zbirni podaci i poveznice
poglavlja
članci
napomene
Učitavam poveznice...

Detalji dokumenta

Objavljen

28.09.2012.

Donesen

27.09.2012.

Stupa na snagu

06.10.2012.

Prestaje važiti

06.06.2024.

I. TEMELJNE ODREDBE

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

1.1. Javna i društvena namjena - specijalizirani odgojno-obrazovni centar (zona D)

1.2. Javna i društvena namjena - školska (zona D5)

1.3. Javna zelena površina - javni park (zona Z1)

1.4. Površina infrastrukturnog sustava (zona IS)

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

2.1. Zona D

2.2. Zona D5

3. UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA

3.1. Uvjeti gradnje prometne mreža

3.1.1. Prometna mreža

3.1.2. Pješačke i biciklističke površine

3.1.3. Parkirališta i garaže

3.1.4. Javni gradski prijevoz putnika

3.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

3.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

3.3.1. Vodoopskrba

3.3.2. Odvodnja

3.3.3. Distribucija plina

3.3.4. Elektroopskrbna mreža

3.3.5. Vrelovod

3.4. Alternativni sustavi uporabe energije

4. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA - ZONA Z1

5. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

6. POSTUPANJE S OTPADOM

7. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

7.1. Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda

7.2. Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka

7.3. Zaštita tla

7.4. Zaštita od buke

7.5. Zaštita od svjetlosnog onečišćenja

7.6. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

7.6.1. Mjere zaštite i sklanjanja stanovništva

7.6.2. Mjere zaštite od požara

7.6.3. Zaštita od potresa

8. SPRJEČAVANJE STVARANJA ARHITEKTONSKO-URBANISTIČKIH BARIJERA

9. MJERE PROVEDBE PLANA

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Prethodnik
Nasljednik

Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Oporovec - jug

Pročišćeni tekst vrijedi od 06.10.2012. do 05.06.2024.

Narodne novine 13/2012

Prikaz pročišćenog teksta na dan:

Odluka o stavljanju izvan snage Urbanističkog plana uređenja Oporovec - jug ( 17/24) na snazi od 6.6.2024. u članku 1. propisuje:

"Stavlja se izvan snage Urbanistički plan uređenja Oporovec - jug (Službeni glasnik Grada Zagreba 13/12; u daljnjem tekstu: Plan)."

PREAMBULA

Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Oporovec - jug (»Službeni glasnik Grada Zagreba«, br. 13/12)

Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/07, 38/09 55/11 i 90/11) i članka 38. točka 7. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06, 18/06, 7/09, 16/09, 25/09 i 10/10), Gradska skupština Grada Zagreba, na 43. sjednici, 27. rujna 2012., donijela je

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja Oporovec - jug

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja Oporovec - jug (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradio Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim uredom za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet.

Članak 2.

Područje obuhvata Plana je prostor površine 3,26 ha omeđen:

- na sjeveru, južnim regulacijskim pravcem Novoselečkog puta;

- na istoku, istočnom granicom katastarske čestice br. 434 k.o. Dubrava;

- na jugu, južnim granicama katastarskih čestica: 427, 428, 429, 430, 431, 432, 433, 434, sve k.o. Dubrava;

- na zapadu, zapadnom granicom katastarske čestice br. 427 k.o. Dubrava.

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

Polazišta i ciljevi za izradu Plana određeni su prema Odluci o izradi Urbanističkog plana uređenja Oporovec - jug, koju je donijela Gradska skupština Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 17/11).

Planom se definiraju pokazatelji za gradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a iskazani su tekstualnim i kartografskim podacima u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba, te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene prostora, uličnu i komunalnu mrežu te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne i komunalne infrastrukturne mreže te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

Plan, sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja Oporovec - jug, sastoji se od:

I. Tekstualnog dijela (Odredbe za provođenje)

II. Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu1:1000:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

2.a PROMETNI SUSTAV

2.b KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE

III. Obaveznih priloga koji sadrže:

- Obrazloženje prostornog plana

- Stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja

- Popis propisa koji su poštivani u izradi Plana

- Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji

- Izvješće o javnoj raspravi

- Evidencija postupka izrade i donošenja Plana

- Sažetak za javnost

Elaborat iz stavka 1., točaka I., II. i III. ovoga članka ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba, sastavni je dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 5.

Površine javnih i drugih namjena određene su i razgraničene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, u mjerilu 1:1000 kako slijedi:

1. Javna i društvena namjena - specijalizirani odgojno-obrazovni centar (crvena)

D

2. Javna i društvena namjena - školska (crvena)

D5

3. Javna zelena površina - javni park (zelena)

Z1

4. Površina infrastrukturnog sustava (bijela)

IS

1.1. Javna i društvena namjena - specijalizirani odgojno-obrazovni centar (zona D)

Članak 6.

U zoni D planira se gradnja Centra za autizam.

U toj je zoni moguća gradnja školskih prostora, učeničkog doma s radionicama i građevine za povremeni smještaj djece te prostora za prateće sadržaje prema posebnom programu (dvorana za vježbanje, bazen, itd).

Moguće je planirati i vanjske prostore: pristupne površine, prostore za odmor i rekreaciju (park, igrališta), prostore za nastavu prirode (vivarij, živinarnik, cvjetnjak, povrtnjak), putove, staze, parkirališta itd.

Uz Novoselečki put moguća je gradnja transformatorske stanice na izdvojenoj čestici.

Centar za autizam se planira za cca 130 korisnika (cca 100 učenika u školskim prostorima od kojih je za 6 djece potrebno osigurati povremeni smještaj i cca 30 korisnika učeničkog doma) i rad cca 130 zaposlenika u dvije smjene.

1.2. Javna i društvena namjena - školska (zona D5)

Članak 7.

U zoni D5 planira se gradnja osnovne škole s dvoranom za tjelesni odgoj.

Moguće je planirati i vanjske prostore: pristupne površine, prostore za odmor i rekreaciju (park, sportska igrališta), za nastavu prirode (vivarij, živinarnik, cvjetnjak, povrtnjak), putove, staze, parkirališta itd.

Uz Novoselečki put moguća je gradnja transformatorske stanice na izdvojenoj čestici.

Osnovna škola planira se s 18 razrednih odjela ukupnog kapaciteta oko 490 djece s organizacijom nastave u jednoj smjeni, na građevnoj čestici veličine 30 m2/po djetetu.

1.3. Javna zelena površina - javni park (zona Z1)

Članak 8.

Neposredno uz Novoselečki put planirana je zona Z1 za uređenje javnog parka - trga.

1.4. Površina infrastrukturnog sustava (zona IS)

Članak 9.

Zona IS određena je za proširenje južne strane koridora Novoselečkog puta i širine je približno 7,60 m od sjeverne granice obuhvata Plana.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 10.

Na području obuhvata Plana posebno su izdvojene površine zona javne i društvene namjene za Centar za autizam (D) i Osnovnu školu (D5). Zone D i D5 određene na grafičkom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mjerilu 1:1000, istovremeno određuju položaj, veličinu i granice planiranih građevnih čestica. Uvjeti smještaja građevina javne i društvene namjene određeni su na grafičkom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE u mjerilu 1:1000.

2.1. Zona D

Članak 11.

U zoni D gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- u zoni formirati građevnu česticu Centra za autizam ukupne površine jednake površini zone D. Po potrebi unutar zone D, uz Novoselečki put, moguće je formirati zasebnu građevnu česticu za gradnju transformatorske stanice;

- na građevnoj čestici moguća je gradnja više građevina;

- građevine planirati kao samostojeće i / ili poluugrađene;

- maksimalni ukupni GBP nadzemno na građevnoj čestici nije određen nego će se uskladiti s programom i normativima osnovne namjene;

- najveća izgrađenost građevne čestice je 50%;

- najveća visina građevina je dvije etaže;

- moguća je gradnja jedne podzemne etaže;

- maksimalni građevni pravac je 3,0 m od regulacijske linije planiranog proširenja Novoselečkog puta (prema jugu);

- najmanja udaljenost građevina od zapadne i istočne međe građevne čestice iznosi h/2 + 2,5 m, ali ne manje od 5,0 m;

- južna granica zone moguće gradnje je 10,0 m od južnih međa k.č.br. 427, 428, 429, 430 i 431, k.o. Dubrava;

- najmanje 20% površine građevne čestice treba biti prirodni teren (neizgrađena površina bez podzemne gradnje i parkiranja);

- obvezni dio prirodnog terena je tri metra uz sjevernu granicu građevne čestice (unutar kojeg treba saditi drvored, osim kolnog i pješačkih pristupa) i desetometarski pojas u južnom dijelu građevne čestice;

- potreban broj PGM-a osigurati na građevnoj čestici prema odredbama iz članka 17. ove odluke;

- građevnu česticu ograditi u skladu s posebnim zakonima i standardima;

- obvezno planiranje dvonamjenskog skloništa za cca 110 ljudi;

- građevine planirati kao niskoenergetske;

- obveza provedbe urbanističko-arhitektonskog natječaja;

- ako se pokaže potreba gradnje TS, građevna čestica transformatorske stanice je 7x7 m i na njoj je moguća gradnja građevine najveće visine jedne etaže, ostali urbanistički parametri nisu propisani.

2.2. Zona D5

Članak 12.

U zoni D5 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- u zoni formirati građevnu česticu Osnovne škole ukupne površine jednake površini zone D5. Po potrebi unutar zone D5, uz Novoselečki put, moguće je formirati zasebnu građevnu česticu za gradnju transformatorske stanice;

- na građevnoj čestici moguća je gradnja više građevina;

- građevine planirati kao samostojeće i / ili poluugrađene;

- maksimalni ukupni GBP nadzemno na građevnoj čestici nije određen nego će se uskladiti s programom i normativima osnovne namjene;

- najveća izgrađenost građevne čestice je 50%;

- najveća visina građevine je tri etaže;

- moguća je gradnja jedne podzemne etaže;

- maksimalni građevni pravac je 3,0 m od regulacijske linije planiranog proširenja Novoselečkog puta (prema jugu);

- najmanja udaljenost građevina od istočne i zapadne međe građevne čestice iznosi h/2 + 2,5 m, ali ne manje od 5,0 m;

- južna granica zone moguće gradnje je 10,0 m od južnih međa k.č.br. 432, 433 i 434, k.o. Dubrava;

- najmanje 20% površine građevne čestice treba biti prirodni teren (neizgrađena površina bez podzemne gradnje i parkiranja);

- obvezni dio prirodnog terena je tri metra uz sjevernu granicu građevne čestice (unutar kojeg treba saditi drvored, osim kolnog i pješačkih pristupa) i desetometarski pojas u južnom dijelu građevne čestice;

- potreban broj PGM-a osigurati na građevnoj čestici prema odredbama iz članka 17. ove odluke;

- građevnu česticu ograditi u skladu s posebnim zakonima i standardima;

- obvezno planiranje dvonamjenskog skloništa za cca 300 ljudi;

- građevine planirati kao niskoenergetske;

- obveza provedbe urbanističko-arhitektonskog natječaja;

- ako se pokaže potreba gradnje TS, građevna čestica transformatorske stanice je 7x7 m i na njoj je moguća gradnja građevine najveće visine jedne etaže, ostali urbanistički parametri nisu propisani.

3. UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA

Članak 13.

Planom je osigurana površina i koridor infrastrukturnih sustava za proširenje Novoselečkog puta s kojeg je mogući direktan kolni i pješački pristup na građevne čestice i priključak na postojeću i planiranu komunalnu infrastrukturu (struja, voda, kanalizacija, plin i telekomunikacije). Infrastrukturni sustavi grade se prema posebnim propisima i pravilima struke, te ovim odredbama za provođenje.

Unutar planiranog proširenja prometnog koridora moguća je izgradnja telekomunikacijske, vodovodne, kanalizacijske, elektroenergetske mreže i mreže javne rasvjete te plinovodne i drugih infrastrukturnih mreža i priključaka.

Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina, objekata i uređaja prometne i komunalne infrastrukture treba se pridržavati važećih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih građevina, objekata i uređaja, te pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

Planirane građevine priključuju se na javnu prometnu površinu i postojeću i planiranu infrastrukturu na način koji propisuje nadležna komunalna služba.

3.1. Uvjeti gradnje prometne mreža

Članak 14.

Kartografskim prikazom 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.a PROMETNI SUSTAV, u mjerilu 1:1000, određeno je prometno rješenje te karakteristični presjek planiranog Novoselečkog puta.

3.1.1. Prometna mreža

Članak 15.

Planom je određena ukupna širina javnoprometnih površina te načelni raspored pojedinih površina unutar regulacijskih pravaca. Konačno oblikovanje prometnica, uz moguća odstupanja rasporeda i širina pojedinih dijelova uličnog profila, a kao posljedice detaljnog tehničkog i etapnog rješavanja, definirat će se lokacijskim dozvolama.

Planirano proširenje koridora Novoselečkog puta određeno je kako slijedi:

- dio zelenog razdjelnog pojasa s drvoredom cca 2,0 m,

- planirana dvosmjerna biciklistička staza širine 2,0 m,

- planiran južni nogostup širine 3,6 m.

Preko Novoselečkog puta ostvaruje se kolni pristup do uređenih građevnih čestica te se osigurava pojas unutar kojeg je omogućeno polaganje vodova komunalne infrastrukture, na potezu prema grafičkom prikazu 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.a. PROMETNI SUSTAV i 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE u mjerilu 1:1000.

Kolni prilazi građevnim česticama Centra za autizam i Osnovne škole predviđeni su izgradnjom kolnika za dvosmjerno kretanje vozila, u širini 6,0 m, bez mijenjanja nivelete i širine pločnika, te bez ugrožavanja sigurnosti pješaka arhitektonskim barijerama. U zonama kolnih pristupa građevnim česticama nije moguća sadnja visokog zelenila zbog obveznog osiguranja pune preglednosti u svim privozima, a sukladno posebnim propisima.

Gornji stroj svih kolnih površina, kao i drugih prometnih površina predviđenih za pristup i operativni rad vatrogasnih vozila, mora zadovoljiti zahtjeve u pogledu osiguranja minimalnoga osovinskog pritiska od 100 kN.

3.1.2. Pješačke i biciklističke površine

Članak 16.

Za nesmetano i sigurno kretanje pješaka planira se izgradnja nogostupa i pješačke zone (parka - trga). Pristup pješaka i biciklista građevnim česticama rješavat će se preko Novoselečkog puta. Sve pješačke površine koristit će se i za kolni pristup interventnih vozila.

Biciklističke staze grade se i uređuju kao dio pješačke staze, obilježene prometnom signalizacijom. Najmanja širina planirane biciklističke staze za dvosmjerni promet je 2,0 m.

Površine za kretanje pješaka moraju biti najmanje širine 2,0 metra.

Uz javne pješačke površine moguće je postavljanje gradske urbane opreme.

Omogućit će se nesmetano kretanje osoba s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti u skladu s odredbama posebnih propisa. Za potrebe kretanja osoba s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću, osoba s djecom u kolicima i sl., na križanjima u sklopu pješačkih prijelaza obilježenih horizontalnom i vertikalnom signalizacijom predviđeno je izvesti upuštene rubnjake. Nogostupi u kontaktnom dijelu s kolnim pristupima moraju biti izvedeni u istoj razini. Nagibi kao i površinska obrada skošenih dijelova nogostupa trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.

Visina tipskih rubnjaka izvan zone raskrižja i sklopa pješačkih prijelaza, tj. na svim mjestima koji nogostupe ili zelene razdjelne pojaseve odvaja od kolnika iznosi 12-14 cm iznad kote kolnika uz njih. Na parkiralištima i vatrogasnim pristupima visina rubnjaka ne smije prelaziti 12 cm.

U kontaktnoj zoni obuhvata Plana planirat će se izgradnja stajališta javnoga autobusnog prometa i ugibalište za interventna i taksi vozila.

3.1.3. Parkirališta i garaže

Članak 17.

Promet u mirovanju riješit će se na vlastitoj građevnoj čestici.

Sukladno članku 39. Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 16/07, 2/08 - ispr., 6/08 - ispr., 8/08 - ispr., 10/08 - ispr., 15/08 - ispr., 19/08 - ispr. , 8/09 i 11/09 - ispr.), određuje se najmanje po jedan PGM za:

- škole i predškolske ustanove, na jednu učionicu, odnosno za jednu grupu djece;

- socijalne ustanove i sl. na dva zaposlena u smjeni.

Potreban broj PGM-a određen člankom 39. GUP-a treba uvećati cca 30% s obzirom na posebnost djelatnosti Centra za autizam i prostorne mogućnosti građevne čestice Osnovne škole.

Za potrebe Centra za autizam najmanje 4 PM treba osigurati za kombi vozila, a najmanje 1 PM za opskrbno vozilo. Za potrebe Osnovne škole najmanje 1 PM treba osigurati za opskrbno vozilo.

Najmanje 20% od ukupnog broja parkirališnih mjesta za osobna vozila potrebnih za Centar za autizam treba rezervirati za osobe s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću. Najmanje 5% od ukupnog broja parkirališnih mjesta za potrebe Osnovne škole mora biti dimenzionirano i rezervirano za vozila osoba s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću.

Parkirališne potrebe rješavat će se na građevnoj čestici. Preporučene dimenzije parkirališnog mjesta su 5,0 x 2,5 m. Mogu biti i manje širine, ali ne uže od 2,3 m. Minimalna dimenzija parkirališnog mjesta za osobe s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću iznosi 5,0 x 3,7 m.

Parkirališne potrebe za zaposlene moguće je riješiti na terenu i/ili izgradnjom ukopane (poluukopane) garaže gradnja koje je povezana s gradnjom potrebnoga dvonamjenskog skloništa.

3.1.4. Javni gradski prijevoz putnika

Članak 18.

U kontaktnoj zoni obuhvata Plana predlaže se uređenje (premještanje postojećeg) stajališta javnoga autobusnog prometa u Novoselečkom putu.

3.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 19.

Uvjeti gradnje nepokretne telekomunikacijske mreže prikazani su na kartografskom prikazu 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.b KOMUNALNA INFRASTRUKTURA u mjerilu 1:1000.

Trase uređaja za prijenos sustava telekomunikacija određene su načelno, dok će se njihov točan položaj odrediti urbanističko-tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Svim građevnim česticama unutar područja obuhvata Plana omogućit će se priključak na pristupnu telekomunikacijsku mrežu.

Zadržat će se postojeće instalacije uz potrebne dopune izgradnjom DTK kabela od raskrižja Sunekove, Novoselečkog puta i Miroševečke ceste do zone obuhvata Plana. Zona obuhvata Plana spojit će se na postojeći telefonski kabelski razvod uz sjeverni kolnik Novoselečkog puta. Spojna trasa distributivne telekomunikacijske kanalizacije vodit će južnim nogostupom Novoselečkog puta.

Planom su osigurani uvjeti za gradnju i rekonstrukciju distributivne telefonske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka.

Nove trase distributivne telekomunikacijske kanalizacije u pravilu vodit će se u pješačkim nogostupima. Najmanja širina pojasa za polaganje distributivne elektroničke komunikacijske kanalizacije iznosi 0,6 m, a dubina 0,8 m. Sva križanja s drugim infrastrukturnim mrežama treba izvesti prema posebnim tehničkim propisima.

Unutar područja obuhvata Plana prema normativima za njihovu gradnju postavit će se javne telefonske govornice na najpogodnijim lokacijama. Javne govornice, osim unutar građevnih čestica, predviđeno je postavljati i na javnim površinama da bi se osigurala njihova cjelodnevna dostupnost. Lokacije javnih govornica treba uskladiti s mjestima sadržaja veće koncentracije ljudi (trg, autobusna stajališta, sl.).

U obuhvatu Plana nije moguća gradnja osnovnih postaja u pokretnoj mreži niti antenskih stupova.

3.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 20.

Vodovi komunalne infrastrukture određeni su na kartografskom prikazu 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.b KOMUNALNA INFRASTRUKTURA u mjerilu 1:1000.

Trase komunalne infrastrukturne mreže definirane su načelno. Konačne trase i profili, kao i tehnički uvjeti za opskrbu planiranih građevina, odredit će se u postupku izdavanja lokacijske dozvole. Iz infrastrukturnog se koridora izvode odvojci - priključci pojedinih građevina za pojedine komunalne instalacije, koji se realiziraju u skladu s uvjetima nadležnih distributera.

3.3.1. Vodoopskrba

Članak 21.

Za cijelo područje obuhvata potrebno je izraditi idejno rješenje vodoopskrbne mreže. Idejnim rješenjem treba obuhvatiti rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih vodoopskrbnih cjevovoda.

Za izgradnju novih vodoopskrbnih cjevovoda unutar zone obuhvata Plana potrebno je zatražiti projektni zadatak od nadležne komunalne službe. Potrebne profile vodoopskrbnih cjevovoda treba odrediti na temelju hidrauličkog proračuna.

Vodoopskrba svih korisnika omogućit će se izgradnjom nove vodovodne mreže i spajanjem na postojeći vodoopskrbni cjevovod u Novoselečkom putu (Ø110 mm).

Vodoopskrbnu mrežu moguće je etapno realizirati u skladu s cjelovitim rješenjem kojim će se odrediti količine vode i potrebni tlakovi za pojedine zone obuhvata Plana, ali uz nastojanje prstenastog zatvaranja sustava.

Trasu budućih cjevovoda treba odrediti na temelju lokacijskih uvjeta i treba je tlocrtno i visinski uskladiti s drugim komunalnim instalacijama.

Vodoopskrbna mreža osigurat će potrebne količine sanitarne i protupožarne vode te izgradnju vanjske hidrantske mreže. Preporučljiva udaljenost hidranta je 50-75 m.

Prijelaz preko prometnice izvodi se obvezno u zaštitnoj cijevi. Za osiguranje potrebne toplinske zaštite vode u cjevovodu, kao i mehaničke zaštite cjevovoda, debljina zemljanog (ili drugog) pokrova je najmanje 1,2 metar iznad tjemena cijevi.

3.3.2. Odvodnja

Članak 22.

Postojeći javni kanal Ø60 cm u Novoselečkom putu rekonstruirat će se na min Ø80 cm, od ulice Ruščenica do Sunekove ulice.

Ako se kanal bude zadržao u postojećoj trasi, potrebno je za sadnju u njegovoj blizini izabrati raslinje s plitkim korijenjem.

Za izgradnju nove kanalske mreže unutar zone obuhvata Plana potrebno je zatražiti projektni zadatak od nadležne komunalne službe. Sustav odvodnje svih korisnika omogućit će se izgradnjom nove kanalske mreže i spajanjem na rekonstruirani kanalski razvod u Novoselečkom putu.

Nove trase kanalske mreže za odvodnju oborinskih i otpadnih voda u pravilu se vode sredinom kolnika.

Svim građevnim česticama unutar obuhvata Plana bit će omogućen priključak na sustav javne odvodnje internim sustavom odvodnje.

Cjelokupni sustav interne odvodnje otpadnih voda mora zadovoljiti uvjete vodonepropusnosti.

Sanitarno-fekalne otpadne vode smiju se ispuštati isključivo u za to predviđene kanale javne odvodnje - separatni sustav ili u sustav mješovite odvodnje otpadnih voda. Odvodnju oborinskih voda s građevne čestice treba riješiti na način da se čiste oborinske vode s krovova građevina ispuštaju na teren - zelene površine ili u spremnike za navodnjavanje parkovnih površina (mogućnost izvedbe ukopanog ili površinskog spremnika za navodnjavanje ozelenjenih površina na parceli).

Potencijalno onečišćene oborinske vode (iz garaža, s parkirališnih površina i dr.) prije upuštanja u sustav javne odvodnje treba pročistiti separatorom ili odgovarajućim objektima za njihovu obradu. Manipulativne, parkirališne i prometne površine treba izvesti vodonepropusno.

Gradnja upojnih zdenaca za prihvat oborinskih i/ili otpadnih voda nije dopuštena.

Granične vrijednosti emisija tehnoloških otpadnih voda prije njihova upuštanja u građevine javne odvodnje moraju odgovarati Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (Narodne novine 87/10). Svijetli razmak između dovodnog kanala sustava odvodnje i ostalih instalacija je najmanje 1 metar i proizlazi iz uvjeta održavanja.

Razmak od drvoreda i građevina je najmanje 2,5 metara. Križanje s ostalim instalacijama, izvodi se tako da je dovodni kanal sustava odvodnje ispod njih.

3.3.3. Distribucija plina

Članak 23.

U zoni obuhvata Plana moguća je opskrba prirodnim plinom i spajanje na postojeći srednjotlačni plinovod d110 koji se zadržava u Novoselečkom putu.

Da bi se osigurala kvalitetna opskrba prirodnim plinom i zadovoljile moguće potrebe, neophodno je izgraditi sustav prema potrebama planiranih sadržaja i spojiti ga na postojeći srednjotlačni plinovod koji se zadržava u Novoselečkom putu. To uključuje izgradnju nove srednjotlačne plinske mreže u kolnicima planiranih ulica. Srednjotlačni plinovodi se grade podzemno na dubini s nadslojem do kote uređenog terena u načelu minimalno 1,0 m, te se izvode sukladno propisima za plinovode od polietilena radnog tlaka do 4 bara, a sve prema posebnim mjerama zaštite i uz suglasnost Gradske plinare Zagreb d.o.o.

Pri određivanju trasa plinovoda moraju se poštivati minimalne sigurnosne udaljenosti od postojećih i planiranih instalacija i građevina kako je to određeno Odlukom o minimalnim sigurnosnim udaljenostima za plinovode i kućne priključke Gradske plinare Zagreb d.o.o.

Dimenzije planiranih plinovoda su načelne, a stvarne dimenzije će se odrediti izvedbenim projektom na temelju hidrauličkog proračuna.

3.3.4. Elektroopskrbna mreža

Članak 24.

Elektroopskrba svih potrošača omogućit će se rekonstrukcijom i nadogradnjom postojeće elektroopskrbne mreže.

Transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV kao samostojeće građevine locirat će se po potrebi na zasebnoj građevnoj čestici dimenzija 7,0 x 7,0 m, u zoni D i/ili D5, ako ne postoji mogućnost spajanja na trafostanicu izvan obuhvata Plana.

Točna lokacija i kapacitet definirat će se detaljnom razradom pojedinih prostornih cjelina.

Postojeću elektroenergetsku mrežu treba zaštititi i po potrebi premjestiti u planirane koridore za polaganje elektroenergetskih kabela. Trase svih kabela (SN, NN i kabeli javne rasvjete) položit će se u nogostupe postojećih i planiranih prometnih koridora, a rasvjetna tijela u razdjelnom zelenom pojasu s drvoredom.

Na mjestima gdje će elektroenergetske instalacije biti položene ispod prometnice treba ih zaštititi prema odredbama posebnih propisa.

Planirana izgradnja nove mreže javne rasvjete uz Novoselečki put i na prostoru parka - trga izvest će se na temelju izrađenih projekata kojima će se definirati tip i visina stupa, njihov razmještaj u prostoru, tip armature i svjetiljke. Za prostor parka-trga javna rasvjeta definirat će u sklopu urbanističko-arhitektonskog natječaja.

U svim prometnicama osigurani su potrebni koridori pretežno u pješačkim nogostupima gdje će se na dubini od cca 0.80 - 1.20 m položiti kabeli javne rasvjete. Na koridorima elektroenergetskih kabela nije dopuštena sadnja visokog zelenila.

3.3.5. Vrelovod

Članak 25.

U zoni obuhvata Plana nema i ne planira se novi toplovodni razvod.

3.4. Alternativni sustavi uporabe energije

Članak 26.

Na području obuhvata Plana moguće je planirati sustave koji troše obnovljive izvore energije.

4. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA - ZONA Z1

Članak 27.

Zona Z1 određena na grafičkom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mjerilu 1:1000, istovremeno određuje položaj, veličinu i granice planirane građevne čestice.

U zoni Z1 uredit će se površina parka-trga prema uvjetima kako slijedi:

- u zoni je moguće formirati jednu građevnu česticu površine jednake površini zone;

- najmanje 60% površine treba biti hortikulturno uređen prirodni teren;

- moguće je postavljanje urbane opreme koja izborom materijala i oblikom treba biti prilagođena djeci kao osnovnoj grupi korisnika;

- moguća je postava skulpture;

- moguća je privremena postava kućica (kioska) za različite prigode (obilježavanje blagdana, školskih svečanosti i sl);

- park-trg mora biti u potpunosti pristupačan osobama smanjene pokretljivosti;

- obveza provedbe urbanističko-arhitektonskog natječaja zajedno s urbanističko-arhitektonskim natječajem za gradnju Centra za autizam.

5. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 28.

U zoni obuhvata Plana ne postoje ni zaštićeni i evidentirani dijelovi prirode niti zaštićena kulturna dobra te s aspekta zaštite nema posebnih ograničenja.

6. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 29.

Pri postupanju s otpadom planira se izbjegavati nastajanje otpada, organizirati sortiranje otpada radi smanjivanja količina i volumena otpada, organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganje svih iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo, metal, plastika i dr.), te odvojeno sakupljati opasni otpad.

Prostori za privremeno odlaganje svih vrsta otpada osiguravaju se izvan i / ili u sklopu građevina uz uvjet da je do njih na udaljenosti do 10,0 m omogućen kolni pristup prometnicom dimenzioniranom na osovinski pritisak od 100 kN.

Na svakoj građevnoj čestici moguće je planiranje "zelenog" otoka i sl.

7. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

7.1. Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda

Članak 30.

Mjere čuvanja i poboljšanja kvalitete voda na području obuhvata provode se:

- planiranjem i gradnjom nepropusnog sustava za odvodnju otpadnih voda s uređajem za pročišćavanje te priključenjem svih građevina na sustav javne odvodnje;

- rješavanjem odvodnje oborinskih voda s građevnih čestica na način da se čiste oborinske vode s krovova građevina ispuštaju na teren - zelene površine ili spremnike za navodnjavanje parkovnih površina;

- obveznom ugradnjom dodatnih pročistača za oborinske vode parkirališta;

- obveznom ugradnjom štednih armatura u građevine i provođenjem drugih mjera štednje vode;

- zabranom, odnosno ograničenjem, ispuštanja opasnih tvari propisanih Uredbom o opasnim tvarima u vodama;

- primjenom hidroizolacijskih materijala krovnih površina i površina građevina u kontaktu s tlom koji su dokazano neškodljivi za podzemne vode;

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena, osiguravajući prirodni tok voda.

7.2. Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka

Članak 31.

Mjere za zaštitu zraka provode se:

- štednjom i racionalizacijom energije za grijanje, hlađenje i pripremu tople vode, i to uvođenjem plina kao energenta (i) ili korištenjem alternativnih sustava koji upotrebljavaju obnovljive izvore energije;

- planiranjem niskoenergetskih građevina;

- planiranjem biciklističke staze u koridoru prometnice;

- planiranjem parka-trga (Z1);

- planiranjem prirodnoga parkovno uređenog terena na građevnim česticama.

7.3. Zaštita tla

Članak 32.

Mjere zaštite tla provode se:

- osiguravanjem čistoće i sprječavanjem zagađenja;

- planiranjem sistema izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog otpada.

7.4. Zaštita od buke

Članak 33.

Mjere zaštite od buke provode se:

- planiranjem namjene prostora i gradnjom građevina u skladu s odredbama posebnih propisa;

- građevine koje su posebno osjetljive na buku (učionice, povremeni smještaj, učenički dom i dr.) treba locirati što dalje od prometnice i ostalih izvora buke (igrališta) i s odgovarajućom orijentacijom otvora prema zoni zvučne sjene;

- oblikovanjem zaštitnih zelenih pojaseva i sadnjom drvoreda u koridoru prometnice.

7.5. Zaštita od svjetlosnog onečišćenja

Članak 34.

Rasvjeta na području obuhvata Plana mora se temeljiti na načelima energetske učinkovitosti, opravdanosti, optimalizacije i ograničenja.

Zabranjuje se:

- uporaba svjetlosnih snopova bilo kakve vrste ili oblika, mirujućih ili pokretnih, ako su usmjereni prema nebu ili prema površinama koje reflektiraju više od 25% intenziteta prema nebu;

- postavljanje svjetiljki i ostalih izvora svjetla na otvorenome koji prelaze najviše dopuštene razine intenziteta svjetla, rasvijetljenosti, svjetline i raspršenja propisane posebnim propisima;

- korištenje javne rasvjete koja raspršuje svjetlo iznad horizonta;

- postavljanje svjetiljki koje rasvjetljavaju prostor više od dopuštenih propisanih graničnih standarda;

- rasvjetljavanje prometnica na način da se svjetlo raspršuje u okoliš iznad propisanih dopuštenih standarda.

7.6. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

7.6.1. Mjere zaštite i sklanjanja stanovništva

Članak 35.

Za potrebe spašavanja i evakuacije djece, osoblja i korisnika treba osigurati prohodnost glavnih komunikacija na građevnoj čestici u svim uvjetima. Osiguravanjem prohodnosti glavnih komunikacija u svim uvjetima, planiranjem zona i dometa rušenja i protupožarnih sektora i barijera bitno će se smanjiti nivo povredivosti fizičkih struktura. Međusobni razmak građevina treba biti h1/2+h2/2+5 m.

Na području obuhvata Plana predviđena je gradnja skloništa kao mjera zaštite od ratnih opasnosti. Planom se propisuju sljedeće mjere zaštite:

- planirana je gradnja skloništa osnovne zaštite otpornosti 100 kPa s kolnim pristupom i dvonamjenskim sadržajem, odnosno s namjerom korištenja u miru kao garažnog prostora, a u slučaju ratnih opasnosti u roku od 24 sata osposobit će se za potrebe sklanjanja ljudi,

- potrebe skonišnih mjesta proračunavaju se za najmanje 2/3 broja zaposlenih i 1/2 broja učenika u jednoj smjeni.

Okvirne potrebe sklonišnih mjesta određene su:

Centar za autizam - cca 110 mjesta (65 mjesta za korisnike i 42 mjesta za djelatnike).

Osnovna škola - cca 300 mjesta (250 za učenike i 33 za djelatnike).

Sva skloništa moraju biti projektirana i izvedena u skladu s propisom o tehničkim normativima za skloništa.

Skloništa se planiraju kao dvonamjenska, a njihova mirnodopska funkcija može biti garaža, spremišta i drugo.

7.6.2. Mjere zaštite od požara

Članak 36.

U svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4 metra, ili manje ako se utvrdi uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr., da se požar ne može prenijeti na susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov najmanje 0,5 metra ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 metar neposredno ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.

Mjere zaštite od požara provode se:

- osiguranjem vatrogasnih prilaza i površina za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s posebnim propisima;

- osiguranjem potrebne količine vode i minimalnog tlaka u vodovodnoj mreži za gašenje požara te gradnjom hidrantske mreže u skladu s posebnim propisima;

- svaka građevina imat će na plinskom kućnom priključku glavni zapor kojim se zatvara dotok plina u slučaju razorne nepogode, te određivanjem minimalne sigurnosne udaljenosti od građevina za niskotlačne plinovode i kućne priključke od drugih komunalnih instalacija u skladu s posebnim propisima.

7.6.3. Zaštita od potresa

Članak 37.

Konstrukcije svih građevina potrebno je planirati sukladno posebnim propisima za seizmičku zonu moguće ugroženosti potresom od 8 do 8,5 stupnjeva Merkalijeve skale. Projektiranje, gradnja i rekonstrukcija građevina mora se provesti tako da građevine budu otporne na potresno opterećenje, te će se za njih, tj. za konkretnu lokaciju obaviti detaljna seizmička, geomehanička i geofizička istraživanja u daljnjoj fazi izrade projektne dokumentacije.

8. SPRJEČAVANJE STVARANJA ARHITEKTONSKO-URBANISTIČKIH BARIJERA

Članak 38.

Na području obuhvata Plana potrebno je primjenjivati urbanističko-tehničke uvjete i normative za sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera, u skladu s posebnim propisima.

Građevine unutar obuhvata Plana moraju biti projektirane tako da je osobama smanjene pokretljivosti osiguran nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad.

Potrebno je, u skladu s posebnim propisima, osigurati određen broj PGM za osobe sa smanjenom pokretljivošću u odnosu na ukupni propisani broj PGM, te izvoditi pristupe pješačkim prijelazima na križanjima sa skošenim rubnjacima, da bi se osiguralo nesmetano kretanje osoba sa smanjenom pokretljivošću.

9. MJERE PROVEDBE PLANA

Obveza provedbe urbanističko-arhitektonskih natječaja

Članak 39.

S ciljem dobivanja što kvalitetnijih rješenja za oblikovanje građevina Centra za autizam i Osnovne škole te uređenja parka-trga, izradi dokumentacije za lokacijske dozvole prethodi provedba urbanističko-arhitektonskih natječaja. Urbanističko-arhitektonski natječaj za idejno rješenje uređenja parka-trga potrebno je provesti istovremeno s natječajem za idejno rješenje Centra za autizam. Sastavni dio natječajnih radova treba biti prijedlog uređenja građevne čestice (prometno rješenje, krajobrazno uređenje i rješenje komunalne infrastrukture) i prijedlog rješenja energetski učinkovitog sustava grijanja, hlađenja i pripreme tople vode za građevine. Prvonagrađeni natječajni rad podloga je za izradu dokumentacije za lokacijske dozvole. Područje obavezne izrade urbanističko-arhitektonskog natječaja označeno je na kartografskom prikazu 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA u mjerilu 1:1000.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 40.

Plan je izrađen u šest (6) izvornika koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 41.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 021-05/12-01/429

URBROJ: 251-01-06-12-4

Zagreb, 27. rujna 2012.

Predsjednik

Gradske skupštine

Davor Bernardić, v.r.

Za pristup do sadržaja morate biti korisnik portala www.informator.hr.
Sadržajima se pristupa ovisno o Vašem paketu.

Prijava

Zaboravljena zaporka?

Nemate korisničke podatke? Besplatno se registrirajte i testno pristupajte sadržajima 7 dana.
Kao besplatan korisnik ostvarujete pristup do 20 dokumenata.

Registracija