PREDGOVOR

POSEBNOSTI UPRAVNOG SPORA PUNE JURISDIKCIJE

1. UVODNE NAPOMENE

2. OSVRT NA RAZVOJ UPRAVNOG SPORA PUNE JURISDIKCIJE U HRVATSKOM UPRAVNOM PRAVU

2.1. Upravni spor pune jurisdikcije u odredbama prijašnjih Zakona o upravnim sporovima

2.1.1. Zakon o upravnim sporovima iz 1995.

2.1.2. Proširenje ovlasti iz 1965.

2.1.3. Zakon o upravnim sporovima iz 1977.

2.1.4. Zakon o upravnim sporovima iz 1991.

2.1.5. Mišljenje Ustavnog suda RH od 8. studenoga 2000.

2.1.6. Donošenje novog Zakona o upravnim sporovima

3. EVOLUCIJA UPRAVNOG SPORA PUNE JURISDIKCIJE SLIJEDOM ZAKONA O UPRAVNIM SPOROVIMA IZ 2010.

3.1. Cilj Zakona

3.2. Načelo usmene rasprave

3.3. Načelo obveznosti sudskih presuda

3.4. Odlučivanje u sporu pune jurisdikcije – pravo i obveza suda

3.5. Dvojbe o definiranju »prirode stvari«

3.6. Obilježja spora pune jurisdikcije i proširenje primjene

3.7. Dvojbe u primjeni zakonskih odredbi

3.8. Bitne razlike spora pune jurisdikcije u odnosu na spor o zakonitosti

4. ZAKLJUČAK

EUROPSKI SUDOVI U ZAŠTITI LJUDSKIH PRAVA – Aktualnosti

1. UVOD

2. ZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA U EUROPI

2.1. Vijeće Europe

2.2. Europska unija

2.3. Sustavi europskih nacionalnih država

3. EUROPSKI SUD PRAVDE U ZAŠTITI LJUDSKIH PRAVA NA RAZINI EUROPSKE UNIJE

4. KRONOLOGIJA PRISTUPANJA EUROPSKE UNIJE KONVENCIJI O ZAŠTITI LJUDSKIH PRAVA IN BREVIS

4.1. Vijeće Europe i Konvencija o zaštiti ljudskih prava – pravna osnova za pristupanje Unije Konvenciji

4.2. Povelja EU o temeljnim pravima i Ugovor iz Lisabona

4.3. Pregovori

4.4. Konačni rezultat procesa

5. ZAKLJUČAK

OBVEZA DONOŠENJA RJEŠENJA U UPRAVNOM POSTUPKU (s posebnim osvrtom na porezni postupak)

1. UVODNE NAPOMENE

2. OBVEZA DONOŠENJA RJEŠENJA U OPĆEM UPRAVNOM POSTUPKU

3. OBVEZA DONOŠENJA RJEŠENJA U POREZNOM POSTUPKU

4. PISANI OBLIK POREZNOG AKTA

4.1. Iznimka od obveza donošenja poreznog rješenja

4.2. Sadržaj pisanog poreznog rješenja

4.3. Donošenje privremenog poreznog rješenja

4.4. Obračunske prijave

4.5. Upravni ugovor ili nagodba

5. OBVEZA DONOŠENJA RJEŠENJA U POSTUPCIMA U POVODU ZAHTJEVA ZA POVRAT POREZA NA DODANU VRIJEDNOST TUZEMNIM POREZNIM OBVEZNICIMA

5.1. Odredbe Zakona o porezu na dodanu vrijednost

5.2. Odredbe Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost

5.3. Obveza donošenja rješenja o povratu PDV-a

5.4. Obveza donošenja pisanog rješenja

5.4.1. Načelo zaštite stečenih prava

5.4.2. Načelo pravne sigurnosti

5.4.3. Načelo postupanja u dobroj vjeri

6. ZAKLJUČAK

FINANCIRANJE DECENTRALIZIRANIH FUNKCIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

1. UVODNE NAPOMENE

2. MINIMALNI FINANCIJSKI STANDARDI

3. ZAKON O FINANCIRANJU JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

3.1. Raspodjela prihoda od poreza na dohodak

4. UREDBA O NAČINU IZRAČUNA IZNOSA POMOĆI IZRAVNANJA

5. POVRAT VIŠKA SREDSTAVA

6. UMJESTO ZAKLJUČKA

UPRAVNOSUDSKA OCJENA ZAKONITOSTI EX OFFO

1. UVODNE NAPOMENE

2. RAZVOJNE FAZE I SADRŽAJ UPRAVNOG SUDOVANJA

2.1. Određenje općeg akta

2.2. Nadležnost i ovlasti Visokog upravnog suda

3. OCJENA ZAKONITOSTI OPĆEG AKTA U KONKRETNOM SLUČAJU

3.1. Mjerodavni propisi

3.1.1. Odredbe ZUS-a

3.1.2. Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji

3.1.3. Odredbe Ustava RH i Odluke HRT-a

3.2. Presuda Visokog upravnog suda

3.3. Suprotno mišljenje

4. ŠIRE ZNAČENJE KONKRETNOG SLUČAJA

5. ZAKLJUČNE NAPOMENE

PRIMJENA ZAKONA O NAKNADI ZA IMOVINU ODUZETU ZA VRIJEME JUGOSLAVENSKE KOMUNISTIČKE VLADAVINE U UPRAVNOJ I UPRAVNOSUDSKOJ PRAKSI

1. UVODNO

2. UKRATKO O POSTUPKU

3. UJEDNAČENA SUDSKA PRAKSA – NEKI PRAVNI STANDARDI

4. NEUJEDNAČENA SUDSKA PRAKSA – PRAVNA NESIGURNOST

4.1. Članak 17. Zakona o naknadi

4.1.1. Ne vraća se neizgrađeno zemljište ako je dio prostorne cjelovitosti parka

4.1.2. Zemljište se vraća jer nije izgrađeno u skladu s namjenom za koju je deposedirano

4.1.3. Ne vraća se djelomično izgrađena parcela

4.1.4. Vraća se zemljište jer u sadašnjem prostornom planu nije dio parka; nije od značaja što je za cijelu česticu izdana građevinska dozvola

4.1.5. Ne vraća se zemljište kad je djelomično izgrađeno, a ostalo ima namjenu u skladu s prostornim planom

4.1.6. Ne vraća se zemljište na kojem je park i rezidencijalni objekt – kulturno dobro

4.1.7. Što je sve potrebno ocijeniti da bi se zemljište smatralo pripremljenim za izgradnju?!

4.1.7.1. Rješenje Ministarstva pravosuđa

4.1.7.2. Još razrađeniji kriteriji

4.1.8. Ne vraća se čestica koja je pripojena, iako nije cijela »privedena svrsi«

4.1.9. Vraća se zemljište ako nije izgrađeno ono što je bilo predviđeno planom

4.1.10. Ne vraća se zemljište ako se radi o prostornoj cjelovitosti i naknadno je uređeno u skladu s namjenom iz prostornog plana

4.1.11. Ne vraća se zelena površina u funkciji objekta

4.1.12. Odredba članka 49. Zakona o naknadi

4.2. Sudska praksa o članku 77. u vezi s člankom 17. Zakona o naknadi

4.2.1. Iz novijih presuda

4.2.1.1. Je li Republika Hrvatska obveznik vraćanja (plaćanja) iznosa koji je isplatila općina/grad?

4.3. Dopunsko rješenje i »pravo prirastanja«

4.3.1. Stranka nema pravo da joj se dopunskim rješenjem utvrdi naknada ako na prethodno rješenje o svojem zahtjevu nije ulagala pravni lijek

4.3.2. Stranka ima pravo da joj se dopunskim rješenjem utvrdi naknada neovisno o tome je li na prethodno rješenje o svojem zahtjevu ulagala pravni lijek

4.3.3. Za donošenje dopunskog rješenja pravno je odlučno samo to da prvostupanjsko upravno tijelo dispozitivom prijašnjeg rješenja nije odlučilo o predmetu zahtjeva u cijelosti

4.4. Primjena članka 3. Zakona o naknadi

4.4.1. Ključno je da je pravo vlasništva na imovini prestalo, a ne da je imovina samo faktično oduzeta

4.4.2. Naknada se određuje za imovinu oduzetu na temelju akta o oduzimanju, sa ili bez pravne osnove ili propisa te imovinu oduzetu ex lege samim zakonom

4.4.3. Ovlaštenik nema pravo potraživati naknada za nekretninu koja je oduzeta bez akta ili na temelju nekog akta koji je u međuvremenu zagubljen

4.4.4. Faktično oduzimanje, bez osnove iz čl. 2. i 3. Zakona o naknadi, ne uređuje taj zakon

4.4.5. Za utvrđenje prava na naknadu odlučna je nacionalizacija, a ne i deposedacija

4.4.6. Ako nema odluke o oduzimanju za rješavanje imovinskopravnih odnosa za oduzeto zemljište, nadležan je redoviti sud

4.4.7. Odluka iz postupka osnivanja zemljišnih knjiga ne može se smatrati aktom o oduzimanju

4.5. Članak 4. Zakona o naknadi

4.5.1. U praksi se postavilo pitanje je li mišljenje DORH-a obvezujuće, odnosno može li se u upravnom postupku utvrđivati drugačije

4.5.1.1. Pribavljanje mišljenja je zakonski uvjet za donošenje rješenja

4.5.1.2. Tijelo ne može samo utvrđivati predstavlja li konkretna kaznena osuđujuća presuda posljedicu zloupotrebe prava

4.5.2. Treba li utvrđivati uvjete iz članka 17. Zakona, ako je imovina konfiscirana?

4.5.3. Što učiniti ako su u spisu dva različita mišljenja DORH-a

4.5.4. Ima li pravo na naknadu osoba koja ne raspolaže presudom, niti se ona može pronaći

5. ZAKLJUČNO

KONCESIJE NA POMORSKOM DOBRU – Primjena u praksi i neke dvojbe

1. UVOD

1.1. Načelno

1.2. O pojmovima dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i javno dobro

1.2.1. Dobra od interesa za Republiku Hrvatsku

1.2.2. Javna dobra

1.3. Posebno o općem dobru

1.4. Ciljevi istraživanja

1.5. Znanstvena opravdanost rada

2. PRAVNA STEČEVINA EUROPSKE UNIJE (EU) – O KONCESIJAMA NA POMORSKOM DOBRU

2.1. Općenito

2.2. Pravna stečevina EU do 17. travnja 2014.

2.3. Posebno o Direktivi Europskog parlamenta i Vijeća 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji

2.3.1. Uvodno o pravnom okviru

2.3.2. Načelne odredbe Direktive

2.3.3. Predmet primjene, opća načela i definicije pojma koncesija

2.3.4. Postupovni aspekti Direktive

3. PRAVNO UREĐENJE NEKIH U PRAKSI SPORNIH ASPEKATA KONCESIJA NA POMORSKOM DOBRU U REPUBLICI HRVATSKOJ

3.1. Normativni okvir

3.2. Pomorsko dobro kao opće dobro i njegova upotreba

3.2.1. Obilježja pomorskog dobra kao općeg dobra

3.2.2. Upotreba pomorskog dobra

3.3. Koncesija i koncesijsko odobrenje – osnovne sličnosti i razlike prema ZPDML-u

3.4. Ovlašteni davatelji koncesija

3.5. Odlučivanje o davanju koncesije na pomorskom dobru prema ZPDML-u

3.6. Oduzimanje i prestanak koncesije po odredbama ZPDML-a

3.6.1. Oduzimanje koncesije

3.6.2. Prestanak koncesije

3.7. Neki aspekti pravne zaštite koji su se pokazali spornim u praksi u postupcima donošenja odluka o davanju koncesije

3.7.1. »Redovita« pravna zaštita

3.7.2. Ponavljanje (obnova) postupka davanja koncesije na pomorskom dobru

3.8. Nadzor glede upotrebe i korištenja pomorskog dobra prema ZPDML-u

4. KONCESIJE NA POMORSKOM DOBRU U UPRAVNOPRAVNOJ PRAKSI

4.1. Uvodno

4.2. Službene statistike

4.2.1. Postupanje upravnih tijela

4.2.2. Postupanje prvostupanjskih upravnih sudova i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske (Visoki upravni sud)

4.2.1.1. Je li Republika Hrvatska obveznik vraćanja (plaćanja) iznosa koji je isplatila općina/grad?

4.2.1.2. Primjenjuje li se Zakon na slučajeve dobrovoljne predaje zemljišta?

4.2.1.3. Republika Hrvatska ima pravo steći i onu imovinu na koju se odnosi međudržavni sporazum

4.2.1.4. Ne vraća se, niti se daje u vlasništvo zemljište koje je sastavni i nužan dio životnog okoliša stanovnika, iako nije izgrađeno

4.3. Primjena u sudskoj praksi i neke dvojbe proizašle iz odluka upravnih sudova

4.3.1. Praksa Visokog upravnog suda Republike Hrvatske (VUSRH)

4.3.2. Analiza odluka Upravnog suda u Splitu

4.3.3. Analiza odluka Upravnog suda u Rijeci

4.3.4. Ustavni sud o pravima na pomorskom dobru

5. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA

UPRAVNOSUDSKA ZAŠTITA OD POSTUPANJA U VODNOM I KOMUNALNOM GOSPODARSTVU KROZ DJELATNOST OBRANE OD POPLAVA

1. UVODNO O OBRANI OD POPLAVA

2. DJELATNOST OBRANE OD POPLAVA

2.1. Upravljanje rizicima

2.2. Uređenje i radovi održavanja voda

2.3. Državni plan obrane od poplava

2.4. Djelokrug Hrvatskih voda

3. PRETPOSTAVKE ZA OSTVARENJE ZAŠTITE OD POSTUPANJA U DJELATNOSTI OBRANE OD POPLAVA

4. POSTUPAK OSTVARIVANJA ZAŠTITE

5. UMJESTO ZAKLJUČKA

ZAKONSKO UREĐENJE POREZNOG NADZORA

1. NORMATIVNI OKVIR POREZNOG NADZORA

2. NAČELA U POREZNOM NADZORU

2.1. Načelo zabrane povratne primjene propisa

2.2. Načelo zakonitosti

2.3. Načelo utvrđivanja materijalne istine

2.4. Načelo pomoći sudionicima

2.5. Načelo službene uporabe jezika i pisma

2.6. Načelo prava na očitovanje poreznog obveznika

2.7. Načelo čuvanja porezne tajne

2.8. Načelo postupanja u dobroj vjeri

2.9. Načelo gospodarskog pristupa

2.10. Načelo sprječavanja zlouporabe pravne forme

2.11. Načelo razmjernosti u zaštiti prava stranaka i javnog interesa

2.12. Načelo samostalnosti i slobodne ocjene dokaza

2.13. Načelo učinkovitosti i ekonomičnosti

2.14. Načelo pristupa podacimai zaštite podataka

2.15. Pravo stranke na pravni lijek

2.16. Načelo zaštite stečenih prava stranaka

3. OSOBE OVLAŠTENE ZA OBAVLJANJE POREZNOG NADZORA

4. DOPUSTIVOST I PREDMET POREZNOG NADZORA

5. NAČELO ODABIRA POREZNIH OBVEZNIKA ZA POREZNI NADZOR

6. OBAVIJEST O POREZNOM NADZORU

7. TIJEK I TRAJANJE POREZNOG NADZORA

8. UTVRĐIVANJE ČINJENICA U POREZNOM NADZORU

8.1. Davanje obavijesti

8.2. Vještačenje

8.3. Predočenje isprava

8.4. Očevid

9. OBVEZA SUDJELOVANJA POREZNOG OBVEZNIKA U PROVEDBI POREZNOG NADZORA

9.1. Porezni obveznik i osobe ovlaštene na zastupanje i pomaganje

9.2. Zastupnik po službenoj dužnosti

9.3. Imenovanje osobe za davanje obavijesti

9.3.1. Uskrata obavijesti

10. MJERE OSIGURANJA

11. PRAVO POREZNOG OBVEZNIKA NA OBAVIJEST O ISHODU POREZNOG NADZORA

12. POREZNA NAGODBA

13. ZAPISNIK O POREZNOM NADZORU

14. POREZNO RJEŠENJE

NEKA AKTUALNA PITANJA U SVEZI S PRIMJENOM ZAKONA O POREZU NA PROMET NEKRETNINA S OSVRTOM NA SUDSKU PRAKSU

1. UVOD

2. ZAKONSKI OKVIR

3. ODREDBE ZAKONA O POREZU NA PROMET NEKRETNINA

3.1. Temeljne odredbe

3.2. Predmet oporezivanja

3.3. Porezni obveznik

3.4. Porezna oslobođenja

3.4.1. Opća oslobođenja

3.4.2. Porezna oslobođenja za kupnju prve nekretnine kojom građanin rješava vlastito stambeno pitanje

3.4.3. Porezna oslobođenja pri unosu nekretnina u trgovačko društvo

3.4.4. Porezna oslobođenja pri nasljeđivanju, darovanju i drugom stjecanju nekretnina bez naknade

4. SUDSKA PRAKSA VISOKOG UPRAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE

4.1. Upravnosudska praksa uz odredbu članka 4. Zakona o porezu na promet nekretnina

4.1.1. Ugovor o darovanju – naknadno uknjižbeno očitovanje zemljišnoknjižnog vlasnika

4.1.2. Oprema i uređaj groba izgrađeni na grobnom mjestu smatraju se nekretninom

4.1.3. Tužitelj je nekretninu stekao na temelju pravomoćne sudske odluke konstitutivnog karaktera

4.1.4. Ortački ugovor – tužba se uvažava

4.2. Upravnosudska praksa uz odredbu članka 11. Zakona o porezu na promet nekretnina

4.2.1. Hrvatske autoceste ne ulaze u krug osoba iz članka 11. stavak 1. točka 1. Zakona o porezu na promet nekretnina koje bi bile oslobođene od plaćanja poreza na promet nekretnina

4.2.2. Porez ne plaćaju osoba koje nekretninu stječu u postupku vraćanja oduzete imovine i komasacije nekretnina

4.2.3. Porez na promet nekretnina u svezi sa Zakonom o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo

4.2.4. Rješenjem u pojedinom ispravnom postupku ispravljeno je z. k. stanje tako da je brisano društveno vlasništvo i uknjiženo pravo vlasništvo u korist tužitelja

4.2.5. Davatelj uzdržavanja nije u odnosu na primateljicu uzdržavanja nasljednik prvog nasljednog reda

4.2.6. Porez na promet nekretnina plaća se iznad iznosa koji predstavlja vrijednost suvlasničkog dijela

4.2.7. Oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnine u slučaju kupnje apartmana

4.2.8. Dio stana u kojem se nalazi poslovni prostor ima drugu namjenu

4.2.9. Otuđenje prije roka – podjela bračne stečevine

4.2.10. Oslobođenje samo za kupnju, a ne i za ostale načine stjecanja

4.2.11. Plaćen porez na promet nekretnina kojeg je prije bio oslobođen – nema pravo na ponovno oslobođenje

4.2.12. Uvjet – prebivalište

4.3. Pravnosudska praksa uz odredbu članka 12. Zakona o porezu na promet nekretnina

4.3.1. Povećanje temeljnog kapitala unosom nekretnine – porez na promet nekretnina

4.4. Upravnosudska praksa uz odredbu članka 13. Zakona o porezu na promet nekretnina Porezno oslobođenje – gospodarska zajednica

4.4.1. Podjela bračne stečevine

4.4.2. Postojanje gospodarske zajednice

4.5.Upravnosudska praksa uz odredbu članka 14. Zakona o porezu na promet nekretnina

4.5.1. Porezna obveza nastaje danom potpisa ugovora bez obzir na to što su potpisi ovjereni kod javnog bilježnika kasnije

5. UMJESTO ZAKLJUČKA