35. ovoga Zakona, osobu od koje se traži obavijest ovlašteni carinski službenik može pozvati izvan vremena propisanog u stavku 1. ovoga članka.

Članak 37.

(1) Ovlašteni carinski službenik osobu poziva pismeno, usmeno ili uporabom odgovarajućeg komunikacijskog uređaja, pri čemu joj je dužan priopćiti razlog pozivanja. Uz suglasnost osobe može ju i prevesti do službenih prostorija.

(2) Osoba se iznimno može pozivati i putem sredstava javnog priopćavanja kad je to prijeko potrebno zbog opasnosti od odgode, sigurnosti postupanja ili kada se poziv upućuje većem broju osoba.

(3) Na zahtjev pozvane osobe koja je pristupila na temelju poziva izdat će se potvrda o pristupanju.

6. Davanje upozorenja i naredbi

Članak 38.

Ovlašteni carinski službenik prilikom obavljanja nadzora upozorit će osobu koja svojim ponašanjem, djelovanjem ili propuštanjem određene radnje može dovesti u opasnost svoju sigurnost ili sigurnost druge osobe ili kada opravdano očekuje da bi ta osoba mogla počiniti ili izazvati drugu osobu da počini kažnjivu radnju.

Članak 39.

(1) Ovlašteni carinski službenik izdaje naredbu:

1. kada tijekom nadzora otklanja opasnost za život i robu,

2. radi sprječavanja počinjenja kažnjive radnje ili sprječavanja otpora ili bijega osobe u odnosu na koju se provodi nadzor,

3. radi sprječavanja uništenja dokaza i tragova koji mogu poslužiti kao dokaz,

4. radi neometanog pregleda osoba, robe, prometnih sredstava te poslovnih prostorija, prostora i objekata koji su predmet nadzora,

5. u drugim slučajevima sukladno posebnim propisima.

(2) Naredba iz stavka 1. ovoga članka može se izdati i većem broju osoba.

Članak 40.

(1) Uz naredbe iz članka 39. ovoga Zakona ovlašteni carinski službenik može kada to okolnosti slučaja zahtijevaju radi onemogućavanja daljnjeg nezakonitog postupanja naredbom privremeno ograničiti ili privremeno zabraniti obavljanje djelatnosti pečaćenjem poslovnih prostorija, skladišta, pogona, dijela pogona, postrojenja, opreme ili drugih prostorija te onemogućavanjem korištenja postrojenja, uređaja i druge opreme za rad, odnosno na drugi pogodan način.

(2) Ovlašteni carinski službenik može naredbom odrediti mjere kojima se onemogućava i sprječava nezakonito postupanje na mjestima koja su određena kao tržnice, mjestima gdje se može prigodno trgovati (sajmovi, izložbe, priredbe i slično) i na drugim mjestima. U skladu s naredbom dužni su, između ostalih, postupati i fizičke i pravne osobe koje upravljaju poslovanjem tržnica i koje organiziraju prigodno trgovanje te nadležna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(3) Mjere iz stavka 2. ovoga članka se mogu sastojati u označavanju te fizičkom ograđivanju ili zaprečivanju pristupa prostoru, stavljanju natpisa kojima se upozorava na nezakonito postupanje i drugim radnjama kojima se postiže svrha onemogućavanja i sprječavanja nezakonitog postupanja.

(4) Naredba iz ovoga članka traje do uklanjanja razloga radi koje je izrečena, a najdulje 15 dana od dana izricanja nakon kojeg roka se rješenjem odlučuje o uvjetima zakonitog obavljanja djelatnosti ili provedbi daljnjih mjera da bi se slučaj ispravno uredio. Žalba izjavljena protiv navedenog rješenja ne odgađa njegovo izvršenje.

Članak 40.a

(1) Ovlašteni carinski službenik može, kada to okolnosti slučaja zahtijevaju, radi onemogućavanja daljnjeg nezakonitog postupanja fizičkoj i pravnoj osobi koja naručuje, posreduje ili objavljuje oglas u tisku, putem televizije, radija, interneta i drugih medija (organizacija za oglašavanje) ili reklamnih obavijesti na neki drugi način koji je dostupan javnosti, pisanom naredbom privremeno ograničiti ili zabraniti javnu objavu oglasa i sve aktivnosti usmjerene na javnu objavu oglasa.

(2) U smislu ovoga članka nezakonitim postupanjem se smatra obavljanje ili sudjelovanje u obavljanju neregistrirane djelatnosti u smislu propisa kojima se uređuje zabrana i sprječavanje obavljanja neregistrirane djelatnosti te oglašavanje prodaje ili drugog raspolaganja s robom protivno uvjetima, zabranama ili ograničenjima predviđenim posebnim propisima.

(3) Naredba iz stavka 1. ovoga članka se izvršava odgovarajućom primjenom članka 40. ovoga Zakona i drugim prikladnim radnjama na način koji je razmjeran svrsi onemogućavanja i sprječavanja nezakonitog postupanja.

(4) Protiv naredbe iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti žalba koja ne odgađa njezino izvršenje.

(5) Naredba iz stavka 1. ovoga članka traje do uklanjanja razloga zbog kojeg je izrečena, a najdulje 15 dana od dana izricanja nakon kojeg roka se rješenjem odlučuje o uvjetima zakonitog obavljanja djelatnosti, postupanja s robom ili provedbi daljnjih mjera da bi se slučaj ispravno uredio. Žalba izjavljena protiv navedenog rješenja ne odgađa njegovo izvršenje.

Članak 40.b

(1) Ako ovlašteni carinski službenik utvrdi da su povrijeđene odredbe posebnih zakona i propisa donesenih na temelju njih, osim izdavanja naredbi iz članaka 39., 40. i 40.a ovoga Zakona i ovisno o okolnostima slučaja, može pisanom naredbom:

1. narediti da se utvrđene nepravilnosti, odnosno nedostaci otklone u određenom roku,

2. narediti povrat nezakonito ostvarenih sredstava,

3. zabraniti provođenje radnji koje su protivne ovome Zakonu i drugim propisima,

4. poduzeti i druge mjere, odnosno izvršiti druge radnje za koje je ovlašten ovim Zakonom i/ili posebnim zakonima.

(2) Ovlašteni carinski službenik će donijeti naredbu iz stavka 1. ovoga članka bez odgađanja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka nadzora.

(3) Protiv naredbe iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti žalba koja ne odgađa njezino izvršenje.

Članak 40.c

(1) Ako osoba kojoj je izdana naredba ne postupi po naredbi iz članka 40., 40.a i 40.b ovoga Zakona, kaznit će se radi izvršenja naredbe novčanom kaznom.

(2) Novčana kazna kojom se fizička osoba prisiljava na izvršenje izriče se rješenjem u iznosu do dvije prosječne godišnje bruto plaće ostvarene u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini. Novčana kazna kojom se pravna osoba prisiljava na izvršenje izriče se rješenjem odgovornoj osobi te pravne osobe u iznosu do deset prosječnih godišnjih bruto plaća ostvarenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini.

(3) U slučaju daljnjeg neispunjavanja naredbe iz stavka 1. ovoga članka, izreći će se druga, veća novčana kazna unutar utvrđenog raspona. Ako je potrebno, novčana kazna može se izreći i više puta.

(4) Rok za plaćanje novčane kazne je osam dana od dana dostave rješenja. Ako novčana kazna nije u roku plaćena naplatit će se prisilno prema propisima za prisilnu naplatu javnih davanja.

(5) Protiv rješenja iz ovoga članka može se izjaviti žalba koja ne odgađa njegovo izvršenje.

Članak 41.

(1) Upozorenja i naredbe se daju usmeno, pisano ili na drugi odgovarajući način (svjetlosnim i zvučnim signalima, znakovima, rukom i na drugi način).

(2) Uvjete i načine izricanja te provedbe upozorenja i naredbi pravilnikom propisuje ministar financija.

7. Privremeno ograničenje slobode kretanja

Članak 42.

(1) Ovlašteni carinski službenik može radi provođenja nadzora privremeno ograničiti pristup ili kretanje na mjestu nadzora ili zadržati osobe.

(2) Privremeno ograničenje pristupa ili kretanja na mjestu nadzora ne smije trajati dulje od vremena potrebnog za ostvarenje cilja radi kojega je ovlast primijenjena.

(3) Zadržavanje osobe na mjestu nadzora ne smije trajati dulje od ostvarenja cilja radi kojega je ovlast primijenjena, a najdulje šest sati. Ako postoje razlozi za privremeno zadržavanje osobe dulje od šest sati bez odgađanja se obavještava nadležno Vijeće za prekršaje iz članka 62. ovoga Zakona.

8. Pregled osoba

Članak 43.

(1) Ovlašteni carinski službenik može radi provođenja nadzora obaviti pregled osobe.

(2) Pregled osobe obuhvaća pregled svega što osoba nosi na tijelu ili uza se pri čemu se utvrđuje ima li kod sebe, odnosno na sebi stvari koje su predmet kažnjivih radnji za provođenje kojih je nadležna Carinska uprava.

(3) Pregled mogu obavljati samo ovlašteni carinski službenici istog spola kojeg je osoba koju pregledavaju, a pregled maloljetne osobe može se obaviti samo u prisutnosti njezinih roditelja ili skrbnika. Ako se ne može osigurati prisutnost roditelja ili skrbnika, odnosno ako odbiju prisustvovati pregledu, pregled će se obaviti u prisutnosti stručne osobe nadležnog tijela za socijalnu skrb.

(4) Iznimno, kad je nužan žuran pregled osobe radi oduzimanja oružja ili predmeta prikladnih za napad ili samoozljeđivanje, pregled može obaviti osoba drugog spola.

(5) U slučaju postojanja osnove sumnje da je roba koja je predmet prekršaja iz nadležnosti Carinske uprave, odnosno predmet kaznenog djela skrivena u tijelu osobe, obavljanje tjelesne pretrage povjerit će se liječniku javne zdravstvene službe.

9. Pregled robe

Članak 44.

Ovlašteni carinski službenik može pri obavljanju nadzora obaviti pregled robe.

Članak 45.

Osobe iz članka 43. ovoga Zakona te nadzirane osobe i druge osobe zatečene na mjestu nadzora dužne su ovlaštenom carinskom službeniku omogućiti nesmetan pregled robe.

Članak 46.

(1) Prilikom postupanja iz članka 44. ovoga Zakona ovlašteni carinski službenik radi provođenja analize ili drugog odgovarajućeg ispitivanja može uzeti uzorke robe.

(2) Postupak uzimanja uzoraka pravilnikom propisuje ministar financija.

Članak 47.

(1) Ovlašteni carinski službenik može pregledati robu i u slučaju kada se ne može povezati s bilo kojom osobom, a takva roba smatra se napuštenom.

(2) Ako drugačije nije propisano posebnim propisom, Carinska uprava će radi uređivanja statusa robe iz stavka 1. ovoga članka poduzeti sve potrebne mjere, uključujući i njezinu prodaju. Roba će se uništiti ako prema posebnim propisima ne može biti u prometu u Republici Hrvatskoj.

10. Praćenje, zaustavljanje, pregled i pretraga prometnih sredstava

Članak 48.

(1) Ovlašteni carinski službenik pri provedbi nadzora može pratiti, zaustaviti, pregledati i pretražiti prometna sredstva.

(2) Osobe koje upravljaju prometnim sredstvima prema kojima se primjenjuje ovlast iz stavka 1. ovoga članka dužne su se zaustaviti na mjestu nadzora koje odredi ovlašteni carinski službenik davanjem znakova propisanih pravilnikom iz stavka 7. ovoga članka i na zahtjev ovlaštenog carinskog službenika moraju pružiti sve potrebne podatke te mu pokazati robu koju prevoze ili prenose.

(3) Pregled prometnog sredstva podrazumijeva pregled prostora i svih stvari koje se nalaze u njemu.

(4) Ako se pri pregledu prometnog sredstva utvrde osnove sumnje u kršenje propisa iz nadležnosti Carinske uprave, ovlašteni carinski službenik ima pravo obaviti pretragu svih dijelova prometnog sredstva, uključujući stvari u njima te koristeći tehnička pomagala ima pravo rastavljanja pojedinih dijelova prometnog sredstva. Prema potrebi pozvat će se stručna osoba radi pružanja stručne pomoći.

(5) Ako se nakon pretrage i rastavljanja prometnog sredstva utvrdi da nije bilo kršenja propisa, prometno sredstvo će se vratiti u prvobitno stanje.

(6) O izvršenoj pretrazi i rastavljanju prometnog sredstva ovlašteni carinski službenik sastavit će zapisnik.

(7) Način postupanja ovlaštenih carinskih službenika prilikom zaustavljanja prometnih sredstava pravilnikom propisuje ministar financija.

11. Ulazak, pregled i pretraga poslovnih prostorija, prostora i objekata

Članak 49.

(1) Ovlašteni carinski službenik radi provođenja nadzora može ući, pregledati i pretražiti poslovne prostorije, prostore, zemljišta i objekte.

(2) Poslovnim prostorom u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se i stambeni prostor naznačen kao sjedište pravne ili fizičke osobe koja obavlja djelatnost ili ako se koristi kao poslovni prostor.

(3) Ovlašteni carinski službenik će prije ulaska i pregleda iz stavka 1. ovoga članka izvijestiti odgovornu osobu i zatražiti da prisustvuje pregledu. Iznimno, ako to nalažu posebne okolnosti, ovlašteni carinski službenik obavijest može dati i nakon ulaska i otpočinjanja pregleda. Razlog ulaska i otpočinjanja pregleda bez prethodnog obavještavanja odgovorne osobe posebno će se obrazložiti u zapisniku iz stavka 5. ovoga članka.

(4) Pregled i pretragu ostalih prostorija i prostora moguće je obaviti samo na temelju odobrenja tijela sudbene vlasti.

(5) Ovlašteni carinski službenik o radnjama iz ovoga članka sastavlja zapisnik.

12. Privremeno oduzimanje robe i isprava

Članak 50.

(1) Ovlašteni carinski službenik pri obavljanju nadzora privremeno će oduzeti robu čiji je promet zabranjen ili ograničen ili za koju je propisana obvezatna mjera oduzimanja robe.

(2) Ovlašteni carinski službenik može pri obavljanju nadzora privremeno oduzeti i drugu robu koja je predmet nezakonitog postupanja, a radi postupanja po posebnim propisima.

(3) Ako drugačije nije propisano posebnim Zakonom, roba iz stavka 2. ovoga članka može se privremeno oduzeti i radi osiguranja naplate javnih davanja nastalih kao posljedica nezakonitog postupanja s robom.

Članak 51.

Ovlašteni carinski službenik može pri obavljanju nadzora privremeno oduzeti domaća ili strana sredstva plaćanja u skladu s deviznim i drugim propisima.

Članak 52.

(1) Ovlašteni carinski službenik može pri obavljanju nadzora privremeno oduzeti ili zabraniti raspolaganje ispravama i nositeljima podataka iz članka 32. ovoga Zakona za razdoblje ne dulje od 15 dana.

(2) Kada je to potrebno radi osiguranja dokaza, utvrđivanja nepravilnosti ili ako je nadzirana osoba isprave i nositelje podataka iz stavka 1. ovoga članka koristila za kršenje propisa iz nadležnosti Carinske uprave, odnosno ako je do njih došla kršenjem tih propisa isti se mogu zadržati do okončanja postupka.

(3) Osoba čije su isprave privremeno oduzete može zahtijevati da joj se isprave i nositelji podataka vrate i prije isteka roka zabrane raspolaganja, odnosno privremenog oduzimanja ako dokaže da su joj nužne u poslovanju.

(4) O zahtjevu iz stavka 3. ovoga članka odlučuje se rješenjem u roku od tri dana od dana podnošenja.

Članak 53.

(1) O privremenom oduzimanju robe, domaćih i stranih sredstava plaćanja, isprava te nositelja podataka izdaje se potvrda.

(2) Potvrda mora sadržavati osnovne značajke privremeno oduzete robe, domaćih i stranih sredstava plaćanja, isprava te nositelja podataka po kojima ih se može identificirati te podatke o osobi od koje su oduzeti.

(3) Nakon izdavanja potvrde o privremenom oduzimanju robe iz članka 50. stavka 3. ovoga Zakona nadležna ustrojstvena jedinica Carinske uprave u roku od 30 dana donosi rješenje kojim se određuje rok zadržavanja robe do okončanja postupka obračuna i naplate dužnih javnih davanja. Ako se podnese primjereni instrument osiguranja plaćanja u visini pripadajućeg duga, privremeno oduzeta roba vratit će se osobi od koje je oduzeta. Instrument osiguranja duga može podnijeti i druga osoba.

13. Uporaba sredstava prisile

Članak 54.

(1) Ovlašteni carinski službenik pri obavljanju nadzora može uporabiti sredstva prisile samo ako je raspoređen na radno mjesto koje je takvim određeno Pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva financija i ako je položio ispit sukladno propisanom programu obuke.

(2) Program obuke za ovlaštene carinske službenike iz stavka 1. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar financija.

Članak 55.

(1) Ovlašteni carinski službenik iz članka 54. stavka 1. ovoga Zakona može uporabiti sredstva prisile pod uvjetima predviđenim ovim Zakonom.

(2) Sredstva prisile u smislu ovoga Zakona su tjelesna snaga, raspršivač s nadražujućom tvari, sredstva za vezivanje i vatreno oružje.

(3) Ovlašteni carinski službenik iz članka 54. stavka 1. ovoga Zakona uvijek će uporabiti najblaže sredstvo prisile koje jamči uspjeh.

(4) Ovlašteni carinski službenik prestaje s uporabom sredstva prisile odmah po prestanku razloga zbog kojih je sredstvo prisile bilo uporabljeno.

(5) Sredstva prisile se uporabljuju nakon prethodnog upozorenja, osim ako je vjerojatno da bi prethodno upozorenje ugrozilo postizanje cilja.

(6) Način uporabe sredstva prisile pravilnikom propisuje ministar financija.

Članak 56.

Uporaba tjelesne snage u smislu ovoga Zakona smatra se uporaba različitih zahvata borilačkih vještina ili njima sličnih postupaka na tijelu druge osobe kojima je cilj odbijanje napada ili svladavanje otpora osobe uz nanošenje najmanjih štetnih posljedica.

Članak 57.

Ovlašteni carinski službenik može uporabiti raspršivač s nadražujućom tvari kad su ispunjeni uvjeti za uporabu tjelesne snage, osim u slučajevima svladavanja pasivnog otpora.

Članak 58.

Sredstva za vezivanje dopušteno je uporabiti radi sprječavanja:

1. otpora osobe ili odbijanja napada usmjerenog na ovlaštenog carinskog službenika,

2. bijega osobe,

3. samoozljeđivanja ili ozljeđivanja druge osobe.

Članak 59.

(1) Ovlašteni carinski službenik iz članka 54. stavka 1. ovoga Zakona ovlašten je nositi vatreno oružje i streljivo na cjelokupnom području Republike Hrvatske.

(2) Ovlašteni carinski službenik iz članka 54. stavka 1. ovoga Zakona ovlašten je nositi vatreno oružje i streljivo dok poslove obavlja u odori, a iznimno i u civilnoj odjeći.

(3) Ovlašteni carinski službenik iz članka 54. stavka 1. ovoga Zakona ovlašten je uporabiti vatreno oružje kad na drugi način ne može zaštiti svoj život ili život drugih osoba.

(4) Prije uporabe vatrenog oružja ovlašteni carinski službenik osobi protiv koje će uporabiti vatreno oružje mora izdati usmenu naredbu uzvikom: »STOJ, CARINA!«, nakon toga upozorenje i naredbu: »STOJ, PUCAT ĆU!«, a neposredno prije uporabe vatrenog oružja, ako to okolnosti dopuštaju, mora pucanjem u zrak upozoriti osobu o namjeri uporabe vatrenog oružja kao sredstva prisile.

(5) Ovlašteni carinski službenik neće uputiti upozorenje i naredbu iz stavka 4. ovoga članka ako je ugrožen njegov život ili život drugih osoba zbog vjerojatnog napada ili bi se dovelo u pitanje izvršenje službene zadaće.

(6) Kad su ispunjeni uvjeti za uporabu vatrenog oružja iz ovoga članka, pucanje u zrak radi upozorenja, kao i radi traženja pomoći ne smatra se uporabom vatrenog oružja kao sredstva prisile u smislu ovoga Zakona.

(7) Uporaba vatrenog oružja nije dopuštena kada dovodi u opasnost život drugih osoba, osim ako je uporaba vatrenog oružja jedino sredstvo za obranu od izravnog napada ili opasnosti.

(8) Uporaba vatrenog oružja nije dopuštena protiv djeteta ili maloljetnika, osim kad je uporaba vatrenog oružja jedini način za obranu od napada ili za otklanjanje opasnosti.

(9) Način nošenja i uporabe vatrenog oružja pravilnikom propisuje ministar financija.

(10) Vrstu vatrenog naoružanja i streljiva koje koriste ovlašteni carinski službenici iz članka 54. stavka 1. ovoga Zakona uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.

DIO V.
UNUTARNJI NADZOR I UNUTARNJA KONTROLA

Članak 60.

(1) Carinska uprava provodi unutarnji nadzor nad zakonitošću rada i pravilnom primjenom propisa iz svoje nadležnosti s namjerom otklanjanja utvrđenih nepravilnosti te ujednačavanja prakse rada.

(2) Carinska uprava provodi unutarnju kontrolu s namjerom otkrivanja, utvrđivanja i sprječavanja kršenja zakonitosti rada i pravila službe od strane carinskih službenika i namještenika.

(3) U provedbi poslova unutarnjeg nadzora i unutarnje kontrole primjenjuju se carinske ovlasti propisane ovim i drugim zakonima.

(4) Način provođenja unutarnjeg nadzora i unutarnje kontrole pravilnikom propisuje ministar financija.

DIO VI.
PREKRŠAJNI POSTUPAK

Članak 61.

Carinsko-prekršajni postupak je prekršajni postupak koji Carinska uprava vodi za prekršaje propisane ovim Zakonom, zakonom kojim se uređuje provedba carinskog zakonodavstva Europske unije, zakonom kojim se uređuju trošarine, zakonom kojim se uređuju posebni porezi te za prekršaje koji su takvima označeni drugim zakonom ili je provedba prekršajnog postupka stavljena u nadležnost Carinske uprave (u daljnjem tekstu: carinsko-prekršajni postupak).

Članak 62.

(1) Carinsko-prekršajni postupak u prvom stupnju vodi Vijeće za prekršaje nadležnog područnog carinskog ureda na temelju optužnog prijedloga ovlaštenog tužitelja sukladno odredbama Prekršajnog zakona. Vijeće za prekršaje Središnjeg ureda odlučuje kada je propisana obveza odlučivanja u izmijenjenom sastavu vijeća za prekršaje te u drugim slučajevima propisanim Prekršajnim zakonom. Središnji ured i područni carinski ured mogu imati i više vijeća za prekršaje.

(2) Vijeće za prekršaje ima predsjednika i dva člana koji su ovlašteni carinski službenici, a imenuje ih ministar financija na prijedlog ravnatelja.

(3) Za predsjednika Vijeća imenuje se osoba s položenim pravosudnim ispitom.

(4) Vijeće za prekršaje može ovlastiti člana Vijeća za vođenje postupka i donošenje odluka tijekom postupka, osim donošenja odluke o prekršaju.

(5) O žalbama protiv prvostupanjskih rješenja u drugom stupnju odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

DIO VII.
POSEBNOSTI U PRAVIMA, OBVEZAMA I ODGOVORNOSTI CARINSKIH SLUŽBENIKA

GLAVA I.
OPĆE ODREDBE

Članak 63.

Na prava, obveze i odgovornosti carinskih službenika primjenjuju se propisi o državnim službenicima ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.

Članak 64.

(1) Ravnatelj se bira putem javnog natječaja na vrijeme od pet godina.

(2) Ravnateljem se može imenovati osoba koja uz ispunjavanje općih zakonskih uvjeta, ispunjava i posebne uvjete:

1. najmanje 15 godina radnog iskustva na poslovima iz djelokruga rada carinske i porezne službe, unutarnjih poslova ili drugih sigurnosnih, inspekcijskih i nadzornih službi,

2. najmanje 10 godina na radnom mjestu rukovodećeg državnog službenika.

(3) Ravnatelja imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra financija.

Članak 65.

(1) Ravnatelja se može razriješiti prije isteka roka na koji je imenovan:

1. na osobni zahtjev,

2. radi trajne nesposobnosti za rad i obnašanje funkcije,

3. prestankom službe po sili zakona.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra financija privremeno će imenovati zamjenika ravnatelja na dužnost ravnatelja Carinske uprave, i to najduže na šest mjeseci.

Članak 66.

Briše se.

Članak 67.

Briše se.

Članak 68.

Briše se.

Članak 69.

(1) U Carinsku upravu može biti primljena osoba koja ispunjava opće uvjete za prijam u državnu službu, kod koje ne postoje zapreke za prijam u državnu službu i koja ispunjava i sljedeće posebne uvjete:

1. da ima završenu najmanje srednju školu u četverogodišnjem trajanju,

2. da ima odgovarajuće zdravstvene i psihofizičke sposobnosti,

3. da ima prebivalište u Republici Hrvatskoj.

(2) Pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva financija mogu se propisati i drugi posebni uvjeti za prijam službenika.

(3) Ravnatelj će zatražiti od ovlaštenih službi podatke mjerodavne za procjenu postojanja sigurnosnih zapreka za rad u službi za osobu koja se prima na poslove carinskog službenika. Sigurnosnim zaprekama za rad u službi smatraju se dosadašnje ponašanje, navike ili sklonosti koje ukazuju na nepouzdanost za obavljanje poslova ili bi mogle biti od utjecaja na zakonitost i nezavisnost u obavljanju poslova carinskog službenika.

(4) Za obavljanje poslova u Carinskoj upravi ne može se primiti osoba kojoj je služba u tijelu državne vlasti ili pravnoj osobi s javnim ovlastima prestala zbog teške povrede službene dužnosti pravomoćnom odlukom nadležnog tijela.

Članak 70.

(1) Carinski službenik dužan je dati pisanu izjavu o svom imovinskom stanju i imovinskom stanju svoje uže obitelji, pod kaznenom i materijalnom odgovornošću, u svrhu sprječavanja korupcije, jačanja povjerenja javnosti, integriteta, objektivnosti i nepristranosti, sprječavanja sukoba interesa i drugih nedopuštenih utjecaja prilikom primjene službenih carinskih ovlasti.

(2) Članom uže obitelji iz stavka 1. ovoga članka smatraju se: bračni ili izvanbračni drug ili životni partner ili neformalni životni partner te maloljetna djeca sa stanjem na dan popunjavanja izjave.

(3) Carinski službenik iz stavka 1. ovoga članka podnosi izjavu u roku od 30 dana od dana početka rada u Carinskoj upravi sa stanjem na dan popunjavanja izjave, a u slučaju promjene svog imovinskog stanja ili stanja članova uže obitelji dužan je dostaviti promjenu u roku od 30 dana od dana promjene.

(4) Pod promjenom stanja iz stavka 3. ovoga članka smatra se svaka promjena u sadržaju imovine, povećanja vrijednosti imovine u iznosu većem od 10.000,00 eura, kao i svaka promjena u primicima od obavljanja dodatnog posla (honorara ili drugih naknada) i ostalih primitaka.

(5) Izjava o imovinskom stanju podnosi se na propisanom obrascu elektronički, s kvalificiranim elektroničkim potpisom, ili uz dostavu ispisanog i vlastoručno potpisanog obrasca.

(6) Izjava o imovinskom stanju sadrži podatke o imovini carinskog službenika, njegova bračnog ili izvanbračnog druga ili životnog partnera ili neformalnog životnog partnera te maloljetne djece, stečenoj po svim pravnim osnovama.

(7) Izjava o imovinskom stanju sadrži osnovne osobne podatke carinskog službenika i njegova bračnog ili izvanbračnog druga ili životnog partnera ili neformalnog životnog partnera, podatke o izvorima primitaka, podatke o obvezama, podatke o nekretninama, podatke o pokretninama, podatke o poslovnim udjelima, dionicama i vrijednosnim papirima u poslovnim subjektima, podatke o novčanim sredstvima izraženim u eurima ili drugim deviznim sredstvima te podatke o ostalim članstvima i funkcijama u drugim pravnim osobama, udruženjima i organizacijama.

(8) Izjava o imovinskom stanju carinskog službenika sadrži osnovne osobne podatke o maloljetnoj djeci, podatke o nekretninama, podatke o pokretninama, podatke o poslovnim udjelima, dionicama i vrijednosnim papirima u poslovnim subjektima te podatke o novčanim sredstvima izraženim u eurima ili drugim deviznim sredstvima.

(9) Podaci o imovini sadrže podatke o naslijeđenoj imovini i podatke o stečenoj imovini.

(10) Podaci o naslijeđenoj imovini obuhvaćaju podatke o vrsti i ukupnoj vrijednosti nasljedstva te podatke od koga je nasljedstvo naslijeđeno.

(11) Podaci o stečenoj imovini obuhvaćaju podatke o:

– dohotku od nesamostalnog rada, dohotku od samostalne djelatnosti, dohotku od imovine i imovinskih prava, dohotku od kapitala i drugom dohotku, osim o primicima koji predstavljaju naknadu putnih i drugih troškova rada obveznika, partnera ili maloljetne djece, sukladno posebnim propisima kojima je uređeno oporezivanje dohotka,

– primicima koji se ne smatraju dohotkom i primicima na koje se ne plaća porez na dohodak,

– dugovima, preuzetim jamstvima i ostalim obvezama,

– dospjelim potraživanjima prema trećim osobama,

– nekretninama u knjižnom i izvanknjižnom vlasništvu stečenim kupoprodajom, zamjenom, darovanjem, unošenjem i izuzimanjem nekretnina iz trgovačkog društva, stečenim u postupku likvidacije ili stečaja, stečenim na temelju odluka suda ili drugog tijela, ugovorom o doživotnom/dosmrtnom uzdržavanju, povratom imovine stečene u postupku denacionalizacije te na drugi način stečenim nekretninama od drugih osoba,

– pokretninama koje se upisuju u javni registar i pokretninama veće vrijednosti,

– poslovnim udjelima i vrijednosnim papirima u trgovačkim društvima i udjelima u društvima osoba,

– udjelima o vlasništvu drugih poslovnih subjekata i subjekata samostalne djelatnosti,

– novčanoj štednji i kriptovalutama čiji je iznos veći ili jednak jednogodišnjem iznosu neto primitka carinskog službenika.

(12) Pod pokretninama koje se upisuju u javne registre podrazumijevaju se vozila, plovila, zrakoplovi i radni strojevi, a koji se upisuju u javne registre.

(13) Pod pokretninama veće vrijednosti iz stavka 11. podstavka 6. ovoga članka podrazumijevaju se lovačko oružje, umjetnine, nakit, drugi predmeti osobne uporabne vrijednosti, vrijednosni papiri, životinje, ostali radni strojevi i druge stečene pokretnine pojedinačne vrijednosti veće od 5000,00 eura, osim predmeta kućanstva i odjevnih predmeta.

(14) U odnosu na stečenu imovinu iz stavaka 11. i 12. ovoga članka carinski službenici dužni su u izjavi o imovinskom stanju prikazati podatke o načinu stjecanja imovine i izvorima sredstava kojima je stečena imovina.

(15) Carinski službenik dužan je istinito i potpuno ispuniti izjavu o imovinskom stanju za sebe i za osobe o čijem je imovinskom stanju obvezan dati podatke.

(16) Ako carinski službenik ne ispuni obvezu podnošenja izjave o imovinskom stanju ili ako se utvrdi da nije podnio izjavu o imovinskom stanju na propisanom obrascu i s potpisom sukladno stavku 5. ovoga članka ili ako je obrazac izjave o imovinskom stanju nepotpuno ili nepravilno ispunjen, pisanim putem pozvat će se carinski službenik da ispuni izjavu o imovinskom stanju u roku koji ne može biti kraći od osam dana niti duži od petnaest dana od dana zaprimanja pisane obavijesti.

(17) Pisana izjava o imovinskom stanju pohranjuje se u osobnom dosjeu carinskog službenika te se klasificira stupnjem tajnosti »ograničeno«.

(18) Nadležna ustrojstvena jedinica za unutarnji nadzor i kontrolu ovlaštena je izvršiti provjeru i kontrolu podataka podnesenih u izjavi kod nadležnih državnih institucija.

(19) Vrste podataka, sadržaj obrasca, način podnošenja izjave o imovinskom stanju i razdoblje pohrane izjave o imovinskom stanju, kao i sve druge mjere za osiguranje zakonite i poštene obrade ministar financija propisuje pravilnikom.

Članak 71.

(1) Ravnatelj može zatražiti od ovlaštenih službi podatke mjerodavne za procjenu sigurnosnih zapreka za rad službenika koji su zaposleni u Carinskoj upravi.

(2) Sigurnosnim zaprekama za rad u službi smatraju se dosadašnje ponašanje, navike ili sklonosti koje ukazuju na nepouzdanost za obavljanje poslova ili bi mogle biti od utjecaja na zakonitost i nezavisnost u obavljanju poslova.

Članak 72.

(1) Carinski službenik radi utvrđivanja psihofizičkih sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je raspoređen u obvezi je pristupiti provjeri psihofizičkih sposobnosti, na temelju pisanog naloga ravnatelja ili osobe koju za to ovlasti.

(2) Provjeru psihofizičkih sposobnosti izvršit će nadležna zdravstvena ustanova.

Članak 73.

(1) Carinski službenici raspoređuju se na radna mjesta, sukladno Pravilniku o unutarnjem redu Ministarstva financija, vodeći računa o njihovom stručnom znanju, iskustvu, zvanju i rezultatima u radu, o čemu se donosi rješenje o rasporedu.

(2) Pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva financija utvrđuju se radna mjesta carinskih službenika.

Članak 74.

Briše se.

Članak 75.

(1) Radi potreba službe carinski službenik može biti premješten na drugo radno mjesto sukladno njegovoj stručnoj spremi, radnom iskustvu, znanju i sposobnosti, u istoj ili drugoj ustrojstvenoj jedinici Carinske uprave, u istom ili drugom mjestu rada.

(2) Radi potreba službe carinski službenik može biti privremeno premješten na drugo radno mjesto najdulje na godinu dana, odnosno do povratka odsutnog carinskog službenika kojeg premješteni carinski službenik zamjenjuje, sukladno njegovoj stručnoj spremi, radnom iskustvu, znanju i sposobnosti u istoj ili drugoj ustrojstvenoj jedinici Carinske uprave, u istom ili drugom mjestu rada, bez obzira postoji li slobodno radno mjesto.

(3) Premještaj po potrebi službe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka temelji se na ocjeni ravnatelja, odnosno pročelnika područnog carinskog ureda o potrebi da se carinskog službenika premjesti na drugo radno mjesto zbog:

1. potrebe popunjavanja radnog mjesta na kojem se poslovi moraju obavljati u kontinuitetu povećanja broja izvršitelja radi povećanog opsega posla,

2. bolje organizacije rada,

3. potrebe za angažiranjem drugog carinskog službenika na određenom radnom mjestu radi pravodobnog ili efikasnijeg obavljanja određenih poslova i zadataka.

(4) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka carinski službenik ima pravo na plaću koja je za njega povoljnija.

(5) Protiv rješenja o premještaju službenik ima pravo u roku od 15 dana od dana dostave rješenja podnijeti žalbu Odboru za državnu službu.

(6) Žalba protiv rješenja o premještaju ne odgađa njegovo izvršenje.

Članak 76.

(1) Carinski službenik koji je privremeno premješten u drugo mjesto rada udaljeno više od 100 kilometara od mjesta njegova stanovanja ima pravo na:

1. smještaj i organiziranu prehranu ili stvarne troškove prehrane u visini do 70% dnevnice uz predočenje računa za hranu,

2. mjesečnu naknadu za odvojeni život, ako uzdržava obitelj,

3. plaćeni dopust u trajanju od pet radnih dana, za svaka tri mjeseca,

4. naknadu troškova putovanja u mjesto stanovanja u vrijeme tjednog odmora, državnih blagdana i neradnih dana prema priloženoj karti javnog prijevoza,

5. plaću ostvarenu na ranijem radnom mjestu ako je za njega povoljnija,

6. naknadu plaće u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u protekla tri mjeseca, a nakon isteka tri mjeseca privremenog premještaja.

(2) Ako carinski službenik iz stavka 1. ovoga članka ne koristi prava iz točke 1. do 6., ima pravo na stvarne troškove prijevoza.

Članak 77.

(1) Carinski službenik koji je trajno premješten u drugo mjesto rada udaljeno više od 100 kilometara od mjesta njegova stanovanja uz prava iz članka 76. ovoga Zakona ima pravo na:

1. putne i selidbene troškove, prema predočenom računu,

2. odgovarajući smještaj za sebe i obitelj, u roku od jedne godine od dana premještaja.

(2) Prava iz članka 76. ovoga Zakona i stavka 1. ovoga članka nema službenik premješten na temelju osobnog zahtjeva.

Članak 78.

(1) Ovlašteni carinski službenici podliježu periodičnoj promjeni mjesta rada, na istovrsno radno mjesto, odnosno na radno mjesto za koje je propisan isti stupanj obrazovanja i radnog iskustva.

(2) Periodična promjena mjesta rada provodi se na temelju Programa periodične promjene mjesta rada carinskih službenika.

(3) Periodična promjena mjesta rada ovlaštenih carinskih službenika može trajati do tri mjeseca, a može se i produljiti za daljnja tri mjeseca.

(4) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka ovlašteni carinski službenik ima pravo na plaću koja je za njega povoljnija.

(5) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka ovlašteni carinski službenik ima pravo na stvarne troškove prijevoza.

(6) Programom periodične promjene mjesta rada ovlaštenih carinskih službenika mjesto rada od mjesta prebivališta može biti udaljeno najviše do 150 kilometara.

(7) Promjene mjesta rada ovlaštenih carinskih službenika izvršene sukladno odredbama ovoga članka ne smatraju se premještajem u smislu odredaba ovoga Zakona, odnosno propisa o državnim službenicima.

(8) Od promjene periodičnog mjesta rada mogu se izuzeti ovlašteni carinski službenici koji su stekli posebna specijalistička znanja i vještine neophodna za obavljanje poslova na određenim radnim mjestima i ovlašteni carinski službenici s navršenih 30 godina radnog staža.

Članak 79.

Ovlašteni carinski službenici ne smiju biti članovi uprave ili nadzornog odbora trgovačkog društva, članovi trgovačkih društava ili trgovci pojedinci ili imati 0,5% i više dionica, odnosno udjela u vlasništvu (kapitalu trgovačkog društva) ako nad njima Carinska uprava obavlja nadzor.

Članak 80.

(1) Ovlašteni carinski službenici dužni su u svim uvjetima osigurati neometano obavljanje i sljedećih poslova Carinske uprave:

1. nadzora,

2. carinsko-sigurnosnih mjera,

3. vođenja prekršajnog postupka.

(2) Službenička mjesta ovlaštenih carinskih službenika, koji su dužni osigurati neometano obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka, utvrđuju se Pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva financija.

Članak 81.

(1) Ovlaštenim carinskim službenicima zabranjeno je obavljati poslove nadzora i prisilne naplate javnih davanja iz nadležnosti Carinske uprave kod pravnih osoba u kojima su s većinskim vlasnikom ili članom uprave ili nadzornog odbora:

1. u krvnom srodstvu u ravnoj lozi te u pobočnoj lozi do četvrtog koljena, u braku ili tazbini do drugoga koljena, bez obzira na to da li se ta bračna veza prekinula,

2. u odnosu skrbnika, štićenika, posvojenika ili posvojitelja, hranitelja ili hranjenika.

(2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka ovlaštena službena osoba ne smije obavljati poslove navedene u stavku 1. ovoga članka ni prema fizičkim osobama.

Članak 82.

(1) Carinski službenici ne smiju u neslužbene svrhe koristiti informacije, podatke ili saznanja koje imaju ili su im dostupne prilikom obavljanja poslova službe.

(2) Carinski službenici ne smiju koristiti i davati obavijesti, podatke ili saznanja za ostvarivanje bilo kakve imovinske ili druge koristi za sebe ili za drugu osobu.

(3) Dužnost zaštite službene, poslovne i druge tajne traje 15 godina od dana prestanka radnog odnosa u službi.

Članak 83.

(1) Carinski službenici odgovorni su s najvećom mogućom pozornošću čuvati vlastitu sigurnost i zdravlje na radu, kao i sigurnost i zdravlje ostalih osoba te javnu imovinu ako je to ovisno o njihovim postupcima.

(2) Provedbu zaštitno-sigurnosnih mjera tijekom rada, međusobne obveze te odgovorne osobe na pojedinim razinama pravilnikom propisuje ministar financija.

Članak 84.

(1) Štetu koja građaninu, pravnoj osobi ili drugoj stranki nastane nezakonitim ili nepravilnim radom carinskog službenika naknađuje Republika Hrvatska.

(2) Osobni podaci ovlaštenog carinskog službenika koji je uporabio vatreno oružje su tajni.

(3) Ministarstvo financija će osigurati besplatnu pravnu pomoć ovlaštenom carinskom službeniku protiv kojeg se poduzimaju radnje u okviru prethodnog postupka, kaznenog postupka ili postupka naknade štete u vezi s obavljanjem carinskih poslova koje je po ocjeni Carinske uprave obavio u skladu sa zakonom.

(4) Ocjenu iz stavka 3. ovoga članka donosi povjerenstvo koje imenuje ravnatelj.

(5) Ministarstvo financija će osigurati besplatnu pravnu pomoć i građaninu koji je pružio pomoć ovlaštenom carinskom službeniku, protiv kojeg se vodi postupak iz stavka 3. ovoga članka, zbog radnje počinjene u vezi s pružanjem pomoći.

(6) Besplatna pravna pomoć iz stavka 3. ovoga članka osigurat će se ovlaštenom carinskom službeniku i nakon što mu je prestao radni odnos u Carinskoj upravi.

(7) Kada su sredstva prisile uporabljena na način propisan zakonom, isključena je odgovornost ovlaštenog carinskog službenika koji ih je uporabio.

(8) Ovlaštenom carinskom službeniku koji u obavljanju poslova carinske službe uporabi vatreno oružje Ministarstvo financija će osigurati nužnu medicinsku i psihosocijalnu pomoć.

Članak 85.

Pri obavljanju poslova nadzora i carinsko-sigurnosnih mjera u prometu s inozemstvom u javnim prijevoznim sredstvima ovlašteni carinski službenici imaju na teret prijevoznika pravo na besplatan prijevoz tim sredstvima, kao i pravo na osiguranje koje imaju putnici koji su platili prijevoz tim sredstvima.

Članak 86.

(1) Carinski službenici u slučaju privremene spriječenosti za rad zbog nesreće na radu ili profesionalne bolesti ostvaruju naknadu u visini cijelog iznosa plaće.

(2) Carinski službenik koji je odlukom nadležnog tijela proglašen nesposobnim za obavljanje poslova carinskog službenika zbog oboljenja ili ozljede koja je nastupila u obavljanju službe ili vezano za obavljanje službe zadržava plaću i druga prava iz službeničkog odnosa do donošenja pravomoćnog rješenja o pravu na mirovinu, a najduže tri godine od dana donošenje odluke o nesposobnosti.

(3) Carinski službenik koji u obavljanju službe ili vezano za obavljanje službe izgubi život sahranit će se u mjestu koje odredi njegova obitelj na području Republike Hrvatske na trošak Carinske uprave.

(4) Troškovima iz stavka 3. ovoga članka se smatraju:

1. troškovi prijevoza posmrtnih ostataka do mjesta pokopa,

2. putni troškovi za dva pratitelja,

3. pogrebni troškovi u visini četiri proračunske osnovice.

(5) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, obitelj koju je uzdržavao poginuli carinski službenik ima pravo na jednokratnu novčanu pomoć u visini posljednje isplaćene neto plaće poginuloga carinskog službenika uvećane 12 puta.

(6) U slučaju smrti carinskog službenika i namještenika, obitelj ima pravo na pomoć u visini posljednje isplaćene neto plaće uvećane tri puta i pogrebne troškove u visini tri proračunske osnovice.

(7) Carinski službenik i namještenik ima pravo na pomoć u slučaju smrti supružnika, djeteta ili roditelja, očuha ili maćehe u visini jedne proračunske osnovice.

GLAVA II.
RADNO VRIJEME

Članak 87.

(1) Carinska služba je organizirana tako da se carinski poslovi obavljaju 24 sata dnevno.

(2) Tjedno radno vrijeme carinskog službenika u pravilu se raspoređuje na pet radnih dana i traje 40 sati.

(3) Ravnatelj može odlukom, ovisno o potrebama službe, mjesnim prilikama, odnosno za pojedine ovlaštene carinske službenike, odrediti raspored radnog vremena i na drugi način.

Članak 88.

Zbog potreba službe carinski službenici su dužni obavljati posao u smjenama.

Članak 89.

(1) Radom u smjenama smatra se svakodnevni redovni rad carinskih službenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji carinski službenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnom (I. smjena), poslijepodnevnom (II. smjena) ili noćnom (III. smjena) dijelu dana.

(2) Rad u I. smjeni je od 6 do 14 sati, u II. smjeni od 14 do 22 sata i u III. smjeni od 22 do 6 sati.

(3) Dvokratni rad je rad koji se obavlja u dva navrata s prekidom dužim od 90 minuta.

(4) Radom u turnusu smatra se rad carinskih službenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji carinski službenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48.

(5) Ako je rad carinskih službenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, prekovremenim radom smatra se rad duži od osam sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom i nedjeljom.

(6) Ako je rad carinskih službenika organiziran u smjenama ili u turnusu, prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

(7) Radno vrijeme iz ovoga članka se može preraspodijeliti u okviru određenog redovnog mjesečnog, odnosno godišnjeg rasporeda radnog vremena sukladno općim propisima o radu.

Članak 90.

(1) Sukladno odluci ravnatelja carinski službenici u obvezi su biti pripravni za rad izvan radnog vremena.

(2) Carinskom službeniku kojem je određena pripravnost za rad pripada pravo na naknadu za svaki sat pripravnosti.

GLAVA III.
PLAĆA I KLASIFIKACIJA RADNIH MJESTA CARINSKIH SLUŽBENIKA

Članak 91.

Prestaje važiti.

Članak 92.

Briše se.

Članak 93.

Briše se.

Članak 94.

(1) Zbog težine i prirode poslova te posebnih uvjeta rada u staž osiguranja pojedinih ovlaštenih carinskih službenika Carinske uprave svakih se 12 mjeseci efektivnog rada provedenih na takvim poslovima računa kao 14 mjeseci staža osiguranja.

(2) Radna mjesta kojima se staž osiguranja računa u povećanom trajanju utvrđuje uredbom Vlada Republike Hrvatske.

GLAVA IV.
STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE CARINSKIH SLUŽBENIKA

Članak 95.

(1) Carinski službenici moraju neprekidno dopunjavati svoja stručna znanja, osposobljavati se i sudjelovati u provjerama stručne osposobljenosti koje organizira i provodi Carinska uprava.

(2) Poslovi stručnog osposobljavanja i usavršavanja odnose se na:

1. izradu i provedbu programa za kontinuirano stručno osposobljavanje i usavršavanje carinskih službenika,

2. izradu i provedbu programa za stručno osposobljavanje i usavršavanje vježbenika i službenika koji se primaju u carinsku službu,

3. organiziranje tečajeva, seminara i radionica,

4. izdavanje stručnih publikacija potrebnih za rad carinske službe i za potrebe stručnog osposobljavanja carinskih službenika.

(3) Sadržaj, način i mjerila za stručno usavršavanje, osposobljavanje i provjeru stručne osposobljenosti službenika i vježbenika pravilnikom propisuje ministar financija.

Članak 95.a

(1) Srednjoškolsko obrazovanje za stjecanje kvalifikacije carinik provodi se u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa iz područja odgoja i obrazovanja i obrazovanja odraslih, kao i s potrebama službe Carinske uprave.

(2) Srednjoškolskim obrazovanjem za stjecanje kvalifikacije carinik stječe se kvalifikacija razine 4.2 sukladno Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.

(3) Pravo pristupa redovitom obrazovanju za stjecanje kvalifikacije iz stavka 2. ovoga članka imaju polaznici koji su završili II. razred srednje škole.

(4) Stjecanje kvalifikacije iz stavka 2. ovoga članka može se provoditi i u sustavu obrazovanja odraslih, a pravo pristupa imaju polaznici koji su prethodno stekli srednjoškolsku kvalifikaciju razine 4.2.

Članak 95.a stupa na snagu u roku od tri mjeseca od dana donošenja strukovnog kurikuluma iz članka 95.b

Članak 95.b

(1) Strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije carinik donosi ministar nadležan za obrazovanje na prijedlog agencije nadležne za strukovno obrazovanje.

(2) Strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije carinik provodi se sukladno propisima iz područja odgoja i obrazovanja.

Članak 95.c

(1) Osoba koja je stekla kvalifikaciju carinik na trošak Carinske uprave dužna je nakon uspješno završenog obrazovanja ostati na radu u Carinskoj upravi dvostruko duže od dužine trajanja obrazovanja.

(2) Osoba koja na radu u Carinskoj upravi ne ostane propisano vrijeme iz stavka 1. ovoga članka i osoba koja iz neopravdanih razloga ne završi obrazovanje dužna je naknaditi troškove stipendiranja.

(3) Prava i obveze između Carinske uprave i osobe, odnosno zakonskog zastupnika ili skrbnika osobe koja se obrazuje za kvalifikaciju carinik uređuju se ugovorom.

Članak 95.c stupa na snagu u roku od tri mjeseca od dana donošenja strukovnog kurikuluma iz članka 95.b

Članak 95.d

(1) Slobodna radna mjesta carinskih službenika mogu se popuniti bez javnog natječaja, prijmom u carinsku službu osoba koje su na temelju ugovora o stipendiranju u obvezi raditi određeno vrijeme u Carinskoj upravi.

(2) Osoba koja se prima u Carinsku upravu bez radnog iskustva na temelju ugovora o stipendiranju raspoređuje se u svojstvu vježbenika na radno mjesto carinika.

(3) Ako u Carinskoj upravi postoji potreba službe i slobodno radno mjesto, za osobu iz stavka 1. ovoga članka ravnatelj Carinske uprave može donijeti rješenje o prijmu i rasporedu na neodređeno vrijeme, nakon položenog državnog ispita.

Članak 95.d stupa na snagu u roku od tri mjeseca od dana donošenja strukovnog kurikuluma iz članka 95.b

Članak 96.

(1) Na temelju sporazuma između ministra financija i čelnika drugog tijela, Ministarstvo financija, Carinska uprava može ovlaštenog carinskog službenika uputiti na obrazovanje ili usavršavanje u drugo državno tijelo ili ustanovu u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvo sukladno potrebama njegovog radnog mjesta.

(2) Na temelju sporazuma između ministra financija i čelnika drugog tijela, službenici iz drugog državnog tijela ili ustanove mogu se obrazovati i stručno usavršavati u Ministarstvu financija, Carinskoj upravi, a radi stjecanja znanja iz nadležnosti i djelokruga rada Ministarstva financija, Carinske uprave.

Članak 97.

Briše se.

GLAVA V.
CARINSKA PRIZNANJA I NAGRADE

Članak 98.

(1) Radi priznavanja postignutih natprosječnih rezultata u radu, i to: iznimno zalaganje i stručnost, te posebna dostignuća, ostvareni natprosječni rezultati u obavljanju službene dužnosti, doprinos porastu ugleda službe koja je iskazana pri obavljanju poslova, otkrivanje prekršaja značajnih vrijednosti i kaznenih djela i poticanja uspješnosti rada, carinskim službenicima i ustrojstvenim jedinicama Carinske uprave, dodjeljuju se nagrade ili priznanja.

(2) Nagrade ili priznanja Carinske uprave su:

1. godišnja nagrada,

2. prigodna nagrada,

3. zahvalnica.

(3) Carinskom službeniku kojem prestaje državna služba radi stjecanja prava na mirovinu može se dodijeliti spomen-značka Carinske uprave.

(4) Priznanja i nagrade iz stavka 2. ovoga članka u pravilu se dodjeljuju uz Dan carinske službe.

(5) Za značajni doprinos u suradnji s Carinskom upravom, tijelima državne uprave, javnim službama, gospodarskim subjektima, dodjeljuju se zahvalnice.

(6) Carinski službenik može svake godine ostvariti najviši mogući iznos novčane nagrade koji može iznositi najviše do tri osnovice za obračun plaće za državne službenike.

(7) Odluku o isplati novčane nagrade iz stavka 2. ovoga članka donosi ministar financija na prijedlog ravnatelja na temelju kriterija iz stavka 1. ovoga članka i ocjene o radu.

(8) Vrste priznanja, postupak dodjele priznanja i visine novčanih nagrada te uvjete i način dodjele spomen-značke određuje pravilnikom ministar financija.

Članak 99.

(1) Carinskoj upravi sukladno potrebama i raspoloživim sredstvima osiguravaju se sredstva za:

1. opremanje i modernizaciju rada,

2. nagrađivanje carinskih službenika za rad na projektima, u povjerenstvima te sudjelovanje u programima edukacije i stručnih usavršavanja,

3. nagrađivanje carinskih službenika i namještenika na temelju uspješnosti u obavljanju službene i radne dužnosti,

4. prigodni dar djeci umrlih carinskih službenika i namještenika i prigodni dar djeci carinskih službenika i namještenika koji žive u osobito teškim socijalnim prilikama, a prema odluci ravnatelja,

5. novčanu pomoć carinskim službenicima i namještenicima za plaćanje troškova školovanja djece s invaliditetom,

6. novčanu pomoć djeci umrlih carinskih službenika i namještenika, u visini troškova školovanja za vrijeme redovitog školovanja,

7. plaćanje troškova za zdravstvene potrebe djeci carinskih službenika i namještenika, operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala i drugo koji nisu pokriveni osnovnim, dopunskim i privatnim zdravstvenim osiguranjem,

8. osobito teške socijalne i zdravstvene potrebe carinskih službenika i namještenika te njihove uže obitelji koji žive u osobito teškim socijalnim prilikama ili kojima je zbog teško narušenog zdravstvenog stanja ta pomoć potrebna, a prema odluci ravnatelja,

9. redovite zdravstvene sistematske preglede carinskih službenika i namještenika jednom godišnje,

10. stambene potrebe carinskih službenika i namještenika,

11. grobno mjesto carinskom službeniku koji je u obavljanju službe ili vezano za obavljanje službe izgubio život, a ako obitelj isto ne posjeduje.

(2) Sredstva ostvarena kao naknada za obavljanje poslova iz nadležnosti drugih tijela, kao i sredstva što ih Carinska uprava ostvari kao naknadu prema posebnim zakonima za obavljanje određenih poslova prihod su državnog proračuna Republike Hrvatske, u dijelu sredstava Carinske uprave.

(3) Način raspodjele i korištenja sredstava iz stavka 2. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar financija.

DIO VIII.
ODGOVORNOST ZA POVREDE SLUŽBENE DUŽNOSTI

Članak 100.

(1) Carinski službenici odgovaraju za povredu službene dužnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona te Zakona o državnim službenicima.

(2) Povrede službene dužnosti mogu biti lake i teške.

(3) Na postupak zbog povrede službene dužnosti primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje opći upravni postupak.

Članak 101.

Lakom povredom službene dužnosti, osim povreda propisanih Zakonom o državnim službenicima, smatra se nekorektan odnos prema suradnicima i strankama za vrijeme rada.

Članak 102.

(1) Teškim povredama službene dužnosti, osim povreda propisanih Zakonom o državnim službenicima, smatraju se i:

1. obavljanje poslova nespojivih s dužnostima službenika Carinske uprave,

2. sprječavanje i onemogućavanje ovlaštenih carinskih službenika prilikom obavljanja službenih dužnosti,

3. zlouporaba odore, oznaka, službene iskaznice, službene značke ili oružja,

4. krivotvorenje, preinačavanje, unošenje ili ovjera neistinitog sadržaja u službenim ispravama ili u informacijskom sustavu,

5. odbijanje pisanog naloga za testiranje na alkohol ili odbijanje pisanog naloga za stručni pregled kojim se utvrđuje prisutnost u organizmu alkohola ili narkotičkog sredstva,

6. radnja koja ima obilježje prekršaja iz nadležnosti Carinske uprave,

7. nepoštivanje, odnosno kršenje pravila o unutarnjem redu carinske službe ili Kodeksa profesionalne etike službenika Ministarstva financija, Carinske uprave, osim povreda navedenih u članku 101. ovoga Zakona,

8. nepostupanje po napucima i uputama za rad koje donosi Središnji ured o primjeni propisa iz djelokruga rada carinske službe,

9. neovlašteno korištenje ili korištenje u neslužbene svrhe podatka i obavijesti koje Carinska uprava prikuplja radi provođenja zakonom i drugim propisima utvrđenih poslova iz svoje nadležnosti,

10. nepoduzimanje dužnih radnji u vezi s postupkom za utvrđivanje odgovornosti carinskog službenika te prikrivanje počinjenih povreda službene dužnosti,

11. nedolično ponašanje u službi ili van službe, a što ima za posljedicu nanošenje štete ugledu službe,

12. javno iznošenje neistinitosti o službi, a što ima za posljedicu nanošenje štete ugledu službe,

13. nepodnošenje izjave, ili podnošenje nepotpisane ili nepotpune ili netočne ili neistinite ili nepravodobne izjave, ili nepodnošenje izmjene izjave ili podnošenje nepotpisane ili nepotpune ili netočne ili neistinite ili nepravodobne izmjene izjave iz članka 70. ovoga Zakona.

(2) Prisutnost alkohola ili narkotičkih sredstava utvrđuje se alko-testom ili liječničkim pregledom.

(3) Provjeru alko-testom ovlašteni su obaviti službenici unutarnjeg nadzora i kontrole, nadređeni službenik, stručnjak za zaštitu na radu te drugi službenik koji je osposobljen i ovlašten za obavljanje tih poslova.

(4) Službenici iz stavka 3. ovoga članka moraju biti osposobljeni za provođenje alko-testiranja od strane zdravstvene ustanove.

Članak 103.

(1) Za odlučivanje o teškim povredama službene dužnosti za sve carinske službenike u prvom stupnju i lakim povredama službene dužnosti u drugom stupnju ustrojava se Prvostupanjski disciplinski sud Carinske uprave u sjedištu Središnjeg ureda Carinske uprave u Zagrebu.

(2) Za odlučivanje o teškim povredama službene dužnosti carinskih službenika u drugom stupnju ustrojava se Drugostupanjski disciplinski sud Carinske uprave sa sjedištem u Središnjem uredu Carinske uprave u Zagrebu.

Članak 104.

Predsjednik i članovi Prvostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave i Drugostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave su carinski službenici.

Članak 105.

(1) Prvostupanjski disciplinski sud Carinske uprave sastoji se od predsjednika i najmanje deset članova visoke stručne spreme, od kojih su predsjednik i najmanje pet članova diplomirani pravnici.

(2) Predsjednika i članove Prvostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave imenuje rješenjem ministar financija na prijedlog ravnatelja, na rok od dvije godine.

(3) Prvostupanjski disciplinski sud Carinske uprave odlučuje u Vijeću od tri člana, od kojih je jedan član predsjednik Vijeća, a određuje ih predsjednik Prvostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave za svaki pojedini predmet.

Članak 106.

(1) Drugostupanjski disciplinski sud Carinske uprave sastoji se od predsjednika i najmanje šest članova visoke stručne spreme, od kojih su predsjednik i najmanje tri člana diplomirani pravnici.

(2) Predsjednika i članove Drugostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave imenuje rješenjem ministar financija na prijedlog ravnatelja, na rok od dvije godine.

(3) Drugostupanjski disciplinski sud Carinske uprave odlučuje u Vijeću od tri člana, od kojih je jedan član predsjednik Vijeća, a određuje ih predsjednik Drugostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave za svaki pojedini predmet.

Članak 107.

(1) Tajnika Prvostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave i Drugostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave imenuje rješenjem ravnatelj, na rok od dvije godine.

(2) Tajnik Prvostupanjskog i Drugostupanjskog disciplinskog suda je carinski službenik s visokom stručnom spremom.

(3) Zapisničare Prvostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave i Drugostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave imenuje ravnatelj.

Članak 108.

(1) Predsjednici, članovi, tajnici i zapisničari Prvostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave i Drugostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave imaju pravo na novčanu naknadu za svoj rad.

(2) Naknada se određuje po završenom predmetu, posebno za predsjednika vijeća, a posebno za članove vijeća i tajnika Prvostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave i Drugostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave, te zapisničare.

(3) Visinu novčane naknade iz stavka 1. i 2. ovoga članka i kriterije nagrađivanja pravilnikom propisuje ministar financija.

Članak 109.

(1) Postupak zbog lake povrede službene dužnosti pokreće zaključkom ravnatelj ili carinski službenik kojeg on za to ovlasti, na vlastiti poticaj ili na pisani prijedlog nadređenog službenika.

(2) Za lake povrede službene dužnosti postupak vodi i donosi odluku ravnatelj ili carinski službenik kojeg on za to ovlasti.

Članak 110.

(1) Postupak zbog teške povrede službene dužnosti pokreće ravnatelj ili carinski službenik kojeg on za to ovlasti, danom predaje zahtjeva za pokretanje postupka nadležnom Prvostupanjskom disciplinskom sudu.

(2) Za teške povrede službene dužnosti disciplinski postupak vodi i donosi odluku Prvostupanjski disciplinski sud.

Članak 111.

(1) Zaglavlje akta Prvostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave i Drugostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave sadrži: grb Republike Hrvatske, naziv »Republika Hrvatska, Ministarstvo financija, Carinska uprava, Prvostupanjski disciplinski sud Carinske uprave«, odnosno »Drugostupanjski disciplinski sud Carinske uprave«, brojčanu oznaku predmeta, mjesto i datum izrade akta.

(2) Pečat Prvostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave i Drugostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave iz stavka 1. ovoga članka promjera je 38 mm i sadrži u sredini grb Republike Hrvatske, a oko njega naziv »Republika Hrvatska, Ministarstvo financija, Carinska uprava« i naziv »Prvostupanjski disciplinski sud Carinske uprave«, odnosno »Drugostupanjski disciplinski sud Carinske uprave«.

Članak 112.

(1) Protiv odluke u postupku zbog lake povrede službene dužnosti carinski službenik protiv kojeg se vodi postupak i nadređeni službenik koji je podnio prijedlog imaju pravo žalbe Prvostupanjskom disciplinskom sudu Carinske uprave u roku od 15 dana od dana primitka odluke.

(2) Odluka o žalbi iz stavka 1. ovoga članka je izvršna danom dostave.

Članak 113.

(1) Protiv odluke Prvostupanjskoga disciplinskog suda Carinske uprave u postupku zbog teške povrede službene dužnosti, carinski službenik protiv kojeg se vodi postupak, ravnatelj ili osoba koju on za to ovlasti imaju pravo žalbe Drugostupanjskom disciplinskom sudu Carinske uprave u roku od 15 dana od dana primitka odluke.

(2) Odluka o žalbi iz stavka 1. ovoga članka je izvršna danom dostave.

(3) Protiv drugostupanjske odluke u postupku zbog povrede službene dužnosti žalba nije dopuštena već se može pokrenuti upravni spor.

Članak 114.

(1) Carinski službenik može biti rješenjem udaljen iz službe ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak ili postupak pred Prvostupanjskim disciplinskim sudom Carinske uprave zbog teške povrede službene dužnosti, a povreda je takve prirode da bi ostanak u službi dok traje postupak mogao štetiti interesima službe.

(2) Ravnatelj je dužan udaljiti iz službe carinskog službenika protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak ili postupak zbog teške povrede službene dužnosti zbog djela s obilježjima korupcije.

(3) Smatra se da je carinski službenik udaljen iz službe dok se nalazi u istražnom zatvoru, o čemu se donosi rješenje.

(4) Udaljenje iz službe može trajati do okončanja kaznenog postupka ili postupka zbog teške povrede službene dužnosti, a u slučaju iz stavka 3. ovoga članka do isteka istražnog zatvora.

Članak 115.

(1) Iznimno, carinski službenik može biti udaljen iz službe i prije nego što je protiv njega pokrenut postupak pred Prvostupanjskim disciplinskim sudom Carinske uprave zbog teške povrede službene dužnosti u slučaju opravdane sumnje da je počinio tešku povredu službene dužnosti s obilježjima korupcije.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, zahtjev za pokretanje postupka zbog teške povrede službene dužnosti podnosi se nadležnom Prvostupanjskom disciplinskom sudu Carinske uprave u roku od osam dana od dana udaljenja, a u protivnom prestaju sve pravne posljedice udaljenja iz službe.

(3) O prestanku pravnih posljedica udaljenja iz službe iz stavka 2. ovoga članka donosi se rješenje. Rješenje proizvodi pravne učinke od nastupa okolnosti iz stavka 2. ovoga članka.

(4) U slučaju prestanka okolnosti koje su uvjetovale udaljenje iz službe, rješenje iz stavka 3. ovoga članka može se donijeti i prije isteka roka iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 116.

(1) Rješenje o udaljenju iz službe donosi ravnatelj.

(2) Protiv rješenja o udaljenju iz službe carinski službenik može u roku od 15 dana od dana dostave rješenja podnijeti žalbu Prvostupanjskom disciplinskom sudu Carinske uprave.

(3) Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.

(4) Prvostupanjski disciplinski sud Carinske uprave dužan je odlučiti o žalbi najkasnije u roku od 15 dana od dana primitka.

(5) Protiv odluke Prvostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave žalba nije dopuštena, ali može se pokrenuti upravni spor.

Članak 117.

(1) Carinskom službeniku koji je udaljen iz službe oduzima se službena značka i iskaznica, oružje i druga sredstva koja su mu povjerena za obavljanje posla te mu se za vrijeme trajanja udaljenja zabranjuje nošenje odore.

(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi ravnatelj.

Članak 117.a

Na obveze i odgovornosti namještenika odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o obvezama i odgovornostima carinskih službenika.

DIO IX.
PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 118.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1327,00 do 66.361,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. na zahtjev ovlaštenog carinskog službenika u određenom roku i/ili na određenom mjestu ne podnese knjigovodstvenu ispravu, ugovor, poslovno dopisivanje, evidenciju ili neku drugu ispravu potrebnu za provedbu nadzora, odnosno dade netočne ili nepotpune podatke (članak 32. stavci 2. i 3.),

2. onemogući uvid u poslovne knjige i propisane evidencije koje se vode na elektronskom mediju, kao i uvid u bazu podataka računalnog sustava (članak 32. stavak 4.),

3. u ostavljenom roku ne izradi, odnosno ne preda dokument ili deklaraciju koja potvrđuje neki podatak koji je zabilježen na elektronskom mediju (članak 32. stavak 4.),

4. na zahtjev u određenom roku ne da podatke ili da netočne i nepotpune podatke i obavijesti potrebne za Intrastat evidencije (članak 32. stavak 2.),

5. ne postupi prema naredbi ovlaštenog carinskog službenika iz članka 39. ovoga Zakona,

6. ne postupi prema naredbi ovlaštenog carinskog službenika iz članka 40., 40.a i/ili 40.b ovoga Zakona,

7. ne omogući nesmetan pregled robe koja je predmet nadzora ili napusti mjesto nadzora ili ukloni robu ili prijevozno sredstvo s mjesta nadzora bez odobrenja ovlaštenog carinskog službenika (članak 45.),

8. ne omogući nesmetano uzimanje uzoraka robe radi provođenja analize ili drugog odgovarajućeg ispitivanja (članak 46. stavak 1.),

9. ne omogući nesmetani pregled ili pretragu prometnih sredstava (članak 48. stavci 3. i 4.),

10. ne omogući nesmetani ulazak, pregled ili pretragu poslovnih prostorija, prostora, zemljišta ili objekata (članak 49. stavak 1.),

11. ne omogući nesmetano privremeno oduzimanje robe, domaćih ili stranih sredstava plaćanja te isprava i nositelja podataka (članci 50. i 51. te članak 52. stavci 1. i 2.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 398,00 do 13.272,00 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 1327,00 do 26.544,00 eura kaznit će se obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.

(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 398,00 do 13.272,00 eura.

Članak 119.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 663,00 do 39.816,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. odbije predati osobnu iskaznicu, putnu ispravu ili drugu javnu ispravu s fotografijom na temelju kojih se može provjeriti istovjetnost osobe (članak 33.),

2. se nepristojno ili uvredljivo obraća ovlaštenom carinskom službeniku tijekom njegova službenog rada,

3. ne postupi prema upozorenju ovlaštenog carinskog službenika (članak 38.),

4. napusti mjesto nadzora bez odobrenja ovlaštenog carinskog službenika ili ne zaustavi prometno sredstvo na mjestu nadzora (članak 48. stavak 2.),

5. ovlaštenim carinskim službenicima pri obavljanju poslova nadzora i carinsko-sigurnosnih mjera u prometu s inozemstvom ne omogući besplatan prijevoz javnim prijevoznim sredstvom (članak 85.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 265,00 do 9290,00 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 398,00 do 13.272,00 eura kaznit će se obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.

(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 265,00 do 9290,00 eura.

Članak 120.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 265,00 do 26.544,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako reproducira ili koristi kao odoru ili kao svoje oznake odoru ili oznake koje su po boji, izgledu i oznakama jednake ili slične službenoj odori i oznakama Carinske uprave.

(2) Predmeti koji su izrađeni ili korišteni suprotno odredbi stavka 1. ovoga članka oduzet će se i uništiti.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 132,00 do 3981,00 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 265,00 do 6636,00 eura kaznit će se obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.

(5) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 132,00 do 3981,00 eura.

DIO X.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 121.

(1) Carinski službenici koji su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zatečeni na poslovima srednje stručne spreme, a nisu završili srednje školsko obrazovanje u četverogodišnjem trajanju, mogu obavljati poslove slobodnog radnog mjesta srednje stručne spreme.

(2) Javni natječaj za izbor ravnatelja, zamjenika ravnatelja i pomoćnika ravnatelja raspisat će se najkasnije u roku od 60 dana od dana stupanja na dužnost Vlade Republike Hrvatske nakon prvih parlamentarnih izbora nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 122.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona, Središnja komisija za carinske prekršaje pri Središnjem uredu Carinske uprave koja odlučuje o žalbama protiv prvostupanjskih rješenja o prekršaju za prekršajne postupke koji su pokrenuti do 1. listopada 2002., nastavlja s radom.

(2) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona Vijeća za prekršaje nastavljaju s radom do imenovanja Vijeća za prekršaje iz članka 62. ovoga Zakona.

(3) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona Prvostupanjski disciplinski sud Carinske uprave i Drugostupanjski disciplinski sud Carinske uprave koji odlučuju o povredama službene dužnosti carinskih službenika nastavljaju s radom.

(4) Postupci koji nisu dovršeni do stupanju na snagu ovoga Zakona nastavit će se i dovršiti prema dosadašnjim propisima.