Postupanje komunalnog redara na šumskom zemljištu u vlasništvu RH

Na zemljištu koje se proteže uz županijsku cestu, ali ne čini dio ceste, komunalni je redar uočio veću količinu nezakonito odbačenog otpada. Naknadnom provjerom utvrđeno je da je riječ o šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, kojim upravljaju Hrvatske šume d.o.o. Može li komunalni redar društvu Hrvatske šume d.o.o. naložiti uklanjanje otpada uz prijetnju da će, ako to Hrvatske šume ne učine, otpad odvesti treća osoba na njihov račun?

Mogućnost prijenosa suvlasničkog dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave

Koja je mogućnost prijenosa vlasništva zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave uređenog odredbama članaka 170. - 175. Zakona o prostornom uređenju, odnosno tko daje izjavu o prijenosu zemljišta kad prijenos namjerava učiniti suvlasnik zemljišta?

Građevinsko zemljište koje prodaje obrtnik

Može li obrtnik koji je upisan u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost, kao građanin prodati građevinsko zemljište koje nije dio imovine obrta, ali za koje je izdan izvršni akt o gradnji?

Prodaja zemljišta koje se nalazi unutar građevinskog područja

Fizička osoba koja obavlja obrtničku djelatnost i upisana je u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost, prodaje zemljište koje se nalazi unutar građevinskog područja, drugoj fizičkoj osobi. Za navedeno zemljište nije izdana građevinska dozvola, lokacijska dozvola, rješenje za građenje niti jedan drugi akt kojim se odobrava građenje. Smatra li se to zemljište građevinskim zemljištem na koje pri prodaji treba obračunati porez na dodanu vrijednost jer se nalazi unutar građevinskog područja, ili se navedeno zemljište može smatrati ostalim zemljištem na koje stjecatelj plaća porez na promet nekretnina?

Moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta

Traje li i dalje moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta državljanima drugih država članica Europske unije?

Odgovornost suvlasnika zemljišta za plaćanje komunalnog doprinosa

Zemljište na kojem se gradi građevina u suvlasništvu je više osoba čiji suvlasnički udjeli nisu jednaki. Odgovaraju li suvlasnici za obvezu plaćanja komunalnog doprinosa solidarno, odnosno može li se cijeli iznos komunalnog doprinosa naplatiti od bilo kojeg suvlasnika, prema odabiru nadležnog tijela?

Način uračunavanja prije plaćenog komunalnog doprinosa

Općina je rješenjem utvrdila obvezu plaćanja komunalnog doprinosa za građevinu obujma 500 m3. Obveznik je komunalni doprinos platio, ali nije započeo gradnju na temelju izdane građevinske dozvole, već je građevinsko zemljište prodao i pritom plaćeni komunalni doprinos pisanim ugovorom prenio na novog vlasnika. Od trenutka plaćanja komunalnog doprinosa do zaključenja ugovora o prodaji zemljišta Općinsko vijeće donijelo je izmjene Odluke o komunalnom doprinosu i povećalo iznos komunalnog doprinosa u svim zonama. Novi vlasnik zemljišta ishodio je novu građevinsku dozvolu, ali ovaj put za građevinu obujma 550 m3, i zatražio da se prije plaćeni komunalni doprinos uračuna tako da se prizna zapremina za koju je doprinos plaćen (500 m3), a ne iznos koji je plaćen. Treba li prije plaćeni doprinos priznati u vrijednosti koja je plaćena, ili treba priznati obujam za koji je doprinos plaćen?

Pretvorba društvenog vlasništva na građevinskom zemljištu

Kako se provodi pretvorba društvenog vlasništva na zemljišnoknjižnoj čestici na kojoj postoji pravo korištenja upisano u ime fizičke osobe, na kojoj je zemljišnoknjižnoj čestici izgrađena zgrada koja nije upisana u zemljišnim knjigama?

Utvrđivanje zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine

U slučaju kad se legalizira građevina može se ići u utvrđivanje zemljišta nužnog za redovitu uporabu te građevine. Što u slučaju ako je to zemljište vlasništvo RH ili jedinice lokalne samouprave, budući da ti subjekti inače prodaju nekretnine (u ovom slučaju zemljište nužno za redovitu uporabu građevine) putem natječaja i po tržišnoj cijeni?

Pružanje ugostiteljskih usluga na otvorenom zemljištu

Mogu li se pružati usluge smještaja u kućicama napravljenim od prirodnih materijala (npr. drvo, kamen, glina i sl.) na otvorenom zemljištu?

Naknada za korištenje cestovnog zemljišta uz javnu i nerazvrstanu cestu

Kome se plaća naknada za korištenje cestovnog zemljišta uz javnu cestu i nerazvrstanu cestu?

Oporezivanje kupnje građevinskog zemljišta porezom na promet nekretnina

Fizička osoba će na temelju kupoprodajnog ugovora steći zemljište unutar građevinskog područja na kojem će izgraditi obiteljsku kuću kojom rješava vlastito stambeno pitanje. Je li ta fizička osoba kupnjom zemljišta unutar građevinskog područja u obvezi platiti porez na promet nekretnina?

Porez na promet građevinskog zemljišta

Obrtnik upisan u registar obveznika PDV-a prodaje, kao građanin, građevinsko zemljište koje nije dio imovine obrta. Plaća li se na takvo otuđenje porez na dodanu vrijednost ili porez na promet nekretnina?

Parcelacija građevinskog zemljišta

Na temelju članka 160. i 161. Zakona o prostornom uređenju (Nar. nov., br. 153/13), parcelacija izgrađenoga građevinskog zemljišta može se provoditi samo u skladu s aktima i planovima iz članka 160. toga Zakona, dok se parcelacija neizgrađenoga građevinskog zemljišta može, između ostaloga, provoditi i u skladu sa sudskom presudom. Iz navedenoga slijedi da, ako je građevinsko zemljište izgrađeno, a nije moguća potvrda službe za prostorno uređenje, nije moguća provedba parcelacije zemljišta zbog rješavanja vlasničkih odnosa. Ograničava li Zakon o prostornom uređenju sudske postupke uređenja vlasništva?

Obvezatna prodaja gradskog zemljišta – građevinske čestice zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju – legalizacija

Grad je dao u zakup na određeno vrijeme zemljište jednom poduzeću radi postavljanja kioska za prodaju bezalkoholnih pića i sl., s tim da se kiosk napravi od »drvenih ili aluminijskih elemenata, a istekom zakupnog vremena prestaje zakupni odnos bez posebnog otkaza, opomene ili naloga...«. Zakupac je zemljište dao u podzakup drugom poduzeću, a zatim mu i prodao (1993.) »privremeni montažni objekt, postavljen na gradskom zemljištu .... s tim da je kupac upoznat da je prodavatelj (samo) zakupac i korisnik zemljišta koje je vlasništvo grada, a na kojem je izgrađen privremeni objekt.« Godine 2002. pokrenut je inspekcijski postupak uklanjanja nelegalno izgrađenog objekta i donesene su dvije presude Upravnog suda RH o uklanjanju građevine i radi izvršenja rješenja o uklanjanju građevine (obje iz 2009.). Ministarstvo nije, i uz višekratno urgiranje, provelo svoje rješenje o uklanjanju građevine. Bespravni je graditelj u međuvremenu podnio zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju i ishodio pravomoćno rješenje. Iako smo upisani kao vlasnici zemljišta na kojem je bespravno sagrađen objekt, o postupku ozakonjenja nitko nas nije obavijestio, a naš je prijedlog za obnovu postupka odbijen. Bespravni graditelj podnio je zahtjev da mu Grad, pozivom na odredbe članka 176. Zakona o prostornom uređenju kao vlasniku ozakonjene zgrade proda, bez provedbe natječaja i po tržišnoj cijeni, zemljište koje čini građevnu česticu zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju. Jesmo li mu doista obvezatni prodati tu našu građevnu česticu?

Parcelacija građevinskog zemljišta u obuhvatu urbanističkog plana uređenja koje se nalazi u zoni zaštitnog zelenila

Ured za graditeljstvo stranci je rekao da ne može cijepati građevinsku parcelu (u naravi oranica iza kuće, koju želi sa sestrom podijeliti na dvije parcele i tako riješiti suvlasništvo) jer se u urbanističkom planu uređenja nalazi u namjeni Z (zaštitno zelenilo). Onemogućuje li ta namjena takve radnje i postoji li drugi način za rješavanje imovinskopravnih odnosa?

Prodaja gradskog zemljišta koje čini građevnu česticu zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju u postupku legalizacije

U upravnom postupku na temelju Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Nar. nov., br. 86/12) doneseno je rješenje o izvedenom stanju kojim je ozakonjena zgrada koja se nalazi na zemljištu u vlasništvu grada. Trgovačko društvo u čijem je vlasništvu zgrada, obratilo se gradu sa zahtjevom za prodaju zemljišta, na temelju odredbe članka 128. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Nar. nov., br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) koji propisuje obvezu prodaje nekretnine bez javnog natječaja zemljišta koje čini građevnu česticu zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju na temelju posebnog zakona kojim se uređuje ozakonjenje nezakonitih zgrada. Je li moguća navedena prodaja na temelju odredbe članka 128. Zakona o prostornom uređenju i gradnji, iako nije proveden postupak formiranja građevne čestice?

Porez na promet nekretnina, na razliku površine građevinskog zemljišta

Temeljem sklopljenog ugovora o kupoprodaji, fizička osoba stekla je građevinsko zemljište za izgradnju obiteljske kuće radi rješavanja vlastitog stambenog pitanja. S obzirom na to da je kupljeno zemljište površine 700 m2, je li u ovom slučaju fizička osoba u obvezi platiti porez na promet nekretnina?

Uklanjanje kioska sa zemljišta u vlasništvu grada

Grad je sklopio ugovor o zakupu zemljišta u vlasništvu grada s fizičkom osobom - obrtnikom radi postavljanja kioska za obavljanje ugostiteljske djelatnosti. Je li komunalni redar, nakon prestanka ugovora o zakupu zemljišta u vlasništvu grada, nadležan poduzimati radnje za uklanjanje kioska?

Denacionalizacija građevinskog zemljišta – upis neupisane zgrade – vlasništvo

Davne 1966. godine, u dogovoru sa vlasnicom (susjedom), izgrađena je na njezinoj okućnici, ispred njezine dvorišne zgrade, ulična jednokatnica, uz pribavljanje prethodno građevinske, a naknadno i uporabne dozvole. Građevinska čestica i dvorišna zgrada upisane su u zemljišnoj knjizi k. o. V., a svi pokušaji da se upiše i ta nova zgrada i naše (su)vlasništvo ostali su bez rezultata. Građevinsko izgrađeno zemljište upisano je kao društveno vlasništvo s pravom korištenja u korist bivše vlasnice koja je u međuvremenu dvorišnu zgradu prodala, a umrla je bez nasljednika,tako da je njezin (su)vlasnički dio, kao ošasnu imovinu naslijedio Grad Z. Grad Z. se 2004. godine upisao kao nositelj prava korištenja, prema članku 38. i 39. Zakona o nacionalizaciji iz 1958. godine i to 1/2 dijela zemljišta u A I., a novoj vlasnici stare kuće (upis u A II.) pripada druga polovica prava korištenja, prema članku 37. navedenog Zakona o nacionalizaciji. Budući da se vodi parnica protiv Grada i nove vlasnice stare kuće, kako da upišem kuću koju sam izgradio i moja prava na kući i zemljištu?

Naknadno plaćanje poreza na promet nekretnina po isteku roka za izgradnju kuće na kupljenom zemljištu

Fizička osoba ima namjeru kupiti zemljište u 2011. godini, da izgradi kuću kao prvu nekretninu kojom rješava svoje stambeno pitanje. S obzirom na to da osoba prilikom kupnje zemljišta ima mogućnost da bude oslobođena plaćanja poreza na promet nekretnina, u kojem roku od dana kupnje zemljišta treba izgraditi kuću da naknadno ne bi morala platiti porez na promet nekretnina?

Predaja neizgrađenog zemljišta u vlasništvo grada (općine)

Vlasnik sam zemljišta na području grada R., na kojem sam planirao izgraditi kuću. Već me godinama odbijaju sa zahtjevom za izdavanje uvjeta gradnje odnosno lokacijske dozvole, izgovarajući se na razne načine. Najprije su tvrdili da je zemljište rezervirano za javne potrebe, a sada tvrde da je na tom zemljištu planirana gradnja škole. Što da radim?

Parcelacija poljoprivrednog zemljišta

Vlasnik sam poljoprivrednog zemljišta u površini od 8000 m2, koje namjeravam podijeliti na dva jednaka dijela, kako bi svakom djetetu mogao darovati samostalnu nekretninu. Mogu li nakon stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu parcelaciju obaviti bez bilo čije suglasnosti?

Zakon o prostornom uređenju i gradnji

Iz odredbe članka 129. Zakona o prostornom uređenju i gradnji proizlazi da vlasniku neizgrađenog zemljišta pripada naknada koju će u slučaju spora odrediti nadležni sud na zahtjev vlasnika u izvanparničnom postupku. Iz te odredbe nije vidljivo koji je to sud i u kojem će sastavu i prema kojim propisima odlučiti.

Vlasništvo garaža izgrađenih u vrijeme kada je zemljište (bilo) u društvenom vlasništvu

Tužitelji su podnijeli vlasničku tužbu legitimiraju}i se kao vlasnici sporne nekretnine temeljem djelomičnog rješenja županijskog ureda za imovinskopravne poslove o vraćanju nekretnine u vlasništvo, dakle temeljem Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine. Navode da je nekretnina: - zemljište bez zgrade bila upisana kao općenarodna imovina za 3/5 dijela te društveno vlasništvo za 2/5 dijela, te - zgrada bez zemljišta izgrađena na toj čest. zem. upisana na ime prednice tužitelja - njihove majke za 2/5 dijela, te kao općenarodna imovina za 3/5 dijela. U tužbi se navodi da je tuženik na dijelu dvorišta sporne čest. zgr. izgradio garaže bez znanja i odobrenja tužiteljevih prednika te se traži uklanjanje garaža, predaja u posjed zemljišta te zabrana daljnjeg pristupa na nekretninu tužitelja. Tuženik je tome suprotstavio tvrdnju da su garaže izgrađene u vrijeme kad je zemljište bilo društveno vlasništvo te uz znanje i odobrenje prednice tužitelja - njihove majke, a i uz znanje tužitelja osobno. Je li moguće tuženiku priznati pravo vlasništva nad garažama i temeljem kojeg propisa, što tuženik protutužbom i traži?