Zaključak o dodjeli Nagrade Grada Zagreba

Na temelju članka 38. točke 28. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06, 18/06, 7/09, 16/09, 25/09 i 10/10) i članka 11. stavka 1. Odluke o javnim priznanjima Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 4/00, 8/02, 1/04, 20/04, 18/06, 16/09 i 3/10), Gradska skupština Grada Zagreba, na 26. sjednici, 17. svibnja 2011., donijela je

ZAKLJUČAK

o dodjeli Nagrade Grada Zagreba

U znak javnog priznanja za osobite uspjehe, ostvarenja i zasluge u radu, dodjeljuje se Nagrada Grada Zagreba i nagrađuju se:

1. Dr. sc. Vesna Andrijević-Matovac (posmrtno)

- priznanjem i novčanom nagradom

- za ustrajan i predan humanitarni rad u Udruzi žena oboljelih i liječenih od raka dojke, njihovih obitelji i prijatelja Sve za nju, koju je osnovala i kojoj je predsjedala, i Centru za psihološku pomoć ženama oboljelim od raka dojke. Tijekom desetogodišnjega konstantnog vrlo raznolikog i iscrpljujućeg liječenja osvijestila je koliko je potrebna psihološka pomoć bolesniku i njegovoj obitelji te se s velikom požrtvovnošću i ljubavlju založila za afirmiranje te iznimno važne karike u ozdravljenju bolesnika. Reagirala je kada je sustav zakazao, pokrenula je i tvrtke i pojedince i svojim je aktivnostima uspjela senzibilizirati javnost za probleme žena oboljelih od te zloćudne bolesti.

2. Maestro Nikša Bareza

- priznanjem i novčanom nagradom

- za iznimnu glazbenu karijeru međunarodno istaknutog hrvatskog umjetnika koja kontinuirano traje od 1959. i kojom je znatno pridonio glazbenoj umjetnosti. Opsežnim repertoarom koncertnoga i opernoga dirigenta gostovao je u najistaknutijim hrvatskim i europskim opernim kućama te surađivao s glazbenim velikanima. Na čelu je Simfonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije od 1992. Svojim je interpretacijama osvojio međunarodnu publiku, od milanske Scale i Kirov teatra, opera u Zűrichu, Hamburgu, Beču, Parizu, Berlinu, Műnchenu, Leipzigu, Firenci, Pragu, Oslu, Parmi, Napulju do niza drugih opernih kazališta. Zaslužan je i za mnogobrojna glazbena i glazbeno-scenska ostvarenja u Hrvatskoj, posebno ona koja su se odnosila na nacionalnu glazbenu kulturu, od praizvedbi do prvih izvedbi djela hrvatskih skladatelja, jednako suvremenih kao i onih iz baštine.

3. Prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba

- priznanjem i novčanom nagradom

- za najviše zasluge i postignute rezultate u teorijskom i praktičnom radu na području psihosocijalne i zdravstvene zaštite i promicanja prava i interesa djece. Baveći se aktivno zaštitom zlostavljane i zanemarene djece u Republici Hrvatskoj i ravnajući Poliklinikom za zaštitu djece grada Zagreba utemeljila je i vodi stručne i znanstvene programe Hrabrog telefona i sudska je vještakinja za psihologiju za zlostavljanu i traumatiziranu djecu. Aktivno sudjeluje na znanstvenim i stručnim skupovima, predavačica je na fakultetima, utemeljila je i osmislila četiri nova kolegija koji se odnose na psihosocijalnu zaštitu, promicanje prava djece i pružanje potpore. Važan je i njezin doprinos popularizaciji stručnih tema u knjigama, priručnicima i medijima kojima olakšava odraslima roditeljske i odgojne dileme, a djeci pomaže u prepoznavanju načina samozaštite i zauzimanja za sebe. Za posvećenost radu i rezultate primila je brojne nagrade i priznanja. Ove je godine predstavljala kampanju Vijeća Europe o zaustavljanju spolnog nasilja nad djecom u Ujedinjenim narodima u New Yorku primjerom zagrebačke poliklinike.

4. Nada Gašić, prozna spisateljica

- priznanjem i novčanom nagradom

- za u formalnom smislu artificijelna i umjetnički besprijekorno i inovativno izvedena dva kriminalistička romana Mirna ulica, drvored (2007.) i Voda, paučina (2010.) koji svojom dubinom, složenom strukturom, bogatstvom događaja, doživljaja, jezika i motiva te karakterizacijom i uvjerljivošću likova nadilaze žanr. Oba svojom puninom zahvaćaju i tematiziraju Zagreb i Zagrepčane, svaki od njih detaljno po jedan kvart (Maksimir i Trešnjevku) kartografski precizno i povijesno dokumentarno. To su i studije o ljudima, društvu i moralu, koje otvaraju pitanje o zločinu bez kazne i krivnji bez izravnog zločina.

5. Rajko Grlić, filmski redatelj

- priznanjem i novčanom nagradom

- za sveukupni doprinos filmskoj umjetnosti, a osobito za dugometražni igrani film nagrađen brojnim nagradama Neka ostane među nama, erotsku melodramu o dvojici braće, njihovim ljubavnim životima i njihovoj djeci, kojim se vratio zagrebačkom miljeu što ga je često oslikavao svojim filmovima. Redatelj je i koscenarist još devet dugometražnih igranih filmova (2006. Karaula, 2002. Josephine, 1991. Čaruga, 1989. That Summer of White Roses, 1986. Za sreću je potrebno troje, 1984. U raljama života, 1981. Samo jednom se ljubi, 1978. Bravo Maestro, 1974. Kud puklo da puklo) od kojih je većina distribuirana po svijetu i prikazana na brojnim poznatim svjetskim festivalima u službenoj konkurenciji, te nagrađena sa više od pedeset uglednih međunarodnih nagrada. Producirao je i napisao scenarije za devet cjelovečernjih igranih filmova i dvije televizijske serije i primio mnoge nagrade. Scenarist je, redatelj i producent CD-ROM projekta Kako napraviti svoj prvi film: Interaktivna filmska škola koji je osvojio osam međunarodnih nagrada. Predavač je na Ohio University, Athens, USA i umjetnički direktor Motovun Film Festivala.

6. Hrvatski akademski odbojkaški klub Mladost

- priznanjem

- za dugogodišnje uspješno djelovanje, ostvarene sportske rezultate i doprinos promidžbi i razvoju odbojke u Gradu Zagrebu. U 66 godina postojanja Klub je osvojio je 78 titula prvaka države i pobjednika Kupa čime se svrstao u red hrvatskih najvećih i najtrofejnijih klubova. U ženskoj konkurenciji prvak je Europe 1991., bio je u osam završnica najznačajnijega muškog i ženskog klupskog natjecanja, te u dvjema završnicama Klupskog prvenstva svijeta za seniore. Već desetljećima u Klubu uspješno djeluju ženske i muške ekipe seniora, juniora, kadeta i mlađih kadeta, uz stalan rad brojne odbojkaške škole. Odbojkašice i odbojkaši Mladosti dobitnici su ovogodišnjeg priznanja Zagrebačkoga športskog saveza za naslov prvaka Hrvatske, osvojeno drugo mjesto u Challenge kupu i ulazak u polufinale Interlige.

7. Dr. sc. Zoran Kravar, književni teoretičar i povjesničar, esejist, prevoditelj, pjesnik, red. prof. na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

- priznanjem i novčanom nagradom

- za sveukupni analitički i inventivni znanstveni rad kojim je znatno pridonio književnoj znanosti, posebno o hrvatskoj baroknoj književnosti (Studije o hrvatskom književnom baroku, Funkcija i struktura opisa u hrvatskom baroknom pjesništvu), teoriji stiha (Tema »stih«) i povijesti hrvatske versifikacije te antimodernističkim tendencijama u europskoj (Antimodernizam) i hrvatskoj književnosti i kulturi (Svjetonazorski separei. Antimodernističke tendencije u hrvatskoj književnosti ranoga 20. stoljeća). Objavljuje i na njemačkom (Das Barock in der kroatischen Literatur) i francuskom jeziku i stječe značajnu međunarodnu reputaciju. Svojim je znanstvenim radovima potaknuo da se preispita i promjeni stav o vrijednosti niza tekstova starije hrvatske književnosti. Kontinuirano inovirajući kolegije (o opernom libretu kao književnoj vrsti, o visokoj fantastici), pridonosi kvaliteti studija na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta. Zamjenik je glavnog urednika Hrvatske književne enciklopedije.

8. Dr. sc. Zoran Lulić, izv. prof. Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Katedre za motore i vozila

- priznanjem i novčanom nagradom

- za značajna postignuća u transferiranju znanstvenih rezultata u hrvatsko gospodarstvo, osobito za uspješno vođenje nekoliko fakultetskih projekata izrade panoramskih autobusa kojima je podignuta razina turističke ponude Grada Zagreba te za izniman trud koji je uložio u uređenje Laboratorija za motore i vozila. Njegovom zaslugom i pod njegovim vodstvom zapušteni prostori bivšeg skladišta mazuta pretvoreni su u jedan od najreprezentativnijih laboratorija Fakulteta za koji nastoji izboriti status referentnoga državnog laboratorija za ispitivanje emisija štetnih tvari iz motora izvancestovnih pokretnih strojeva te urediti ga kao znanstveno-istraživački laboratorij, u što je usmjerio sva sredstva ostvarena vanjskom suradnjom, a uspio je ishoditi i dvije značajne donacije. Otada je višestruko povećan interes studenata za rad u Laboratoriju i motivacija suradnika, te je uspio sastaviti tim koji zadovoljava sve kriterije centra izvrsnosti.

9. Prof. dr. sc. Vladimir Medved, dipl. ing. elektroteh., red. prof. biomehanike na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

- priznanjem i novčanom nagradom

- za uspješnu dugogodišnju znanstvenoistraživačku, nastavnu i stručnu djelatnost kojom bitno pridonosi kvaliteti bioinženjerstva i biomehanike ljudskog kretanja te afirmaciji Kineziološkog fakulteta u Hrvatskoj i na međunarodnoj razini. Voditelj je brojnih znanstvenoistraživačkih projekata ljudske lokomocije, zdrave i patološke. Američki izdavač CRC Press objavio mu je knjigu Measurement of Human Locomotion u kojoj sintetizira znanstveni i eksperimentalni pristup ljudskom kretanju, primjenjiv i u sportskoj znanosti i u medicini. Gostujući je profesor Sveučilišta u Salernu, gdje se razvija novi laboratorij za ljudsko kretanje, a rezultati će biti primjenjivi kod hendikepiranih osoba i u sportu. Jedan je od urednika uglednog časopisa Kinesiology (sekcija Biomechanics). U široj se društvenoj stručnoj zajednici angažirao kao vrlo aktivan član Hrvatskog društva za medicinsku i biološku tehniku i Akademije tehničkih znanosti Hrvatske.

10. Prof. dr. sc. Željko Metelko, dr. med.

- priznanjem i novčanom nagradom

- za iznimne zasluge i značajne rezultate u povezivanju teorijskog i praktičnog rada u dijabetologiji. U suradnji s djelatnicima Sveučilišne klinike za dijabetes endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac, nacionalnim referentnim centrom za šećernu bolest, razvio je hrvatski model zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću, organiziranu mrežu skrbi o dijabetičarima na svim razinama preko timova primarne zdravstvene zaštite, specijalističkih timova i regionalnih centara do Referentnog centra kao krovne institucije za unapređenje preventivnih, dijagnostičkih i drugih aktivnosti. Dugogodišnjim aktivnim radom omogućio je razvoj visoko efektivnoga svrsishodnog modela zdravstvene zaštite, koji je prepoznala Svjetska zdravstvena organizacija i svjetska dijabetologija. Stoga je bio imenovan u brojna inozemna udruženja u kojima je podučavao o hrvatskom modelu i promovirao ga.

Sudionik je gradskih akcija promocije zdravlja i prevencije bolesti, posebno u dijabetologiji koja je postala modelom prevencije kroničnih i kroničnih zaraznih bolesti.

11. Nikola Plećaš, košarkaš, trener i športski djelatnik

- priznanjem i novčanom nagradom

- za sveukupni dosadašnji športski i društveni rad legendarnog košarkaša. Reprezentativac sa 221 nastupom, član je košarkaških klubova: "Mladost" (Zagreb), "Lokomotiva" (Zagreb), "Kvarner" (Rijeka) i "Monting" (Zagreb). Na Svjetskom prvenstvu 1970. s reprezentacijom tadašnje Jugoslavije osvojio je zlatnu medalju pobjedivši u finalnoj skupini i reprezentaciju Sjedinjenih Američkih Država što je bila prava senzacija, a 1974. srebrnu medalju. Na Olimpijskim igrama 1968. osvojili su srebrnu medalju. Na europskim prvenstvima bili su prvi 1973. i 1975., a drugi 1969. i 1971. godine. S KK "Lokomotiva" 1969. osvojio je Kup države, a 1972. Kup Radivoja Koraća. Najboljim igračem prvenstva u organizaciji Sportskih novosti proglašen je 1971. godine. Pet je puta biran u selekciju Europe za koju je igrao i nastupao.

12. Miro Poljak

- priznanjem i novčanom nagradom

- za sveukupni doprinos razvoju sporta i postignute rezultate jednog od najvećih hrvatskih vaterpolista. Cijelu je vaterpolsku karijeru proveo u zagrebačkoj Mladosti, od 1960. do 1976. godine. Osvojio je Kup europskih prvaka 1967., 1968., 1969. i 1971. godine, Superkup Europe 1975. i sedam klupskih naslova Jugoslavije. Četiri je puta bio najbolji europski strijelac. Za reprezentaciju bivše države nastupio je 78 puta i s njom je osvojio zlatno olimpijsko odličje 1968. u Ciudad de Méxicu.

13. Treći program Hrvatskog radija

- priznanjem

- za dugogodišnje sustavno promicanje najviših umjetničkih, znanstvenih, medijskih i kulturnih postignuća i vrijednosti Zagreba i Hrvatske te visoku razinu profesionalnih načela i etike, odolijevajući komercijalizaciji i senzacionalizmu. Kao specijalizirani javni servis Treći je program na raspolaganju kulturnim djelatnicima i institucijama, povezujući iz dana u dan Zagreb kao kulturno-znanstveno središte Hrvatske s ostalim više ili manje značajnim mjestima u kojima se događaju kultura i znanost. Kvalitetno posredovanje vrijednih ostvarenja pojedinaca i ustanova jamči ponajprije obrazovanost i upućenost djelatnika Trećeg programa Hrvatskog radija, a potom zahtjevni kriteriji u izboru vanjskih suradnika i sudionika programa.

14. Zagrebačka slavistička škola (Hrvatski seminar za strane slaviste)

- priznanjem

- u povodu 40. godišnjice za uspješno promicanje hrvatskog jezika, književnosti i kulture među inozemnim studentima kroatistike/slavistike, među znanstvenicima i nastavnicima stranih sveučilišta te prevoditeljima s hrvatskog jezika. Od početka je to posebna aktivnost Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu koja bitno oblikuje zagrebačku i hrvatsku kulturnu scenu. Središnji je oblik djelovanja Škole organizacija godišnjih seminara kojima se polaznicima nude kroatistički sadržaji, organiziraju lektorati, proseminari, prevodilačke radionice, tematski ciklusi predavanja i kulturna događanja. Važan je segment i bogata nakladnička djelatnost. Od 2001. godine redovito se tiskaju godišnji zbornici radova sa seminarima Zagrebačke slavističke škole. U ediciji Cymelia Croatica (1983-1990) izišli su pretisci starih i rijetkih knjiga. Tiskane su tri antologije: Utjeha kaosa (antologija suvremenoga hrvatskog pjesništva 2006. i elektroničko izdanje 2008.), Odbrojavanje (antologija suvremene hrvatske drame 2007.), Tko govori, tko piše (antologija suvremene hrvatske proze 2008.). Objavljen je i zbornik čitanja hrvatske lirike Muzama iza leđa (2010.) utemeljen simpozij Fuga Krležiana (1997.) kao stalni oblik rada Škole na kojima se sustavno obrađuje bogato i višeslojno Krležino stvaralaštvo.

15. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

- priznanjem

- u povodu 150. obljetnice najviše znanstvene i umjetničke ustanove u Republici Hrvatskoj, vodećega znanstvenog i moralnog autoriteta, za iznimne zasluge u afirmaciji hrvatske kulture, umjetnosti i znanosti, čemu su značajno pridonijeli i brojni zagrebački znanstveni i kulturni radnici djelima trajne vrijednosti, promičući Zagreb u svjetskim kulturnim i znanstvenim krugovima, te za nastojanja da se uvedu i očuvaju najviši civilizacijski i kulturni standardi i da se rješavanju aktualnih pitanja i problema pristupa znanstveno, stručno i etično. Njezino je osnivanje na sjednici Hrvatskoga sabora, 29. travnja 1861., službeno pokrenuo ondašnji đakovačko-srijemski biskup Josip Juraj Strossmayer, hrvatski velikan, osiguravši i vrijedna sredstva, sa željom da se u Akademiji stječu "svi bolji umovi…kako bi imala uzeti u svoje okrilje sve struke čovječje znanosti". Godine 1867.objavljen je prvi broj znanstvenog časopisa Rad i do danas je tiskano 496 svezaka što je najopsežnija serija Akademijinih izdanja, a godine 1887. tiskan je prvi svezak Ljetopisa koji ubrzo postaje redovita godišnja publikacija Akademije i njezin administrativni glasnik - do danas je tiskano 109 knjiga. Bogata znanstvena nakladnička djelatnost Akademije u Zagrebu trajno je usmjerena istraživanjima hrvatske povijesti, kulture, jezika i njezine prirodoslovne baštine. Tijekom sto i pedeset godina organizirala je preko stotinu znanstvenih skupova na kojima su valorizirana djela zaslužnih pripadnika hrvatskoga naroda u cjelokupnoj njegovoj povijesti te brojne stručne i znanstvene skupove posvećene proučavanju povijesti i razvoju većine hrvatskih područja i gradova.

16. Juraj Hrženjak, dipl. iur.

- priznanjem i novčanom nagradom

- za izniman doprinos istaknutoga pravnog stručnjaka razvoju lokalne i regionalne samouprave u Republici Hrvatskoj, osobito za izvanredni komentar Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, knjigu koja je već tri puta izdavana i koja popunjava dugogodišnju prazninu na ovom području te za sveukupni društveni angažman neumornoga društvenog radnika i autora velikog broja knjiga, brošura, stručnih članaka i rasprava, koautora i urednika mnogih stručnih djela: Istra i slovensko primorje - borba za slobodu kroz vjekove 1952., Mjesne zajednice u komunalnom sistemu 1963., Pravni savjetnik - Moja prava, moje dužnosti 1979., Zakon o mjesnim zajednicama sa komentarima 1983., Društvena struktura naselja u SR Hrvatskoj 1983., Međunarodni i Europski dokumenti o ljudskim pravima 1992., Lokalna samouprava i uprava u Republici Hrvatskoj 1993., Prava i slobode Zagreba kroz stoljeća 1999., Većeslav Holjevac, graditelj, vizionar, ratnik 2006., Bleiburg i Križni put 1945., 2007... Sudjelovao je u antifašističkoj narodnooslobodilačkoj borbi od 1941. do 1945. obavljajući odgovorne dužnosti. Nakon završetka II. svjetskog rata bio je član Vojne uprave za Istru i Slovensko primorje. Bio je i direktor Instituta za društveno upravljanje Hrvatske te sudac Ustavnog suda Hrvatske. Osnovao je Savjet antifašista Republike Hrvatske i njime predsjedavao.

17. Slavica Kanić Detelić

- priznanjem i novčanom nagradom

- za humanost, suosjećajnost, društvenu odgovornost, plemenite geste kojima je postala moralni uzor. Godine 2009. donirala je 50.000 eura, svoju životnu ušteđevinu, kao inicijativna sredstva za izgradnju dječjega vrtića u Maloj Mlaki. Samoprijegorni čin invalidne osobe, vrlo neuobičajen u ovo naše tranzicijsko bešćutno vrijeme, kojim sigurnost djece svoga rodnog kraja izdiže iznad osobne sigurnosti, nije mogao ostati bez odjeka. Zahvaljujući ljubavi i nježnoj brizi bake Slavice, kako je mještani od milja zovu, prema djeci koju sama nije mogla imati, od siječnja 2010. Mala Mlaka ima svoj vrtić. To je jedini vrtić u Gradu Zagrebu koji ima svoju kumu. Cijeli je život mnogima u nevolji plemenitim gestama ulijevala nadu u ljudsku dobrotu. S velikim je suosjećanjem i pozornošću pratila sve što se oko nje događa i u skladu sa svojim mogućnostima darivala onima kojima je pomoć bila najpotrebnija: od nastradalih u potresu u Skoplju 1963., gladne djece 1970., udruga osoba s invalidnošću do Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj i gardista 1991. Kao aktivistica antifašističkih boraca i antifašista Grada Zagreba, već više od pola stoljeća pomaže bolesnima, ostarjelima i nemoćnima. Iako se i sama teško kreće, gospođa Slavica Kanić Detelić gotovo svaki dan na području Medveščaka, svoje boračke organizacije, uz prigodni skromni poklon i toplu riječ, obilazi nepokretne i bolesne.

KLASA: 061-06/11-02/1

URBROJ: 251-01-06-11-106

Zagreb, 17. svibnja 2011.

Predsjednik

Gradske skupštine

Boris Šprem, v.r.