Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja "Munja"

Na temelju članka 325. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/07), članka 26.b stavka 3. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i članke 38. točka 5. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06 i 18/06), Gradska skupština Grada Zagreba, na 36. sjednici, 29. svibnja 2008. donijela je

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja "Munja"

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja "Munja" (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradio Studio BF u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim uredom za strategijsko planiranje i razvoj Grada.

Članak 2.

Planom su utvrđeni osnovni uvjeti korištenja i namjene javnih i drugih površina, ulična i komunalna mreža i smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora. Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja površina, te način uređenja ulične i komunalne mreže u području obuhvata.

Članak 3.

Plan se donosi za prostor omeđen na sjeveru granicom prema tvorničkom kompleksu Elka, na istoku granicama parcela stambenih kuća naselja Kozari bok, na zapadu zapadnim regulacijskim pravcem ulice Koledovčina, na jugu južnim regulacijskim pravcem planirane prometnice kanalske ceste i sjevernom granicom zone športa i rekreacije.

Detaljna granica obuhvata označena je na kartografskim prikazima Plana. Plan obuhvaća područje veličine 27 ha.

Članak 4.

Plan, sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja "Munja", sastoji se od:

A) Tekstualnog dijela koji sadrži:

I. OBRAZLOŽENJE

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

B) Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000, i to:

0. POSTOJEĆE STANJE

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2.1. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - PROMET

2.2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - POSTOJEĆE STANJE INFRASTRUKTURE

2.3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - INTEGRALNI PRIKAZ PLANIRANE INFRASTRUKTURE

3.1. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

- OBLICI KORIŠTENJA

3.2. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

- NAČIN GRADNJE

3.3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

- UVJETI GRADNJE

3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

- OSNOVA KRAJOBRAZNOG UREĐENJA NASELJA

3.5. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

- PODRUČJA PRIMJENE PLANSKIH MJERA ZAŠTITE

4. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI

Elaborat iz stavka 1. točaka A i B ovog članka ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba, sastavni je dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 5.

Površine javnih i drugih namjena određene su i razgraničene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mjerilu 1:1000 kako slijedi:

- Mješovita - pretežito stambena namjena (narančasta) M1

- Mješovita - pretežito poslovna namjena (narančasta) M2

- Javna i društvena namjena - predškolska (crvena) D4

- Javna i društvena namjena - školska (crvena) D5

- Javni park (zelena) Z1

- Zaštitne zelene površine (zelena) Z

- Dječje igralište (znak) DJ1 i DJ2

- Površine infrastrukturnih sustava - pješačka zona (bijela) IS

- Površine infrastrukturnih sustava - promet bez posebne oznake

1.1. Mješovita - pretežito stambena namjena - M1

Članak 6.

U kazetama A1-A2 i B1- B8 planira se gradnja stambenih građevina i uređenje zelenih površina.

U građevinama, osim stanovanja, uređivat će se prostori za prateće sadržaje: prodavaonice robe dnevne potrošnje, ustanove zdravstvene zaštite, tihi obrt i usluge domaćinstvima, sadržaje kulture, pošte i banke, šport i rekreaciju, osobne usluge, poslovne prostore - urede i ugostiteljstvo.

1.2. Mješovita - pretežito poslovna namjena - M2

Članak 7.

U kazeti C planira se gradnja poslovne građevine.

U ovoj se kazeti mogu graditi i uređivati prostori za: poslovnu namjenu (uredi, trgovine, ugostiteljstvo i sadržaji koji ne ometaju stanovanje kao osnovnu namjenu grada), javnu i društvenu namjenu (upravna, zdravstvena, vjerska, sadržaji kulture), hotel, šport i rekreaciju, te javna garaža.

1.3. Javna i društvena namjena - predškolska - D4

Članak 8.

Na području oznake kazete D1 planira se gradnja predškolske ustanove kapaciteta do 16 odgojnih skupina. Broj djece predškolske dobi je 313 (određen je sa 8% broja stanovnika, s tim da je obuhvat djece u predškolskim ustanovama 76%). Veličina građevne čestice određena je tako da je osigurano 30,05 m² građevinskog zemljišta po djetetu (9390 m²).

1.4. Javna i društvena namjena - školska - D5

Članak 9.

Na području oznake kazete D2 planira se gradnja osnovne škole, kapaciteta do 514 učenika (broj učenika je određen sa 10% broja stanovnika) s organizacijom nastave u jednoj smjeni u 17 razreda. Veličina građevne čestice određena je tako da je osigurano 50,05 m² građevinskog zemljišta po djetetu (25741 m²).

1.5. Javni park - Z1

Članak 10.

Na području oznake F1-F7 planira se uređenje parka naselja.

U parku će se uređivati parkovne površine koje se primarno oblikuju sadnjom vegetacije, središnja pješačko-parkovna površina koja se oblikuje kao kombinacija zelenih i pješačkih površina, dječja igrališta za dvije dobne skupine te se postavlja urbana oprema.

Park se uređuje temeljem osnove krajobraznog uređenja naselja određene u kartografskom prikazu 3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - OSNOVA KRAJOBRAZNOG UREĐENJA NASELJA, u mjerilu 1:1000.

Dobne skupine, točne lokacije i veličine dječjih igrališta određene su simbolima u kartografskom prikazu 3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - OSNOVA KRAJOBRAZNOG UREĐENJA NASELJA, u mjerilu 1:1000.

1.6. Zaštitne zelene površine - Z

Članak 11.

Kazeta E1 se uređuje kao zaštitna zelena površina.

U njoj je moguća gradnja manje komunalne i infrastrukturne građevine - trafostanice.

1.7. Dječje igralište

Članak 12.

U kazetama F1, F3, F4, F5, F6, F7, G5, G6 i G7 označene su simbolima lokacije i veličine (100, 200 i 400 m²) dječjih igrališta, i to:

- 18 igrališta za uzrast 0 - 6 godina ukupne površine 1500 m² (4.2 m²/djetetu)

- 5 igrališta za uzrast 7 -18 godina ukupne površine 1600 m² (2.1 m²/djetetu).

Dječja igrališta se planiraju u sklopu parkovnih i pješačko-parkovnih površina i pješačke zone u skladu s kartografskim prikazom 3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - OSNOVA KRAJOBRAZNOG UREĐENJA NASELJA.

Oblikovanje dječjih igrališta odredit će se projektom krajobraznog uređenja naselja.

1.8. Površine infrastrukturnih sustava - IS

Članak 13.

Na području kazeta G1-G7 planiraju se površine infrastrukturnih sustava.

Kazete G1-G7 planiraju se uređivati kao pješačka zona. Pješačka zona sastoji se od linearne pješačke površine s rekreacijskom i biciklističkom stazom, te površina visokog zelenila i u kazetama G5, G6 i G7 dječjim igralištima. Oprema se urbanom opremom a sve prema kartografskom prikazu 3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - OSNOVA KRAJOBRAZNOG UREĐENJA NASELJA. Na površini pješačke zone treba osigurati biciklističke staze uz rekreacijsku stazu (označenu na kartografskom prikazu 3.4.). Minimalna širina biciklističke staze u jednom smjeru je 1 m, a dvosmjerne 1.6 m.

Unutar kazeta G1, G2, G3 i G7 planiraju se manji objekti komunalne infrastrukture. U kazeti G1 plinska regulacijska stanica - Kanalski put i trafostanica. Unutar kazete G2 postoji nadzemni objekt GOK-a. U kazetama G3 i G6 planiraju se trafostanice prema kartografskom prikazu 2.3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - INTEGRALNI PRIKAZ PLANIRANE INFRASTRUKTURE.

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

Članak 14.

Poslovna građevina će se graditi u kazeti C. Poslovni će se prostori, kao prateći sadržaji osnovnoj namjeni, uređivati u stambenim građevinama u kazetama A1, A2, B1, B2, B3, B4, B5, B6, B7 i B8.

Položaj, veličina i granice kazete određeni su kartografskim prikazom 3.2. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - NAČIN GRADNJE, u mjerilu 1:1000.

Građevni pravci, zone gradnje, te zone otvorenog prizemlja određeni su kartografskim prikazom 3.3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - UVJETI GRADNJE, u mjerilu 1:1000.

Maksimalni građevni pravac određuje najmanju udaljenost građevine od regulacijskog pravca. Zona gradnje je površina u okviru koje je moguće smjestiti nadzemni dio građevine. Izvan maksimalnoga građevnog pravca i zone gradnje moguća je gradnja podzemne garaže s pripadajućom kolnom rampom.

Obvezni prostorni pokazatelji kazete za namjenu, način korištenja i uređenja površina određeni su točkom 4.3. odredbi ove odluke.

Visoka građevina mora biti udaljena najmanje polovicu svoje visine od međa pripadajuće građevne čestice, osim od onih međa na koje je prislonjena, javnoprometnih površina (ulica, trg) i javnog parka. U gradnji visokih građevina na regulacijskoj liniji, balkoni, lođe, istaci i sl. mogući su iznad javnoprometne površine, ako je koridor ulice najmanje širine 15,0 m. Balkoni, lođe, istaci i sl. mogu se planirati najniže u razini poda druge nadzemne etaže.

Najveća visina građevine je devet nadzemnih etaža. Moguće je planirati realizaciju visoke građevine sukladno propozicijama za realizaciju Gradskog projekta.

2.1. Kazeta C

Članak 15.

U kazeti C gradit će se poslovna građevina i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- u kazeti je moguće formirati jednu građevnu česticu površine jednake površini kazete;

- na jednoj građevnoj čestici moguće je graditi više građevina;

- najveća visina građevine je podrum i 30 etaža;

- broj podzemnih etaža nije ograničen;

- najveća ukupna izgrađena površina zemljišta pod građevinom je 90% površine građevne čestice;

- nadzemni dio građevine moguće je smjestiti unutar zone gradnje;

- najmanje 10% površine unutar zahvata mora biti prirodni teren hortikulturno uređen;

- najmanji koeficijent iskoristivosti nadzemno - k_isn građevne čestice je 2,0;

- najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno - k_isn građevne čestice je 7;

- planira se javno korištenje partera bez mogućnosti ograđivanja građevne čestice;

- potreban broj PGM osigurat će se u podzemnoj garaži na građevnoj čestici prema normativu iz točke 5.1.2. odredbi ove odluke;

- obveza provedbe urbanističko-arhitektonskog natječaja sukladno propozicijama za realizaciju Gradskog projekta.

3. Uvjeti smještaja građevina javnih i društvenih djelatnosti

3.1. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

Članak 16.

U kazeti D1 planira se gradnja predškolske ustanove kapaciteta 313 djece - 16 odgojnih skupina.

U kazeti D2 planira se gradnja osnovne škole kapaciteta do 514 učenika s organizacijom nastave u jednoj smjeni u 17 razreda.

Položaj, veličina i granice kazeta određeni su kartografskim prikazom 3.2. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - NAČIN GRADNJE, u mjerilu 1:1000.

Građevni pravci i zone gradnje određeni su kartografskim prikazom 3.3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - UVJETI GRADNJE, u mjerilu 1:1000.

Maksimalni građevni pravac određuje najmanju udaljenost građevine od regulacijskog pravca. Zona gradnje je površina u okviru koje je moguće smjestiti nadzemni dio građevine.

3.1.1. Predškolska ustanova - KAZETA D1

Članak 17.

U kazeti D1 gradit će se građevina i uređivati površina prema uvjetima kako slijedi:

- u kazeti je moguće formirati jednu građevnu česticu površine jednake površini kazete;

- gradnja samostojeće građevine;

- najveća visina građevine je podrum i dvije etaže;

- nadzemni dio građevine moguće je smjestiti unutar zone gradnje;

- u kazeti D1 glavni ulaz u građevinu predvidjeti sa sjevera preko pješačko-parkovne površine koja se uređuje u sklopu javnog parka u kazeti F6;

- prirodni hortikulturno uređen teren iznosi najmanje 30% površine građevne čestice;

- uvjeti uređenja zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.3. odredbi ove odluke;

- potreban broj PGM osigurati unutar građevne čestice prema normativu iz točke 5.1.2. odredbi ove odluke;

- obveza provedbe urbanističko-arhitektonskog natječaja.

3.1.2. Osnovna škola - KAZETA D2

Članak 18.

U kazeti D2 gradit će se građevina i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- u kazeti je moguće formirati jednu građevnu česticu površine jednake površini kazete;

- gradnja samostojeće građevine;

- najveća visina građevine je podrum i tri etaže;

- nadzemni dio građevine moguće je smjestiti unutar zone gradnje;

- glavni ulaz u građevinu predvidjeti sa sjevera preko pješačko-parkovne površine koja se uređuje u sklopu javnog parka u kazeti F6;

- prirodni hortikulturno uređen teren iznosi najmanje 20% površine građevne čestice;

- uvjeti uređenja zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.3. odredbi ove odluke;

- potreban broj PGM osigurati unutar građevne čestice prema normativu iz točke 5.1.2. odredbi ove odluke;

- obveza provedbe urbanističko-arhitektonskog natječaja.

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

Članak 19.

Stambene građevine će se graditi u kazetama A1, A2, B1, B2, B3, B4, B5, B6, B7 i B8.

Položaj, veličina i granice kazete određeni su kartografskim prikazom 3.2. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - NAČIN GRADNJE, u mjerilu 1:1000.

Građevni pravci, zone gradnje, te zone otvorenog prizemlja određeni su kartografskim prikazom 3.3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - UVJETI GRADNJE, u mjerilu 1:1000.

Maksimalni građevni pravac određuje najmanju udaljenost građevine od regulacijskog pravca. Zona gradnje je površina u okviru koje je moguće smjestiti nadzemni dio građevine. Izvan maksimalnoga građevnog pravca i zone gradnje moguća je gradnja podzemne garaže s pripadajućom kolnom rampom. Zona otvorenog prizemlja je otvoreni natkriveni prostor kojim se osigurava pješačka prolaznost kroz građevinu, odnosno ispod nje. Unutar tog prostora moguće je smjestiti konstruktivne elemente građevine.

Obvezni prostorni pokazatelji kazete za namjenu, način korištenja i uređenja površina određeni su točkom 4.3. odredbi ove odluke.

Visoka građevina mora biti udaljena najmanje polovicu svoje visine od međa pripadajuće građevne čestice, osim od onih međa na koje je prislonjena, javnoprometnih površina (ulica, trg) i javnog parka. U gradnji visokih građevina na regulacijskoj liniji, balkoni, lođe, istaci i sl. mogući su iznad javnoprometne površine, ako je koridor ulice najmanje širine 15,0 m. Balkoni, lođe, istaci i sl. mogu se planirati najniže u razini poda druge nadzemne etaže.

Najveća visina građevine je devet nadzemnih etaža.

4.1. Kazete A1 i A2

Članak 20.

U kazetama A1 i A2 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- u kazeti je moguće formirati jednu građevnu česticu površine jednake površini kazete;

- na jednoj građevnoj čestici moguće je graditi više građevina;

- najveća visina građevine je podrum i 9 etaža;

- broj podzemnih etaža nije ograničen;

- najveća visina vijenca višeg dijela građevine je 29 m;

- najveća visina etaže prizemlja je 4.5 m (mjereno od poda do poda);

- najveća ukupna izgrađena površina zemljišta pod građevinom je 70% površine građevne čestice;

- nadzemni dio građevine moguće je smjestiti unutar zone gradnje;

- najmanje 20% površine unutar zahvata mora biti prirodni teren hortikulturno uređen;

- najmanji koeficijent iskoristivosti nadzemno - k_isn građevne čestice je 2,0;

- najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno - k_isn građevne čestice za kazetu A1 je 2,3 i za kazetu A2 je 2,5;

- planira se javno korištenje partera bez mogućnosti ograđivanja građevne čestice;

- uređenje pješačko-parkovnih i pješačkih površina prema kartografskom prikazu 3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - OSNOVA KRAJOBRAZNOG UREĐENJA NASELJA, u mjerilu 1:1000;

- krov podzemne garaže mora biti ozelenjen osim na površinama servisnih prometnica, pješačkih staza, uređenih dječjih igrališta ili servisnih površina pratećih sadržaja:

- uvjeti uređenja zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.2. odredbi ove odluke;

- potreban broj PGM osigurat će se u podzemnoj garaži i maksimalno 10% potrebnog broja parkirališnih mjesta na građevnoj čestici, prema normativu iz točke 5.1.2. odredbi ove odluke.

4.2. Kazete B1, B2, B3, B4, B5, B6, B7 i B8

Članak 21.

U kazetama B1, B2, B3, B4, B5, B6, B7 i B8 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- u kazeti je moguće formirati jednu građevnu česticu površine jednake površini kazete;

- na jednoj građevnoj čestici moguće je graditi više građevina;

- najveća visina građevine je podrum i 7 etaža;

- broj podzemnih etaža nije ograničen;

- najveća visina vijenca višeg dijela građevine je 22 m;

- najveća visina etaže prizemlja je 4.5 m (mjereno od poda do poda);

- najveća ukupna izgrađena površina zemljišta pod građevinom je 50% površine građevne čestice;

- nadzemni dio građevine moguće je smjestiti unutar zone gradnje;

- najmanje 20% površine unutar zahvata mora biti prirodni teren hortikulturno uređen;

- najmanji koeficijent iskoristivosti nadzemno - k_isn građevne čestice je 2.0;

- najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno - k_isn građevne čestice: - za B1 je 2,3,

- za B2 je 2,3,

- za B3 je 2,4,

- za B4 je 2,4,

- za B5 je 3,0

- za B6 je 3,0,

- za B7 je 2,3,

- za B8 je 2,3;

- planira se javno korištenje partera bez mogućnosti ograđivanja građevne čestice;

- uređenje pješačko-parkovnih i pješačkih površina prema kartografskom prikazu 3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - OSNOVA KRAJOBRAZNOG UREĐENJA NASELJA, u mjerilu 1:1000;

- krov podzemne garaže mora biti ozelenjen osim na površinama servisnih prometnica, pješačkih staza, uređenih dječjih igrališta ili servisnih površina pratećih sadržaja;

- uvjeti uređenja zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.2. odredbi ove odluke;

- potreban broj PGM osigurat će se u podzemnoj garaži i maksimalno 10% potrebnog broja parkirališnih mjesta na građevnoj čestici, prema normativu iz točke 5.1.2. odredbi ove odluke.

4.3. Prostorni pokazatelji za namjenu, način korištenja i uređenje površina - kazete a1, a2, b1, b2, b3, b4, b5, b6, b7, b8 i c

Članak 22.

Koeficijent iskoristivosti - k_is nije određen zbog mogućnosti gradnje više podzemnih etaža.

Koeficijent iskoristivosti nadzemno - k_isn se obračunava u odnosu na nadzemni GBP.

Tlocrtna površina (TP) je površina dobivena vertikalnom projekcijom svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih nadzemnih dijelova građevine osim balkona na građevnu česticu, uključujući nadzemni dio podzemne etaže i nadstrešnicu prema članku 34. Odluke o donošenju GUP-a grada Zagreba i terase u prizemlju kada su one konstruktivni dio podzemne etaže.

Građevinska (bruto) površina - GBP zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, PPo, S, P, K, Pk) uključivo površine lođa, balkona i terasa, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde.

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 23.

Prometna mreža gradit će se u skladu s kartografskim prikazom 2.1. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - PROMET, u mjerilu 1:1000.

Preko uličnih koridora ostvaruje se kolni, biciklistički i pješački pristup do građevnih čestica, te osiguravaju pojasevi unutar kojih je omogućeno polaganje vodova prometne i komunalne infrastrukture.

Planom je određena ukupna širina profila prometnica te načelni raspored pojedinih površina unutar regulacijskih pravaca ulice. Pri detaljnom tehničkom rješavanju prometnica moguća su odstupanja u rasporedu i širina pojedinih dijelova uličnog profila.

Položaj drvoreda i parkirališta unutar regulacijskih pravaca ulica je načelan i može se korigirati ili mijenjati ovisno o kolnim pristupima građevnim česticama.

U funkciji uličnoga motornog prometa predviđena je izgradnja asfaltiranih kolnika za dvosmjerno kretanje vozila najmanje širine kolnika 6,0 m.

Gornji stroj svih kolnih površina, kao i drugih prometnih površina predviđenih za prilaz i operativni rad vatrogasnih vozila, mora zadovoljiti zahtjeve u pogledu osiguranja minimalnoga osovinskog pritiska od 100 kN.

U zonama križanja svih ulica, na udaljenosti 15-30 m od pojedinog križanja, nije moguća sadnja visokog zelenila zbog obveznog osiguranja pune preglednosti u svim privozima.

Za nesmetano i sigurno kretanje pješaka predviđa se uređenje pješačkih hodnika u koridoru ulica najmanje širine 1 m.

Izvan koridora ulice predviđa se uređenje pješačkih i pješačko-parkovnih površina u sklopu građevnih čestica, pješačko-parkovnih površina i pješačkih staza u parku naselja te rekreacijske staze i pješačkih staza u pješačkoj zoni.

Za potrebe kretanja osoba smanjene pokretljivosti, osoba s djecom u kolicima i sl., na križanjima ulica u sklopu pješačkih prijelaza obilježenih horizontalnom i vertikalnom signalizacijom predviđeno je izvesti upuštene pješačke hodnike. Hodnici u kontaktnom dijelu s kolnikom moraju biti izvedeni u istoj razini. Nagibi kao i površinska obrada skošenih dijelova hodnika trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.

Sve pješačke površine mogu se koristiti i za kolni pristup interventnih vozila.

Uz pješačke površine moguće je postavljanje gradske urbane opreme i kontejnera, posuda i mreža za sakupljanje korisnog otpada.

Konačno oblikovanje prometnice, uz moguća odstupanja rasporeda i širina pojedinih dijelova uličnog profila kao posljedice detaljnog tehničkog rješavanja, definirat će se urbanističko-tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom. Jednako se tako omogućava etapna realizacija prometnica unutar obuhvata Plana što će se odrediti lokacijskom dozvolom.

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

Članak 24.

Ne planira se gradnja zasebnih građevina za javne garaže, ali se garaža u sklopu poslovne građevine može dijelom koristiti i kao javna garaža.

U koridorima ulica planira se uređenje stajanki za parkiranje osobnih motornih vozila neposredno uz kolnik. Umjesto svake pete stajanke sadit će se stablo ukoliko to omogućava raspored komunalne infrastrukture.

Preporučene dimenzije stajanki za parkiranje su 2,50 x 5,00 m. Stajanke mogu biti i manje širine, ali ne uže od 2,30 m.

Na mjestima gdje su stajanke položene neposredno uz pješačke hodnike, trebat ih izvesti s nadvišenjem (dubina stajanke 4,60 m + nadvišenje 0,40 m - ukupna dubina stajanke 5,00 m). Na taj način zapriječit će se da vozila svojim stražnjim dijelom zadiru u koridore drugih javnih prometnih površina.

Radi sigurnog odvijanja prometa, parkirališta u ulicama ne mogu se predvidjeti na udaljenosti manjoj 15 - 30 m od križanja.

Na javnim parkiralištima potrebno je osigurati najmanje 5% mjesta od ukupnog broja parkirališnih mjesta za vozila osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

5.1.2. Parkirališno - garažne potrebe

Članak 25.

Na području obuhvata rješavanje parkirališnih potreba predviđeno je u skladu s normativima određenim u GUP-u grada Zagreba prema sljedećim kriterijima:

Uz navedene normative treba primjenjivati i sljedeće:

Na parkiralištima i u garažama potrebno je osigurati najmanje 5% mjesta od ukupnog broja parkirališnih mjesta za vozila osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

5.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 26.

Za kretanje pješaka planirana je izvedba i uređivanje pločnika, ulica, pješačkih putova.

Veće pješačke površine - šetnice i/ili trgovi uređivat će se u sklopu pješačko -parkovnih površina određenih u kartografskom prikazu 3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - OSNOVA KRAJOBRAZNOG UREĐENJA NASELJA, u mjerilu 1:1000.

5.1.4. Biciklistički promet

Članak 27.

U koridorima ulice Koledovčina, Kanalske ceste, sabirnice naselja i ulice istočno od Koledovčine obostrano će se uređivati jednosmjerne biciklističke trake. Izvan koridora ulica biciklističke staze se uređuju u sklopu rekreacijske staze u pješačkoj zoni i unutar parka naselja.

Minimalna širina biciklističke trake za jednosmjerno kretanje je 1,0 m, a za dvosmjerno kretanje 1,6 m.

5.1.5. Javni gradski i prigradski prijevoz

Članak 28.

U koridoru kanalske ceste predviđeno je uvođenje nove autobusne linije, a prema potrebi dodatne autobusne linije mogu se uvesti i u ulice unutar obuhvata Plana. U koridoru ulice Koledovčina predviđa se tramvajski promet.

5.2. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 29.

Planom su definirane načelne trase komunalne infrastrukturne mreže u odnosu na profile prometnica, te sveukupnu izgradnju zone prema kartografskom prikazu 2.3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - INTEGRALNI PRIKAZ PLANIRANE INFRASTRUKTURE, u mjerilu 1:1000. Konačne trase i profili odredit će se u postupku izdavanja lokacijske dozvole za pojedinu trasu ili uređaj. Iz infrastrukturnog se koridora izvode odvojci - priključci pojedinih građevina za pojedine komunalne instalacije, koji se realiziraju u skladu s uvjetima nadležnih distributera.

5.2.1. Telekomunikacijska mreža

Članak 30.

Telekomunikacijska mreža prikazana je na kartografskom prikazu 2.3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - INTEGRALNI PRIKAZ PLANIRANE INFRASTRUKTURE, u mjerilu 1:1000.

Planom su osigurani uvjeti za gradnju i rekonstrukciju distributivne telefonske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka. Trase telekomunikacijske mreže treba locirati u pojasu nogostupa, prema grafičkom prikazu karakterističnih profila prometnica. Maksimalno će se zaštititi i sačuvati postojeća DTK mreža, uz potrebno premještanje i gradnju nove mreže u koridorima novih ulica. Pokretnoj mreži osigurat će se izgradnja atenskih stupova na zgradama.

5.2.2. Plinovodna mreža

Članak 31.

STP se polažu podzemno na dubini s nadslojem do kote uređenog terena, u načelu minimalno 1 m. Minimalna sigurnosna udaljenost od građevina za STP je 2 m, a srednjotlačne kućne priključke pri paralelnom vođenju uz građevine je 1 m.

Svaka građevina, odnosno svako odvojeno stubište u višestambenim zgradama, imat će zasebni srednjotlačni kućni priključak. Kućni priključci projektirat će se za svaku planiranu građevinu u sklopu projekta plinske instalacije za tu građevinu.

Distribucijski visokotlačni plinovodi VTP polažu se podzemno na dubini s nadslojem do kote uređenog terena, u načelu minimalno 1 m, te se izvede sukladno propisima za plinovode do 16 bara. Minimalna sigurnosna udaljenost građevina od VTP je 10 m s tim da se ova minimalna sigurnosna udaljenost može smanjiti uz primjenu posebnih mjera zaštite i suglasnost Gradske plinare Zagreb.

Instalacija PRS bit će smještena u limeni kiosk, a oko PRS treba izvesti zaštitnu ogradu izvan zone ugroženosti od eksplozije. Udaljenost PRS od javnoprometne površine mora biti najmanje 3 m. Lokacija PRS mora imati pristupni put s javnoprometne površine s jednim parkirališnim mjestom za povremeno parkiranje osobnog ili teretnog vozila. Potrebna parcela za smještaj PRS zavisit će o njenom kapacitetu, a informativni i neobvezujući podatak je da su takve parcele veličine cca 12 x 12 m² u što nije uključen pristupni put. Minimalna sigurnosna udaljenost objekta od PRS je 10 m.

Udaljenosti STP, VTP i PRS od drugih komunalnih instalacija određuju se sukladno posebnim uvjetima vlasnika tih instalacija. Pri određivanju trasa plinovoda moraju se poštovati i ostale minimalne sigurnosne udaljenosti od postojećih i planiranih instalacija i građevina kako je to određeno "Odlukom o minimalnim sigurnosnim udaljenostima za plinovode i kućne priključke" Gradske plinare Zagreb.

Magistralni visokotlačni plinovodi VTP grade se sukladno odredbama posebnih propisa.

5.2.3. Vodoopskrbna mreža

Članak 32.

Vodovodna infrastrukturna mreža prikazana je na kartografskom prikazu 2.3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - INTEGRALNI PRIKAZ PLANIRANE INFRASTRUKTURE, u mjerilu 1:1000.

Vodoopskrbni cjevovodi mogu se izvoditi u segmentima s tim da se uvijek prstenasto zatvori sustav. Vodoopskrbni sustav ima planirane koridore u svakom profilu prometnice - ulice, s kojega će se izvesti pojedini priključci za svaku pojedinu građevinu.

Vodovodne cijevi polažu se 1.0-1.3 m dubine ispod nivelete prometnice na pješčanu posteljicu a posebnu pažnju potrebno je obratiti na čvorove i križanja s ostalom komunalnom infrastrukturom.

Izgradnjom prometnica potrebno je instalirati vanjsku hidrantsku mrežu. Udaljenost hidranta je 70-80 m.

5.2.4. Odvodnja otpadnih voda

Članak 33.

Odvodnja otpadnih voda prikazana je na kartografskom prikazu 2.3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - INTEGRALNI PRIKAZ PLANIRANE INFRASTRUKTURE, u mjerilu 1:1000.

Odvodnja oborinskih i otpadnih voda omogućit će se izgradnjom kanalske mreže Ø60 u kolnicima planirane kružne sabirne prometnice. Oborinske vode preuzet će kanal Ravnice položen djelomično u koridoru Koledovčine, a otpadne vode kanal položen trasom kanalske ceste, odnosno kolektor LK3. Koledovčinom su položena dva kolektora 386/225 i zatvorit će se potok Bliznec 500/300, a za oborinsku odvodnju je kanalski sustav od Ø60 sa slivnicima. Kanalskim putom dijelom se zadržava postojeća kanalizacija, a na novom je dijelu ulice nova kanalizacija Ø60.

5.2.5. Parovod

Članak 34.

Parovodna mreža će se rekonstruirati direktnim polaganjem zaštitnoga obrađenog cjevovoda na pješčanu podlogu te zatrpavanjem pijeskom i ostalim materijalom.

5.2.6. Elektroenergetski sustav

Članak 35.

Elektroenergetska mreža prikazana je na kartografskom prikazu 2.3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - INTEGRALNI PRIKAZ PLANIRANE INFRASTRUKTURE, u mjerilu 1:1000.

U svim su prometnicama osigurani potrebni koridori pretežno u pješačkim hodnicima gdje će se na dubini cca 0.80-1.20 m položiti kabeli - srednjonaponski i niskonaponski. Prometne aleje i glavne gradske prometnice planirane su s obostranim koridorima za elektrokabele te koridorom središnjeg prostora za visokonaponske ili srednjonoponske elektroinstalacije. Svaki novi objekt imat će vlastiti priključak.

Nove se transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV trebaju graditi kao samostojeće građevine ili u sklopu građevina. Ukoliko se nove distributivne trafostanice grade kao samostojeće građevine, potrebno je formirati nove građevne čestice s osiguranim pristupom na javnoprometnu površinu.

Broj trafostanica u zonama definirat će se u daljnjoj tehničkoj dokumentaciji prema stvarnim potrebama potrošača. Industrijske TS mogu se graditi i bez formiranja vlastite građevinske parcele.

5.2.7. Javna rasvjeta

Članak 36.

Mreža javne rasvjete prikazana je na kartografskom prikazu 2.3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - INTEGRALNI PRIKAZ PLANIRANE INFRASTRUKTURE, u mjerilu 1:1000.

Predviđa se izgradnja nove mreže javne rasvjete na postojećim prometnicama i novim cestama koje se priključuju na nju, te na parkiralištima.

Javna rasvjeta prometnica izvest će se zasebnim stupovima i podzemnim kabelima, na temelju izrađenih projekata kojima će se definirati tip i visina stupa, njihov razmještaj u prostoru, tip armature i svjetiljke. U sklopu rasvjete prometnice, izvest će se i rasvjeta parkirališta oko novih objekata.

Za sve trgove, parkove i javne zelene površine, javna rasvjeta dizajnirat će se i odrediti u sklopu projekta uređenja parkovnih i zelenih površina.

U svim prometnicama osigurani su potrebni koridori pretežno u pješačkim hodnicima gdje će se na dubini cca 0.80-1.20 m položiti kabeli javne rasvjete. Prometne aleje i glavne gradske prometnice planirane su s obostranim koridorima za instalacije javne rasvjete te koridorom središnjeg prostora za visoke stupove javne rasvjete.

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina