Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Borovje - sjeverna zona

Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/07 i 38/09) i članka 38. točke 7. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06, 18/06, 7/09, 16/09 i 25/09), Gradska skupština Grada Zagreba, na 12. sjednici, 18. svibnja 2010., donijela je

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja Borovje - sjeverna zona

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja Borovje - sjeverna zona (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradila tvrtka Log-urbis d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim uredom za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet.

Članak 2.

Plan se donosi za područje površine oko 7,17 ha koje je omeđeno:

- na sjeveru sjevernim regulacijskim pravcem dijela ulice Savica I.;

- na istoku zapadnim regulacijskim pravcem dijela Velikogoričke ulice;

- na zapadu granicom razgraničenja namjena površina prema GUP-u grada Zagreba, odnosno zapadnim regulacijskim pravcem novoplanirane ulice;

- na jugu granicom razgraničenja obveze izrade plana prema GUP-u grada Zagreba odnosno južnim regulacijskim pravcem novoplanirane ulice.

Katastarske čestice nalaze se na području katastarske općine Peščenica.

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

Polazišta i programske smjernice za izradu Plana određena su na osnovi Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja Borovje - sjeverna zona koju je donijela Gradska skupština Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 22/09).

Planom se donose pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Generalnoga urbanističkog plana Grada Zagreba, te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene prostora, uličnu i komunalnu mrežu, te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

Plan, sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja Borovje - sjeverna zona sastoji se od:

A) Tekstualnog dijela Plana koji sadrži:

I. Obrazloženje

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. Odredbe za provođenje

III. Obvezni prilozi

Izvod iz GUP-a grada Zagreba

Popis propisa koji su poštivani u izradi Plana

Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji

Izvješće o prethodnoj raspravi

Evidencija postupaka izrade i donošenja Plana

Sažetak za javnost

B) Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000:

1. Korištenje i namjena površina

2.a. Prometna i ulična mreža

2.b. Komunalna i infrastrukturna mreža

3.a. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

- OBLICI KORIŠTENJA

3.b. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

- NAČIN GRADNJE

3.c. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

- UVJETI GRADNJE

3.d. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

- PODRUČJA PRIMJENE PLANSKIH MJERA ZAŠTITE

4. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI

Elaborat Plana iz stavka 1. ovog članka ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba sastavni je dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 5.

Površine javnih i drugih namjena određene su i razgraničene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:1000, kako slijedi:

1. Mješovita - pretežito stambena namjena (narančasta) M1

2. Javna i društvena namjena - predškolska (crvena) D4

3. Javni park (zelena) Z1

4. Dječje igralište (znak) Z2

5. Površine infrastrukturnih sustava (bijela) IS

1.1. Mješovita - pretežito stambena namjena - M1

Članak 6.

U kazetama A1, A2, A3, A4, A5, A6, A7 i A8 planira se gradnja građevina stambene i stambeno-poslovne namjene.

U kazetama A1, A2, A3, A4, A5, A6, A7 i A8 uz stanovanje mogu se uređivati prostori za prateće sadržaje: prodavaonice robe dnevne potrošnje, predškolske ustanove, ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, tihi obrt i usluge domaćinstvima, sadržaje kulture, pošte i banke, šport i rekreaciju, osobne usluge, poslovni prostori - uredi i ugostiteljstvo, te parkovi i dječja igrališta.

Prateći sadržaji se mogu uređivati u sklopu prve dvije etaže stambeno-poslovnih građevina.

Ukupni GBP stambene namjene mora biti najmanje 75% ukupnoga nadzemnog GBP-a kazete.

U kazetama A1, A2, A3, A4, A5, A6, A7 i A8 moguća je gradnja transformatorskih stanica na zasebnim građevnim česticama.

1.2. Javna i društvena namjena - predškolska - D4

Članak 7.

U kazeti B planira se gradnja predškolske ustanove kapaciteta do 8 odgojnih skupina.

1.3. Javni park - Z1

Članak 8.

U kazeti C planira se uređenje javnog parka s dječjim igralištima.

U kazeti C moguća je gradnja transformatorske stanice, vodova komunalne infrastrukture i građevina u funkciji parka kao što su paviljoni, nadstrešnice, javne sanitarije i sl.

1.4. Dječje igralište - Z2

Članak 9.

U zoni javnog parka uredit će se i dječja igrališta.

Označene su načelne lokacije dječjih igrališta za uzrast 0 - 6 i 7 - 18 godina.

Površina dječjeg igrališta za uzrast 0 - 6 godina iznosi najmanje 750 m², a za uzrast 7 - 18 godina najmanje 460 m².

1.5. Površine infrastrukturnih sustava - IS

Članak 10.

Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se gradi i uređuje ulična mreža i veće pješačke površine - šetnice.

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

Članak 11.

Ne planira se gradnja poslovnih građevina.

Poslovni prostori, kao prateći sadržaji osnovnoj namjeni, mogu se uređivati u sklopu prve dvije etaže stambeno-poslovnih građevina u kazetama A1, A2, A3, A4, A5, A6, A7 i A8.

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

Članak 12.

U kazeti B planira se gradnja predškolske ustanove kapaciteta do 8 odgojnih skupina.

Položaj, veličina i granice kazete određeni su kartografskim prikazom 3.b Uvjeti korištenja uređenja i zaštite površina - Način gradnje, u mjerilu 1:1000.

Građevni pravci, odnosno najmanja udaljenost građevnog pravca prizemlja od regulacijskog pravca određeni su kartografskim prikazom 3.c Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Uvjeti gradnje, u mjerilu 1:1000.

Izvan građevnog pravca prizemlja moguća je gradnja istaka, nadstrešnica, podzemne garaže s pripadajućom kolnom rampom i sigurnosnih stubišta za izlaz iz nje.

3.1. Kazeta B

Članak 13.

U kazeti B gradit će se građevina i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- u kazeti je moguće formirati jednu građevnu česticu površine jednake površini kazete;

- gradnja samostojeće građevine;

- najveća visina građevine je podrum i 2 etaže;

- najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice je h/2, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina;

- prirodni hortikulturno uređen teren iznosi najmanje 30% površine građevne čestice;

- uvjeti uređenja zelenih površina određeni su člancima 29. i 32. ove odluke;

- potreban broj PGM-a osigurat će se na građevnoj čestici prema normativu iz članka 19. ove odluke;

- obveza gradnje dvonamjenskog skloništa načelnog kapaciteta 130 sklonišnih mjesta, smještenog u sklopu ili izvan građevine; skloništa smještena izvan građevine grade se kao ukopana ili poluukopana;

- obveza provedbe urbanističko-arhitektonskog natječaja.

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

Članak 14.

Stambene i stambeno-poslovne građevine će se graditi u kazetama A1, A2, A3, A4, A5, A6, A7 i A8.

Položaj, veličina i granice kazeta određeni su kartografskim prikazom 3.b Uvjeti korištenja uređenja i zaštite površina - Način gradnje, u mjerilu 1:1000.

Građevni pravci, odnosno najmanja udaljenost građevnog pravca prizemlja od regulacijskog pravca određeni su kartografskim prikazom 3.c Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Uvjeti gradnje, u mjerilu 1:1000.

Izvan građevnog pravca prizemlja moguća je gradnja balkona, lođa, istaka i sl., podzemne garaže s pripadajućom kolnom rampom i sigurnosnih stubišta za izlaz iz nje, te transformatorskih stanica.

Obvezni prostorni pokazatelji kazeta za namjenu, način korištenja i uređenja površina određeni su člankom 16. ove odluke.

4.1. Kazete A1, A2, A3, A4, A5, A6, A7 i A8

Članak 15.

U kazetama A1, A2, A3, A4, A5, A6, A7 i A8 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- u kazeti je moguće formirati jednu ili dvije građevne čestice - česticu stambene (stambeno-poslovne) građevine i česticu transformatorske stanice, ukupne površine jednake površini kazete;

- gradnja samostojeće građevine;

- najveća visina građevina je podrum i 6 etaža uz mogućnost akcenta visine do 9 etaža kojega je tlocrtna površina do 40% tlocrtne površine nadzemnog dijela građevne;

- najveći k_ig građevne čestice je 0,8;

- najveći k_ign građevne čestice je 0,4;

- najveći k_isn građevne čestice je 2,5;

- ne planira se ograđivanje građevne čestice;

- prirodni hortikulturno uređen teren iznosi najmanje 20% površine građevne čestice;

- uvjeti uređenja zelenih površina određeni su člancima 29. i 31. ove odluke;

- najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice je h/2, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina;

- potreban broj PGM-a osigurat će se na građevnoj čestici prema normativu iz članka 19. ove odluke;

- za višestambene građevine najmanje 70% potrebnog broja PGM-a osigurat će se u podzemnoj garaži;

- ako se formira, građevna čestica transformatorske stanice treba biti smještena uz javnoprometnu površinu, dimenzija 7x7 m, a na njoj je moguća gradnja samostojeće građevine visine jedne etaže, ostali urbanistički parametri nisu propisani;

- iznimno, u kazeti A4, osim gradnje prema uvjetima iz ovog članka, moguće je formirati česticu transformatorske stanice i više građevnih čestica stambenih ili stambeno-poslovnih građevina najmanje površine 670 m² uz najveći k_ig 0,3; najveću visinu građevina četiri nadzemne etaže, pri čemu se četvrta etaža oblikuje kao potkrovlje ili uvučeni kat; osiguranje potrebnog broja PGM-a prema normativu najmanje 1 PGM/1 stan uz zadovoljavanje najmanje 60% potrebnog broja PGM-a na građevnoj čestici, dok se ostatak može osigurati u koridoru prometnica u neposrednom kontaktu s građevnom česticom;

- iznimno, u kazeti A7 osim gradnje prema uvjetima iz ovog članka moguće je formirati česticu transformatorske stanice i više građevnih čestica stambenih ili stambeno-poslovnih građevina; na građevnoj čestici stambene ili stambeno-poslovne građevine najmanje površine 2000 m² omogućuje se gradnja prema uvjetima iz ovog članka; na građevnoj čestici stambene ili stambeno-poslovne građevine najmanje površine 600 m² omogućuje se gradnja uz najveći k_ig 0,3; najveću visinu građevina četiri nadzemne etaže, pri čemu se četvrta etaža oblikuje kao potkrovlje ili uvučeni kat; osiguranje potrebnog broja PGM-a prema normativu iz članka 19. ove odluke; na građevnoj čestici stambene ili stambeno-poslovne građevine površine manje od 600 m² omogućuje se rekonstrukcija u postojećim gabaritima bez mogućnosti povećanja GBP-a uz osiguranje potrebnog broja PGM-a na građevnoj čestici prema normativu najmanje 1 PGM/1 stan;

- iznimno, u kazeti A8 osim gradnje prema uvjetima iz ovog članka moguće je formirati česticu transformatorske stanice i više građevnih čestica stambenih ili stambeno-poslovnih građevina; na građevnoj čestici stambene ili stambeno-poslovne građevine najmanje površine 1200 m² omogućuje se gradnja prema uvjetima iz ovog članka; na građevnoj čestici stambene ili stambeno-poslovne građevine najmanje površine 500 m² omogućuje se gradnja samostojeće ili poluugrađene građevine uz najveći k_ig 0,3; najveću visinu građevina četiri nadzemne etaže, pri čemu se četvrta etaža oblikuje kao potkrovlje ili uvučeni kat; osiguranje potrebnog broja PGM-a na građevnoj čestici prema normativu iz članka 19. ove odluke.

4.2. Prostorni pokazatelji za namjenu, način korištenja i uređenja površina - kazete A1, A2, A3, A4, A5, A6, A7 i A8

Članak 16.

Koeficijent k_is nije određen zbog mogućnosti gradnje više podzemnih etaža.

Koeficijent iskoristivosti k_isn obračunava se u odnosu na nadzemni GBP.

Koeficijent izgrađenosti k_ign obračunava se u odnosu na nadzemnu tlocrtnu površinu.

Tlocrtna površina (zemljište pod građevinom) je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključujući i terase u prizemlju građevine kada su one konstruktivni dio podzemne etaže.

GBP je građevinska bruto površina.

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 17.

Prometna mreža gradit će se i priključiti na prometnu mrežu Grada Zagreba u skladu s kartografskim prikazom 2.a Prometna i ulična mreža, u mjerilu 1:1000.

Planom je određena ukupna širina profila prometnica te načelan raspored pojedinih površina unutar regulacijskih pravaca. Konačno oblikovanje prometnica, uz moguća odstupanja rasporeda i širina pojedinih dijelova uličnog profila kao posljedice detaljnoga tehničkog rješavanja, definirat će se urbanističko-tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskim dozvolama.

Preko uličnih koridora ostvaruje se kolni i pješački pristup do kazeta, odnosno građevnih čestica, te se osigurava pojas unutar kojeg je omogućeno polaganje vodova komunalne infrastrukture.

U funkciji uličnoga motornog prometa predviđena je izgradnja asfaltiranog kolnika za dvosmjerno kretanje vozila minimalne širine 6,00 m.

U zonama križanja, na udaljenosti 15 - 30 m od križanja, nije moguća sadnja visokog zelenila zbog obveznog osiguranja pune preglednosti u svim privozima.

Gornji stroj kolne površine, kao i drugih prometnih površina predviđenih za pristup i operativni rad vatrogasnih vozila, mora zadovoljiti zahtjeve u pogledu osiguranja minimalnoga osovinskog pritiska od 100 kN.

Za nesmetano i sigurno kretanje pješaka predviđeno je urediti pješačke hodnike, pješačke putove, te prilaze. Sve pješačke površine mogu se koristiti i za kolni pristup interventnih vozila.

Za kretanje pješaka u ulici je planirano uređenje pješačkih hodnika širine 1,5 - 2,0 m.

Uz javne pješačke površine moguće je postavljanje gradske urbane opreme, te kontejnera i posuda za sakupljanje korisnog otpada.

Za potrebe kretanja osoba smanjene pokretljivosti, osoba s djecom u kolicima i sl., na križanjima u sklopu pješačkih prijelaza obilježenih horizontalnom i vertikalnom signalizacijom predviđeno je izvesti upuštene pješačke hodnike. Hodnici u kontaktnom dijelu s kolnikom moraju biti izvedeni u istoj razini. Nagibi kao i površinska obrada skošenih dijelova hodnika trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.

Visina rubnjaka na svim mjestima gdje pješačke hodnike ili zelenilo odvajaju od kolnika iznosi 15 cm. Na parkiralištima i vatrogasnim pristupima visina rubnjaka ne smije prelaziti 12 cm.

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

Članak 18.

Ne planira se gradnja zasebnih građevina za javne garaže.

U koridoru ulice omogućeno je uređenje stajanki za parkiranje osobnih motornih vozila neposredno uz kolnik. Umjesto svake četvrte ili pete stajanke sadit će se stablo.

Preporučene dimenzije stajanki za parkiranje su 5,00 x 2,50 m. Stajanke mogu biti i manje širine, ali ne uže od 2,30 m.

Na mjestima gdje su stajanke položene neposredno uz pješačke hodnike, ukupne su dubine 5,0 m i treba ih izvesti s nadvišenjem uz pješački hodnik dubine 0,40 m te tako zapriječiti da vozila svojim stražnjim dijelom zadiru u koridor pješačkog hodnika.

Radi sigurnog odvijanja prometa parkirališta u ulicama ne mogu se predvidjeti na udaljenosti manjoj od 15 - 30 m od križanja.

Na javnim parkiralištima potrebno je osigurati najmanje 5% mjesta od ukupnog broja parkirališnih mjesta za vozila osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

5.1.2. Parkirališno-garažne potrebe

Članak 19.

Na području obuhvata rješavanje parkirališnih potreba predviđeno je u skladu s normativima određenim u GUP-u grada Zagreba prema sljedećim kriterijima:

Uz navedene normative treba primjenjivati i sljedeće:

Za građevine u kazetama A1, A2, A3,A4, A5, A6, A7 i A8 parkirališne potrebe treba osigurati na građevnoj čestici. Kod višestambenih građevina najmanje 70 % parkirališnih potreba treba osigurati u podzemnoj garaži.

Na parkiralištima i u garažama potrebno je osigurati najmanje 5% mjesta od ukupnog broja parkirališnih mjesta za vozila osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

5.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 20.

Veće pješačke površine - šetnice uređivat će se na površini infrastrukturnih sustava između kazeta B i C, A1 i A2, A2 i A3, te A6 i A7 prema kartografskom prikazu 2.a Prometna i ulična mreža, u mjerilu 1:1000.

Ove pješačke površine glavne su poveznice novoga stambenog dijela naselja s novim javnim parkom naselja, smještenog u sjevernom dijelu obuhvata Plana.

Na pješačkoj površini moguće je postavljanje gradske urbane opreme, te kontejnera i posuda za sakupljanje korisnog otpada.

5.1.4. Javni gradski i prigradski prijevoz putnika

Članak 21.

Unutar obuhvata Plana ne predviđa se uvođenje linija javnog prijevoza.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 22.

Za izgradnju nepokretne telekomunikacijske mreže osigurani su prostorni pojasevi u obostranim pješačkim hodnicima planirane prometnice u skladu s kartografskim prikazom 2.b Komunalna i infrastrukturna mreža, u mjerilu 1:1000.

Trase uređaja za prijenos sustava telekomunikacija određene su načelno, dok će se njihov točan položaj odrediti urbanističko-tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Svim građevnim česticama unutar područja obuhvata Plana bit će omogućen priključak na pristupnu telekomunikacijsku mrežu.

Planom se osiguravaju uvjeti za rekonstrukciju i gradnju distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora potrebnim brojem priključaka u cijelome urbanom području.

Sve zračne telekomunikacijske vodove treba zamijeniti podzemnim kabelima, a postojeće telekomunikacijske kabele dopuniti na kompletnu podzemnu DTK mrežu.

Unutar područja obuhvata prema normativima za njihovu gradnju bit će postavljene javne telefonske govornice na najpogodnijim lokacijama.

Javne govornice predviđeno je postavljati na javnim površinama da bi se osigurala njihova cjelodnevna dostupnost. Lokacije javnih govornica treba uskladiti s mjestima sadržaja veće atrakcije, odnosno koncentracije ljudi.

U obuhvatu Plana moguća je gradnja osnovnih postaja antenskih stanica na krovne prihvate planiranih građevina, osim na građevinu dječje ustanove.

Gradnja antenskih stupova nije moguća.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 23.

Vodovi komunalne infrastrukturne polagat će se u koridore planiranih prometnica i priključiti na komunalnu infrastrukturnu mrežu Grada Zagreba u skladu s kartografskim prikazom 2.b Komunalna i infrastrukturna mreža, u mjerilu 1:1000, a dimenzionirat će se prema prostornim pokazateljima iz članaka 13. i 16. ove odluke.

Trase vodova komunalne infrastrukture određene su načelno, dok će se njihov točan položaj odrediti urbanističko-tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Postojeća mreža komunalne infrastrukture ostaje u funkciji do izgradnje nove mreže komunalne infrastrukture.

5.3.1. Vodoopskrba

Članak 24.

Za cijelo područje obuhvata potrebno je izraditi idejno rješenje vodoopskrbne mreže, izgradnja novih vodoopskrbnih cjevovoda i rekonstrukcija postojećih može biti etapa.

Idejnim rješenjem treba obuhvatiti rekonstrukciju svih postojećih i izgradnju novih vodoopskrbnih cjevovoda.

Potrebni profili odredit će se na temelju hidrauličkog proračuna i potrebne količine vode za cijelo područje obuhvata.

Buduću vodoopskrbnu mrežu treba, radi kvalitetne opskrbe vodom i poštivanja propisa o zaštiti od požara, spojiti na postojeću vodoopskrbnu mrežu.

Trasu budućih cjevovoda treba odrediti na temelju lokacijskih uvjeta i treba je tlocrtno i visinski uskladiti s drugim komunalnim instalacijama.

Profil cjevovoda (potrebnu količinu i tlak) projektant će dokazati hidrauličkim proračunom. Ulazni podaci za hidraulički proračun bit će podaci stvarnog i planiranog stanja na terenu.

Vodoopskrbna mreža osigurat će potrebne količine sanitarne i protupožarne vode, te izgradnju vanjske hidrantske mreže.

5.3.2. Odvodnja

Članak 25.

Odvodnja oborinskih i otpadnih voda omogućit će se izgradnjom kanalske mreže u kolnicima planiranih prometnica i djelomičnim zadržavanjem postojeće mreže u okolnim koridorima. Oborinske i otpadne vode će preko Velikogoričke ulice preuzeti kolektorski kanal Savica u Lekeničkoj ulici.

Svim građevnim česticama unutar obuhvata Plana bit će omogućen priključak na sustav javne odvodnje internim sustavom odvodnje. Cjelokupni sustav interne odvodnje otpadnih i oborinskih voda mora zadovoljiti uvjete vodonepropusnosti. Sanitarno-fekalne otpadne vode i uvjetno čiste oborinske vode upuštat će se internim sustavom odvodnje u sustav javne odvodnje slivnicima s pjeskolovom. Potencijalno onečišćene oborinske vode (iz garaža, s parkirališnih površina i dr.) prije upuštanja u sustav javne odvodnje treba pročistiti u odgovarajućim objektima za njihovu obradu. Manipulativne, parkirališne i prometne površine treba izvoditi vodonepropusno. Gradnja upojnih zdenaca za prihvat oborinskih i/ili otpadnih voda nije dopuštena.

5.3.3. Plinoopskrba

Članak 26.

Da bi se osigurala kvalitetna opskrba prirodnim plinom i zadovoljile potrebe pripreme sanitarne vode, grijanja, kuhanja, te hlađenja i tehnoloških potreba, neophodno je izgraditi sustav prema potrebama planiranih sadržaja. To uključuje izgradnju nove srednjotlačne plinske mreže u kolnicima planiranih ulica, te u Velikogoričkoj ulici i njihovo spajanje na plinsku regulacijsku stanicu PRS Porsche. Srednjotlačni plinovodi se grade podzemno na dubini s nadslojem do kote uređenog terena u načelu minimalno 1m, te se izvode sukladno propisima za plinovode od polietilena radnog tlaka do 4 bara. Dimenzije planiranih plinovoda u grafičkom prilogu su načelne, a stvarne će se dimenzije odrediti izvedbenim projektom temeljem hidrauličnog proračuna.

5.3.4. Elektroopskrbna mreža

Članak 27.

Elektroopskrba svih potrošača omogućit će se rekonstrukcijom i nadogradnjom postojeće elektroopskrbne mreže. Transformatorske stanice locirat će se po potrebi u kazetama stambene namjene na zasebnoj građevnoj čestici, dimenzija 7 x 7 m. Transformatorske stanice mogu se locirati i na javnim zelenim površinama. Njihove točne lokacije i kapaciteti definirat će se detaljnijom razradom pojedinih prostornih cjelina - kazeta.

Postojeća elektroenegetska mreža će se zaštititi i po potrebi premjestiti u planirane koridore za polaganje elektroenergetskih kablova unutar novih ulica.

Trase svih kabela (SN, NN i kabeli javne rasvjete) bit će položene u pješačkim hodnicima planiranih ulica.

Na koridorima elektroenergetskih kabela nije dopuštena sadnja visokog zelenila.

5.3.5. Vrelovod

Članak 28.

Unutar obuhvata u koridorima obodnih novoplaniranih ulica i ulice Savica I. planira se izgradnja vrelovoda koji se priključuje na planirani vrelovod u Velikogoričkoj ulici.

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak 29.

Krajobraznim uređenjem unutar stambenog područja visokoga urbanog standarda planirani su krajobrazni parametri koji ponajprije utječu na ekološke uvjete kao i na uvećanje estetskih vrijednosti ovog prostora da bi se osigurala trajna dinamika ravnoteže ekosustava i krajobrazne vrijednosti užeg i šireg područja.

Na javnim zelenim površinama nije dopuštena gradnja građevina, izuzev gradnje građevina u funkciji parka (paviljoni, nadstrešnice, javne sanitarije i sl.), transformatorske stanice i dječjih igrališta.

U sklopu javnih zelenih površina moguća je ugradnja i postava urbane opreme.

Za javne zelene površine obvezna je izrada projekta krajobraznog uređenja.

Prema oblikovno-funkcionalnim karakteristikama javne zelene površine se dijele na:

- javni park;

- zelene površine uz stambene građevine;

- zelene površine uz predškolsku ustanovu;

- zelenilo u koridorima prometnica;

- zelenilo u koridorima šetnica.

6.1. Javni park - kazeta C

Članak 30.

Javni park u kazeti C se planira kao javni park susjedstva u sklopu kojeg će se urediti dječja igrališta za uzrast do 6 godina najmanje površine od 750 m², te za uzrast 7 - 18 godina najmanje površine od 460 m² koja će se opremiti spravama koje zadovoljavaju propisane standarde. Parkovnu površinu oblikovat će se ponajprije sadnjom visokog, niskog i prizemnog sloja vegetacije, osobito uz ulicu na sjevernom dijelu kao i uz pješačke staze koje se povezuju sa šetnicama. Unutar parkovne površine potrebno je predvidjeti odmorišta s urbanom opremom za boravljenje stanovnika. Uz planirane šetnice, obostrano, treba predvidjeti sadnju visokih stabala uz mjestimično ubačene cvjetne i koloristične detalje i postavu urbane opreme.

Južni dijelovi parka koji su u kontaktu s mješovitom namjenom potrebno je urediti u skladu s njihovom funkcijom elementima parkovne opreme urbanijeg sadržaja: rasvjeta, klupe, skulpture, uz urbane mobiljarie za različita događanja i prigodne aktivnosti.

U krajobrazno oblikovanje potrebno je unijeti element vode kao reminiscenciju na nekadašnji rukavac Save koji je prolazio ovim područjem.

Građevine u funkciji parka kao što su paviljoni, nadstrešnice, javne sanitarije i sl. mogu biti prizemne i ukupne tlocrtne površine najviše 5% površine parka.

Za uređenje parka obvezno je provesti urbanističko - arhitektonski natječaj.

U kazeti C moguća je gradnja transformatorske stanice prije provedbe urbanističko-arhitektonskog natječaja za uređenje parka. Za transformatorsku stanicu nije potrebno provesti urbanističko-arhitektonski natječaj. Ako se formira, građevna čestica transformatorske stanice treba biti smještena uz javnoprometnu površinu, dimenzija 7 x 7 m, a na njoj je moguća gradnja samostojeće građevine visine jedne etaže. Ostali urbanistički parametri nisu propisani.

6.2. Zelene površine uz stambene građevine - kazete A1, A2, A3, A4, A5, A6, A7 i A8

Članak 31.

Zelene površine uz stambene građevine uređuju se vertikalno slojevito oblikovanom vegetacijom pri čemu izbor i gabariti vegetacije trebaju zadovoljiti kriterije kvalitete pogleda, pravilnog osunčanja i zaštite od buke stambenog prostora te stvoriti sustavno prožimanje zelenila i ukupnog okoliša stambenih građevina kao i koncepcijsko i oblikovno usklađenje s kontaktnim javnim prostorom. Uz planirane šetnice u kazetama A1, A2, A3, A6 i A7 treba predvidjeti sadnju visokih stabala.

6.3. Zelene površine uz predškolsku ustanovu - kazeta B

Članak 32.

Zelenilo uz predškolsku ustanovu uređuje se ponajprije radi uspostavljanja kvalitetnih mikroklimatskih uvjeta za boravak djece u vanjskom prostoru, te ima funkciju zaštite i formiranja kvalitetnih ambijentalnih prostora.

Kontaktne prostore prema stanovanju potrebno je oblikovati visokom vegetacijom, a prema prometnicama formirati zaštitnu tampon-zonu s vegetacijom oblikovanom u etažama (visoka vegetacija, podstojna i prizemna etaža).

6.4. Zelenilo u koridorima prometnica

Članak 33.

U koridorima prometnica formira se drvoredni krajobrazni oblik sadnjom stablašica u pojasu stajanki za parkiranje vozila koje su, u pravilu, grupirane po tri ili četiri u nizu. U kazetama za sadnju nije dopušteno polaganje vodova komunalne infrastrukture.

6.5. Zelenilo u koridorima šetnica

Članak 34.

Koridore šetnica, kao žarišta komunikacija, potrebno je urediti elementima urbane opreme. Ponajprije su to klupe za sjedenje, rasvjeta, te različite instalacije koje vizualno oplemenjuju ovaj prostor.

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 35.

Unutar područja obuhvata nema kulturno-povijesnih cjelina niti graditeljskih posebnosti, tako da s aspekta zaštite nema posebnih ograničenja.

8. Postupanje s otpadom

Članak 36.

Planom se predviđa sistem izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog i korisnog otpada.

Kod višestambenih građevina prostori za privremeno odlaganje komunalnog otpada osigurat će se izvan ili u sklopu građevina uz uvjet da je do njih na udaljenosti do 10 m omogućen kolni pristup prometnicom dimenzioniranom na osovinski pritisak od 100 kPa.

Lokacije za postavljanje kontejnera, posuda i mreža za sakupljanje korisnog otpada odredit će se u dijelu javnog parka, temeljem projekta krajobraznog uređenja.

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

9.1. Zaštita podzemnih voda

Članak 37.

Mjere zaštite podzemnih voda provode se:

- gradnjom vodonepropusnih sustava javne odvodnje i interne odvodnje s obveznim pročišćavanjem potencijalno onečišćenih oborinskih voda (iz garaža, s parkirališnih površina i dr.) prije upuštanja u sustav javne odvodnje;

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete osiguravajući prirodni tok voda;

- predviđanjem vodonepropusne izvedbe manipulativnih, parkirališnih i prometnih površina s optimalnim padom koji osigurava bržu odvodnju oborinskih voda te sprečava njihovo razlijevanje po okolnom terenu kao i njihovo procjeđivanje u podzemlje;

- predviđanjem mjera zaštite podzemnih voda od onečišćenja pri izvođenju radova u njihovoj zoni, kao i uporabom materijala koji ne utječu na kakvoću podzemne vode.

9.2. Zaštita zraka

Članak 38.

Mjere zaštite zraka provode se:

- plinofikacijom naselja i samim tim, s aspekta zaštite zraka odabirom prihvatljivog energenta za grijanje i pripremu tople vode;

- planiranjem energetski učinkovite gradnje uz preporuku korištenja energetski učinkovitog sustava grijanja, hlađenja i ventilacije, te preporuku gradnje predškolske ustanove kao niskoenergetske ili pasivne građevine;

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete omogućavajući sadnju visoke i niske vegetacije.

9.3. Zaštita tla

Članak 39.

Mjere zaštite tla provode se:

- osiguravanjem čistoće naselja i sprječavanja zagađenja planiranjem sistema izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog otpada.

9.4. Zaštita od buke

Članak 40.

Mjere zaštite od buke provode se:

- planiranjem namjene prostora i gradnjom građevina u skladu s odredbama posebnih propisa;

- formiranjem zaštitnih zelenih pojaseva sadnjom drvoreda u koridorima prometnica.

9.5. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

9.5.1. Zaštita od požara

Članak 41.

Mjere zaštite od požara provode se:

- osiguravanjem vatrogasnih prilaza i površina za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s odredbama posebnih propisa;

- osiguravanjem potrebne količine vode i minimalnog tlaka u vodovodnoj mreži, te gradnjom nadzemne hidrantske mreže u skladu s odredbama posebnih propisa;

- planiranjem zasebnih požarnih sektora, između kojih se nalaze protupožarne barijere najmanje širine h₁/2 + h₂/2, gdje su h₁ i h₂ visine građevina uz protupožarnu barijeru;

- planiranjem plinskih instalacija tako da svaka građevina ima na plinskom kućnom priključku glavni zapor kojim se zatvara plin za dotičnu građevinu, a na plinovodima budu ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razorne nepogode, te određivanjem minimalne sigurnosne udaljenosti od građevina za srednjotlačne plinovode i kućne priključke pri paralelnom vođenju uz građevine 2 m, dok će se udaljenosti plinovoda od drugih komunalnih instalacija određivati u skladu s odredbama posebnih propisa;

- u svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4 m ili manje ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala, veličinu otvora na vanjskim zidovima i dr., da se požar ne može prenijeti na susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov) nadvisuje krov najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1m neposredno ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.

9.5.2. Zaštita i sklanjanje stanovništva

Članak 42.

Zone i domet ruševina pojedinih kazeta, te mreža i načelne lokacije skloništa prikazani na kartografskom prikazu 4. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti, u mjerilu 1:1000, u skladu su s odredbama posebnih propisa.

Za potrebe spašavanje i evakuacije stanovništva i imovine, te očuvanja prometnica i infrastrukture naselja, prometnice će se planirati izvan zona urušavanja građevina i tako osigurati prohodnost ulica u svim uvjetima. Osiguravanjem prohodnosti obodnih ulica u svim uvjetima, planiranjem zona i dometa rušenja i protupožarnih sektora i barijera, bitno će se smanjiti nivo povredivosti fizičkih struktura.

Međusobni razmak građevina treba biti h₁/2 + h₂/2 + 5 m, a ako je razmak manji projektnom dokumentacijom treba dokazati da je konstrukcija tih građevina otporna na rušenje od elementarnih nepogoda i da u slučaju ratnih razaranje neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na drugim građevinama.

Opskrba naselja vodom u iznimnim uvjetima rješavat će se iz korita rijeke Save.

Zaštita stanovništva od ratnih opasnosti provest će se gradnjom skloništa osnovne zaštitne otpornosti 100 kPa.

Okvirne potrebe sklonišnih mjesta u naselju procijenjene temeljem najvećega mogućeg GBP-a iznose 2060 mjesta. Konačni kapaciteti pojedinih skloništa odredit će se detaljnijom prostornom razradom temeljem GBP-a koji će se realizirati, a u skladu s odredbama posebnih propisa.

Potrebe sklonišnih mjesta za pojedinu građevinu osiguravaju se gradnjom skloništa potrebnog kapaciteta u sklopu građevine.

Skloništa se planiraju kao dvonamjenska, a njihova mirnodopska funkcija može biti garaža ili spremište stanara.

10. Mjere provedbe plana

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 43.

Planom se ne predviđa obveza izrade detaljnih planova uređenja.

10.2. Obveza provedbe urbanističko-arhitektonskih natječaja

Članak 44.

Na području obuhvata određene su dvije zone u sklopu kojih za uređenje površina i oblikovanje građevina postoji obveza provedbe urbanističko-arhitektonskih natječaja u skladu s člankom 99. Odluke o donošenju GUP-a grada Zagreba (Sl. gl. Grada Zagreba 16/07, 2/08 - ispr., 6/08 - ispr., 8/08 - ispr., 10/08 - ispr., 13/08 - ispr., 19/08 - ispr., 8/09 i 11/09 - ispr).

Na kartografskom prikazu 3.d Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Područja primjene planskih mjera zaštite, u mjerilu 1:1000, prikazane su prostorno-funkcionalne cjeline za koje će se provoditi urbanističko-arhitektonski natječaji s ciljem dobivanja što kvalitetnijeg prostorno-funkcionalno-oblikovnog rješenja kako slijedi:

- predškolska ustanova - kazeta B;

- javni park - kazeta C.

Program za provedbu urbanističko-arhitektonskih natječaja izrađuje ili verificira nadležni gradski ured.

10.3. Mjere uređenja i zaštite zemljišta

Članak 45.

Za postojeće građevine koje su, prema namjeni, u skladu s namjenom utvrđenom ovim planom omogućuje se rekonstrukcija bez povećanja GBP-a.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 46.

Plan je izrađen u šest izvornika koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 47.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 350-02/10-01/1

URBROJ: 251-01-04-10-5

Zagreb, 18. svibnja 2010.

Predsjednik

Gradske skupštine

Boris Šprem, v.r.