Strategija razvoja poduzetništva Republike Hrvatske 2013. - 2020.

SAŽETAK

Strategija razvoja poduzetništva Republike Hrvatske 2013. – 2020. donosi se u skladu s Ekonomskim programom Republike Hrvatske 2013. s ciljem jačanja poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva. Poduzetništvo i gospodarstvo, kako Republike Hrvatske tako i Europske unije, će dugoročno napredovati samo ako veliki broj hrvatskih građana prepozna poduzetništvo kao atraktivnu opciju.

Ostvarivanje ciljeva Strategije doprinijet će realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi...

1.0 UVOD

1.1 Gospodarsko okruženje u Hrvatskoj

Nakon razdoblja stabilna gospodarskog rasta hrvatsko gospodarstvo počelo je usporavati 2008., prije ulaska u razdoblje opadanja od 2009. do 2012., s prognozom slabog rasta od +0,3% za 2013. godinu.[3] Ukupna zaposlenost doživjela je vrhunac od 1635 milijuna zaposlenih u 2008., nakon čega gospodarstvo postojano gubi radna mjesta pa se do siječnja 2013. zaposlenost smanjila na 1337 milijuna.[4] Sektor maloga gospodarstva u Hrvatskoj pada s obzirom na broj poduzeća u zadnjih deset godina, a...

1.2 Institucionalna potpora malom gospodarstvu u Hrvatskoj

Na razini VRH-a, MINPO je odgovoran za malo gospodarstvo u smislu osiguravanja odgovarajućega zakonodavnog okvira te oblikovanja politika radi pružanja potpore ovom sektoru. U nadležnosti MINPO-a je HAMAG INVEST, agencija odgovorna za provedbu politika te investicije u malo gospodarstvo.

Uz MINPO te HAMAG INVEST, mnogo je drugih resornih ministarstava te tijela poduzetničkih potpornih institucija čije aktivnosti utječu na poslovanje subjekata maloga gospodarstva, a među njima su primjerice...

1.3 Politika za malo gospodarstvo u Hrvatskoj

Programi VRH-a za poticanje maloga gospodarstva provode od 2001. (prvi program VRH-a pod nazivom »Program razvoja malog gospodarstva« odobren je 14. lipnja 2001. godine).

U tom razdoblju potporu razvoju maloga gospodarstva pružalo je Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo (2001. – 2003.), a zatim Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (2004. – 2012.). Prvi program za razvoj maloga gospodarstva (2001. – 2004.) sadržavao je tri glavna instrumenta: i. dodjelu nepovratnih...

1.4 Usklađenost Strategije s ključnim strateškim nacionalnim i europskim dokumentima

Strategija se izrađuje na inicijativu MINPO-a. Strategija je dokument kojim se nastavlja niz nedavno izrađenih važnih dokumenata: objavljivanje prvoga godišnjeg »Izvješća opservatorija malog i srednjeg poduzetništva u Republici Hrvatskoj«; »Procjena utjecaja pristupanja Europskoj uniji na malo i srednje poduzetništvo u Hrvatskoj«; neovisno istraživanje poduzeća o nepovratnim sredstvima koja je Vlada dodijelila od 2008. do 2011. te uspostavljanje pokazatelja za praćenje svih tih instrumenata u...

2.0 ANALIZA SEKTORA MALOGA GOSPODARSTVA U HRVATSKOJ

2.1 Veličina i sastav sektora maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Bez obzira na to mjeri li se broj poduzeća, ukupna zaposlenost u tim poduzećima ili njihova dodana vrijednost, Hrvatska s obzirom na ukupnu veličinu sektora maloga gospodarstva ne pokazuje znatne razlike u odnosu na EU. U Hrvatskoj ima ukupno 168.931 subjekt maloga gospodarstva.[7] Od ukupnog broja, 92,2% su mikropoduzeća (do devet zaposlenika), zatim 6,3% su mala poduzeća (od 10 do 49 zaposlenika), a srednje velika poduzeća čine 1,2%. Zbroj ovih postotaka pokazuje da u Hrvatskoj posluje...

2.2. Dinamika sektora maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Zbog nepovezanosti registarskih baza[16] nije moguće izračunati stopu nataliteta za sektor maloga gospodarstva u Hrvatskoj u cijelosti. Međutim, analiza navedena u Izvješću opservatorija za malo i srednje poduzetništvo u Hrvatskoj iz 2012. pokazuje rast od 23% u broju malih i srednje velikih poduzeća registriranih kao društva s ograničenom odgovornošću u osmogodišnjem razdoblju, od 2002. do 2010. godine. U obrtničkom sektoru (uglavnom mikropoduzeća s neograničenom odgovornošću), stopa...

2.3 Analiza sektora prema podsektorima i djelatnostima

Sektor uslužnih djelatnosti obuhvaća najveći broj poduzeća u Hrvatskoj: 52% svih poduzeća bavi se pružanjem usluga (prema klasifikacijskim oznakama NACE-a, od G do N). Najviše su koncentracije u trgovini na veliko i na malo te popravku motornih vozila i motocikala (24,4% svih poduzeća), uslugama pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane (10,7%) te stručnim, znanstvenim i tehničkim uslugama (10,4%).

U nefinancijskoj poslovnoj ekonomiji[22] 31% svih poduzeća aktivno je u trgovini na...

2.4 Prostorna raspoređenost djelatnosti maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Republika Hrvatska podijeljena je na dvije NUTS II regije; Jadransku Hrvatsku i Kontinentalnu Hrvatsku. Te dvije regije prikazane su na sljedećoj karti:

Prikaz 2 NUTS II regija u RH

Kontinentalna Hrvatska dominira prema broju malih gospodarstvenika i broju zaposlenih u malom gospodarstvu. Međutim, u samo jednoj županiji u toj regiji (Osječko-baranjskoj) broj poduzetnika viši je od prosječnog broja za cijelu Kontinentalnu Hrvatsku.

Tablica 2. Broj poduzeća i broj zaposlenih po županijama i...

2.5 Malo gospodarstvo u Hrvatskoj i strana tržišta

Hrvatska je ostvarivala deficit u vanjskotrgovinskim odnosima s ostalim zemljama do 2010. jer je sav uvoz namijenjen hrvatskim proizvođačima iskorišten za rast u sustavu. Važno je istaknuti kako je kriza, koja je počela 2008., utjecala na zagušivanje potražnje za uvozom, i to toliko da je 2010. vanjskotrgovinska bilanca u Hrvatskoj pokazivala skroman višak (+1,6%).

Recesija je utjecala na pad potražnje i smanjila učinak uvoza na vanjskotrgovinsku bilancu. Međutim to baca sjenu na...

2.6 Ulaganje u istraživanje i razvoj maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Izdaci za istraživanje i razvoj u Hrvatskoj zaostaju u usporedbi s ostalim europskim zemljama. Ukupni bruto domaći izdaci za istraživanje i razvoj kao udio u BDP-u (GERD) u prosjeku iznose 2,03%[27] u EU. Međutim, taj je postotak u Hrvatskoj 0,75%, što je stavlja na 30. mjesto na ljestvici od 37 ocjenjivanih zemalja.

Javni sektor dominira prema ulaganjima u R&D u Hrvatskoj. Visokoškolske ustanove i tijela VRH zajedno čine 55,8% ukupnog R&D-a, za razliku od EU, u kojoj javni...

2.7. Malo gospodarstvo i inovacije u Hrvatskoj

Inovacije su važne za određivanje konkurentnosti industrije. To je posebice važno za međunarodno tržište, što je prepoznao Svjetski gospodarski forum, koji inovacije smatra jednim od 12 stupova za uspostavljanje konkurentnoga gospodarstva.[28]

Najnovije izvješće o globalnoj konkurentnosti Hrvatsku stavlja na 81. mjesto od 144 zemlje uključene u istraživanje, iako uočava njezin bolji položaj s obzirom na inovacije, prema kojima je stavlja na 74. mjesto od 144 zemlje koje vrednuje, gdje je...

2.8 Radna snaga maloga gospodarstva u Hrvatskoj

U sektoru maloga gospodarstva zaposleno je 646.754[34] ljudi. Od 2008. taj je broj pao za više od 70.000. Istodobno je nezaposlenost s 12,3% 2008. narasla na 21,1%[35] u 2012., što je 80% više od prosječne stope nezaposlenosti u EU-27.

Nezaposlenost je posebice ozbiljna kad su posrijedi mladi. U rujnu 2012. 39,5% aktivnog stanovništva mlađeg od 25 godina bilo je registrirano kao nezaposleno, podatak koji je bio 73% viši od prosjeka EU, a drugi najviši nakon Španjolske među 24 zemlje za koje...

3.0 OKRUŽENJE U KOJEM SE NALAZI MALO GOSPODARSTVO U HRVATSKOJ

U ovom poglavlju analizira se okruženje u kojem posluju poduzetnici, vlasnici i uprave u malim poduzećima te čimbenici koji utječu na ulazak na tržište i izlazak s tržišta te način na koji vanjski čimbenici djeluju na uspješnost poduzeća.

3.1 Pravni oblici poduzeća

Prema hrvatskim propisima pravni oblici poduzeća usporedivi su s onima diljem Europe. Zakon o trgovačkim društvima[40] definira dva osnovna tipa društava: društvo osoba i društvo kapitala. U kategoriju društava osoba pripadaju: javno trgovačko društvo (jtd.), komanditno društvo (kd.) i gospodarsko interesno udruženje (GIU). Kad se osnivaju društva na osnovi kapitala (udjela), u načelu postoje dvije mogućnosti: društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i dionička društva (d.d.). Društva s...

3.2 Registriranje gospodarskih subjekata u Hrvatskoj

Najčešći organizacijski oblici poslovanja gospodarskih subjekata u Hrvatskoj su obrti, trgovačka društva i zadruge.

U skladu s odredbama Zakona o obrtu[46], obrt se upisuje u Središnji obrtni registar na temelju rješenja koje izdaje nadležni županijski ured (ured državne uprave u županiji – Upravni odjel za gospodarstvo) na čijem će području biti sjedište obrta, odnosno u nadležnom uredu Grada Zagreba.

U skladu s odredbama Zakona o trgovačkim društvima[47], svojstvo pravne osobe trgovačko...

3.3 Poduzetništvo u Hrvatskoj

Navedene karakteristike iskazuju se u izvješću GEM[52] i izvješću SBA Fact Sheet.[53]

Najnovije izvješće SBA Fact Sheet 2012. Hrvatsku stavlja ispod prosjeka EU-27 s obzirom na poduzetništvo, kao što je vidljivo u prikazu 3.

Prikaz 3. Udaljenost elemenata RH sektora poduzetništva od prosjeka EU u standardnim devijacijama

Gore navedeni prosjeci za EU, koji se odnose na stopu samozaposlenosti, poduzetničku namjeru i udio odraslih koji se slažu da im je školsko obrazovanje pomoglo u razvoju...

3.4 Ograničenja za razvoj maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Zbog niza ostalih administrativnih ograničenja koja se nameću poduzetnicima malo je poduzetničkih namjera koje dovode do otvaranja novih poduzeća. Neki od tih zahtjeva ne odnose se isključivo na poduzetnike koji razmišljaju o otvaranju poduzeća, nego i na postojeće male gospodarstvenike pod određenim uvjetima, primjerice građevinske dozvole ili dogovaranje nabave električne energije.

Deseto izvješće Svjetske banke »Doing Business 2013« objavljeno u listopadu 2012. bilježi uspješnost 185...

3.5 Financijska sredstva za malo gospodarstvo

U izvješću SBA Fact Sheet, izvješću Svjetske banke »Doing Business« i izvješću GCR proučava se pristup financijama. U izvješću SBA Fact Sheet za Hrvatsku iz 2012. analiziraju se četiri kriterija u odnosu na pristup financijama te je prema tri od četiri kriterija Hrvatska iznad prosjeka EU (27)[61].

Izvješće Svjetske banke »Doing Business« bavi se pitanjem financija za malo gospodarstvo u poglavlju »Dobivanje kredita« te Hrvatsku stavlja na 40. mjesto od 185 zemalja, bilježeći napredak koji je...

3.6 Odnosi između malih i velikih poduzeća i poslovno povezivanje

Prema izvješću GCR-a iz 2011., Hrvatska je na 94. mjestu od 144 zemlje s obzirom na razvoj klastera u zemlji, a na 110. mjestu prema širini vrijednosnih lanaca koji dobavljače povezuju s masovnim proizvođačima.

U Hrvatskoj više od 500 poduzeća sudjeluje u klasterima, u sklopu kojih je zaposleno više od 25.000 zaposlenika. Većina je tih klastera iz sektora proizvodnje, ali dobro su zastupljeni i turizam te poljoprivreda.

3.7 Izravna strana ulaganja u Hrvatskoj

Izravna strana ulaganja (FDI) važna su za razvoj maloga gospodarstva na nekoliko načina. Prvo, mnogi investitori, bila riječ o domaćim ili stranim tvrtkama ili pojedincima, sigurno će ulagati na dva načina: (1) u postojeća mala i srednja poduzeća pa će se na taj način ulaganjem povećati zaposlenost u sektoru ili (2) u novo poduzeće, koje će sigurno biti malo ili srednje, te će se na taj način povećati broj poduzetnika i broj zaposlenih u sektoru. Drugo, velika ulaganja stvaraju potencijal za...

4.0 SWOT ANALIZA

4.1. Izrada SWOT analize i strategije

Analiza snaga, slabosti, prilika i prijetnji (SWOT) postala je općeprihvaćeni analitički alat koji se koristi za razumijevanje ekonomske uspješnosti u odnosu na statističke informacije.

Da bi se SWOT analizom dobili pouzdani rezultati, potrebno je primijeniti niz uvjeta od kojih su najvažniji sljedeći:

SWOT analiza je objektivna analiza, a ne analiza koja se temelji na mišljenjima ili željama

SWOT analiza obuhvaća mjerenje i razumijevanje međunarodnih standarda i najbolje prakse

SWOT...

4.2 Definiranje ključnih problema, tablica s prikazom SWOT analize

U ovom poglavlju dokumenta, prije konkretiziranja ciljeva strategije, ukratko se grupiraju zaključci SWOT analize koji su ključni za izradu strategije.

5.0 CILJEVI RAZVOJA PODUZETNIŠTVA U HRVATSKOJ 2013. – 2020.

Slika poželjne budućnosti maloga gospodarstva u Republici Hrvatskoj mogla bi se opisati na sljedeći način: »konkurentno i ravnomjerno razvijeno hrvatsko malo gospodarstvo, koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata, kontinuiranom povećanju izvoza, visokom stupnju inovacija, kvalitetno obrazovanom, fleksibilnom menadžmentu, inovativnom proizvodnom procesu, povoljnom poslovnom okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale povoljne...

5.1 Strateški ciljevi

Strategija mora imati jedan, glavni cilj koji proizlazi iz naše misije, a to je osigurati povećanje konkurentnosti hrvatskoga maloga gospodarstva tijekom razdoblja koje pokriva ova Strategija.

Realizacijom općeg cilja osigurat će se maksimalno povećanje održivih mogućnosti zapošljavanja koje će proizaći iz razvoja maloga gospodarstva te će biti nužno učinkovito primijeniti niz mjera i političkih instrumenata za...

5.2 Pokazatelji

Ovo poglavlje dokumenta definira ciljane vrijednosti u okviru pet strateških ciljeva, zajedno s pokazateljima čije će vrijednosti pokazivati smjer i razinu napretka koji se ostvaruje na razini Strategije u razdoblju od 2013. do 2020. godine.

Ta će se ciljana vrijednost ostvariti ako mjere i politike koje se provode prema ovoj...

5.3 Pristup realizaciji strateških ciljeva

Operacionalizacija ciljeva definiranih Strategijom temelji se na izradi akcijskih planova. U tom kontekstu Strategija razvoja poduzetništva krovni je dokument čija će se realizacija, odnosno operacionalizacija, definiranih strateških ciljeva, vremenski, financijski te organizacijski i na druge načine definirane mjere, ostvarivati, s jedne strane, provedbom postojećih programa (Poduzetnički impuls 2013., Operativni program Regionalna konkurentnost 2007. – 2013.), odnosno provedbom novih...

6.0 PRAĆENJE I VREDNOVANJE STRATEGIJE

U ovom poglavlju prvo se definira organizacija praćenja Strategije, a zatim slijedi opis postupaka za vrednovanje strategije.

6.1 Organizacija praćenja

Izrada Strategije razvoja poduzetništva 2013. – 2020. Vladi Republike Hrvatske omogućuje stjecanje srednjoročnog uvida u prirodu sektora maloga gospodarstva u Hrvatskoj i potporu koja će se pružiti u svrhu njegova jačanja. Gospodarske okolnosti mogu se brzo promijeniti, kao što se dogodilo nakon 2008. s dramatičnim posljedicama za poslovanje maloga gospodarstva. Stoga je nužno pratiti okolnosti koje određuju uspješnost maloga gospodarstva.

MINPO je odgovoran pružiti potporu poduzetništvu te...

6.2 Vrednovanje

Prethodno (ex ante) vrednovanje provedeno je na osnovi sljedećih načela: cjelovitost; neovisnost; kredibilitet; transparentnost postupka izrade strategije; participacija ključnih dionika; korisnost rezultata vrednovanja i pravovremeno informiranje o procesu.

Evaluatori Ekonomskog instituta, Zagreb su na temelju opisane metodologije izradili 42 preporuke od kojih su 23 direktno vezane za strateški dio procesa (tzv. A preporuke). MINPO je pripremio Akcijski plan provedbe preporuka te je na taj...

KRATICE

[1] Malo gospodarstvo, u skladu sa Zakonom o poticanju razvoja malog gospodarstva (NN 29/02, NN 63/07, NN 53/12), obuhvaća mikro, male i srednje gospodarske subjekte (obrte, trgovačka društva i zadruge).

[2]Knowledge based activities – smatra se da su to one djelatnosti čiji je output/proizvod/usluga nastao na osnovi intenzivnih znanja.

[3] DZS, prosinac 2012.

[4]DZS, siječanj 2013.

[5] »Izgradnja kapaciteta stručnjaka za područje obavljanja poslovnih usluga i ustanova zaduženih za pružanje...