Vlada je s sjednice održane 14.11.2024. godine u saborsku proceduru uputila, među ostalim, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcije za 2026. i 2027. godinu, Nacrt proračunskog plana Republike Hrvatske za 2025. godinu i Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan Republike Hrvatske za razdoblje 2025.-2028.

U drugo saborsko čitanje upućen je Zakon o privremenom uzdržavanju kojim se, istaknuto je, povećava iznos potpore i produžuje njeno vremensko trajanje. Osniva se i alimentacijski fond iz kojeg će se isplaćivati pomoć djeci čiji roditelji obveznici uzdržavanja ne plaćaju alimentaciju, povećava se iznos potpore te se produžuje njeno vremensko trajanje.

Donesena je odluka i o dodjeli sredstava lokalnim jedinicama za fiskalnu održivost vrtića.

Prijedlogom državnog proračuna za 2025. godinu, koji je Vlada uputila u Hrvatski sabor, predviđa se ostvariti ukupne prihode državnog proračuna od 33 milijarde eura, dok bi rashodi trebali dosegnuti 37 milijardi eura.

Ukupni prihodi veći su za oko 2,7 milijardi eura u odnosu na plan rebalansiranog proračuna za ovu godinu, dok su rashodi veći za 3,4 milijarde eura, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac na sjednici Vlade.

Kada je riječ o projekcijama proračuna za iduće godine, u 2026. prihodi se planiraju u iznosu od 34,8 milijardi eura, a u 2027. od 35,1 milijardu eura. Po pitanju strukture prihoda proračuna za iduću godinu, prihodi od poreza dosežu oko 18,5 milijardi eura, od doprinosa 5,6 milijardi eura, oko 600 milijuna eura su prihodi od imovine, a 8,2 milijarde eura čine ostali prihodi, naveo je Primorac.

Rashodi će, pak, prema Vladinoj projekciji, u 2026. godini iznositi 38,2 milijarde eura, a u 2027. godini 36,8 milijardi eura. U potonjoj godini će doći do blagog smanjivanja rashoda, dominantno zbog smanjivanja komponente "EU i ostale pomoći.

U planiranim proračunskim rashodima u 2025. godini, s  udjelom od 30 posto prednjače mirovine i ostale naknade građanima, rashodi za zaposlene dosežu 22 posto, 14 posto otpada na pomoći gradovima, županijama, općinama i izvanproračunskim korisnicima, 11 posto odnosi se na subvencije, kapitalne pomoći i donacije, 10 posto na potpore financiranju javnih službi, osam posto su kapitalne investicije, a pet posto čine financijski rashodi i doprinos EU.

Ulaganja u demografiju, modernizaciju obrane, nastavlja se obnova od potresa

Po ministarstvima, najviše u odnosu na 2024. godinu, za 11,2 milijarde ili šest posto rastu rashodi Ministarstva rada, mirovinskog sustava obitelji socijalne politike. Primorac napominje da su u odnosu na ranije kreirani i novi resori, odnosno ministarstva s novim ovlastima, pa su tako za 4,7 milijardi eura ili 14 posto veći rashodi Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, planirani rashodi novoformiranog Ministarstva demografije i useljeništva iznose 687 milijuna eura, Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije 991 milijun eura, dok je pravosuđu i upravi dodana i digitalna transformacija, pri čemu planirani rashodi tog ministarstva u idućoj godini iznose 873 milijuna eura.

Tako, kada se radi o demografskim mjerama i potporama obiteljima i djeci, ukupni rashodi u 2025. iznosit će 685 milijuna eura, pri čemu ministar financija ističe da porast naknade za novorođeno dijete raste s 309 na 618 eura, a povećava se i maksimalna novčana naknada za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta.

Rekao je da i bi ulaganja u opremanje i modernizaciju vojske u 2025. trebala dosegnuti 2,1 posto BDP-a, što čini 708 milijuna eura, gotovo 150 milijuna više u odnosu na 2024. godinu, a uključuju nabavku raketnog sustava HIMARS, besposadnih letjelica Baryaktar, helikoptera Black Hawk, sustava protuzračne obrane, kao i borbenih tenkova Leopard.

Tu je i obnova od potresa, a nakon 3,5 milijardi eura uloženih od 2020. do 2024. godine, u iduće tri godine ulaganja bi trebala ukupno iznositi 2,7 milijardi eura, od čega samo u 2025. godini 1,31 milijardu. 

Nadalje, planirani rashodi mirovinskog sustava u 2025. iznose 8,85 milijardi eura, dok u ovoj to primjerice iznosi 8,08 milijardi. Primorac pritom napominje da iznos prosječne mirovine kontinuirano raste, a u idućoj godini će se primjenjivati i nova formula usklađivanja mirovina.

Primorac je između ostalog iznio i detaljniju strukturu izdvajanja za zaposlene u državnim i javnim službama, pa se tako oko 25 posto odnosi na zaposlene u školstvu, 23 posto u zdravstvu, 11 posto je policija, deset posto zaposleni u znanosti, na obranu otpada šest posto, pravosuđe pet posto, a na "ostale" otpada 20 posto.

Rast BDP-a u 2025. od 3,2 posto, inflacije od 2,7 posto

Proračunski planovi projiciraju se uz gospodarski rast u idućoj godini od 3,2 posto, nakon što se u ovoj godini očekuje rast BDP-a od 3,6 posto. Po Primorčevim riječima, glavni pokretači rasta u 2025. bi trebali biti osobna potrošnja i bruto investicije u fiksni kapital. Realni rast BDP-a bi u 2026. trebao iznositi 2,8 posto, u 2027. godini 2,6 posto, a godinu nakon 2,5 posto, projekcije su Vlade.

Primorac je podsjetio na "impresivan napredak" u posljednjim godinama kada je u pitanju rast hrvatskog gospodarstva te stanje javnih financija, u pogledu smanjenja udjela javnog duga u BDP-u te deficita. 

U ovoj godini se očekuje udjel javnog duga u BDP-u od 57,4 posto te deficit konsolidirane opće države od 2,1 posto. Taj udjel bi u idućoj godini trebao nastaviti padati, na 56 posto, dok bi deficit trebao iznositi 2,3 posto.

„Time će Hrvatska i u ovoj i idućoj godini po oba kriterija biti unutar tzv. mastriških kriterija“, napomenuo je Primorac.

Inflacija bi u 2025. trebala usporiti na prosječnih 2,7 posto, a trebali bi se nastaviti i pozitivni trendovi na tržištu rada, pri čemu bi zaposlenost trebala porasti za 2,9 posto.

Prijedlog Zakona o izvršavanju državnog proračuna za 2025. godinu

Prvi put je predstavljen i Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan za razdoblje 2025. - 2028., kojim se daje osvrt na makroekonomska kretanja i fiskalnu politiku, a sadrži i strukturne reforme i ulaganja. Njime su obuhvaćene i preostale mjere iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, njih 201, kao i mjere izvan NPOO-a, njih 89, naveo je ministar.

Riječ je o strateškom dokumentu na temelju kojeg će se u idućim godinama raditi nacrt proračunskog plana. a u skladu s tim i prijedlog nacionalnog proračuna, napomenuo je ministar financija.

Također, u saborsku proceduru je upućen i prijedlog Zakona o izvršavanju državnog proračuna za 2025. godinu, po kojem se zaduženje na domaćem i inozemnim tržištima može provesti do ukupnog iznosa od 8,6 milijardi eura, dok tekuće otplate glavnice državnog duga iznose 6,5 milijardi eura.

Nadalje, naveo je Primorac, zaduženje izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznosi 406,8 milijuna eura, a tekuće otplate glavnice duga 231,6 milijuna eura.

Godišnja vrijednost novih jamstava za 2025. iznosi 435 milijuna eura, od čega se na izvanproračunske korisnike odnosi 260 milijuna. Naposljetku, postotak ukupnog ograničenja za zaduženja svih općina, gradova i županija u 2025. utvrđuje se na razini pet posto ukupno ostvarenih prihoda od njihova poslovanja u ovoj godini.

U drugo čitanje u Sabor upućen Zakon o privremenom uzdržavanju

Vlada je u drugo čitanje u Hrvatski sabor uputila Zakon o privremenom uzdržavanju kojim se osniva alimentacijski fond, povećava iznos potpore i produžuje njeno vremensko trajanje,  te je donijela odluku o dodjeli sredstava lokalnim jedinicama za fiskalnu održivost vrtića.

"Želimo omogućiti i poslati jasnu poruku svoj onoj djeci koje roditelji ne uzdržavaju da ćemo ovim izmjenama Zakona omogućiti i nova, povoljnija prava koja se tiču iznosa privremenog uzdržavanja. Dosadašnje pravo od svega 50 posto zakonskog minimuma podižemo na 100-postotni iznos", istaknuo je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi Marin Piletić. 

Produžuje se i vremensko trajanje potpore, pa će tako pravo na privremeno uzdržavanje imati djeca do navršene 18. godine života ili do 26-te ako se redovito školuju, a novost je i da će djeca koja zbog teške i trajne bolesti ili invaliditeta nisu sposobna raditi imati pravo na potporu sve dok ta nesposobnost traje, dodao je.

"Pojednostavljuju se postupak i isplata priznatog iznosa privremenog uzdržavanja, omogućava se neplatišama vraćanje duga putem javnog rada i otpisuje se dug u slučaju smrti obveznika uzdržavanja ako je jedini nasljednik ujedno bio i korisnik prava na uzdržavanje", kazao je ministar. 

Premijer Andrej Plenković naglasio je kako je to vrlo važan iskorak koji Vlada radi. Podsjetio je da se osniva i alimentacijski fond u svrhu pomoći djeci čiji roditelji obveznici uzdržavanja ne plaćaju alimentaciju.

"Prema Zakonu, pravo može ostvariti maloljetno dijete ako obveznik uzdržavanja od dana pokretanja ovršnog postupka ne ispunjava u cijelosti ili djelomično svoju obvezu uzdržavanja dulje od tri mjeseca", poručio je. 

Dodao je i kako se omogućava podnošenje zahtijeva za isplatu potpore privremenog uzdržavanja i ako nije podnesen ovršni prijedlog. 

"Visina potpore je trenutno u prosjeku 113 eura, pravo se može ostvariti najdulje tri godine, a sada se povećava iznos na 224 eura. Poruka ovog Zakona je da država staje u potporu djeci u situaciji kad oni čija je to obveza tu obvezu ne ispunjavaju", ustvrdio je premijer. 

Za fiskalnu održivost dječjih vrtića 84 milijuna i 462.751 eura 

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih donijelo je na Vladi odluku o dodjeli 84 milijuna i 462.751 eura za fiskalnu održivost dječjih vrtića za pedagošku godinu 2024./2025. za jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb bez obzira na to tko je osnivač, a sukladno Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju i Uredbi o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje iznosa za fiskalnu održivost dječjih vrtića.

Lokalne samouprave i Grad Zagreb tako će mjesečno dobivati nešto malo više od sedam milijuna eura mjesečno. 

"Budući da podaci o broju djece u pedagoškoj godini 2024./2025. još nisu dostupni, izračun je izvršen prema broju djece u zadnjem mjesecu prethodne pedagoške godine 2023./2024. te će se sredstva doznačavati akontativno dok se ne ažuriraju podaci u zajedničkom elektroničkom upisniku za novu pedagošku godinu. Obračun sredstava ažurirat će se na mjesečnoj razini prema ažuriranom broju djece u zajedničkom elektroničkom upisniku u mjesecu za koji se sredstva doznačavaju", kazao je resorni ministar Radovan Fuchs. 

U odnosu na Odluku o dodjeli sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića za prethodnu pedagošku godinu, dodao je, prosječna cijena smještaja po djetetu na razini RH uvećana je s 3.535 eura na 3.999 eura godišnje, odnosno s 295 na 333 eura mjesečno po djetetu.

Izmijenjen je i postotni udio koji pripada pojedinoj jedinici prema novoj Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti.

"Ovo je itekako važna i demografska mjera naše cjelovite politike", dodao je premijer. 

Kreću pregovori sa sindikatima u javnim i državnim službama

Donesene su i odluke o pokretanju postupka pregovora o sklapanja dodatka Temeljnom kolektivnom ugovoru i Kolektivnog ugovora za zaposlenike u javnim i državnim službama s obzirom na to da su u rujnu reprezentativni sindikati javnih službi i Sindikat policije Hrvatske kao reprezentativni sindikat državne službe dostavili zahtjev za početak pregovora o visini osnovice za izračun plaće te ostalih materijalnih prava. 

Kao predstavnici Vade sa sindikatima javnih službi će pregovarati ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić kao predsjednik pregovaračkog odbora, potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac, ministar zdravstva Vili Beroš, ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek. 

U odbor za vođenje pregovora za zaposlenike u državnoj službi imenovani su Marin Piletić kao predsjednik, a osim Marka Primorca i Damira Habijana, tu će još biti i potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić. 

Država će u Petrokemiji imati pravo na jednog člana Uprave

Donesena je odluka o davanju suglasnosti za sklapanje dodatka II. ugovoru o dokapitalizaciji i restrukturiranju Petrokemije prema kojoj će država u Petrokemiji imati pravo na jednog člana uprave, a moći će u budućnosti i sudjelovati u dokapitalizaciji.

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar rekao je da se odluka donosi radi radi drugačijeg definiranja međusobnih odnosa, prava i obveza svih vlasnika, pogotovo kada je riječ o pravima i zaštiti interesa Republike Hrvatske. 

"Usuglašeno je da RH sukladno svom vlasničkom udjelu od 25 posto plus jedna dionica ima pravo na jednog člana uprave, te na taj način sudjeluje u daljnjem poslovanju društva. Usuglašeno je i da RH u budućnosti može sudjelovati u daljnjoj dokapitalizaciji", rekao je Šušnjar.     

Ugovor o dokapitalizaciji i restrukturiranju Petrokemije zaključen je 31. listopada 2018. godine.

MORH uz tenkove Leopard nabavlja i besposadni zrakoplovni sustav

Vlada je dala suglasnost Ministarstvu obrane za preuzimanje obveza na teret državnog proračuna za održavanje aviona Rafalea, a donijete su i odluke o nabavi besposadnog zrakoplovnog sustava Bayraktar TTB2 te pripremnim radnjama za nabavu tenkova Leopard.

"Ministarstvo obrane je s tvrtkom Dassault Aviation iz Republike Francuske izradilo prijedlog ugovora za kontinuirano održavanje aviona Rafale i prateće opreme koji osigurava usluge popravka, remonta, obnove resursa i periodičkih pregleda za komponente aviona i motora, koji bi se sklopio za razdoblje od dvije godine - do listopada 2026. godine", rekao je ministar obrane Ivan Anušić. 

Ukupne obveze MORH-a iznose 31,9 milijuna eura, od čega po 7,3 milijuna u 2024. i 2025. godini, 16,4 milijuna eura u 2026. i 800.000 eura u 2027. godini. Vlada je stoga dala suglasnost Ministarstvu za preuzimanje obveza na teret državnog proračuna u iznosu 24,6 milijuna eura u iduće dvije godine. 

MORH je nakon provedbe postupka javne nabave za razdoblje od 2024. do 2026. na sjednici predstavio i odluku o nabavi besposadnog zrakoplovnog sustava Bayraktar TB2, u ukupnom iznosu 95 milijuna američkih dolara, odnosno 86 milijuna i 424.252 eura. Od toga će Ministarstvo morati platiti 84,6 milijuna eura - za ovu godinu 20,2 milijuna, u 2025. godini 37,5 milijuna te u 2026. godini 27 milijuna eura.

U državnom proračunu u 2025. i 2026. godini osigurana su 64,4 milijuna eura. 

Ukupna vrijednost ugovora iznosi gotovo 74 milijuna američkih dolara bez PDV-a, a pored roba i usluga koje će biti isporučene prema ukupnoj vrijednosti ugovora, dodatno je predviđena i isporuka opreme u vrijednosti od nešto malo više od dva milijuna američkih dolara koja je donacija. Ministarstvo obrane ima obvezu plaćanja PDV-a na cjelokupan iznos ugovora i PDV-a na donaciju što je iznos PDV-a u protuvrijednosti od 19 milijuna američkih dolara.

Od ukupnih obveza Ministarstva obrane u iznosu od 84.582.589,47 eura bit će potrebno platiti u 2024. godini 20.189.321,71 eura, u 2025. godini 37.474.172,15 eura i u 2026. godini 26.919.095,61 eura.

"Oružane snage Republike Hrvatske iskazale su potrebu za prioritetnom i žurnom nabavom naoružanog besposadnog zrakoplovnog sustava Bayraktar TB2, a tvrtka Baykar Makina San. Ve Tic. A.S. dostavila je informativnu ponudu i prijedlog konfiguracije besposadnog zrakoplovnog sustava Bayraktar TB2 za Republiku Hrvatsku po modelu "sveukupnog paketa". Konfiguracija je bazirana na šest letjelica opremljenih elektrooptičkim kamerama za izviđanje uključujući inicijalni komplet naoružanja te osigurava dvostruku radio pokrivenost cjelokupnog teritorija Hrvatske u stacionarnoj i mobilnoj inačici", naveo je Anušić.

Pored letjelica s kamerama i naoružanja paket obuhvaća centar za zapovijedanje i nadzor, simulator za obuku, zemaljske nadzorno-upravljačke stanice, zemaljske podatkovne stanice, inicijalni komplet pričuvnih dijelova dostatan za 4000 sati naleta, uključujući svu potrebnu opremu i alat za održavanje, jamstvo u trajanju od dvije godine ili do dostizanja 4000 sati naleta, boravak stručnjaka u Hrvatskoj u razdoblju od dvije godine, obuku u njihovom obučnom centru u Turskoj te transport cjelokupnog paketa u Hrvatsku.

Pripremne radnje za nabavu tenkova LEOPARD

Na sjednici Vlade je usvojena i odluka o pripremnim radnjama za nabavu tenkova LEOPARD 2A8 za opremanje Oružanih snaga te za ustupanje materijalnih sredstava Ukrajini u vidu tenkova M-84 i borbenih vozila pješaštva M-80, s pripadajućim pričuvnim dijelovima i streljivom, a prema popisu koji je sastavni dio te Odluke i klasificiran je stupnjem tajnosti "POVJERLJIVO".

Knjigovodstvena vrijednost materijalnih sredstava iznosi 144 milijuna i 800.000 eura. Taj iznos će u državni proračun Savezno ministarstvo obrane Republike Njemačke uplatiti do 30. studenoga 2024., a MORH, potom, nabaviti tenkove LEOPARD dok će se preostala sredstava osigurati u državnom proračunu.

"Sigurnosno okruženje promijenilo se od veljače 2022. zbog ruske agresije na Ukrajinu te su RH i Savezna Republika Njemačka do sada značajno podržale Ukrajinu i odlučile nastaviti s daljnjom potporom", naglasio je ministar.

Jadrolinija, najveći hrvatski brodar sa stoljetnom tradicijom, svakodnevno izvršava odgovornu zadaću

Vlada je u odbila interpelaciju o stanju u "Jadroliniji" i odgovornosti Skupštine tog društva koju je inicirao Most, a podržalo ukupno 17 saborskih zastupnika nakon nesreće ovog ljeta na Malom Lošinju u kojoj su poginula tri pomorca, a izmijenila je Zakon koji se tiče razminiranja.

"Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture pripremilo je stručno te objektivno izvješće u kojem odgovara na sve navode iz interpelacije, a koje, između ostalog, uključuje detaljno opisane poslove te odgovornost Uprave, Nadzornog odbora i Skupštine društva 'Jadrolinija'", kazao je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković. 

Vladi je predložio odbijanje interpelacije, što je Vlada i učinila. 

Provode se izvidi iz dijela pomorskih prekršaja i sigurnosna istraga

Vezano za tragediju na Jadrolinijinom trajektu u Malom Lošinju, iz Ministarstva, između ostalog, ističu da se provode izvidi iz dijela pomorskih prekršaja i sigurnosna istraga. 

"U trenutku pomorske nesreće broda Lastovo utvrđeno je kako je imao svjedodžbu o klasi izdanoj od strane HRB-a sa zadnjim datumom pregleda obavljenim 6. studenoga 2023., o sigurnosti putničkog broda od 6. studenoga 2023., o sposobnosti broda za plovidbu sa zadnjim datumom pregleda obavljenim 6. studenoga 2023., potvrdu upravljanja sigurnošću s rokom važenja do 22. srpnja 2027. i svjedodžbu o baždarenju - trajnu svjedodžbu", navode u odgovoru. 

"Vezano uz navode kako je većina nabavljenih brodova mjesecima u brodogradilištima prije nego što krenu u redovne linije, to upravo govori o politici 'Jadrolinije' usmjerenoj prema sigurnosti kroz redovne godišnje remonte brodova koji održavaju redovne linije te svakodnevno povezuju otoke s kopnom", dodaju.

"Jadrolinija" flotu obnavlja sukladno planovima poslovanja odobrenim od strane Nadzornog odbora, a od 2018. do kraja 2024. realizirano je ukupno 14 investicija u flotu, ističu.

Što se tiče kvara na brodu "Oliver", u odgovoru se navodi da je tehnički problem nastao kao posljedica prodora komprimiranog zraka u sustav rashladne vode što je potencijalno moglo rezultirati i pregrijavanjem glavnih motora te su motori preventivno ugašeni, a da je otklonjen u roku 24 sata te da posjeduje sve dozvole Hrvatskog registra brodova i Lučke kapetanije. 

Prava na starosnu mirovinu zaposlenicima na poslovima razminiranja kao i pirotehničarima

Vlada je na sjednici izmijenila Zakon o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja prema kojima se izjednačavaju uvjeti za stjecanje prava na starosnu mirovinu te izračun mirovine i za voditelje radilišta i pomoćne djelatnike na istovjetan način kako je to omogućeno i pirotehničarima. 

"Budući da su poslovi i radna mjesta voditelja radilišta i pomoćnih djelatnika, koji također kao i pirotehničari rade na poslovima razminiranja s jednakom izloženosti opasnosti, kao i da su i oni osjetljiva kategorija o kojoj država treba voditi posebnu brigu, potrebno je i njima omogućiti stjecanje prava na starosnu mirovinu pod jednakim uvjetima pod kojima to pravo stječu pirotehničari kako je to propisano Zakonom", pojašnjavaju iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi.

Tako ovim izmjenama pravo na stjecanje prava na starosnu mirovinu ostvaruju pirotehničari, voditelji radilišta i pomoćni djelatnici koji neposredno obavljaju pomoćne poslove u razminiranju zaposleni u trgovačkim društvima, kod obrtnika, u Ministarstvu obrane i Ministarstvu unutarnjih poslova te pirotehnički nadzornici, pirotehnički nadglednici i inspektori Ministarstva unutarnjih poslova koji obavljaju poslove kontrole kvalitete i inspekcijskog nadzora nad obavljanjem poslova razminiranja.

Izmjenama Zakona predlaže se i mogućnost ostvarivanja prava zaposlenicima koji su bili su zaposleni na navedenim poslovima, a već su ostvarili pravo na mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. 

Za delegirane europske tužitelje - obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje

Usvojen je i prijedlog izmjena Zakona o provedbi Uredbe Vijeća EU o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) kojima Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije propisuje obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje delegiranih europskih tužitelja, čiju će prijavu provoditi nadležno državno odvjetništvo.

Prema odredbama, plaćeni doprinosi ne predstavljaju dohodak, uvodi im se i beneficirani radni staž te se ističe da mjesečna osnovica za obračun doprinosa delegiranih europskih tužitelja ne može biti manja nego što je bila prije njihovog imenovanja na dužnost. Naglasak je i na dužnosti Republike Hrvatske u plaćanju obveznih doprinosa po osnovi po kojoj su osigurani kao nacionalni tužitelji.

Potrebna sredstva za provedbu ovoga Zakona odnose se na podmirivanje obveza za obvezna osiguranja i staž osiguranja s povećanim trajanjem za šest delegiranih europskih tužitelja te se procjenjuje da je za 2025. potrebno 153.000 eura, a za 2026. 154.000 eura.

Pokroviteljstva bez preuzimanja financijskih obveza

Vlada je prihvatila pokroviteljstva nad programom obilježavanja 25 godina programa Gradovi i općine - prijatelji djece i 35 godina Konvencije UN-a o pravima djeteta, sukladno zamolbi Saveza društava Naša djeca Hrvatske, te nad održavanjem 17. večeri članova i prijatelja Udruge i Zaklade Prsten, sukladno zamolbi udruge Hrvata BiH Prsten.

Prihvaćenjem navedenih pokroviteljstava Vlada ne preuzima nikakve financijaške obveze.

(vlada.gov.hr, 14.11.2024.)

Fotografija: Unsplash