Odluka o načelima, kriterijima i postupku za određivanje imena javnih površina na području Grada Zagreba

Na temelju članka 38. stavka 2. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06, 18/06, 7/09, 16/09, 25/09 i 10/10), Gradska skupština Grada Zagreba, na 38. sjednici, 19. lipnja 2012., donijela je

ODLUKU

o načelima, kriterijima i postupku za određivanje imena javnih površina na području Grada Zagreba

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovom se odlukom utvrđuju načela, kriteriji i postupak za određivanje imena javnih površina na području Grada Zagreba.

Članak 2.

Javnom površinom u smislu ove odluke smatra se površina u općoj uporabi unutar naselja na području Grada Zagreba, i to: aleja, avenija, brijeg, cesta, dol, gaj, klanac, lug, obala, obrež, obronak, odvojak, ogranak, otok, park, perivoj, poljana, potok, prečac, prilaz, prolaz, put, ribnjak, stube, šetalište, trg, ulica, vidikovac, vijenac, vrt, zavoj i dr.

Područje naselja određeno je Odlukom o granicama područja naselja u Gradu Zagrebu.

Područje javne površine iz stavka 1. ovog članka obuhvaća površinu javne namjene i pripadajuće katastarske čestice.

Članak 3.

Pojedini pojmovi u smislu ove odluke, u pravilu, imaju sljedeća značenja:

Aleja je javna površina između drveća (drvored) kojoj je s obje strane kolnika i nogostupa visoki drvored.

Avenija je javna površina s dvjema kolničkim trakama koje su međusobno fizički odvojene zelenilom, tramvajskom prugom i sl.

Brijeg je javna površina na manjem brdu.

Cesta je javna površina koja vodi izvan grada i prilagođena je u prvom redu prometu motornih vozila.

Dol je javna površina koja prolazi manjom udolinom.

Gaj je manja zelena javna površina s mladom šumom.

Klanac (klanjec) je javna površina između dubokih i dugoljastih strana brda.

Lug je travnata javna površina u šumi okružena drvećem.

Obala je uređena javna površina uz potok, rijeku ili jezero uzdignutog nasipa nad razinom vode.

Obrež je javna površina uz neuređen vodotok.

Obronak je javna površina na blago nagnutoj strani brda, padine ili planine.

Odvojak je kraća, obično slijepa javna površina koja se od već imenovane javne površine (matične prometnice) odvaja, u pravilu, pod pravim kutom. Ime odvojku uvijek se određuje prema imenu matične prometnice od koje se odvaja.

Ogranak je kraća, obično slijepa javna površina koja se od već imenovane javne površine (matične prometnice) odvaja, u pravilu, pod kutom koji nije pravi kut. Ime ogranku uvijek se određuje prema imenu matične prometnice od koje se odvaja.

Otok je javna površina koja se nalazi u blizini vodotoka s otocima ili na mjestu nekadašnje vodene površine s otocima.

Park je javna površina u kojem se nalazi održavano zelenilo.

Perivoj je visoko kultivirani zeleni prostor javne površine oblikovan čovjekovom kreativnošću i elementima prirode, uključuje vegetaciju, građevinske elemente (glavna staza, sporedne staze, odvodnja) i opremu (klupe, fontane, jezero, skulpture i sl.).

Poljana je zelena javna površina s pješačkim stazama između slobodno razmještenih građevina.

Potok je javna površina koja se proteže uz potok. U pravilu, ime joj je određeno prema potoku uz koji se nalazi.

Prečac je javna površina koja skraćuje put i spaja dvije bliske javne površine.

Prilaz je javna površina koja, u načelu, vodi do istaknutog objekta uz koji se nalaze slobodno razmještene zgrade.

Prolaz je kraća, obično nadsvođena javna površina.

Put je uska i duga neuređena javna površinu namijenjena prometu vozila i kretanju pješaka.

Ribnjak je javna površina uz uzgajalište riba. Imenom ribnjak može se zvati i prometnica na području nekadašnjeg uzgajališta riba da bi se očuvalo ime dotičnog područja.

Stube su javna površina od vodoravno položenih ploča koje su dio građevne konstrukcije za svladavanje prostora u visinu hodanjem i namijenjene su isključivo kretanju pješaka.

Šetalište je javna površina namijenjena prije svega kretanju pješaka, s klupama za odmaranje, nasadima i drvećem.

Trg je ravna javna gradska površina, potpuno ili djelomično okružena zgradama.

Ulica je javna površina, u pravilu, s kolnikom i nogostupom namijenjena kretanju pješaka i prometu vozila.

Vidikovac (vidikovec) je javna površina na uzvisini s koje se pruža pogled na okolinu.

Vijenac (venec) je javna površina kružnog ili polukružnog oblika.

Vrt je manja zelena javna površina sa cvjetnjacima i drvolikim raslinjem.

Zavoj (zavojek) je javna površina koja je, u pravilu, izvijeni dio prometnice po kojoj se zavojito prometuje.

Javna se površina može imenovati i mimo navedenih pojmova ako je takvo ime tradicijsko.

Članak 4.

Javne površine moraju imati ime.

Na području Grada Zagreba ne mogu se imenovati dvije ili više javnih površina istim imenom.

Članak 5.

Ime javne površine određuje Gradska skupština Grada Zagreba, na prijedlog Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova (u daljnjem tekstu: Odbor), uz prethodno pribavljeno mišljenje vijeća gradske četvrti na području koje se javna površina nalazi.

Vijeće gradske četvrti dužno je se očitovati u roku od 30 dana od dana kada mu Odbor dostavi prijedlog. Ako se ne očituje u tom roku, smatra se da je Vijeće dalo pozitivno mišljenje.

Javne se površine mogu imenovati po zemljopisnim pojmovima, toponimima, povijesnim događajima i datumima, pokretima, organizacijama i ustanovama, po imenima osoba koje su obilježile kulturni, znanstveni, politički, društveni ili drugi oblik života Grada Zagreba, Republike Hrvatske i svijeta, po imenima drugih gradova i država te drugim odgovarajućim pojmovima.

II. FOND IMENA

Članak 6.

Za područje Grada Zagreba vodi se jedinstven Fond imena prema kojem se, u pravilu, određuju imena javnih površina.

Fond imena osniva Odbor, a vodi tijelo gradske uprave nadležno za katastarske i geodetske poslove.

Fond imena objavljuje se na internetskim stranicama Grada Zagreba.

Članak 7.

Pisane prijedloge za uvrštenje pojmova, datuma odnosno imena osoba u Fond imena iz članka 6. ove odluke, Odboru mogu podnositi:

- gradski zastupnici i klubovi gradskih zastupnika te radna tijela Gradske skupštine Grada Zagreba,

- gradonačelnik Grada Zagreba,

- vijeća gradskih četvrti i vijeća mjesnih odbora u Gradu Zagrebu,

- političke stranke,

- vjerske zajednice,

- vijeća i predstavnici nacionalnih manjina,

- obrazovne, znanstvene, kulturne i druge ustanove i pravne osobe,

- građani i udruge građana.

Prijedlozi za uvrštenje u Fond imena moraju biti obrazloženi i sadržavati sve bitne podatke o zemljopisnim pojmovima, toponimima, povijesnim događajima i datumima, pokretima, organizacijama i ustanovama, osobama i drugim odgovarajućim pojmovima navedenim u članku 5. stavku 3. ove odluke, uključujući i životopise osoba, povijesne činjenice, društveni kontekst, etimologijsko značenje pojma i slično.

Na temelju prijedloga iz stavka 1. ovoga članka, u Fond imena Odbor može uvrstiti pojmove, datume odnosno imena osoba za koje ocijeni da su valjano obrazloženi i argumentirani te za koje je dostavljeno dovoljno podataka na temelju kojih se mogu uvrstiti u Fond imena.

Članak 8.

Razmatrajući prijedlog iz članka 7. ove odluke Odbor ocjenjuje kvalitetu i sadržaj predloženog rješenja.

Kvaliteta predloženog rješenja prilikom predlaganja imena osobe očituje se u njezinu liku i djelu, racionalnoj i suvremenoj spoznaji tog djela te njegova posrednog i neposrednog utjecaja na prošlost, sadašnjost i budućnost građana Grada Zagreba, Republike Hrvatske i svjetske zajednice u cjelini. Odbor će uzimati u obzir najviša javna i društvena priznanja koja su primile predložene osobe.

Sadržaj prijedloga se ocjenjuje u odnosu na razmjernu zastupljenosti spolova, vrsta i oblika ljudskih djelatnosti, potrebu očuvanja bitnih odrednica demokracije, antifašizma i humanizma, hrvatske nacionalne i zagrebačke tradicije te izvornog narječja, očuvanja sjećanja na imena i djela značajna za Zagreb, hrvatsko društvo i svjetsku civilizaciju u cjelini.

III. NAČELA I KRITERIJI ZA ODREĐIVANJE IMENA JAVNIH POVRŠINA

Članak 9.

Na temelju podataka iz Fonda imena Odbor utvrđuje prijedloge za imenovanje javnih površina.

Pri utvrđivanju prijedloga Odbor se u svom radu vodi sljedećim načelima:

- poštivanje izvornih, odnosno prvih imena javnih površina iz vremena kada su izgrađeni, kao i naziva koji su se udomaćili tijekom povijesti i postali dio svijesti stanovnika,

- poštivanje načela rodne ravnopravnosti,

- izbjegavanja nepotrebnog mijenjanja imena javne površine i

- grupiranje imena javnih površina radi kvalitetne orijentacijske obavijesti.

IV. POSTUPAK IMENOVANJA JAVNIH POVRŠINA

Članak 10.

Prijedloge za određivanje imena javnih površina mogu podnijeti predlagatelji iz članka 7. ove odluke.

Prijedlozi iz stavka 1. ovoga članka podnose se u pisanom obliku Odboru.

Na traženje Odbora, podnositelj prijedloga dužan je dostaviti i dodatnu dokumentaciju. Prijedlog Odbor prosljeđuje tijelu gradske uprave nadležnom za katastarske i geodetske poslove, koje obavlja administrativno-tehničke poslove za Odbor.

Prijedlozi koji ne budu podneseni u skladu s odredbama ovoga članka neće se razmatrati.

Članak 11.

Iznimno od odredbe članka 10. stavka 2. ove odluke, ako se za javnu površinu predloži ime sadržano u Fondu imena, dovoljno je da predlagatelj naznači da je ime već uvršteno u Fond imena.

Članak 12.

Na temelju prijedloga Odbora, Gradska skupština Grada Zagreba donosi akt o određivanju imena javne površine na području Grada Zagreba.

Akt se objavljuje u službenom glasilu Grada Zagreba.

V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 13.

Ova se odluka odnosi samo na one javne površine koje će se imenovati nakon njezina stupanja na snagu. Neće se primjenjivati na već imenovane površine.

Članak 14.

Ova odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 021-05/12-01/303

URBROJ: 251-01-06-12-7

Zagreb, 19. lipnja 2012.

Predsjednik

Gradske skupštine

Davor Bernardić, v.r.