Pravo na povrat poreza utvrđeno je kod 663.564 porezna obveznika u iznosu od 1,7 milijardi kuna, dok 91.179 građana mora uplatiti razliku poreza u državni proračun u iznosu od 316 milijuna kuna, rekao je Marić novinarima nakon sjednice Vlade.

Dakle, to je neto nešto više od 1,3 milijarde kuna povrata poreza, istaknuo je, napomenuvši da će se povrat poreza u najvećem dijelu odviti do kraja svibnja.

Od gotovo 664 tisuće poreznih obveznika koji ostvaruju pravo na povrat, 146 tisuća su mladi, koji bi trebali ostvariti povrat od oko 640 milijuna kuna.

Naime, poreznim izmjenama iz četvrtog kruga porezne reforme, koje su stupile na snagu početkom 2020. godine, regulirano je umanjenje obveze poreza na dohodak za sto posto za mlade do 25 godina života, a za 50 posto za one od 26 do 30 godine života

I kod projekcija BDP-a i inflacije pretežu negativni rizici

Vlada je na današnjoj sjednici usvojila Nacionalni program reformi za 2022. godinu i Program konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2023. - 2025., a u sklopu potonjeg objavila je ažurirane makroekonomske projekcije, kojima predviđa rast BDP-a od tri posto, što je za 1,4 postotna boda manje od njene zadnje procjene, dok je značajno podignula procjenu rasta inflacije, na 7,8 posto.

To je, napomenuo je Marić, i najviša projicirana stopa rasta inflacije u recentnijoj hrvatskoj povijesti.

Podsjetimo, Marić je sredinom siječnja objavio da je Vlada na više korigirala projekciju rasta inflacije za 2022. godinu, na 3,5 posto. Ranije Vladine projekcije za 2022. su predviđale inflaciju od 2,6 posto.

Kod ostvarenja projekcija rasta BDP-a, kao i inflacije, pretežu negativni rizici, što u potonjem slučaju znači da bi rast opće razine cijena mogao biti i veći. Ukupno promatrano, negativni rizici su povezani s ratom u Ukrajini, poremećajima u opskrbnim lancima, rastom cijena hrane i energenata, kao i još prisutnom pandemijom koronavirusa.

Danas usvojeni dokumenti se šalju u Bruxelles, pri čemu će europske institucije ocjenjivati konvergenciju Hrvatske, što je relevantno za ulazak Hrvatske u eurozonu.

Marić tako krajem svibnja ili početkom lipnja očekuje određene informacije i izvješća od Europske komisije i Europske središnje banke, nakon čega bi trebalo uslijediti testiranje tzv. mastriških kriterija.

Rast inflacije ne bi trebao ugroziti ulazak u eurozonu

Ocijenio je da trenutni rast inflacije ne bi trebao ugroziti ulazak Hrvatske u eurozonu, no i dodao da je to zasigurno jedna od varijabli na koju se posebno obraća pažnja.

Na pitanje novinara hoće li biti dodatnih anti-inflacijskih mjera, rekao je da se prati razvoj situacije, a po potrebi i sukladno mogućnostima će se i reagirati. U ovom trenutku je za to još prerano, s obzirom da je postojeći paket za ublažavanje rasta cijena u primjeni tek nešto manje od mjesec dana, dodao je Marić.

Pozvao je i sve ostale aktere na jedinstvo kako bi se smanjio i broj "lovaca u mutnom", a da smanjenje stopa PDV-a ostvari svoju namjenu, u smislu povoljnijih cijena za građane.

Rekao je i da su trenutni inflatorni pritisci puno, puno viši od onih do kojih bih eventualno došlo uvođenjem eura, navevši da je kod sedam zemalja koje su uvodile euro efekt na inflaciju iznosio od 0,2 do 0,4 postotna boda u prvoj godini, pri čemu je taj efekt bio jednokratan.

No, Marić je kazao da ni takve poraste ne treba zanemariti, pa će zato u Hrvatskoj jedno vrijeme prije i poslije uvođenja eura biti obvezno dvojno iskazivanje cijena - u kunama i eurima, kako ne bi došlo do njihovog neopravdanog podizanja.

U rebalansu proračuna određeni iznos i za dugove u zdravstvu

Upitan je li u ovogodišnju projekciju deficita proračuna, koja iznosi 13,36 milijardi kuna ili 2,8 posto BDP-a, ukalkuliran dodatan novac za dugove zdravstva, Marić je odgovorio da će se, po upoznavanju s podacima, nešto u rebalansu proračuna po tom pitanju osigurati, no u ovom trenutku nije mogao reći u kojem iznosu.

Izvijestio je da rebalans proračuna još nije izrađen, a predviđa da bi mogao biti donesen sredinom svibnja, kada će biti jasne i sve brojke. "Okvir od 2,8 posto je danas zadan i u njega ćemo se uklopiti", poručio je Marić.

Rekao je i da predstavnici veledrogerija periodično izvještavaju ministarstva financija i zdravstva o kretanju ukupnih dugovanja. "Nažalost, ti dugovi i dalje rastu", istaknuo je Marić, podsjetivši da ministar Beroš i njegovi suradnici rade na reformi zdravstva koja bi trebala suzbiti i neutralizirati taj trend stalnog rasta dugova.

O zakonskim izmjenama s ciljem sprečavanja pranja novca

Marić se referirao i na zakonski prijedlog Ministarstva financija koji je u javnoj raspravi, a kojim bi pristup registru računa tvrtki i građana u bankama, osim Ureda za sprječavanje pranja novca, ubuduće dobili i Državno odvjetništvo, policija, pa i carina i Porezna uprava.

Tim prijedlogom se, prema objavi Ministarstva financija, u zakonodavstvo ugrađuje najnovija direktiva Europske unije o sprečavanju pranja novca, porezne utaje i drugih oblika financijskog kriminala.

Ministar financija je pojasnio da će tim prijedlogom, prije svega DORH i MUP, imati uvid u Jedinstveni registar računa (JRR), koji u Hrvatskoj vodi Fina. No to ne znači da će imati uvid u stanje i promet računa, već u osnovne podatke, primjerice o vlasniku računa, njegovom OIB-u, kao i podatke u kojim sve bankama ima račun, dok neko eventualno daljnje postupanje nije predmet odredbi tog zakona, kazao je Marić. No, odbacio je određena medijska tumačenja da će donošenjem tog zakona svaki službenik imati uvid u bilo čiji račun.

(HINA, 27. 4. 2022.)