Analiza stanja sustava civilne zaštite Grada Zagreba za 2022.

Na temelju članka 17. stavka 1. alineje 1. Zakona o sustavu civilne zaštite (Narodne novine 82/15, 118/18, 31/20 i 20/21) i članka 41. točke 33. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 23/16, 2/18, 23/18, 3/20, 3/21, 11/21 - pročišćeni tekst i 16/22), Gradska skupština Grada Zagreba, na 18. sjednici, 8. prosinca 2022., usvojila je

ANALIZU

stanja sustava civilne zaštite Grada Zagreba za 2022.

1. UVOD

Civilna zaštita je sustav organiziranja sudionika, operativnih snaga i građana za ostvarivanje zaštite i spašavanja ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša u velikim nesrećama i katastrofama te otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja.

Analiza stanja sustava civilne zaštite na području Grada Zagreba za 2022. (u daljnjem tekstu: Analiza) sadrži prikaz stanja operativnih snaga sustava civilne zaštite Grada Zagreba, aktivnosti koje su se odvijale unutar sustava civilne zaštite Grada Zagreba te se njome utvrđuje koji su projekti i aktivnosti definirani Smjernicama za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite na području Grada Zagreba za razdoblje od 2021. do 2024. (Službeni glasnik Grada Zagreba 34/20) i Planom razvoja sustava civilne zaštite Grada Zagreba za 2022. (Službeni glasnik Grada Zagreba 29/21) provedeni tijekom godine te jesu li pridonijeli postizanju ciljeva propisanih Smjernicama.

Radi primjene odredbi Pravilnika o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te načinu informiranja javnosti o postupku njihova donošenja (Narodne novine 66/21) i potrebe upućivanja dokumenta na savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, analiza se odnosi na razdoblje od 1. listopada 2021. do 1. listopada 2022.

Sustav civilne zaštite na području Grada Zagreba u analiziranom razdoblju temeljio se na sljedećim aktima, sukladno odredbama Zakona o sustavu civilne zaštite (Narodne novine 82/15, 118/18, 31/20, 20/21 i 114/22, u daljnjem tekstu: Zakon):

- Smjernicama za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite na području Grada Zagreba za razdoblje od 2021. do 2024. (Službeni glasnik Grada Zagreba 34/20, u daljnjem tekstu: Smjernice)

- Planu razvoja sustava civilne zaštite Grada Zagreba za 2022. (Službeni glasnik Grada Zagreba 29/21)

- Procjeni rizika od velikih nesreća za područje Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 6/19, u daljnjem tekstu: Procjena rizika)

- Planu djelovanja civilne zaštite Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 16/19, u daljnjem tekstu: Plan)

- Planu vježbi civilne zaštite na području Grada Zagreba za 2022. godinu (Službeni glasnik Grada Zagreba 29/21, u daljnjem tekstu: Plan vježbi)

- Programu javnih potreba za obavljanje djelatnosti Hrvatske gorske službe spašavanja - Stanice Zagreb za 2022. (Službeni glasnik Grada Zagreba 31/21)

- Odluci o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite na području Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 6/20)

- Vanjskom planu zaštite i spašavanja u slučaju nesreća koje uključuju opasne tvari za područja postrojenja TE-TO Zagreb operatera HEP - Proizvodnja d.o.o., Terminal Žitnjak operatera JANAF d.d. i UNP1 Zagreb operatera INA - Industrija nafte d.d. (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/20, u daljnjem tekstu: Vanjski plan)

- Programu financiranja udruga iz područja sustava civilne zaštite u 2022. (Službeni glasnik Grada Zagreba 31/21)

- Procjeni ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije za područje Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 9/19)

- Planu zaštite od požara Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 7/20).

2. OPERATIVNE SNAGE SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE GRADA ZAGREBA

Na području Grada Zagreba operativne snage sustava civilne zaštite u analiziranom razdoblju činili su:

- Stožer civilne zaštite Grada Zagreba

- stožeri civilne zaštite gradskih četvrti Grada Zagreba

- operativne snage vatrogastva

- operativne snage Hrvatskog Crvenog križa - Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb

- operativne snage Hrvatske gorske službe spašavanja - Stanica Zagreb

- udruge građana od interesa za sustav civilne zaštite

- postrojbe civilne zaštite opće namjene Grada Zagreba

- postrojbe civilne zaštite specijalističke namjene Grada Zagreba

- povjerenici i zamjenici povjerenika civilne zaštite

- pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite na području Grada Zagreba.

2.1. Stožer

Zaključkom gradonačelnika Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 18/17, 19/17, 5/18, 14/18, 18/19, 6/20, 7/20, 8/20, 30/20, 32/20, 33/20, 7/21, 10/21, 16/21, 18/21, 22/21, 26/21, 3/22, 5/22 i 29/22) osnovan je i imenovan Stožer civilne zaštite Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: Stožer). Stožer je stručno, operativno i koordinativno tijelo koje usklađuje djelovanje operativnih snaga civilne zaštite u pripremnoj fazi prije nastanka posljedica izvanrednog događaja i tijekom provođenja mjera i aktivnosti civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama. Stožer ima načelnika, zamjenika načelnika i 12 članova.

Stožer obavlja zadaće koje se odnose na prikupljanje i obradu informacija ranog upozoravanja o mogućnostima nastanka velike nesreće i katastrofe, razvija plan djelovanja sustava civilne zaštite na svom području, upravlja reagiranjem sustava civilne zaštite, obavlja poslove informiranja javnosti i predlaže odluke o prestanku provođenja mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite.

Planom su detaljnije određene zadaće Stožera tijekom velikih nesreća i katastrofa i način njihove realizacije.

U analiziranom razdoblju održana je 31 sjednica Stožera.

Stupanj provedbe aktivnosti

U idućem planskom razdoblju potrebno je provesti osposobljavanje članova Stožera koji nisu prošli osposobljavanje od strane Nastavnog nacionalnog središta civilne zaštite, nastaviti s prezentacijom planskih dokumenata te planirati održavanje stožerno-zapovjedne vježbe u kojoj će se proigravati scenariji velikih nesreća i katastrofa.

2.2. Stožeri civilne zaštite gradskih četvrti Grada Zagreba

Zaključkom o osnivanju stožera civilne zaštite gradskih četvrti Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/17; u daljnjem tekstu: stožeri GČGZ-a) osnovani su stožeri u 17 gradskih četvrti Grada Zagreba.

Zaključcima o imenovanju članova stožera koje su donijela vijeća gradskih četvrti Grada Zagreba nakon provedenih lokalnih izbora, imenovani su članovi stožera u svih 17 gradskih četvrti Grada Zagreba.

Stožeri GČGZ-a sastoje se od načelnika, zamjenika načelnika i pet članova.

Stožeri su tijela koja sudjeluju u provođenju civilne zaštite na području gradskih četvrti Grada Zagreba.

Planom su detaljnije utvrđene zadaće stožera tijekom velikih nesreća i katastrofa i način njihove realizacije.

Gradski ured za mjesnu samoupravu, civilnu zaštitu i sigurnost organizirao je odvojene sastanke za članove stožera GČGZ-a svih 17 gradskih četvrti Grada Zagreba s ciljem upoznavanja ustroja sustava civilne zaštite na području Grada Zagreba i predstavljanja sadržaja planskih dokumenata iz područja civilne zaštite.

Stupanj provedbe aktivnosti

Članovi stožera GČGZ-a koji nisu prošli, trebaju proći osposobljavanje koje provodi Nastavno nacionalno središte civilne zaštite. Isto tako, svi članovi Stožera GČGZ-a nisu sudjelovali na prezentaciji sustava civilne zaštite Grada Zagreba i planskih dokumenata te je potrebno sustavno raditi na njihovu daljnjem osposobljavanju.

2.3. Operativne snage vatrogastva

Analiza stanja

Operativne snage vatrogastva na području Grada Zagreba čine Javna vatrogasna postrojba Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: JVP GZ-a) i dobrovoljna vatrogasna društva (u daljnjem tekstu: DVD-ovi) udruženi u Vatrogasnu zajednicu Grada Zagreba.

Na dan 1. listopada 2022. u JVP GZ-a bilo je ukupno zaposleno 356 radnika, od čega je 318 profesionalni vatrogasac. Vatrogasci su raspoređeni u pet vatrogasnih postaja na području grada Zagreba (Vatrogasnu postaju Centar, Vatrogasnu postaju Dubrava, Vatrogasnu postaju Jankomir, Vatrogasnu postaju Novi Zagreb i Vatrogasnu postaju Žitnjak). Brojno stanje po postajama je sljedeće:

- Vatrogasna postaja Centar: 81 operativni vatrogasac

- Vatrogasna postaja Dubrava: 54 operativnih vatrogasaca

- Vatrogasna postaja Žitnjak: 50 operativnih vatrogasaca

- Vatrogasna postaja Novi Zagreb: 50 operativnih vatrogasaca

- Vatrogasna postaja Jankomir: 53 operativna vatrogasca

- Centar veze: ukupno 21 (16 operativnih dežurnih vatrogasaca i 5 zapovjednika smjene).

Devet je izvansmjenskih profesionalnih vatrogasaca: zapovjednik, zamjenik zapovjednika, pomoćnik zapovjednika za tehniku i taktiku, pomoćnik zapovjednika za dobrovoljno vatrogastvo, vatrogasni instruktor, voditelj radiokomunikacija, voditelj servisa izolacijskih aparata, serviser vatrogasnih aparata i voditelj radionice. Vatrogasni timovi kontinuirano provode vježbe u koje uključuju i druge službe s kojima bi spašavali građane u slučaju katastrofe izazvane potresom ili urušavanjem građevina. Ukupno je 68 vatrogasaca - ruševinaca posebno osposobljeno prema programima i stupnjevima - 1/2/3 za spašavanje iz ruševina (u daljnjem tekstu: SUR) kako slijedi:

- 27 pripadnika JVP GZ-a osposobljeno prema programu SUR-1

- 38 pripadnika JVP GZ-a osposobljeno prema programu SUR-2

- 3 pripadnika JVP GZ-a osposobljena prema programu SUR-3.

U JVP-u GZ-a djeluje 12 vatrogasaca ronilaca, od toga 12 ronilaca ima liječničko uvjerenje da su sposobni obavljati ronilačke aktivnosti. Svi osposobljeni ronioci su završili obuku za naprednog ronioca sa specijalnošću: ronjenje na olupinama, noćno ronjenje, navigacijsko ronjenje i prva pomoć unesrećenom roniocu. Tri člana ronilačkog tima završili su izobrazbu za instruktore ronjenja. Deset ronilaca ima prekvalifikaciju: ronitelj za podvodne metalske radove.

JVP GZ raspolaže sa 62 vatrogasna vozila, a prema vrstama razvrstana su na:

- navalna vozila: 10

- vozila za gašenje požara vodom, pjenom i drugim sredstvima: 10

- vozila za spašavanje s visina: 8

- vozila za gašenje otvorenih prostora: 4

- tehnička vozila / vozila s opremom za spašavanje: 10

- vozila s opremom za intervencije s opasnim tvarima: 2

- zapovjedna vozila: 7

- vozila za prijevoz vatrogasaca: 4

- vozila za prijevoz opreme: 3

- ostala vozila: 4 (vozilo za komunikacije, autobus, vozilo s kranom, ATV),

JVP GZ-a posjeduje i:

- 6 čamaca s prikolicom

- 1 čamac za spašavanje iz poplava

- 2 prikolice za prijevoz opreme za spašavanje u ruševinama

- 1 zapovjednu prikolicu za veće intervencije

- 1 prikolicu s opremom za teške tehničke intervencije (Paratech) i spašavanje iz ruševina

- 2 prikolice za prijevoz opreme

- 2 prikolice s agregatom za struju

- 10 prikolica sa spremnikom za pitku vodu.

U analiziranom razdoblju pripadnici JVP GZ-a imali su 3043 intervencije, od čega 1252 vatrogasne intervencije gašenja požara, 1386 tehničkih intervencija, 6 intervencija s opasnim tvarima, 2 ostale operativne aktivnosti i 397 ostalih intervencija.

S ciljem obavljanja vatrogasne djelatnosti u JVP GZ-a utvrđuju se i izvršavaju programi rada i aktivnosti, tijekom cijele godine, u skladu sa sistematizacijom radnih mjesta.

Kako bi se zadržala potrebna razina protupožarnog djelovanja, kako u preventivi, tako i u operativi, provode se sljedeće aktivnosti:

- svakodnevna obuka koja se izvodi kroz praktičnu i teoretsku nastavu za sve radnike JVP GZ-a radi održavanja potrebne razine spremnosti za intervencije

- održavanje mobilnosti voznog parka obavljanjem pregleda, servisiranja i atestiranja

- održavanje ostale opreme za spašavanje u ispravnom i mobilnom stanju

- permanentno ažuriranje i izrada novih kartica vodiča za svaku adresu u Gradu Zagrebu, uključujući nove informacije o preimenovanim ulicama, regulaciji prometa, privremenim zaprekama, prijekopima i dr.

- suradnja s dobrovoljnim vatrogasnim društvima za slučaj njihova angažiranja na većim intervencijama

- suradnja s ostalim interventnim službama (Policijska uprava zagrebačka, Nastavni zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba, Hrvatska elektroprivreda - HEP d.d., Vodoopskrba i odvodnja d.o.o., Gradska plinara Zagreb d.o.o., komunalno redarstvo, Hrvatska gorska služba spašavanja - Stanica Zagreb, Zagrebački holding d.o.o. - Podružnica Zrinjevac, Elicom d.o.o. za održavanje javne rasvjete i dr.)

- suradnja s Hrvatskom vatrogasnom zajednicom, kao novoosnovanim središnjim državnim tijelom za vatrogastvo.

Podizanje razine protupožarne aktivnosti postizalo se:

- permanentnim ulaganjem u opremu i sredstva za gašenje požara (vatrogasna vozila, oprema za gašenje požara, pjenila, prah, CO₂ i ostalo)

- stalnim obrazovanjem zaposlenih (stručno usavršavanje, specijalizacije, seminari i dr.)

- praćenjem zakonske regulative u RH i općeg stanja u vatrogastvu

- ulaganjima u sredstva veze (radiostanice) i informatizaciju

- suradnjom s Vatrogasnom školom još aktivnijim uključivanjem u obrazovanje vatrogasnih kadrova (provođenjem dijela programa obrazovanja i obuke u prostorima vatrogasnih postaja JVP GZ-a)

- suradnjom s Vatrogasnom zajednicom Grada Zagreba u provođenju programa obrazovanja i obuke dobrovoljnih vatrogasaca u prostorima vatrogasnih postaja JVP GZ-a

- izvršenom obukom za rad s digitalnim stanicama svih zaposlenika postrojbe

- izvršenom obukom za rad s novom generacijom mjernih uređaja za mjerenje opasnih tvari, plinova, zračenja i sl. svih operativnih djelatnika postrojbe.

Vatrogasna postrojba obavlja svoju redovnu djelatnost spašavanja ljudi i imovine na području Grada Zagreba. Osim navedenoga, naglasak je i dalje na osposobljavanju, nastavi i obuci, koja se i dalje provodi svakodnevno. Postrojba vrlo aktivno sudjeluje i u preventivnim radionicama i predavanjima. Medijske aktivnosti su i dalje vrlo bitan segment rada kako bi se teme iz zaštite od požara i katastrofa proširile na širu populaciju.

Realizacija ciljeva ostvaruje se kroz redovno mjesečno financiranje iz proračuna Grada Zagreba prema zahtjevu za dodjelu sredstava.

Prema Proračunu Grada Zagreba za 2022. i projekciji za 2023. i 2024. godinu Javna vatrogasna postrojba financira se iz dvije Aktivnosti:

1. Aktivnost A211901 Redovna djelatnost Javne vatrogasne postrojbe

2. Aktivnost A211902 Opremanje Javne vatrogasne postrojbe

Prihodi prve navedene aktivnosti, A211901 Redovna djelatnost Javne vatrogasne postrojbe, za 2022. godinu iznose 93.430.000,00 kuna, a taj navedeni iznos sastoji se od 3 IZVORA financiranja:

- izvor 1.1.1. Opći prihodi i primici 50.471.000,00 kuna

- izvor 1.2.5. Decentralizirana sredstva 42.259.000,00 kuna

- izvor 3.1.1. Vlastiti prihodi 700.000,00 kuna

Prihodi druge navedene aktivnosti, Opremanje Javne vatrogasne postrojbe, iznose 900.000,00 kuna.

Isplaćena su sva materijalna prava prema važećem Kolektivnom ugovoru za zaposlene u Javnoj vatrogasnoj postrojbi Grada Zagreba, a preostala sredstva utrošena su za redovno funkcioniranje postrojbe.

U 57 DVD-ova udruženih u Vatrogasnu zajednicu Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: VZGZ) ukupno su učlanjene 8094 osobe, od čega je 1749 djece i mladeži u dobi od 6 do 18 godina. Članova vatrogasnih postrojbi je 2763, dok je broj pričuvnih članova 3582.

Ukupno je 611 pripadnika DVD-ova posebno osposobljeno za spašavanje u ruševinama, prema programima, i to kako slijedi:

- 553 člana DVD-ova osposobljena su prema programu SUR-1

- 55 članova DVD-ova osposobljeno je prema programu SUR-2

- 3 člana DVD-ova osposobljena su prema programu SUR-3.

DVD-ovi raspolažu sa 132 vatrogasnih vozila, i to:

- 16 navalnih vozila

- 5 zapovjednih vozila

- 19 autocisterni

- 9 šumara

- 48 terenskih vozila s ugrađenim visokotlačnim modulom za gašenje požara

- 35 vozila za prijevoz vatrogasaca i vatrogasne opreme.

U analiziranom razdoblju pripadnici DVD-ova sudjelovali su na 639 intervencija, u intervencijama je sudjelovalo 2977 vatrogasaca te je utrošeno 10.567 sati rada.

Stupanj provedbe aktivnosti

2.4. Operativne snage Gradskog društva Crvenog križa Zagreb

Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb (u daljnjem tekstu: GDCK Zagreb) punopravni je član Hrvatskog Crvenog križa.

Glavna uloga GDCK Zagreb je ublažavanje ljudskih patnji, osobito onih izazvanih velikim prirodnim, ekološkim, tehnološkim i drugim nesrećama, s posljedicama masovnih stradanja i epidemija. Velike tragedije koje se učestalo pojavljuju širom svijeta u posljednjih nekoliko godina naglašavaju potrebu razvoja i usavršavanja službi za pripremu i odgovor na katastrofe. GDCK Zagreb zato u svom djelovanju stavlja poseban naglasak na aktivnosti vezane za pripremu i djelovanje u kriznim situacijama te pomaganje pogođenim zajednicama u oporavku.

Kako bi što bolje reagirao kada je to potrebno, GDCK Zagreb ima specijalističke ekipe za brzi odgovor na katastrofe. To su specijalističke ekipe koje su vrhunski osposobljene i opremljene za samostalno djelovanje na ugroženom području u određenom razdoblju, koje nazivamo interventni tim GDCK Zagreb. Uže specijalnosti interventnog tima GDCK Zagreb su organiziranje i vođenje službe spašavanja, služba traženja, psihosocijalna podrška, prihvat i podjela humanitarne pomoći, prva pomoć, spašavanje života na vodi te osposobljavanje spašavatelja. Ukupan broj članova interventnog tima je 50, od čega je 35 aktivnih članova.

Unutar GDCK Zagreb djeluje i Spasilački klub "Henry Dunant" koji broji 30 članova od kojih su svi aktivni. Članovi kluba su licencirani spasioci na vodi koji su prošli napredni tečaj za spašavanje u otežanim uvjetima te su osposobljeni za spašavanja u urbanim poplavama, velikim poplavama i slično.

Društvo raspolaže sa šesnaest vozila i jednim plovilom:

- 11 osobnih vozila

- 2 putnička vozila

- 2 teretna vozila

- 1 terensko 4x4 vozilo

- 1 plovilo.

Materijalna sredstva i oprema za provođenje mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite u posjedu GDCK-a Zagreb:

- 6 šatora 35 m², 1 šator 45 m², 1 šator na napuhavanje 30 m², 3 pop-up šatora 9 m²

- 500 vreća za spavanje, 1000 deka

- 38 ležajeva na rasklapanje, 10 aluminijskih kreveta, 20 bolničkih kreveta

- 2 agregata, 2 pumpe za vodu, 80 isušivača vlage, 10 električnih grijalica, 2 uljna grijača

- 1 daska za imobilizaciju, 1 daska za evakuaciju, osobna zaštitna oprema

- 6 TETRA radiostanica, 1 mobilni ured (2 računala, printer, 2 tableta, 2 mobitela)

- razni alat, lopate, 2 motorne pile, 15 setova klupa i stolova.

Za obavljanje djelatnosti sukladno posebnim propisima GDCK Zagreb raspolaže i prostorom za smještaj beskućnika u Velikoj Kosnici pokraj Zagreba. Kapacitet prihvata osoba je 135 korisnika.

GDCK Zagreb ima logističko-distributivni centar za prikupljanje humanitarne pomoći socijalno ugroženim građanima Grada Zagreba. Također, centar se koristi za skladištenje kompletne opreme za djelovanje u kriznim situacijama, a u slučaju velikih katastrofa služi za prikupljanje humanitarne pomoći. U sklopu centra GDCK Zagreb raspolaže s rashladnom komorom od 20 paletnih mjesta. GDCK Zagreb koristi i dva pričuvna skladišta, ali ako određeni krizni događaj zahtijeva veće skladišne prostore, GDCK Zagreb je spremno u roku 24 sata uspostaviti rad skladišta za prihvat humanitarne pomoći. U sklopu centra napravljena je i prostorija za boravak i dežurstvo operativnih snaga.

Od početka ratnog sukoba na području Ukrajine GDCK Zagreb je za raseljene osobe iz Ukrajine prikupilo i podijelilo:

- 25.000 kilograma hrane

- 25.000 komada higijenskih potrepština

- 20.000 komada dječje higijene

- 2.000 litara vode

Kroz Službu traženja GDCK Zagreb popisano je 1158 obitelji odnosno 2592 osobe.

GDCK Zagreb redovito prevozi i izvršava podjelu zaštitne opreme od COVID-19 virusa za socijalne ustanove Grada Zagreba, zdravstvene ustanove i ostale ustanove prema potrebi. Kod smještaja stanovništva stradalog potresom u Zagrebu u Hostelu Arena, GDCK Zagreb sudjeluje u pomoći najugroženijim skupinama kroz psihosocijalnu podršku.

Stupanj provedbe aktivnosti

2.5. Operativne snage Hrvatske gorske službe spašavanja - Stanica Zagreb

Hrvatska gorska služba spašavanja - Stanica Zagreb (u daljnjem tekstu: HGSS - Stanica Zagreb) ima 92 člana: 66 gorskih spašavatelja, od toga 12 instruktora gorskog spašavanja, 8 pripravnika te 8 suradnika. U svom sastavu ima 5 liječnika, 1 medicinskog tehničara, 8 članova s položenim tečajem za asistenciju liječnicima pri helikopterskom spašavanju, 38 članova s ITLS licencom, 86 članova s položenom prvom pomoći, 5 letača spašavatelja, 2 instruktora helikopterskog spašavanja s licencom Air Zermatt, 9 učitelja skijanja, 16 osoba osposobljenih za digitalnu kartografiju i vođenje potraga, 1 licenciranog pilota bespilotnih letjelica, 2 licencirana potražna tima sa psima, 15 osposobljenih voditelja spašavanja u speleološkim objektima, 31 ronioca raznih kategorija, od toga trojicu osposobljenih za spašavanje iz potopljenih speleoloških objekata ili dubina do 100 metara, 29 članova osposobljenih za spašavanje na brzim vodama i potopljenim područjima te 14 članova sa završenim tečajem rukovanja eksplozivnim tvarima.

Na temelju Zakona o Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja (Narodne novine 79/06 i 110/15) i Programa javnih potreba za obavljanje djelatnosti Hrvatske gorske službe spašavanja - Stanice Zagreb za 2022. (Službeni glasnik Grada Zagreba 31/21), Grad Zagreb osigurava sredstva za financiranje redovite djelatnosti HGSS - Stanice Zagreb za područje grada Zagreba.

U analiziranom razdoblju pripadnici HGSS - Stanice Zagreb sudjelovali su u 132 akcije spašavanja u kojima je spašeno 143 osoba. Od toga su na području grada Zagreba bile 44 akcije spašavanja u kojima je spašeno 77 osoba. U navedenim akcijama spašavanja u prosjeku je sudjelovalo 4,8 članova po jednoj intervenciji.

Provedeno je: 65 vježbi, 71 dežurstvo, 44 predavanja, sedam radnih akcija, 22 tečaja i 68 sastanaka.

Stupanj provedbe aktivnosti

2.6. Udruge građana od interesa za sustav civilne zaštite

Udruge građana iz područja sustava civilne zaštite su:

- Klub za obuku službenih i sportskih pasa - "Zagreb" (KOSSP) koji se bavi školovanjem pasa i njihovih vodiča radi sudjelovanja u potražnim akcijama za izgubljenim i nestalim osobama

- Zagrebački speleološki savez čiji su članovi osposobljeni za spašavanje iz dubina

- Zagrebački radioamaterski savez koji osigurava alternativnu komunikaciju u slučaju potrebe.

Navedene udruge građana redovno sudjeluju na vježbama civilne zaštite koje organizira Grad Zagreb pa su tako sudjelovali i na pokazno-terenskoj vježbi "Bolnica Zagreb 2022." koja je održana 11. lipnja 2022.

Službenici Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, civilnu zaštitu i sigurnost su tijekom 2022. radili na predlaganju djelatnosti udruga od interesa za sustav civilne zaštite te kategorizaciji udruga građana po stupnju složenosti njihova mogućeg sudjelovanja u aktivnostima od interesa za sustav civilne zaštite. Aktivnosti vezane za uključivanje udruga građana u sustav civilne zaštite bit će nastavljene u idućem izvještajnom razdoblju.

Stupanj provedbe aktivnosti

Tijekom 2023. potrebno je odrediti udruge građana od interesa za sustav civilne zaštite te početi pratiti njihove operativne kapacitete.

2.7. Postrojbe civilne zaštite opće namjene Grada Zagreba

Analiza stanja

Gradska skupština Grada Zagreba je Odlukom o osnivanju postrojbi civilne zaštite opće namjene Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 11/18) osnovala sljedeće postrojbe:

1. Postrojbu civilne zaštite opće namjene Gradske četvrti Donji grad

2. Postrojbu civilne zaštite opće namjene Gradske četvrti Gornji grad - Medveščak

3. Postrojbu civilne zaštite opće namjene Gradske četvrti Trnje

4. Postrojbu civilne zaštite opće namjene Gradske četvrti Maksimir

5. Postrojbu civilne zaštite opće namjene Gradske četvrti Peščenica - Žitnjak

6. Postrojbu civilne zaštite opće namjene Gradske četvrti Novi Zagreb - istok

7. Postrojbu civilne zaštite opće namjene Gradske četvrti Novi Zagreb - zapad

8. Postrojbu civilne zaštite opće namjene Gradske četvrti Trešnjevka - sjever

9. Postrojbu civilne zaštite opće namjene Gradske četvrti Trešnjevka - jug

10. Postrojbu civilne zaštite opće namjene Gradske četvrti Črnomerec

11. Postrojbu civilne zaštite opće namjene Gradske četvrti Gornja Dubrava

12. Postrojbu civilne zaštite opće namjene Gradske četvrti Donja Dubrava

13. Postrojbu civilne zaštite opće namjene Gradske četvrti Stenjevec

14. Postrojbu civilne zaštite opće namjene Gradske četvrti Podsused - Vrapče

15. Postrojbu civilne zaštite opće namjene Gradske četvrti Podsljeme

16. Postrojbu civilne zaštite opće namjene Gradske četvrti Sesvete

17. Postrojbu civilne zaštite opće namjene Gradske četvrti Brezovica.

Svaka od 17 postrojbi sastoji se od upravljačke skupine (dva pripadnika) i više operativnih skupina (od osam do deset pripadnika), sukladno potrebama koje proizlaze iz Procjene rizika.

U analiziranom razdoblju izvršena je mobilizacija pripadnika civilne zaštite opće namjene Grada Zagreba u skladu sa zahtjevima Stožera. Ukupno je bilo mobilizirano 53 pripadnika postrojbi civilne zaštite opće namjene. Na dan 1. listopada 2022. bilo je mobilizirano 5 pripadnika postrojbi civilne zaštite opće namjene Grada Zagreba koji na cijepnom i testnim punktovima osiguravaju kontrolu provedbe epidemioloških mjera tijekom cijepljenja.

U analiziranom razdoblju u postrojbe civilne zaštite opće namjene pristupilo je 45 pripadnika. Ukupno je u evidenciju uvedeno 3047 pripadnika postrojbi civilne zaštite opće namjene.

U analiziranom razdoblju ukupno je 47 pripadnika postrojbi civilne zaštite opće namjene Grada Zagreba opremljeno osobnom zaštitnom opremom.

Sukladno Planu vježbi tijekom 2022. planirano je da se održe dvije vježbe operativnih snaga sustava civilne zaštite Grada Zagreba. Prva pokazno-terenska vježba "Bolnica Zagreb 2022." održana je 11. lipnja 2022., a druga 5. studenoga 2022.

Stupanj provedbe aktivnosti

Potrebno je nastaviti s popularizacijom sustava civilne zaštite u javnosti te pokrenuti nove sveobuhvatnije kampanje koje će uključivati vidljivost na društvenim mrežama. Potrebno je poraditi i na poticanju uključivanja srednjoškolaca i drugih građana u sustav civilne zaštite na primjeren način.

2.8. Postrojbe civilne zaštite specijalističke namjene Grada Zagreba

Gradska skupština Grada Zagreba je Odlukom o osnivanju postrojbi civilne zaštite specijalističke namjene Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 11/18) osnovala sljedeće postrojbe:

- postrojbe civilne zaštite za traganje i spašavanje iz ruševina (srednja kategorija)

- postrojbe civilne zaštite za traganje i spašavanje u poplavama (laka kategorija)

- postrojbe civilne zaštite za tehničko-taktičku potporu.

Stupanj provedbe aktivnosti

2.9. Pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite na području Grada Zagreba

Pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite na području Grada Zagreba pravne su osobe koje su svojim proizvodnim, uslužnim, materijalnim, ljudskim i drugim resursima najznačajniji nositelji tih djelatnosti na području Grada Zagreba.

Pravne osobe su operativne snage sustava civilne zaštite Grada Zagreba i dužne su u operativnim planovima izraditi plan o načinu organiziranja provedbe mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite sukladno Zakonu, posebnim propisima i njihovim općim aktima.

Gradska skupština Grada Zagreba donijela je Odluku o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite na području Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 6/20). Odlukom je određeno 45 pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite na području Grada Zagreba i podijeljene su prema sljedećim skupinama zadaća:

- osiguravanje potrebne mehanizacije

- osiguravanje kapaciteta za zbrinjavanje i prijevoz stanovništva

- osiguravanje kapaciteta za prijevoz i skladištenje robe

- osiguravanje hrane i vode za piće

- osiguravanje zdravstvenog zbrinjavanja stanovništva

- osiguravanje komunikacije tijekom otežanih uvjeta s osobitim naglaskom na informiranje stanovništva

- osiguravanje stručnjaka i mehanizacije potrebne za asanaciju te

- pružanje stručne i savjetodavne potpore Stožeru tijekom velikih nesreća i katastrofa, posebno u segmentu procjene posljedica.

Grad Zagreb ne može utjecati na razvoj ljudskih potencijala i operativnih kapaciteta pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite na području Grada Zagreba, ali kontinuirano prati razvoj njihovih operativnih kapaciteta i stanje ljudskih potencijala radi utvrđivanja operativnih sposobnosti za sudjelovanje u aktivnostima sustava civilne zaštite.

2.10. Povjerenici i zamjenici povjerenika civilne zaštite

Gradonačelnik Grada Zagreba je 13. siječnja 2020. donio Zaključak o imenovanju povjerenika i zamjenika povjerenika civilne zaštite Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/20). Zaključkom su imenovana 604 povjerenika i 225 zamjenika povjerenika na području 17 gradskih četvrti Grada Zagreba.

Zadaća povjerenika i zamjenika povjerenika civilne zaštite Grada Zagreba je provođenje preventivnih mjera i podizanje svijesti građana u sustavu civilne zaštite, izvršavanje obveza pripremanja i osposobljavanja građana za osobnu i uzajamnu zaštitu te usklađivanje provođenja osobne i uzajamne zaštite, obavješćivanje građana o poduzimanju mjera i postupaka civilne zaštite te mobilizacija svih raspoloživih kapaciteta lokalne zajednice za sudjelovanje u otklanjanju nastalih posljedica, sudjelovanje građana u organiziranju i provođenju evakuacije, sklanjanja i zbrinjavanja, obveza vođenja evidencije na području nadležnosti za koje su imenovani povjerenikom civilne zaštite te obavljanje poslova i zadaća prema nalozima stožera civilne zaštite jedinice lokalne samouprave u velikoj nesreći i katastrofi.

Povjerenici i zamjenici povjerenika u analiziranom razdoblju nisu prošli osposobljavanje koje treba organizirati Nastavno nacionalno središte civilne zaštite.

Stupanj provedbe aktivnosti

Potrebno je da povjerenici i zamjenici povjerenika prođu osposobljavanje od strane Nastavnog nacionalnog središta civilne zaštite kako bi se realizirale planirane aktivnosti.

3. OPREMANJE I RAZVOJ SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE GRADA ZAGREBA

U analiziranom razdoblju nije bilo potrebe za nabavom osobne zaštitne opreme za pripadnike postrojbi civilne zaštite opće namjene.

Izvršeno je opremanje osobnom zaštitnom opremom 47 pripadnika postrojbi civilne zaštite opće namjene.

Stupanj provedbe aktivnosti

4. DOSTUPNOST INFORMACIJA

Tijekom analiziranog razdoblja redovito je održavan komunikacijski sustav između ključnih sudionika sustava civilne zaštite Grada Zagreba i drugih žurnih službi. Alternativni sustav veza omogućuje uspostavu komunikacije u slučajevima prestanka funkcioniranja ili preopterećenja redovnih sustava veza. Sustavi zahtijevaju redovito održavanje i periodičku provjeru njihove funkcionalnosti. Sustav satelitske veze je pomoćni sustav u ekstremnim situacijama kada je sva zemaljska komunikacijska infrastruktura oštećena ili preopterećena. Veza se ostvaruje putem triju satelita i dviju zemaljskih postaja, a njome je moguć prijenos glasovnih, pisanih i elektroničkih poruka. Sustavom su povezani Gradski ured za mjesnu samoupravu, civilnu zaštitu i sigurnost, Policijska uprava zagrebačka, Nastavni zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba, Županijski centar 112 Zagreb, Javna vatrogasna postrojba Grada Zagreba i dva mobilna terminala. Osim satelitskog BGAN sustava, na raspolaganju je i HF sustav veza. Alternativni sustavi komunikacija redovito su testirani na mjesečnoj bazi.

Službenici Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, civilnu zaštitu i sigurnost u suradnji s Ravnateljstvom civilne zaštite - Područnim uredom civilne zaštite Zagreb realizirali su edukacije djece školske dobi u sklopu programa "Edukacija djece u području civilne zaštite". Edukacije su se održavale u prostorima Doma Crvenog križa Zagreb.

Stupanj provedbe aktivnosti

Komunikacijski sustavi redovno se testiraju te su operabilni. Potrebno je pristupiti nadopunjavanju geografsko-informacijskog sustava za hitne situacije novim informacijama od interesa te dogovoriti sastanak s predstavnicima građevinskih tvrtki kako bi se ažurirali podaci o resursima građevinskih tvrtki na području Grada Zagreba. Daljnje proširenje back-up komunikacijskog sustava za hitne situacije trenutno nije potrebno budući da sadašnji sustav zadovoljava.

5. SURADNJA SA ZNANSTVENIM INSTITUCIJAMA

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt "Multisenzorsko zračno snimanje Republike Hrvatske za potrebe procjene smanjenja rizika od katastrofa", čiji je dio i projekt Potresni rizik na području Grada Zagreba, potpisan je 8. svibnja 2020., nakon 6 godina priprema. Riječ je o projektu koji se provodi u okviru Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija za razdoblje 2014. - 2020.". Nositelj projekta je Državna geodetska uprava, dok uz Grad Zagreb kao partner u Projektu sudjeluje i Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a Hrvatske vode sufinanciraju projekt.

Ovaj projekt u trajanju od tri godine kroz partnerski će rad institucija, što je moguće točnije, utvrditi potresni rizik radi sagledavanja potencijalne opasnosti (ugroze) za građevine i ljudske živote. Rizik za građevine iskazat će se u skupinama po namjeni i važnosti, npr. za stambene, poslovne i javne građevine, za kulturnu baštinu i infrastrukturu, a za ljude s obzirom na rizik gubitka života, ranjavanja i stambenog zbrinjavanja. Isto tako, osigurat će podatke za pripremu učinkovitog odgovora hitnim službama i civilnoj zaštiti neposredno nakon potresa vezanog za stanovništvo, građevine, infrastrukturu i drugu imovinu te omogućiti pripremu mjera za brzi oporavak potresom pogođene zajednice i donošenje primjerenih gospodarskih, društvenih i političkih odluka. U analiziranom razdoblju provodile su se aktivnosti prikupljanja i obrade podataka o građevinama te uspostava baze podataka, kao i analiza postojećih podataka i dobrih praksi.

Centralni dio projekta je izrada i punjenje baze podataka "Potresni rizik Grada Zagreba" u kojoj će biti upisane sve zgrade u Zagrebu, njih oko 300.000. Za nadopunjavanje baze izrađene su dvije aplikacije, i to aplikacija za građane na kojoj mogu upisati svoju zgradu u bazu podataka (sadrži 35 atributa za upis) i aplikacija za stručnjake koji rade na projektu (sadrži oko 150 atributa). Izrađena je i jedinstvena podloga za bazu podataka koja će biti kompatibilna i pogodna za objedinjavanje svih postojećih baza podataka (Zagreb potres 2020., Potres Petrinja 2021., Kulturna dobra itd.) te novoprikupljenih podataka (upisi od strane građana i upisi od stručnjaka koji rade na projektu). Izrađen je i objavljen GIS portal na adresi potresnirizik.zagreb.hr, organizira se radionica i konferencija o potresnom riziku.

Prikupljeni podaci bit će podloga za:

- procjene rizika od potresa (osnovni cilj projekta, ali i obveza RH prema EU-u pri čemu se procjene rade svake 4 godine - kvaliteta podataka je ključna)

- podrška obnovi / održavanju zgrada / investicijama (primjerice, prikupljeni podaci će biti izvrsna podloga procesima obnove i nadopuna podataka dobivenih brzim pregledima)

- podloga sustavu pregleda zgrada nakon potresa (podaci će omogućiti kvalitetnu podlogu za preglede u slučaju budućih razornih potresa čime će se omogućiti znatno kvalitetnije procjene, ali i edukacija stručnjaka)

- seizmički certifikat (ključni iskorak u budućnosti, ali i obveza prema Zakonu o obnovi (Narodne novine 24/96, 54/96, 87/96, 57/00, 38/09, 45/11, 51/13 i 98/19), a prikupljeni podaci mogu poslužiti kao podloga, pri čemu su ključni kvalitetni podaci, a koristili bi se samo uz privolu građana).

Grad Zagreb je s Rudarsko-geološko-naftnim fakultetom potpisao Sporazum o suradnji u provedbi istraživačkog projekta "Primijenjena istraživanja klizišta za razvoj mjera ublažavanja i prevencije rizika". Projekt PRI-MJER uvodi koncept mjera prilagodbe klimatskim promjenama za ublažavanje i prevenciju rizika od klizanja te se sustavno bavi istraživanjem načina i elaboriranjem prednosti njihove primjene. Projekt promovira koncept smanjenja rizika od klizišta na način da će osigurati alate i znanje potrebno donosiocima odluka svih razina. Projektom će se također podići svijest javnosti o klimatskim promjenama, omogućit će se javna dostupnost rezultata istraživanja te će se ojačati kapaciteti istraživača.

Stupanj provedbe aktivnosti

Potrebno je sustavno pratiti istraživanja o utjecaju klimatskih promjena na povećavanje rizika života u urbanoj zoni Zagreba te je stoga potrebno inicirati konferencije i projekte navedene tematike.

6. PLANSKI DOKUMENTI

Grad Zagreb je usvojio sve planske dokumente koje je bio obvezan usvojiti temeljem odredbi zakona:

- Analizu stanja sustava civilne zaštite Grada Zagreba za 2021. (Službeni glasnik Grada Zagreba 29/21)

- Plan razvoja sustava civilne zaštite Grada Zagreba za 2022. (Službeni glasnik Grada Zagreba 29/21)

- Procjenu rizika od velikih nesreća za područje Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 6/19)

- Plan djelovanja civilne zaštite Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 16/19)

- Zaključak (Vanjski plan zaštite i spašavanja u slučaju nesreća koje uključuju opasne tvari za područja postrojenja TE-TO Zagreb operatera HEP - Proizvodnja d.o.o., Terminal Žitnjak operatera JANAF d.d. i UNP1 Zagreb operatera INA - Industrija nafte d.d.) (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/20)

- Smjernice za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite na području Grada Zagreba za razdoblje od 2021. do 2024. (Službeni glasnik Grada Zagreba 34/20)

- Plan vježbi civilne zaštite na području Grada Zagreba za 2022. godinu (Službeni glasnik Grada Zagreba 29/21).

Gradska skupština Grada Zagreba je 21. ožujka 2019. usvojila Procjenu rizika od velikih nesreća za područje Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 6/19). Budući da članak 8. stavak 2. Pravilnika o smjernicama za izradu procjena rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Narodne novine 65/16) propisuje da se Procjene rizika od velikih nesreća za područja jedinica lokalne samouprave izrađuju najmanje jednom u tri godine, sukladno Planu razvoja sustava civilne zaštite Grada Zagreba za 2022. (Službeni glasnik Grada Zagreba 29/21), gradonačelnik Grada Zagreba je 14. travnja 2022. donio Zaključak o osnivanju i imenovanju Povjerenstva za izradu izmjene/dopune Procjene rizika od velikih nesreća za područje Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 13/22) koje je izradilo prijedlog nove Procjene rizika od velikih nesreća za područje Grada Zagreba. U novoj Procjeni rizika od velikih nesreća za područje Grada Zagreba izvršeno je ažuriranje statističkih podataka, kriterija sukladno novom popisu stanovništva i iznosu proračuna Grada Zagreba te su obrađena tri nova rizika: nuklearna nesreća, klizišta i nesreće na odlagalištima otpada.

Grad Zagreb je sukladno članku 11. stavku 1. Uredbe o mjerama zaštite od ionizirajućeg zračenja te postupanjima u slučaju izvanrednog događaja (Narodne novine 24/18, 70/20, 114/21) kao sudionik sustava pripravnosti i odgovora na izvanredni događaj, pristupio izradi Plana niže razine sukladno Planu pripravnosti i odgovora Republike Hrvatske na radiološki ili nuklearni izvanredni događaj, kojega je Vlada Republike Hrvatske usvojila na sjednici održanoj 18. veljače 2022. Navedena aktivnost nije mogla biti navedena u Planu razvoja sustava civilne zaštite Grada Zagreba za 2022. jer se nije znalo kada će Vlada Republike Hrvatske usvojiti Plan pripravnosti i odgovora Republike Hrvatske na radiološki ili nuklearni izvanredni događaj.

Stupanj provedbe aktivnosti

Nakon usvajanja nove Procjene rizika od velikih nesreća za područje Grada Zagreba, tijekom 2023. godine bit će potrebno pristupiti izradi novog Plana djelovanja civilne zaštite Grada Zagreba jer je Procjena rizika od velikih nesreća za područje Grada Zagreba osnova za izradu Plana djelovanja civilne zaštite Grada Zagreba.

7. OSTVARENJE CILJEVA UNUTAR SUBPODRUČJA CIVILNE ZAŠTITE

8. ZAKLJUČAK

Kontinuirano se jača operativna sposobnost sustava civilne zaštite na razini Grada Zagreba. Potrebno je raditi na intenzivnijem promoviranju sustava civilne zaštite i drugim načinima te razviti strategiju podizanja svijesti stanovništva o sustavu civilne zaštite.

Mjere osposobljavanja i uvježbavanja postrojbi civilne zaštite opće i specijalističke namjene, Stožera, stožera GČGZ-a i ostalih operativnih snaga sustava civilne zaštite Grada Zagreba u analiziranom razdoblju provedene su u skladu s ingerencijom Grada Zagreba. Održan je sastanak s načelnicima stožera GČGZ-a na kojem su, uz ostalo, predstavljeni i planski dokumenti civilne zaštite. Održana je pokazno-terenska vježba "Bolnica Zagreb 2022.".

Započeti projekti sa znanstvenom zajednicom uspješno se ostvaruju, a alternativni komunikacijski sustavi redovno se testiraju te su operabilni.

U Proračunu Grada Zagreba za 2022. bila su osigurana dostatna financijska sredstva koja su omogućila daljnji razvoj sustava civilne zaštite.

Grad Zagreb je usvojio sve planske dokumente koje je bio obvezan usvojiti temeljem odredbi zakona, izradio je prijedlog Procjene rizika od velikih nesreća za područje Grada Zagreba u kojoj su obrađene tri nove prijetnje uz dosadašnjih pet te je pristupio izradi Plana niže razine sukladno Planu pripravnosti i odgovora Republike Hrvatske na radiološki ili nuklearni izvanredni događaj, koji je Vlada Republike Hrvatske usvojila na sjednici održanoj 18. veljače 2022.

U analiziranom razdoblju održana je 31 sjednica Stožera sa svrhom provođenja mjera za suzbijanje epidemije uzrokovane virusom SARS CoV-2. Kontinuirano se pružala logistička i administrativna podrška radu Stožera, a posebno vezano za organizaciju sjednica Stožera te komunikaciju s pravnim i fizičkim osobama vezano za provedbu epidemioloških mjera.

Na osiguravanju punktova za cijepljenje sudjelovali su pripadnici postrojbi civilne zaštite opće namjene Grada Zagreba sukladno zahtjevima Stožera. Pravilnim provođenjem epidemioloških mjera sačuvano je zdravlje pripadnika postrojbi civilne zaštite i građana kojima su pružali pomoć. U analiziranom razdoblju u postrojbe civilne zaštite opće namjene pristupilo je 45 pripadnika. Osobnom zaštitnom opremom je opremljeno 47 pripadnika postrojbi civilne zaštite opće namjene Grada Zagreba.

Temeljne operativne snage sustava civilne zaštite Grada Zagreba pravodobno su i učinkovito odgovarale na sve zadaće koje su im stavljene u nadležnost sukladno njihovim djelatnostima i operativnoj spremnosti.

9. ZAVRŠNA ODREDBA

Analiza će biti objavljena u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 024-01/22-03/452

URBROJ: 251-16-04-22-2

Zagreb, 8. prosinca 2022.

Predsjednik

Gradske skupštine

Joško Klisović, v. r.