Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja dijela naselja Popovec

Na temelju članaka 26.b Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i članka 38. točke 5. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 20/01 - pročišćeni tekst i 10/04), Gradska skupština Grada Zagreba, na 39. sjednici, 24. veljače 2005., donijela je

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja dijela naselja Popovec

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja dijela naselja Popovec (u nastavku teksta: Urbanistički plan) što ga je izradio Urbanistički zavod Grada Zagreba, d.o.o. 2004. godine.

Članak 2.

Urbanistički plan donosi se za područje omeđeno sa sjeverozapada Varaždinskom cestom, sa sjeveroistoka Podravskom ulicom, s jugoistoka granicom građevinskog područja u dubini reda građevinskih parcela u Bulićevoj ulici, te s juga kompleksom šume.

Članak 3.

Urbanistički plan sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja dijela naselja Popovec sastoji se od:

A. tekstualnog dijela u knjizi pod nazivom Urbanistički plan uređenja dijela naselja Popovec;

B. grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze:

1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:2000;

2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža u mjerilu 1:2000:

2.a Prometna i ulična mreža

2.b Energetski sustavi: Elektroenergetika, Plinoopskrba

2.c Vodnogospodarski sustav: Korištenje voda, Odvodnja otpadnih voda

2.d Pošta i telekomunikacije;

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina u mjerilu 1:2000;

4. Način i uvjeti gradnje u mjerilu 1:2000:

4.a Oblici korištenja

4.b Način gradnje;

5. Kopija katastarskog plana u mjerilu 1:1000.

Elaborat iz stavka 1., točaka A i B ovoga članka, ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednice Gradske skupštine Grada Zagreba, sastavni je dio ove odluke.

Članak 4.

U smislu ove odluke izrazi i pojmovi koji se rabe imaju sljedeće značenje:

1. pomoćne građevine - su garaže, drvarnice, spremišta i sl.;

2. manje gospodarske građevine - su građevine s pretežito zanatskim, manjim prerađivačkim, poslovnim, ugostiteljskim i sličnim djelatnostima što ne smetaju okolišu i uvjetima stanovanja i rada na susjednim građevnim česticama;

3. poslovne građevine - su gospodarske građevine u kojima se obavlja pretežito uslužna, trgovačka, komunalno-servisna djelatnost ili u kojima prevladavaju uredske prostorije;

4. podrum - na ravnom terenu podrumom se smatra dio građevine ako kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 100 cm od kote konačno zaravnanog terena;

5. niska stambena građevina ili stambeno-gospodarska građevina s obzirom na način gradnje može biti:

- slobodnostojeća - građevina koje su sva pročelja odmaknuta od međa susjednih građevnih čestica i javnoprometnih površina ili javnih zelenih površina;

- poluotvorena - građevina koje se jedno pročelje nalazi na nekoj od međa susjednih građevnih čestica, a druga su pročelja odmaknuta od međa susjednih građevnih čestica i javnoprometnih površina ili javnih zelenih površina, osim kada se građevinski pravac određuje prema postojećem susjednom objektu;

- građevina u nizu - građevina koje se dva pročelja nalaze na međama susjednih građevnih čestica, a druga su pročelja odmaknuta od međa susjednih građevnih čestica i javnoprometnih površina ili javnih zelenih površina, osim kada se građevinski pravac određuje prema postojećem susjednom objektu;

6. etaža - oznaka bilo kojeg kata građevine, uključujući i prizemlje (ali ne i podrum i potkrovlje);

7. potkrovlje - dio građevine ispod krovne konstrukcije što se koristi za stambenu, poslovnu ili javnu namjenu, uvučen u odnosu na etaže, a iznad vijenca posljednje etaže građevine; najveći gabarit potkrovlja niske stambene građevine određen je najvećom visinom nadozida 90 cm, mjerenom u ravnini pročelja građevine i nagibom do 45°, mjereno u visini nadozida; potkrovlje oblikovano ravnim krovom, krovom blagog nagiba do 12° ili bačvastim krovom može imati najviše 75% površine karakteristične etaže i, u pravilu, uvučeno je s ulične strane;

8. tavan - dio neuređenog prostora građevine ispod krovne konstrukcije, uvučen u odnosu na etaže, a iznad vijenca posljednje etaže građevine; visina nadozida je najviše 40 cm, mjereno u ravnini pročelja građevine, s nagibom do 45°, mjereno u visini nadozida;

9. visina (h) građevine - visina mjerena od visine vijenca do konačno zaravnanog terena;

10. tlocrtna površina - površina dobivena vertikalnom projekcijom svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključujući i terase u prizemlju građevine kada su one konstruktivni dio etaže;

11. bruto razvijena površina - površina identična građevinskoj bruto površini.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 5.

Urbanističkim planom, na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina, utvrđeno je prostorno rješenje s planom namjene površina. Na prikazu su detaljno razgraničene zone različitih namjena:

Unutar zona mješovite namjene M1 i M2 mogu se zadržati postojeće građevne čestice ili formirati nove u skladu s odredbama ove odluke.

Prigodom određivanja lokalnih uvjeta na cijelom području treba analizirati i primijeniti sva ograničenja naznačena u grafičkom i tekstualnom dijelu Urbanističkog plana.

2. UVJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 6.

U zonama mješovite namjene - pretežito stambene - M1 i pretežito poslovne - M2 mogu se graditi građevine, odnosno prostori za gospodarske djelatnosti manjeg kapaciteta:

1. u zoni mješovite namjene - pretežito stambene - M1:

- manje proizvodne: tihi obrti, usluge i sl.,

- poslovne: uredi, drugi poslovni prostori.,

- trgovačke: prodavaonice, izložbeni saloni i sl.,

- ugostiteljsko-turističke: manji restorani, caffei i sl.,

- kulturne: galerije, likovne radionice, kulturne organizacije i sl.,

- zdravstvene: liječničke ordinacije i sl.,

2. u zoni mješovite namjene - pretežito poslovne - M2:

- manje proizvodne: zanati, servisi, usluge i sl.,

- poslovne: uredi, predstavništva, drugi poslovni sadržaji,

- trgovačke: prodavaonice, izložbeni saloni i sl.

Građevine za obavljanje navedenih djelatnosti mogu se graditi u skladu s odredbama iz točke 4.1. Mješovita namjena - pretežito stambena - M1 i točke 4.2. Mješovita namjena - pretežito poslovna - M2.

Ne mogu se odobriti djelatnosti koje ugrožavaju kvalitetu stanovanja na susjednim česticama ili ugrožavaju okoliš bukom, smradom, zagađivanjem tla i privlače frekventan automobilski promet u naselje.

3. UVJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 7.

Urbanističkim su planom utvrđene lokacije za sadržaje društvenih djelatnosti:

U zoni javne i društvene namjene - zdravstvene - D3 planirana je gradnja zdravstvene stanice pod sljedećim uvjetima:

- bruto razvijena površina zdravstvene stanice može biti najviše 400 m²;

- broj etaža je najviše prizemlje i djelomično kat, uz mogućnost gradnje podruma;

- visina građevine od kote uređenog terena do vijenca građevine je najviše 8,0 m;

- najveća izgrađenost građevne čestice može biti 30%;

- ostali dio građevne čestice treba ozeleniti ukrasnim biljem;

- građevina mora biti udaljena najmanje 8,0 m od regulacijskih linija ulica, odnosno najmanje 5,0 m od međa susjednih građevnih čestica;

- arhitektonskim oblikovanjem i gabaritom građevina se mora uklopiti u okoliš;

- parkirališne potrebe zadovoljit će se na javnom parkiralištu uz okolne ulice.

U zoni javne i društvene namjene - predškolske - D4 planirana je gradnja dječjeg vrtića pod sljedećim uvjetima:

- planirani kapacitet dječjeg vrtića je 150 djece, s najviše 1.600 m² bruto razvijene površine;

- broj etaža je najviše prizemlje i djelomično kat, uz mogućnost gradnje podruma;

- visina građevine od kote uređenog terena do vijenca građevine je najviše 8,0 m;

- najveća izgrađenost građevne čestice može biti 25%;

- ostali dio čestice hortikulturno urediti i formirati dječje igralište te prostore za boravak djece;

- građevina mora biti udaljena najmanje 8,0 m od regulacijskih linija ulica, kao i od međa susjednih građevnih čestica;

- gabaritom i arhitektonskim oblikovanjem građevina se mora uklopiti u okoliš;

- parkirališne potrebe zadovoljit će se na javnom parkiralištu uz okolne ulice.

U zoni športsko-rekreacijske namjene - športa - R1 planirano je građenje športskih terena na način:

- moguć je smještaj manjih športskih terena (tenis, košarka, odbojka, itd.);

- parkirališne potrebe potrebno je riješiti u okviru planirane športske zone uz prometnice.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 8.

Stambene građevine mogu se graditi unutar zone mješovite namjene - -pretežito stambene - M1 i unutar zone mješovite namjene -- pretežito poslovne - M2.

Unutar zone mješovite namjene -- pretežito poslovne - M2 stambeni će se prostor graditi, u pravilu, u sklopu poslovne građevine.

Građevine u zonama mješovite namjene mogu se graditi ako postoji najmanja komunalna opremljenost zemljišta: pristupna cesta, priključci za opskrbu električnom energijom i vodom, te za odvodnju otpadnih voda.

Postojeće građevine mogu se rekonstruirati.

Unutar zaštitnih koridora uz dalekovod i uz šumu Gajišće, što su označeni na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena prostora, ne može se odobriti gradnja novih građevina.

4.1. Mješovita namjena - pretežito stambena - M1

Članak 9.

U zonama mješovite namjene - pretežito stambene - M1 mogu se graditi i rekonstruirati stambene građevine s najviše dva stana, uz mogućnost smještaja i drugih pratećih sadržaja.

Na jednoj građevnoj čestici može biti jedna glavna (stambena) građevina te pomoćna i/ili manja gospodarska građevina.

Unutar glavne stambene građevine mogu se smjestiti sadržaji iz članka 6. stavka 1. točke 1. ove odluke, s tim da njihova površina može iznositi najviše 20% bruto razvijene površine glavne građevine.

Pomoćne se građevine mogu graditi kao garaže i spremišta.

Manje gospodarske građevine namijenit će se za smještaj trgovina, tihog obrta, usluga, ugostiteljstva, ureda i sl.

Pomoćne i/ili manje gospodarske građevine mogu se graditi do 50 m² tlocrtne površine na jednoj građevnoj čestici. Iznimno, na građevnim česticama uz Varaždinsku cestu, pomoćne i/ili manje gospodarske građevine mogu se graditi do 100 m² tlocrtne površine.

Navedene djelatnosti ne smiju ugrožavati kvalitetu stanovanja na susjednim česticama, niti ugrožavati okoliš bukom, smradom, zagađivanjem tla, zahtijevati velik broj parkirališta, niti privlačiti frekventan automobilski promet u naselje.

4.1.1. Način gradnje, veličina i smještaj građevine na građevnoj čestici

Članak 10.

Glavna, pomoćne i gospodarske građevine mogu se graditi kao slobodnostojeće i poluotvorene.

Glavna građevina može imati najviše dvije etaže (prizemlje i kat), uz mogućnost gradnje podruma i potkrovlja.

Ukupna visina građevine od kote uređenog terena do vijenca građevine je najviše 7,5 m.

Bruto razvijena površina glavne građevine može biti najviše 500 m² za slobodnostojeće, a 300 m² za poluotvorene građevine.

U jednoj glavnoj građevini mogu se graditi najviše dva stana.

Prigodom nove gradnje udaljenost građevinske linije od regulacijske linije ulice mora biti najmanje 5,0 m, a uz Varaždinsku cestu najmanje 8,0 m.

Najmanja udaljenost od međa susjednih građevnih čestica mora biti pola visine (h/2), ali ne manje od 3,0 m, računajući od fasade ili od istaka na fasadi.

Prigodom rekonstrukcije postojećih građevina najmanja udaljenost od međa susjednih građevnih čestica ne može biti manja od 3,0 m, računajući od istaka na fasadi.

U već sagrađenim dijelovima naselja, u skladu s lokalnim uvjetima, građevina može biti udaljena i manje od 3,0 m od jedne susjedne međe građevne čestice, ali ne manje od 1,0 m, pod uvjetom:

- da udaljenost od drugih međa susjednih građevnih čestica nije manja od 3 m;

- da se na građevini koja je na udaljenosti manjoj od 3 m od međe susjedne građevne čestice ne mogu graditi otvori prema toj međi.

4.1.2. Veličina i izgrađenost građevne čestice

Članak 11.

Veličina građevne čestice za novu gradnju mora biti najmanje:

- za slobodnostojeće građevine - 600 m² , s tim da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine, ne može biti manja od 14 m;

- za poluotvorene građevine - 480 m²¸ s tim da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine, ne može biti manja od 12 m;

- dubina građevne čestice, u pravilu, ne može biti manja od 25 m.

Izgrađenost građevne čestice za novu gradnju mora biti:

- za slobodnostojeće građevine - najviše 30%, a na česticama većim od 1.080 m² najviše 20%, uz najmanje 30% neizgrađenoga ozelenjenog prirodnog terena;

- za poluotvorene građevine - najviše 40%, a na česticama većim od 900 m² najviše 20%, uz najmanje 30% neizgrađenoga ozelenjenog prirodnog terena.

Odredbe o veličini građevne čestice ne primjenjuju se prigodom interpolacija u sagrađenim dijelovima građevinskog područja naselja, ako su ispunjeni uvjeti o najvećoj dopuštenoj izgrađenosti građevne čestice i odredbe o najmanjoj udaljenosti građevine od javnoprometnih površina, međa i drugih građevina, uzimajući u obzir lokalne uvjete.

Veličina građevne čestice s postojećom gradnjom ne može biti manja od:

- za slobodnostojeće građevine - 350 m², s tim da širina građevne čestice mjerene na mjestu građevinskog pravca građevine ne može biti manja od 14 m;

- za poluotvorene građevine - 300 m², s tim da širina građevne čestice, mjerene na mjestu građevinskog pravca građevine, ne može biti manja od 12 m.

Ukupna izgrađenost građevne čestice s postojećom gradnjom može biti:

- za slobodnostojeće građevine - najviše 30%;

- za poluotvorene građevine - najviše 40%.

U izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja, na građevnim česticama koje su manje od utvrđenih u stavku 4. ovoga članka i s izgrađenošću većom od utvrđene u stavku 5. ovoga članka, prigodom rekonstrukcije građevina, ne smije se povećavati izgrađenost građevne čestice.

Građevne se čestice mogu formirati samo ako imaju direktan pristup na javnoprometne površine planirane Urbanističkim planom.

4.1. 3. Oblikovanje građevine i uređenje građevne čestice

Članak 12.

Prigodom oblikovanja građevine treba voditi računa o lokalnim uvjetima, odnosno o uklapanju u okoliš.

Krovišta građevina moraju biti, u pravilu, kosa, dvostrešna, s nagibom 30°- 40°, pokrivena crijepom ili pokrovom boje crijepa.

Najmanje 30 % površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno, pejsažno ili zaštitno zelenilo, a okućnice je potrebno bogato ozeleniti, osobito predvrtove uz Varaždinsku cestu.

Parkirališne potrebe za sve sadržaje treba zadovoljiti na građevnoj čestici.

Ulične je ograde potrebno graditi na regulacijskim linijama visine do 1,5 m, kombinacijom perforiranih elemenata sa živicom. Ograde između građevnih čestica ne mogu biti više od 2,0 m.

4.1.4. Pomoćne i manje gospodarske građevine

Članak 13.

Pomoćna i/ili manja gospodarska građevina može se graditi kao druga građevina na građevnoj čestici, pod sljedećim uvjetima:

- tlocrtna površina je najviše 50 m², a, iznimno, na građevnim česticama uz Varaždinsku cestu najviše 100 m²;

- broj etaža je prizemlje, uz mogućnost gradnje podruma, s tim da ukupna visina građevine od kote uređenog terena do vijenca građevine ne prelazi 4,0 m;

- krovišta treba graditi kao ravna ili blagog nagiba do 10°;

- pomoćna i/ili manja gospodarska građevina treba biti smještena iza građevinske linije glavne građevine kao slobodnostojeća, poluotvorena ili prislonjenu uz glavnu građevinu;

- iznimno, na građevnim česticama uz Varaždinsku ulicu, manju je gospodarsku građevinu moguće smjestiti u predvrtu, na udaljenosti najmanje 5,0 m od regulacijske linije ulice.

Najmanja udaljenost pomoćne i manje gospodarske građevine od međa susjednih građevnih čestica mora biti:

- ako se grade kao slobodnostojeće građevine - 1 m;

- ako se grade kao poluotvorene, građevine moraju biti smještene s jedne strane uz pretpostavljenu susjednu građevinu, odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici;

- ako građevine imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, od međe te čestice moraju biti udaljene najmanje 3 m.

Prigodom građenja manjih gospodarskih građevina potrebno je osigurati odgovarajući broj parkirališnih mjesta na građevnoj čestici, prema članku 18. ove odluke.

Postojeće pomoćne i manje gospodarske građevine koje su sagrađene u skladu s prijašnjim propisima mogu se rekonstruirati, iako njihova udaljenost od susjedne građevne čestice ne odgovara udaljenosti određenoj u stavku 2. ovoga članka.

4.2. Mješovita namjena - pretežito poslovna - M2

Članak 14.

U zonama mješovite namjene - pretežito poslovne - M2 mogu se graditi i rekonstruirati, u pravilu, poslovne građevine.

Na jednoj građevnoj čestici može se smjestiti jedna glavna građevina, u pravilu, poslovna te jedna pomoćna građevina.

Glavna poslovna građevina može se namijeniti za sljedeće sadržaje:

- manje proizvodne: zanati, servisi, usluge i sl.;

- poslovne: uredi, predstavništva, drugi poslovni sadržaji;

- trgovačke: prodavaonice, izložbeni saloni i sl.

Stambeni prostor gradit će se, u pravilu, u sklopu poslovne građevine, na način da njegova površina iznosi najviše 30% bruto razvijene površine glavne građevine.

Pomoćne se građevine mogu namijeniti za garaže, spremišta i sl.

Poslovni sadržaji svojom djelatnošću ne smiju ugrožavati kvalitetu života na susjednim česticama, niti ugrožavati okoliš bukom, smradom, zagađivanjem tla, ne smiju zahtijevati velik broj parkirališta niti privlačiti frekventan automobilski promet u naselje.

4.2.1. Način gradnje, veličina i smještaj građevine na građevnoj čestici, veličina i izgrađenost građevne čestice

Članak 15.

Glavne se građevine mogu graditi kao slobodnostojeće.

Glavna građevina može imati najviše dvije etaže (prizemlje i kat), uz mogućnost gradnje podruma i potkrovlja, s tim da je ukupna visina građevine od kote uređenog terena do vijenca građevine 7,5 m.

Bruto razvijena površina glavne građevine može biti najviše 600 m².

Najmanja udaljenost od međa susjednih građevnih čestica mora biti pola visine (h/2), ali ne manje od 3,0 m, računajući od fasade ili od istaka na fasadi.

Veličina građevne čestice mora biti najmanje 800 m², s tim da širina građevne čestice mora biti, u pravilu, najmanje 20 m, mjereno na mjestu građevinske linije građevine.

Izgrađenost građevne čestice sa svim građevinama može biti najviše 30%.

Udaljenost građevinske linije od regulacijske linije ulice mora biti najmanje 5,0 m.

Građevne se čestice mogu formirati samo ako imaju direktan pristup na javne prometne površine planirane Urbanističkim planom.

Postojeće poslovne građevine s izgrađenošću i visinom većom od propisanih ovim člankom, a koje su sagrađene u skladu s ranije važećim propisima, mogu se rekonstruirati u granicama postojećih horizontalnih i vertikalnih gabarita.

4.2.2. Oblikovanje građevine i uređivanje građevne čestice

Članak 16.

Prigodom oblikovanja građevine treba uzeti u obzir lokalne uvjete (stambena gradnja), a osobito treba posvetiti pažnju uklapanju u okoliš.

Krovišta građevina moraju biti kosa, dvostrešna, nagiba do 40°, a, iznimno, mogu biti ravna ili s blagim nagibom.

Parkirališne potrebe za sve sadržaje treba riješiti na građevnoj čestici, prema članku 18. ove odluke.

Najmanje 30% građevne čestice treba biti prirodni teren, uređen visokim i niskim zelenilom.

Uz ograde prema susjednim česticama, po mogućnosti, treba posaditi zelenu barijeru.

Za ograde treba kombinirati perforirane elemente sa živicom do 1,5 m visine. Ograde između građevnih čestica ne mogu biti više od 2,0 m.

4.2.3. Pomoćne građevine

Članak 17.

Pomoćna se građevina može graditi kao druga građevina na građevnoj čestici pod uvjetima:

- tlocrtna površina je najviše 50 m²;

- broj etaža je prizemlje, uz mogućnost gradnje podruma, s tim da ukupna visina građevine od kote uređenog terena do vijenca građevine ne prelazi 4,0 m;

- krovišta treba graditi kao ravna ili blagog nagiba do 10°;

- pomoćna građevina treba biti smještena iza građevinske linije glavne građevine kao slobodnostojeća, poluotvorena ili prislonjenu uz glavnu građevinu.

Udaljenost pomoćne građevine od međa susjednih građevnih čestica treba biti:

- ako se grade kao slobodnostojeće građevine - 1 m;

- ako se grade kao poluotvorene građevine moraju biti smještene s jedne strane uz pretpostavljenu susjednu građevinu, odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici;

- ako građevine imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, od međe te čestice moraju biti udaljene najmanje 3 m.

5. UVJETI I NAČIN GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže, parkirališta, autobusni promet

Članak 18.

U kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena prostora označene su površine za ulice, parkirališta i sl. Unutar takvih površina treba urediti kolnik, nogostup, autobusna stajališta, parkirališta, zelenilo i sl.

Prometnu mrežu treba graditi, odnosno rekonstruirati u okviru koridora određenih Urbanističkim planom, prema kartografskom prikazu 2.a Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Prometna i ulična mreža.

Gradnja i uređivanje parkirališnih mjesta moguća je ovisno o vrstama i namjeni građevina za potrebe kojih se grade. Parkirališta i garaže za pojedine građevine rješavaju se, u pravilu, na građevnoj čestici građevine. U zonama uz društvenu i javnu namjenu mogu se graditi parkirališta i u prostoru ulice, između stabala.

Prema potrebi, javna se parkirališta mogu graditi i na drugim mjestima na kojima to omogućuju prometni koridori.

Potreban broj parkirališta i garažnih mjesta uređuje se na građevnoj čestici građevine. Na 1.000 m² bruto-sagrađene površine (bez garaža i jednonamjenskih skloništa), ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama, mora se osigurati broj parkirališno-garažnih mjesta prema sljedećoj tablici:

Kad se potreban broj parkirališno-garažnih mjesta, s obzirom na posebnosti djelatnosti, ne može odrediti prema ovoj tablici, odredit će se po jedno parkirališno-garažno mjesto za:

- ugostiteljske građevine - na 4-12 sjedećih mjesta;

- škole, predškolske ustanove - na jednu učionicu, odnosno za predškolske ustanove za jednu grupu djece.

Područje obuhvata Urbanističkog plana obuhvaćeno je javnim autobusnim prometom na redovitim linijama.

Autobusna su stajališta prikazana na kartografskom prikazu 2.a Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Prometna i ulična mreža.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 19.

Planirana DTK mreža prikazana je u kartografskom prikazu 2.d Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Pošta i telekomunikacije.

Sve zračne telekomunikacijske vodove treba zamijeniti podzemnima, a podzemne telefonske kabele dopuniti na kompletnu podzemnu DTK mrežu, tj. korisnički i spojni vod te KTV kabelsku mrežu u osiguranim koridorima prometnica.

DTK i kabele potrebno je polagati izvan kolnika, a na mjestima prijelaza kolnika treba postavljati zaštitne cijevi.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 20.

Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže prikazani su na kartografskim prikazima 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža: 2.b Energetski sustavi i 2.c Vodnogospodarski sustav.

Komunalna infrastrukturna mreža može se graditi na površinama svih namjena utvrđenih ovim urbanističkim planom.

Komunalnu infrastrukturu potrebno je graditi unutar koridora prometnica u Urbanističkim planom osiguranim pojasevima za svaku vrstu infrastrukture, a u skladu s načelnim poprečnim presjecima prometnica i njihovim širinama.

Lokacijskim dozvolama odredit će se točan položaj vodova i uređaja komunalne infrastrukturne mreže prema važećim propisima i prema stvarnim terenskim mogućnostima.

Prije gradnje ulica u njihovom planiranom koridoru, odnosno poprečnom presjeku, treba sagraditi vodove komunalne infrastrukture koji nedostaju, u skladu s trasama planiranima Urbanističkim planom.

Urbanističkim su planom, načelno, određene lokacije transformatorskih stanica, a građevna čestica transformatorske stanice mora imati direktan pristup na javnu prometnu površinu.

Prigodom građenja i oblikovanja komunalnih građevina mora se voditi računa o njihovoj svrsi, kvaliteti i arhitektonskom izgledu primjerenom urbanom prostoru, odnosno krajoliku.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 21.

Urbanistički plan utvrđuje zelene površine na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina.

Urbanističkim planom predviđeni su park u naselju i javno parkiralište uz javne i društvene sadržaje.

Park u naselju treba hortikulturno urediti, zasaditi ukrasnim biljem i autohtonim vrstama stabala, te opremiti odgovarajućom opremom: klupama, javnom rasvjetom, koševima za smeće, eventualno manjom opremom za dječje igralište i prema potrebi, drvenom sjenicom.

Javno parkiralište uz javne i društvene sadržaje naselja treba opremiti drvoredima na način da se nakon svaka četiri okomita parkirališta zasadi autohtona vrsta stabla.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 22.

Zaštićena prirodna vrijednost u kontaktnoj zoni naselja je park-šuma Gajišće oko ruba koje je određen zaštitni pojas od 50 m unutar kojega nije dopuštena nova gradnja.

Ambijentalna vrijednost u naselju su bogato ozelenjeni predvrtovi uz Varaždinsku cestu koje treba zaštititi, njegovati i dopunjavati novom sadnjom.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 23.

Uredno odlaganje komunalnog otpada potrebno je omogućiti uz javne sadržaje i prometne površine košarama za smeće i kontejnerima, odnosno, na način da se ne nagrđuje okoliš. Do prostora za odlaganje smeća treba omogućiti nesmetan pristup posebnom vozilu.

Kućni će se otpad odvoziti prema komunalnom redu preko javnoga komunalnog poduzeća.

Uporabni otpad: staklo, papir, plastika i metal planira se prikupljati preko većih ili manjih mobilnih kontejnera ravnomjerno raspoređenih u dijelovima naselja s najvećom frekvencijom pješačkih kretanja (autobusna stajališta, javni i trgovački sadržaji i sl.).

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ

9. 1. Zaštita podzemnih voda, zaštita od buke, zaštita od požara, zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

Članak 24.

U cilju zaštite okoliša postojećih i planiranih zona utvrđene su mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš.

Zaštitu podzemnih voda od zagađivanja potrebno je provoditi na sljedeći način:

- izraditi sustave za odvodnju otpadnih voda od vodonepropusnih elemenata;

- oborinske vode s prometnih površina i parkirališta odvoditi preko slivnika s taložnicama u javnu kanalizaciju.

Zaštitu od buke uz Varaždinsku ulicu osigurati sadnjom visokog i niskog zelenila u predvrtovima.

Vatrogasni pristupi su osigurani na svim javnim prometnim površinama i omogućen je pristup do svake planirane građevne čestice.

Sve vatrogasne pristupe, površine za rad vatrogasnog vozila, te cjevovode za količine vode potrebne za gašenje požara potrebno je osigurati u skladu s posebnim propisima.

U svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4,0 m ili iznimno manje u skladu s važećim propisima, a od prislonjenih susjednih građevina mora biti odvojena požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta koji nadvisuje krov najmanje 0.5 m.

Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti na području obuhvata Urbanističkog plana predviđena je u skladu s odredbama posebnih propisa koje uređuju ovo područje.

Na površini predviđenoj za izgradnju dječjeg vrtića predviđena je izgradnja skloništa osnovne zaštite za potrebe dječjeg vrtića, zdravstvene stanice i preostalih stanovnika u obuhvatu Urbanističkog plana, kapaciteta najmanje 300 sklonišnih mjesta, otpornosti najmanje 100 kPa.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

10.1. Obveza izrade urbanističko-arhitektonskog natječaja

Članak 25.

Za zonu javne i društvene namjene - D3 i D4 i zonu javne zelene površine - Z1, prije ishođenja lokacijske dozvole potrebno je provesti urbanističko-arhitektonski natječaj za cjelovit prostor.

Obuhvat obvezne provedbe urbanističko-arhitektonskog natječaja ucrtan je u kartogarfskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina.

10.2. Rekonstrukcija građevina namjena kojih je protivna planiranoj namjeni

Članak 26.

Građevine koje su građene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02), a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj Urbanističkim planom, mogu se, do privođenja planiranoj namjeni, rekonstruirati, uz sljedeće uvjete:

1. Stambene građevine i stambeno-gospodarske građevine:

- saniranje i zamjena dotrajalih dijelova nosive konstrukcije i krovišta u postojećim gabaritima;

- dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih i pomoćnih prostora, tako da s postojećim ne prelazi ukupno 75 m² bruto-građevinske površine svih etaža, s time da se ne povećava broj stanova;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, elektroenergetske i telekomunikacijske mreže;

- postavljanje novog krovišta, bez nadozida, na građevine s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom, ako se radi o povećavanju stambenog prostora iz točke 1. alineje 2. ovoga članka;

- saniranje postojećih ograda i građenje potpornih zidova, radi saniranja terena.

2. Građevine druge namjene (gospodarske građevine, javne, komunalne i prometne građevine, te prateće građevine i dr.):

- saniranje i zamjena dotrajalih dijelova nosive konstrukcije u postojećim gabaritima;

- dogradnja garderoba, manjih spremišta, sanitarija i sl., do najviše 10 m² izgrađenosti za građevine do 100 m² bruto-izgrađene površine i do 5% ukupne bruto izgrađene površine za veće građevine;

- prenamjena i funkcionalne preinake građevina;

- dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija;

- priključak na građevine i uređaje infrastrukture, elektroenergetske i telekomunikacijske mreže;

- dogradnja i zamjena građevina i uređaja infrastrukture i rekonstrukcija javnoprometnih površina.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 27.

Urbanistički je plan izrađen u šest izvornika ovjerenih pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednice Gradske skupštine Grada Zagreba što se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 28.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 350-02/05-02/8

URBROJ: 251-11-04-05-4

Zagreb, 24. veljače 2005.

Predsjednica

Gradske skupštine

Morana Paliković Gruden, dipl.polit., v.r.