Odluka o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina

Na temelju članka 10. stavka 1. i članka 12. stavka 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine 20/18 i 115/18), članka 4. stavka 1. Pravilnika o agrotehničkim mjerama (Narodne novine 22/19) i članka 41. točke 2. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 23/16, 2/18 i 23/18), Gradska skupština Grada Zagreba, na 22. sjednici, 18. travnja 2019., donijela je

ODLUKU

o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovom se odlukom propisuju agrotehničke mjere na poljoprivrednom zemljištu za područje Grada Zagreba u slučajevima u kojima bi propuštanje tih mjera nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju sukladno Pravilniku o agrotehničkim mjerama, te se propisuju mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina.

Članak 2.

Pojedini pojmovi u ovoj odluci imaju sljedeće značenje:

Agrotehničke mjere predstavljaju skup mehaničkih, fizikalnih, kemijskih i bioloških zahvata u i na poljoprivrednom zemljištu s ciljem povećanja ili održavanja trenutne plodnosti zemljišta te osiguranja odgovarajućeg gospodarenja sadržajem organskog ugljika s ciljem sprječavanja ili smanjenja degradacije tla i zemljišta kako bi se osigurala sigurnost hrane, prilagodba i ublažavanje klimatskih promjena, poboljšala kvaliteta tla, smanjila erozija, povećao kapacitet zadržavanja vode i povećala otpornost na sušu, dok bonitetna vrijednost zemljišta treba primjenom agrotehničkih mjera ostati ista ili bi se primijenjenim mjerama trebala povećati.

Poljoprivrednim zemljištem smatraju se poljoprivredne površine koje su po načinu uporabe u katastru opisane kao: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji.

Konvencionalna obrada tla je sustav obrade koji podrazumijeva primjenu pluga, odnosno oranja u osnovnoj obradi, kao i veći broj različitih oruđa za dopunsku obradu tla, a predstavlja intenzivan, energetski vrlo zahtjevan i okolišno izrazito degradirajući sustav obrade tla.

Reducirana obrada tla predstavlja sustav obrade, a gotovo redovno se izostavlja oranje tla te je u usporedbi s konvencionalnim sustavom manjih energetskih zahtjeva i s manjim okolišno degradirajućim učinkom.

Konzervacijska obrada tla konceptualno pripada konzervacijskoj poljoprivrednoj proizvodnji, a definira se kao sustav obrade kod kojeg nakon svih radnih zahvata obrade tla i sjetve sljedećeg usjeva pokrivenost površine iznosi najmanje 30%, a prioritetni cilj joj je zaštita tla od erozije, održavanje povoljne vlažnosti tla, kao i očuvanje fizikalnih, kemijskih i bioloških značajki tla.

Poljoprivrednim rudinama smatraju se susjedne katastarske čestice na određenom lokalitetu koje čine zaokruženu prirodnu cjelinu.

Poljskim putom smatra se put koji se koristi za promet ili prilaz poljoprivrednom zemljištu a kojim se koristi veći broj korisnika.

Članak 3.

Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su poljoprivredno zemljište obrađivati primjenjujući agrotehničke mjere propisane ovom odlukom u slučajevima u kojima bi propuštanje tih mjera nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju, te primjenjujući mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina.

Poljoprivredno zemljište mora se održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju, a katastarske čestice zemljišta unutar granice građevinskog područja površine veće od 500 m² i katastarske čestice zemljišta izvan granice građevinskog područja planirane dokumentima prostornog uređenja za izgradnju koje su u evidencijama Državne geodetske uprave evidentirane kao poljoprivredno zemljište, a koje nisu privedene namjeni, moraju se održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju i u tu se svrhu koristiti do izvršnosti akta kojim se odobrava građenje, odnosno do primitka potvrde glavnog projekta.

II. AGROTEHNIČKE MJERE

Članak 4.

Agrotehničke mjere iz članka 1. ove odluke su:

1. minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta povoljnim za uzgoj biljaka,

2. sprječavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem,

3. suzbijanje organizama štetnih za bilje,

4. gospodarenje biljnim ostatcima,

5. održavanje razine organske tvari i humusa u tlu,

6. održavanje povoljne strukture tla,

7. zaštita od erozije,

8. održavanje plodnosti tla.

Članak 5.

Minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta povoljnim za uzgoj biljaka provodi se:

- redovitim obrađivanjem i održavanjem poljoprivrednog zemljišta sukladno određenoj biljnoj vrsti i načinu uzgoja, odnosno katastarskoj kulturi poljoprivrednog zemljišta,

- održavanjem ili poboljšanjem plodnosti tla,

- održivim gospodarenjem trajnim pašnjacima i livadama,

- održavanjem površina pod trajnim nasadima u dobrom proizvodnom stanju.

Članak 6.

Sprječavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem, provodi se:

- preoravanjem, prekopavanjem, košnjom i/ili čupanjem korova, a posebno suzbijanjem ambrozije priječenjem prašenja i plodonošenja biljaka,

- krčenjem višegodišnjeg raslinja.

Članak 7.

Suzbijanje organizama štetnih za bilje provodi se primjenom temeljnih načela integrirane zaštite bilja kojima se nastoji populaciju štetnih organizama držati u tolerantnoj mjeri. Smanjenje populacije štetnih organizama na tolerantnu mjeru provodi se procjenom negativnosti konvencionalne zaštite i intenzivne poljoprivredne proizvodnje te procjenom svih mogućnosti smanjenja uporabe pesticida u svrhu proizvodnje hrane manje opterećene ostacima agrokemikalija i ekonomski isplativije.

Prazna ambalaža od sredstava za zaštitu bilja mora se zbrinuti sukladno uputama proizvođača koje su priložene uz sredstva za zaštitu bilja.

Članak 8.

Gospodarenje biljnim ostacima provodi se:

- usitnjavanjem i unošenjem u tlo biljnih ostataka nakon žetve na poljoprivrednom zemljištu na kojem se primjenjuje konvencionalna i reducirana obrada tla,

- usitnjavanjem radi malčiranja biljnih ostataka nakon žetve na poljoprivrednom zemljištu na kojem se primjenjuje konzervacijska obrada tla,

- obveznim uklanjanjem suhih biljnih ostataka nakon provedenih agrotehničkih mjera u višegodišnjim nasadima,

- obveznim uklanjanjem biljnih ostataka nakon sječe i čišćenja šuma, putova i međa na šumskom zemljištu, koje graniči s poljoprivrednim zemljištem te se ovaj materijal mora zbrinuti/koristiti na ekološki i ekonomski održiv način, kao što je izrada komposta, malčiranje površine, alternativno gorivo i sl.

U trogodišnjem plodoredu dopušteno je samo u jednoj vegetacijskoj godini uklanjanje biljnih ostataka s poljoprivrednih površina osim u slučajevima njihova daljnjeg korištenja u poljoprivredi u smislu hrane ili stelje za stoku i u slučaju njihove potencijalne opasnosti za širenje organizama štetnih za bilje.

Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta moraju ukloniti sa zemljišta sve biljne ostatke koji bi mogli biti uzrokom širenja organizama štetnih za bilje u određenom agrotehničkom roku u skladu s biljnom kulturom.

Žetveni ostaci ne smiju se spaljivati na poljoprivrednim površinama osim s ciljem sprečavanja širenja ili suzbijanja organizama štetnih za bilje uz provođenje mjera zaštite od požara sukladno posebnim propisima.

Članak 9.

Održavanje razine organske tvari i humusa u tlu sastoji se u provođenju minimalno trogodišnjeg plodoreda prema pravilima struke ili uzgojem usjeva za zelenu gnojidbu ili dodavanjem poboljšivača tla.

Trogodišnji plodored podrazumijeva izmjenu u vremenu i prostoru: strna žita - okopavine - leguminoze ili industrijsko bilje ili trave ili djeteline ili djetelinsko travne smjese ili ugar.

Kod planiranja održavanja razine organske tvari u tlu potrebno je uz unošenje žetvenih ostataka u tlo i uravnoteženo gnojiti tlo organskim gnojem ili uzgojem usjeva za zelenu gnojidbu.

Članak 10.

Održavanje povoljne strukture tla provodi se korištenjem mehanizacije na poljoprivrednom zemljištu primjereno stanju i svojstvima zemljišta. U uvjetima kada je tlo zasićeno vodom ne smije se koristiti poljoprivredna mehanizacija na poljoprivrednom zemljištu.

Članak 11.

Zaštita od erozije provodi se:

- pravilnom izmjenom usjeva na nagnutim terenima (>15%),

- sadnjom i održavanjem trajnih nasada te zabranom sječe trajnih nasada osim iz agrotehničkih razloga na nagnutim terenima (>15%),

- međuredni prostori na nagnutim terenima (>15%) pri uzgoju trajnih nasada moraju biti zatravljeni, a redovi postavljeni okomito na nagib terena,

- zatravljivanjem terena na nagnutim terenima (>15%),

- zabranom sjetve jarih okopavinskih usjeva rijetkog sklopa na nagibima većim od 25%,

- na prostorima gdje dominiraju teksturno lakša tla pored konzervacijske obrade s ciljem ublažavanja pojave i posljedica erozije vjetrom moraju se podići vjetrozaštitni pojasi.

Članak 12.

Održavanje plodnosti tla provodi se primjenom agrotehničkih mjera, uključujući gnojidbu gdje je primjenjivo, kojom se povećava ili održava povoljan sadržaj makro i mikrohraniva u tlu te optimalne fizikalne i mikrobiološke značajke tla.

III. MJERE ZA UREĐIVANJE I ODRŽAVANJE POLJOPRIVREDNIH RUDINA

Članak 13.

Mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina iz članka 1. ove odluke su:

1. održavanje živica i međa i sprečavanje zasjenjivanja,

2. održavanje poljskih putova,

3. uređivanje i održavanje kanala u funkciji odvodnje oborinske vode,

4. sadnja i održavanje vjetrobranskih pojasa.

Članak 14.

Održavanje živica i međa i sprečavanje zasjenjivanja provodi se:

- sadnjom, redovitim održavanjem i orezivanjem živice tako da se ne ometa provedba agrotehničkih zahvata i ne zasjenjuje susjedno poljoprivredno zemljište, odnosno tako da se ne ometa promet, vidljivost i preglednost poljskih putova,

- održavanjem međa tako da budu vidljivo označene, očišćene od korova i višegodišnjeg raslinja,

- zabranom izoravanja ili oštećivanja međa,

- sadnjom, redovitim održavanjem i orezivanjem voćaka, drvoreda i pojedinačnih stabala tako da ne zasjenjuju susjedno poljoprivredno zemljište.

Članak 15.

Održavanje poljskih putova provodi se zabranom:

- preoravanja i sužavanja poljskih putova,

- uništavanja zelenog pojasa uz poljske putove,

- skretanja oborinskih voda i drugih voda na poljske putove,

- nanošenja zemlje ili raslinja na poljske putove prilikom obrade zemljišta.

Članak 16.

Uređivanje i održavanje kanala provodi se održavanjem i čišćenjem prirodno stvorenih ili izgrađenih kanala tako da se spriječi odronjavanje zemlje, zarastanje korovom i višegodišnjim raslinjem, odnosno omogući prirodno otjecanje oborinskih voda. Zabranjeno je skretanje oborinskih i drugih voda na poljske putove.

Članak 17.

Sadnja i održavanje vjetrobranskih pojasa provodi se sadnjom, redovitim održavanjem i obnavljanjem stablašica na određenom pojasu zemljišta na područjima na kojima je zbog izloženosti vjetru većeg intenziteta ili duljeg trajanja otežana ili smanjena poljoprivredna proizvodnja.

IV. NADZOR

Članak 18.

Nadzor nad provedbom agrotehničkih mjera i mjera za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina propisanih ovom odlukom obavljaju službenici gradskoga upravnog tijela nadležnoga za poljoprivredu kojima je u opisu posla obavljanje tih poslova (dalje u tekstu: službenik).

U provođenju nadzora službenik je ovlašten rješenjem narediti vlasniku/posjedniku poljoprivrednog zemljišta radnje u svrhu provođenja mjera propisanih ovom odlukom te je dužan o utvrđenom stanju i poduzetim mjerama redovito izvještavati nadležnu poljoprivrednu inspekciju.

Protiv rješenja službenika iz stavka 1. ovoga članka može se izjaviti žalba ministarstvu nadležnom za poljoprivredu u roku od 15 dana od dana primitka rješenja.

Žalba protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka ne odgađa njegovo izvršenje.

Ako vlasnik/posjednik poljoprivrednog zemljišta ne poduzme rješenjem naređene mjere, izvršenje rješenja provest će se putem treće osobe na teret vlasnika/posjednika poljoprivrednog zemljišta.

Članak 19.

Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su službeniku u provedbi njegovih ovlasti omogućiti nesmetano obavljanje nadzora i pristup do poljoprivrednog zemljišta.

Ako službenici u svome radu naiđu na otpor, mogu zatražiti pomoć nadležne policijske uprave.

Članak 20.

Briše se.

Članak 21.

Gradsko upravno tijelo nadležno za poljoprivredu podnosi Ministarstvu poljoprivrede i Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu - Centar za tlo u Osijeku, godišnje izvješće o primjeni propisanih agrotehničkih mjera i mjera za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina do 31. ožujka svake tekuće godine za prethodnu godinu.

V. PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 22.

Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja ne provodi agrotehničke mjere propisane ovom odlukom.

Novčanom kaznom u iznosu od 2.500,00 kuna kaznit će se fizička osoba - obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost koja ne provodi agrotehničke mjere propisane ovom odlukom u vezi s obavljanjem njezina obrta ili druge samostalne djelatnosti.

Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kaznit će se za prekršaj fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi koja ne provodi agrotehničke mjere propisane ovom odlukom.

Članak 23.

Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja ne provodi mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina propisane ovom odlukom.

Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba - obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost koja ne provodi mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina propisane ovom odlukom u vezi s obavljanjem njezina obrta ili druge samostalne djelatnosti.

Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kaznit će se za prekršaj fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi koja ne provodi mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina propisane ovom odlukom.

Članak 24.

Službenik može naplaćivati novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja, bez prekršajnog naloga, uz izdavanje potvrde, sukladno zakonu i ovoj odluci.

Ako počinitelj prekršaja ne pristane platiti novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja, izdat će mu se obvezni prekršajni nalog s uputom da novčanu kaznu mora platiti u roku od osam dana od dana uručenja, odnosno dostave prekršajnog naloga.

VI. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 25.

Stupanjem na snagu ove odluke prestaje važiti Odluka o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina (Službeni glasnik Grada Zagreba 5/15).

Članak 26.

Ova odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 021-05/19-01/153

URBROJ: 251-01-02-19-5

Zagreb, 18. travnja 2019.

Predsjednik

Gradske skupštine

prof. dr. sc. Drago Prgomet, v. r.