Pomorski zakonik

Dio prvi

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Odredbama ovoga Zakonika utvrđuju se morski i podmorski prostori Republike Hrvatske i uređuju pravni odnosi u njima, sigurnost plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, zaštita i očuvanje prirodnih morskih bogatstava i morskog okoliša, osnovni materijalnopravni odnosi u pogledu plovnih objekata, ugovorni i drugi obvezni odnosi koji se odnose na brodove, upise plovnih objekata, ograničenje brodareve odgovornosti, ovrha i osiguranja na brodovima.

(2) Ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno, njegove se odredbe primjenjuju na plovne objekte koji se nalaze ili plove unutarnjim morskim vodama, teritorijalnim morem Republike Hrvatske.

Članak 1.a

(1) Ovim Zakonikom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju se sljedeći akti Europske unije:

1. Direktiva 2000/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2000. o lučkim uređajima za prihvat brodskog otpada i ostataka tereta (SL L 332, 28. 12. 2000.),

2. Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22. 12. 2000.),

3. Direktiva 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2002. o uspostavi sustava nadzora plovidbe i informacijskog sustava Zajednice i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 93/75/EEZ (SL L 208, 5. 8. 2002.) kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom Komisije 2014/100/EU od 28. listopada 2014. o izmjeni Direktive 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi sustava nadzora plovidbe i informacijskog sustava Zajednice (SL L 308, 29. 10. 2014.),

4. Direktiva Vijeća 2009/13/EZ od 16. veljače 2009. o provedbi Sporazuma koji su sklopili Udruženje brodovlasnika Europske zajednice (ECSA) i Europski savez transportnih radnika (ETF) o Konvenciji o radu pomoraca iz 2006., i izmjeni Direktive 1999/63/EZ (SL L 124, 20. 5. 2009.),

5. Direktiva 2009/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o određivanju temeljnih načela o istraživanju nesreća u području pomorskog prometa i o izmjeni Direktive Vijeća 1999/35/EZ i Direktive 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 131, 28. 5. 2009.),

6. Direktiva 2009/20/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o osiguranju brodovlasnika za pomorske tražbine (SL L 131, 28. 5. 2009.),

7. Direktiva 2009/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o ispunjavanju zahtjeva države zastave (SL L 131, 28. 5. 2009.),

8. Direktiva 2012/35/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o izmjeni Direktive 2008/106/EZ o minimalnoj razini osposobljavanja pomoraca (SL L 343, 14. 12. 2012.),

9. Direktiva (EU) 2017/2110 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. studenoga 2017. o sustavu inspekcijskih pregleda radi sigurnog obavljanja plovidbe na redovnoj liniji ro-ro putničkih brodova i brzih putničkih plovila i izmjeni Direktive 2009/16/EZ te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 1999/35/EZ (SL L 315, 30. 11. 2017.).

(2) Ovim Zakonikom osigurava se provedba sljedećih akata Europske unije:

1. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3577/92 od 7. prosinca 1992. o primjeni načela slobode pružanja usluga u pomorskom prometu unutar država članica (pomorska kabotaža) (SL L 364, 12. 12. 1992.),

2. Uredbe (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (SL L 166, 30. 4. 2004.),

3. Uredbe (EZ) br. 392/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o odgovornosti prijevoznika u prijevozu putnika morem u slučaju nesreće (SL L 131, 28. 5. 2009.),

4. Uredbe (EU) 2017/352 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2017. o uspostavi okvira za pružanje lučkih usluga i zajedničkih pravila o financijskoj transparentnosti luka (SL L 57, 3. 3. 2017.).

Članak 2.

(1) Ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno, njegove odredbe koje se odnose na brodove primjenjuju se i na druge pomorske objekte, osim ratnog broda.

(2) Ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno, njegove odredbe koje se odnose na brodove u gradnji primjenjuju se i na druge pomorske objekte u gradnji.

Članak 3.

Odredbe ovoga Zakonika primjenjuju se na ratne brodove ako je to ovim Zakonikom izričito predviđeno.

Članak 4.

Na odnose pomorskog prava koji nisu uređeni ovim Zakonikom, drugim propisima donesenima na temelju ovoga Zakonika, odnosno drugim zakonima, primjenjuju se običaji.

Članak 5.

Ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno, pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakonika imaju sljedeća značenja:

1. autonomni plovni objekt je plovni objekt koji ovisno o stupnju automatizacije i zahtjevima za neposrednim nadzorom stalne službe može ploviti bez ukrcane posade ili sa smanjenim brojem članova posade,

2. brod, osim ratnog broda, jest plovni objekt namijenjen za plovidbu morem, čija je duljina trupa veća od 15 m, ili je ovlašten prevoziti više od 12 putnika. Brod može biti putnički, teretni, tehnički plovni objekt, ribarski, javni ili znanstvenoistraživački,

3. brod treće države je brod koji ne vije zastavu Republike Hrvatske ili zastavu druge države članice Europske unije,

4. brod u gradnji jest brod koji se gradi od trenutka polaganja kobilice ili sličnog postupka gradnje, a koji je upisan u upisnik brodova kao brod u gradnji, do završetka gradnje i upisa u upisnik brodova kao brod,

5. brod za ukapljene plinove jest brod namijenjen za prijevoz ukapljenih plinova u razlivenom stanju,

6. brodar jest fizička ili pravna osoba koja je kao posjednik broda nositelj plovidbenog pothvata, s tim što se pretpostavlja, dok se ne dokaže protivno, da je brodar osoba koja je u upisnik brodova upisana kao vlasnik broda,

7. brodica jest plovni objekt namijenjen za plovidbu morem koji je ovlašten prevoziti najviše 12 putnika, čija je duljina trupa veća od 2,5 metra, a manja ili jednaka 15 metara, ili ukupne snage porivnih uređaja veća od 5 kW,

Pojam brodica ne obuhvaća:

– plovila koja pripadaju drugom pomorskom objektu u svrhu prikupljanja, spašavanja ili obavljanja radova,

– plovila namijenjena isključivo za natjecanja,

– kanue, kajake, gondole i pedaline,

– daske za jedrenje i daske za jahanje na valovima,

8. brzo plovilo jest plovilo koje ima sposobnost postizanja najveće brzine u čvorovima jednake ili veće od 7.1922 ∇ ^0,1667 gdje je ∇ istisnina na konstruktivnoj vodnoj liniji u m³,

9. crta srednje niže niske vode jest aritmetička sredina svih nižih niskih voda tijekom mjeseca ili godine,

10. crta srednje više visoke vode jest aritmetička sredina svih viših visokih voda tijekom mjeseca ili godine,

11. duljina broda i duljina trupa jahte ili brodice jesu duljine utvrđene Tehničkim pravilima,

12. hrvatski ratni brod jest plovni objekt, uključujući podmornicu, koji je pod zapovjedništvom pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, a čija je posada vojna, odnosno podvrgnuta vojnoj disciplini i koji je dužan isticati vanjske znakove raspoznavanja ratnih brodova hrvatske državne pripadnosti kad god je potrebno da svoje svojstvo učini poznatim,

13. jahta jest plovni objekt za sport i razonodu, neovisno o tome koristi li se za osobne potrebe ili za gospodarsku djelatnost, a čija je duljina trupa veća od 15 metara i koji je namijenjen za dulji boravak na moru, te koji je osim posade ovlašten prevoziti do 12 putnika,

14. javni brod jest brod, osim ratnog broda, namijenjen i opremljen za obavljanje djelatnosti od općeg interesa države, a čiji je vlasnik, odnosno brodar država ili neko drugo tijelo ovlašteno od države (npr. policijski brod, brod lučke kapetanije, brod Obalne straže i sl.) i koji služi isključivo u negospodarske svrhe,

15. javni prijevoz je prijevoz osoba i stvari koji je uz jednake uvjete svakom dostupan i obavlja se na temelju ugovora o prijevozu,

16. kompanija jest fizička ili pravna osoba, koja je preuzela odgovornost za upravljanje brodom od vlasnika broda i koja je preuzimanjem takve odgovornosti preuzela ovlasti i odgovornosti sukladno Međunarodnom pravilniku o upravljanju sigurnošću (ISM Pravilnik), ili je preuzela odgovornost od vlasnika za upravljanje brodicom ili jahtom, koja se koristi u gospodarske svrhe, sukladno odredbama Tehničkih pravila,

17. korisnik jahte, odnosno brodice jest fizička ili pravna osoba koja drži jahtu, odnosno brodicu u posjedu kao vlasnik ili temeljem ugovora o zakupu ili ugovora o leasingu, s tim što se pretpostavlja, dok se ne dokaže suprotno, da je korisnik jahte, odnosno brodice osoba koja je u upisniku brodova upisana kao vlasnik. Na korisnika jahte, odnosno brodice na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakonika o brodaru,

18. luka jest morska luka, tj. morski i s morem neposredno povezani kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim obalama, lukobranima, uređajima, postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje i zaštitu brodova, jahti i brodica, za ukrcaj i iskrcaj putnika i robe, uskladištenje i drugo manipuliranje robom, proizvodnju, oplemenjivanje i doradu robe te ostale gospodarske djelatnosti koje su s tim djelatnostima u međusobnoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj vezi,

19. luka otvorena za međunarodni promet jest luka slobodna za pristup plovnih objekata svih zastava,

20. međunarodno putovanje jest putovanje brodom, jahtom ili brodicom prema plovidbenom planu iz bilo koje hrvatske luke u stranu luku ili obratno,

21. ministar jest ministar nadležan za pomorstvo,

22. Ministarstvo jest ministarstvo nadležno za pomorstvo,

23. nepomični odobalni objekt jest pomorski objekt u potpunosti ili djelomično ukopan u morsko dno ili položen na morsko dno, koji nije namijenjen za plovidbu (npr. nepomični odobalni objekt za istraživanje i eksploataciju podmorja, podmorski cjevovod i sl.), osim podmorskog kabela i objekata prometne infrastrukture (npr. podmorski tunel, most oslonjen na morsko dno i sl.),

24. nuklearni brod je brod opremljen uređajem na nuklearni pogon,

25. objekti sigurnosti plovidbe jesu objekti i/ili tehnički sustavi kojima se vizualno, zvučno, elektromagnetskim valovima ili na drugi način dostavljaju, zaprimaju ili razmjenjuju informacije značajne za sigurnost ljudi i plovnih objekata na moru, zaštitu morskog okoliša ili sigurnosnu zaštitu ljudi, pomorskih objekata i luka, a koji se ne nalaze na plovnom objektu. Objekti sigurnosti plovidbe mogu biti objekti pomorske signalizacije, obalne radijske postaje i drugi objekti sigurnosti plovidbe,

26. ovlaštena organizacija za sigurnosnu zaštitu brodova jest organizacija koja ispunjava uvjete propisane posebnim propisom i koja je ovlaštena od Ministarstva za obavljanje statutarne certifikacije glede sigurnosne zaštite brodova,

27. plovni objekt jest pomorski objekt namijenjen za plovidbu morem. Plovni objekt može biti brod, ratni brod, podmornica, jahta ili brodica,

28. plovni put jest morski pojas dovoljno dubok i širok za sigurnu plovidbu plovnog objekta,

29. plutajući objekt jest pomorski objekt stalno privezan ili usidren na moru, koji nije namijenjen za plovidbu (npr. plutajući dok, plutajuće skladište, plutajući restoran, plutajuća elektrana, pontonski most, pontonska marina i sl.),

30. pomorska plovidba jest plovidba koja se obavlja na moru i rijekama hrvatskoga jadranskog slijeva do granice do koje su one plovne s morske strane,

31. pomorski objekt jest objekt namijenjen za plovidbu morem (plovni objekt), ili objekt stalno privezan ili usidren na moru (plutajući objekt), odnosno objekt u potpunosti ili djelomično ukopan u morsko dno ili položen na morsko dno (nepomični odobalni objekt),

32. posebno pravo vučenja jest obračunska jedinica kako ju je definirao Međunarodni monetarni fond,

33. poslovođa broda jest fizička ili pravna osoba koja upravlja poslovanjem i/ili tehničkim održavanjem broda i/ili popunjavanjem broda posadom,

34. poslodavac je osoba koja je s pomorcem zaključila/sklopila ugovor o radu u svoje ime,

35. postojeći brod jest brod koji nije u gradnji,

36. prijavljeno tijelo je organizacija koja ispunjava uvjete propisane posebnim propisom i koja je ovlaštena od Ministarstva za obavljanje certifikacije pomorske opreme ili je ovlaštena za obavljanje ocjene sukladnosti brodica za sport i razonodu i jahti duljine do 24 m tijekom gradnje,

37. prijevoznik jest vlasnik broda, brodar ili osoba koja sklapa ugovor s naručiteljem prijevoza,

38. priznata organizacija jest organizacija koja ispunjava uvjete propisane posebnim propisom i koja je ovlaštena od Ministarstva za obavljanje statutarne certifikacije pomorskih objekata, a koja obuhvaća obavljanje pregleda i izdavanje propisanih isprava,

39. putnički brod jest brod na mehanički pogon koji je ovlašten prevoziti više od 12 putnika,

40. putnik jest svaka osoba na pomorskom objektu, osim djece ispod jedne godine života te osoba zaposlenih na brodu u bilo kojem svojstvu,

41. rasprema je privremeno povlačenje pomorskog objekta iz plovidbe, odnosno uporabe za vrijeme dok ne obavlja svoju namjenu, osim kada se nalazi u brodogradilištu radi održavanja, preinaka ili dogradnji,

42. ribarski brod jest brod s mehaničkim porivom namijenjen i opremljen za ulov ribe i drugih živih bića iz mora ili na morskom dnu, čija je duljina veća od 15 metara,

43. sastav stranih ratnih brodova jest više stranih ratnih brodova koji plove zajedno pod zapovjedništvom jednog zapovjednika,

44. sidrište luke je uređeni i obilježeni dio mora namijenjen i sidrenju brodova,

45. statutarna certifikacija je postupak utvrđivanja udovoljavanja međunarodnim i nacionalnim propisima, a koji obuhvaća:

1. zahtjeve kojima moraju udovoljavati pomorski objekti i kompanije,

2. način obavljanja tehničkog nadzora,

3. postupak za izdavanje propisanih isprava, zapisa i knjiga pomorskim objektima i kompanijama,

46. strana jahta jest plovni objekt za sport i razonodu koji ima stranu državnu pripadnost i koji se takvim smatra prema propisima države čiju državnu pripadnost ima,

47. strani javni brod je plovni objekt u vlasništvu ili korištenju strane države, koji nije ratni brod, a služi isključivo za negospodarske svrhe dotične države,

48. strani ratni brod je plovni objekt, uključujući podmornicu, koji ima stranu državnu pripadnost, pripada ratnoj mornarici, nosi vanjske znakove raspoznavanja ratnoga plovnog objekta i njegove državne pripadnosti, nalazi se pod zapovjedništvom vojne osobe i ima vojnu posadu,

49. strani ribarski brod je brod koji ima stranu državnu pripadnost, a namijenjen je i opremljen za ulov ribe ili drugih živih bića u moru ili na morskom dnu,

50. strani trgovački brod je brod koji ima stranu državnu pripadnost, a koristi se za gospodarske svrhe,

51. tanker za kemikalije jest brod namijenjen ponajprije za prijevoz opasnih kemikalija i štetnih tvari u razlivenom stanju,

52. tanker za ulje jest brod namijenjen ponajprije za prijevoz ulja u razlivenom stanju,

53. tegljač, odnosno potiskivač jest brod koji je namijenjen tegljenju ili potiskivanju drugih plovnih objekata,

54. tehnička pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih objekata (u daljnjem tekstu: Tehnička pravila) su pravilnici u skladu sa zakonom kojim se uređuje sustav državne uprave, doneseni na temelju ovoga Zakonika, kojima se utvrđuju zahtjevi kojima moraju udovoljavati pomorski objekti i kompanije, kao i način obavljanja tehničkog nadzora i izdavanja isprava, zapisa i knjiga pomorskog objekta i kompanije,

55. tehnički plovni objekt jest brod, sa ili bez mehaničkog poriva koji je namijenjen za obavljanje tehničkih radova (bager, dizalica, jaružalo, pokretni odobalni objekt za istraživanje i eksploataciju podmorja i sl.),

56. teretni brod jest brod namijenjen za prijevoz tereta s mehaničkim porivom ili bez njega,

57. treća država je država koja nije Republika Hrvatska niti druga država članica Europske unije,

58. ulje su sva postojana ugljikova mineralna ulja, kao što su sirova nafta i njezini derivati, te talozi i otpadna ulja kako su navedena u prilogu I. Međunarodne konvencije o sprječavanju zagađivanja mora s brodova, kako je izmijenjena i dopunjena (Međunarodna konvencija o sprječavanju onečišćenja s brodova, 73/78) bez obzira na to prevoze li se kao teret ili kao zalihe goriva i maziva,

59. upisnik brodova je jedinstveni upisnik pomorskih objekata hrvatske državne pripadnosti u koji se upisuju pomorski objekti i pomorski objekti u gradnji, osim ratnih brodova i brodova u gradnji koji se grade za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske ili stranih oružanih snaga,

60. velika putnička jahta jest jahta duljine trupa jednakog 24 metra ili većeg te koja je osim posade ovlaštena prevoziti više od 12, ali ne više od 36 putnika,

61. tradicionalni plovni objekt jest originalni plovni objekt ili pojedinačna replika projektirana prije 1950. godine, građen pretežito od izvornih materijala,

62. znanstvenoistraživački brod jest brod, namijenjen isključivo za znanstvena ili tehnološka istraživanja ili iskorištavanje mora, morskog dna ili njegova podzemlja, opremljen opremom i uređajima za tu namjenu, kao i smještajem za posebno osoblje.

Dio drugi

MORSKI I PODMORSKI PROSTORI

REPUBLIKE HRVATSKE

Glava I.

OPĆA ODREDBA

Članak 6.

(1) Suverenitet Republike Hrvatske na moru prostire se na unutarnje morske vode i teritorijalno more Republike Hrvatske, na zračni prostor iznad njih te na dno i podzemlje tih morskih prostora.

(2) U svome gospodarskom pojasu i u epikontinentalnom pojasu Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju radi istraživanja, iskorištavanja, zaštite, očuvanja i unaprjeđivanja prirodnih morskih bogatstava, uključujući bogatstva na morskome dnu i u morskom podzemlju te radi obavljanja drugih gospodarskih djelatnosti.

(3) Republika Hrvatska štiti, čuva i unapređuje morski okoliš.

(5) Republika Hrvatska surađuje s državama u regiji i sudjeluje u radu regionalnih i svjetskih međunarodnih organizacija radi utvrđivanja općih i regionalnih pravila, mjera, preporučene prakse i postupaka sa svrhom suzbijanja, smanjivanja i nadziranja onečišćenja mora i morskog okoliša onečišćivačima iz izvora na kopnu, s brodova, potapanjem, iz zraka ili zrakom i onečišćenja uzrokovanih djelatnostima na morskome dnu i u morskom podzemlju.

(6) Republika Hrvatska potiče regionalnu suradnju, posebice sa državama u susjedstvu, radi donošenja zajedničkih planova hitnog djelovanja u slučajevima nezgoda koje uzrokuju onečišćenje morskog okoliša.

(7) Republika Hrvatska posebnim mjerama štiti osjetljive ekosustave, postojbine vrsta i drugih oblika života u moru koji su rijetki, ugroženi ili kojima prijeti opasnost istrebljenja.

(8) Vlada Republike Hrvatske donosi Strategiju pomorskog razvitka i integralne pomorske politike Republike Hrvatske.

(9) Vlada Republike Hrvatske donosi strategije radi očuvanja, zaštite i unapređenja morskog okoliša.

Glava II. UNUTARNJE MORSKE VODE

Članak 7.

(1) Unutarnje morske vode Republike Hrvatske obuhvaćaju:

1) luke i zaljeve na obali kopna i otoka,

2) dijelove mora između crte niske vode na obali kopna i ravne polazne crte za mjerenje širine teritorijalnog mora iz članka 18. stavka 2. točke 2) i 3) ovoga Zakonika.

(2) Zaljevom iz stavka 1. točke 1) ovoga članka smatra se jasno istaknuta uvala uvučena u kopno, čija je morska površina jednaka površini ili je veća od površine polukruga kojemu je duljina promjera jednaka duljini prave crte koja zatvara ulaz u zaljev.

(3) Morska površina zaljeva mjeri se od crte niske vode uzduž obale zaljeva i prave crte koja zatvara ulaz u zaljev.

(4) Luke otvorene za međunarodni promet u Republici Hrvatskoj određuje Vlada Republike Hrvatske posebnim propisom.

Članak 8.

(1) Trgovački brod treće države smije prolaziti unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske radi uplovljavanja u luku otvorenu za međunarodni promet ili u luku u kojoj je brodogradilište u kojemu će biti popravljen, radi isplovljenja iz takve luke, te radi plovidbe između luka otvorenih za međunarodni promet, najkraćim uobičajenim putem.

(2) Ministar može odrediti drugi način plovidbe stranih trgovačkih brodova unutarnjim morskim vodama ako to zahtijevaju interesi obrane zemlje ili sigurnost plovidbe.

Članak 9.

(1) Prijevoz stvari i putnika između hrvatskih luka (pomorska kabotaža) uključuje:

1) obalnu kabotažu: prijevoz putnika ili robe morem između luka koje se nalaze na kopnu bez pristajanja na otocima;

2) opskrbu pučinskih postrojenja: prijevoz putnika ili robe morem između bilo koje luke i postrojenja ili struktura koje se nalaze u epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske;

3) otočnu kabotažu: prijevoz putnika i robe morem između:

– luka na kopnu i luka na jednom ili više otoka;

– luka na otocima;

4) prijevoz osoba jahtom ili brodicom unutar unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora uz naplatu.

(2) Pomorska kabotaža u Republici Hrvatskoj obavlja se sukladno uredbi Europske unije koja uređuje pomorsku kabotažu.

(3) Iznimno, ministar može odobriti plovnom objektu treće države obavljanje kabotaže u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske.

(4) Visinu naknade za izdavanje odobrenja iz stavka 3. ovoga članka propisuje ministar.

(5) Ministar će propisati uvjete u pogledu broja i sastava posade, radnog jezika, te životnih i radnih uvjeta na brodovima do 650 BT u obalnoj kabotaži, brodovima u otočnoj kabotaži, osim teretnih brodova većih od 650 BT u kabotaži kada predmetno putovanje slijedi nakon putovanja ili prethodi putovanju prema nekoj drugoj državi ili iz nje.

Članak 9.a

Prijevoz osoba jahtom ili brodicom u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske uz naknadu, odnosno obavljanje djelatnosti iznajmljivanja jahti ili brodica sa ili bez posade (charter) može se obavljati uz uvjete i na način uređen posebnim propisom koji donosi ministar uz suglasnost ministra nadležnog za turizam.

Članak 9.b

(1) Strana podmornica i drugo podvodno prijevozno sredstvo dužno je za vrijeme prolaska unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske ploviti morskom površinom i vijati zastavu svoje države i zastavu Republike Hrvatske.

(2) Iznimno, Ministarstvo uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove obrane, ako to zahtijevaju posebno opravdani interesi, može odobriti plovidbu stranih podmornica i drugih podvodnih prijevoznih sredstava ispod morske površine, a odobrenje za plovidbu stranih ratnih podmornica ispod morske površine izdaje ministarstvo nadležno za poslove obrane.

Članak 10.

(1) Strani ratni brod, strani javni brod, strani ribarski brod ili brodica te strani znanstvenoistraživački brod ili drugi strani brod ili brodica kojim se obavlja istraživanje smije uploviti u unutarnje morske vode Republike Hrvatske, ako za to prethodno dobije odobrenje:

1) za strani ratni brod – ministarstva nadležnog za poslove obrane,

2) za strani javni brod i znanstvenoistraživački brod ili drugi strani brod ili brodicu kojim se obavlja istraživanje – Ministarstva uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za unutarnje poslove,

3) za strani ribarski brod – Ministarstva.

(2) Uplovljavanje u unutarnje morske vode Republike Hrvatske i boravak u hrvatskoj luci ili luci u kojoj je brodogradilište u kojem će taj brod biti popravljen može se odobriti stranom ratnom nuklearnom brodu i stranom ratnom brodu koji ima nuklearno naoružanje.

(3) Odobrenje iz stavka 1. točke 2. ovoga članka za strani znanstvenoistraživački brod ili drugi strani brod ili brodicu kojim se obavlja istraživanje izdaje se u postupku izdavanja odobrenja iz članka 13., 31., 40. i 44. ovoga Zakonika.

(4) Brod iz stavka 2. ovoga članka dužan je prethodno dostaviti ovjereni prijepis dokumentacije o sigurnosti nuklearnog postrojenja ministarstvu nadležnom za poslove obrane.

(5) Odobrenje za uplovljavanje broda iz stavka 2. ovoga članka daje Vlada Republike Hrvatske uz prethodno mišljenje tijela državne uprave nadležnog za nuklearnu sigurnost, ministarstva nadležnog za poslove obrane i Ministarstva.

(6) Uplovljavanje u unutarnje morske vode Republike Hrvatske i boravak u hrvatskoj luci ne može se odobriti stranom ratnom brodu koji svojim boravkom ugrožava sigurnost Republike Hrvatske.

(7) Strani znanstvenoistraživački brod ili drugi strani brod ili brodica kojim se obavlja istraživanje iz stavka 3. ovoga članka dužan je Ministarstvu najaviti dolazak u roku od najmanje pet dana prije uplovljenja.

Članak 11.

(1) U hrvatskim lukama mogu istodobno boraviti najviše tri strana ratna broda iste državne pripadnosti.

(2) Boravak stranoga ratnog broda u hrvatskoj luci ne može trajati duže od 10 dana.

(3) Iznimno, ministarstvo nadležno za poslove obrane može, ako to zahtijevaju posebno opravdani interesi, odobriti posjet stranih ratnih brodova neovisno o uvjetima propisanim odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka.

(4) Ministar nadležan za poslove obrane je obvezan o odobrenju iz stavka 3. ovoga članka izvijestiti Vladu Republike Hrvatske u roku 8 dana.

(5) Za posjeta u unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske, na stranom ratnom brodu smije biti ukrcana samo posada ratnog broda.

Članak 12.

Strane jahte i brodice namijenjene razonodi, športu ili rekreaciji mogu ploviti i boraviti u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, osim u zabranjenim zonama iz članka 16. i članka 29. ovoga Zakonika u skladu s propisom o plovidbi i boravku stranih jahti i brodica u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru koji donosi Vlada Republike Hrvatske.

Članak 13.

(1) Domaće i strane pravne i fizičke osobe te hrvatski ratni brod mogu obavljati istraživanja, ispitivanja, snimanja i/ili mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja unutarnjih morskih voda Republike Hrvatske samo uz odobrenje Ministarstva.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, javna znanstvena ustanova sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može obavljati istraživanja, ispitivanja, snimanja i/ili mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja unutarnjih morskih voda Republike Hrvatske pomorskim objektom hrvatske državne pripadnosti samo uz suglasnost mjesno nadležne lučke kapetanije glede sigurnosti plovidbe.

(3) Ako se istraživanje, ispitivanje, snimanje i/ili mjerenje mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja unutarnjih morskih voda Republike Hrvatske treba obavljati na području više mjesno nadležnih lučkih kapetanija ili na području zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske, znanstvena ustanova iz stavka 2. ovoga članka zahtjev za izdavanje suglasnosti glede sigurnosti plovidbe podnosi Ministarstvu.

(4) Domaće i strane pravne i fizičke osobe mogu obavljati ispitivanja opreme i uređaja namijenjenih za obavljanje aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske samo uz odobrenje Ministarstva.

(5) Odobrenje iz stavaka 1. i 4. ovoga članka Ministarstvo izdaje uz prethodnu suglasnost središnjih tijela državne uprave nadležnih za poslove obrane, unutarnjih poslova, znanosti, zaštite okoliša, prirode, poljoprivrede, gospodarstva i kulture te uz udovoljavanje uvjeta sigurnosti plovidbe.

(6) Odobrenje iz stavaka 1. i 4. ovoga članka Ministarstvo izdaje u roku od šest mjeseci od dana primitka zahtjeva.

(7) Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga članka, hrvatski ratni brod može obavljati istraživanja, ispitivanja, snimanja i/ili mjerenja iz stavka 1. ovoga članka samo uz odobrenje Ministarstva.

(8) Iznimno od odredbi stavaka 1. i 5. ovoga članka, domaće i strane pravne i fizičke osobe mogu obavljati arheološko istraživanje, fotografiranje i/ili druge oblike dokumentiranja kulturnog dobra na moru, morskom dnu i podzemlju unutarnjih morskih voda Republike Hrvatske uz odobrenje ministarstva nadležnog za poslove kulture koje se izdaje uz prethodnu suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove obrane i prethodnu suglasnost mjesno nadležne lučke kapetanije glede sigurnosti plovidbe.

(9) Prethodne suglasnosti iz stavka 8. ovoga članka središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove obrane i mjesno nadležna lučka kapetanija dostavljaju ministarstvu nadležnom za poslove kulture u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva.

(10) Tijekom istraživanja, ispitivanja, snimanja i/ili mjerenja iz stavka 1. ovoga članka, ako se provodi brodom koji je ujedno i ratni brod, mora biti nazočan najmanje jedan stručni pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske, odnosno ministarstva nadležnog za poslove obrane.

Članak 14.

(1) U brodogradilištima Republike Hrvatske može se obavljati popravak, obnavljanje opreme i strojeva, bojenje, čišćenje i sl. (u daljnjem tekstu: popravak) stranih ratnih brodova nakon pribavljenog odobrenja Ministarstva nadležnog za poslove obrane.

(2) Odobrenje za popravak stranoga ratnog broda daje se brodogradilištu za vrijeme prijeko potrebno za popravak, a najduže do 16 mjeseci. Iznimno Vlada Republike Hrvatske može, ako to zahtijevaju interesi Republike Hrvatske odobriti duži popravak.

(3) Protiv rješenja Ministarstva nadležnog za poslove obrane kojim se daje ili uskraćuje odobrenje nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 15.

(1) Strani ratni brod na popravku može imati samo trećinu posade s osobnim naoružanjem i pripadajućim jednim kompletom streljiva od uobičajenoga mirnodopskog sastava.

(2) Strani ratni brod kojemu je odobren popravak dužan je odmah nakon uplovljavanja u hrvatsku luku iskrcati gorivo i mazivo, streljivo i druga ubojita sredstva, osim nuklearnog naoružanja, na mjesto koje odredi vojni zapovjednik nadležan za luku u kojoj se obavlja popravak.

(3) Za vrijeme popravka, posada stranoga ratnog broda može boraviti i kretati se u mjestu u kojemu se obavlja popravak broda.

(4) Na radnike koji sudjeluju u radovima na popravku stranog ratnog broda i na osobe koje službeno u ime Republike Hrvatske borave na brodu primjenjuju se propisi Republike Hrvatske.

(5) Odredbe stavka 1. – 4. ovoga članka primjenjuju se i na strani javni brod na popravku.

Članak 16.

(1) Ministar nadležan za poslove obrane uz suglasnost ministra, može propisati zabranjene zone u unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske.

(2) Plovni objekti ne smiju ploviti zabranjenom zonom u unutarnjim morskim vodama, osim u slučaju više sile.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, Ministarstvo nadležno za poslove obrane može odobriti plovidbu plovnih objekata, bez diskriminacije, zabranjenim zonama u unutarnjim morskim vodama, osim u slučaju više sile.

(4) Protiv rješenja Ministarstva nadležnog za poslove obrane kojim se daje ili uskraćuje odobrenje iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(5) Propis o uspostavljanju zabranjene zone u unutarnjim morskim vodama objavljuje se u »Oglasu za pomorce« koji objavljuje Hrvatski hidrografski institut (u daljnjem tekstu: »Oglas za pomorce«) i na drugi prikladan način.

Članak 17.

(1) Strani plovni objekt koji je zbog više sile ili nevolje na moru prisiljen skloniti se u unutarnje morske vode Republike Hrvatske dužan je o tome odmah obavijestiti službu nadzora i upravljanja pomorskim prometom, a koja će o dobivenoj obavijesti izvijestiti nadležnu policijsku postaju.

(2) Plovni objekt koji je zbog više sile ili nevolje na moru prisiljen skloniti se u zabranjenu zonu iz članka 16. ovoga Zakonika dužan je o tome odmah obavijestiti službu nadzora i upravljanja pomorskim prometom, a koja će po dobivenoj obavijesti izvijestiti nadležno zapovjedništvo Oružanih snaga.

(3) Ministar će odrediti mjesta zakloništa, propisati uvjete koje zakloništa moraju ispunjavati, te propisati uvjete i način korištenja mjesta zakloništa.

Glava III.

TERITORIJALNO MORE

Članak 18.

(1) Teritorijalno more Republike Hrvatske je morski pojas širok 12 morskih milja, računajući od polazne crte u smjeru gospodarskoga pojasa.

(2) Polaznu crtu čine:

1) crte niske vode uzduž obala kopna i otoka,

2) ravne crte koje zatvaraju ulaze u luke ili zaljeve,

3) ravne crte koje spajaju sljedeće točke na obali kopna i na obali otoka:

a) rt Zarubača – jugoistočni rt otoka Mrkan – južni rt otoka Sv. Andrija – rt Gruj (otok Mljet),

b) rt Korizmeni (otok Mljet) – otok Glavat – rt Struga (otok Lastovo) – rt Veljeg mora (otok Lastovo) – jugozapadni rt otoka Kopište – rt Velo danče (otok Korčula) – rt Proizd – jugozapadni rt otoka Vodnjak – rt Rat (otok Drvenik mali) – hrid Mulo – hrid Blitvenica – otok Purara – otok Balun – otok Mrtovac – otok Garmenjak veli – točka na Dugom otoku s koordinatama 43°53'12''; sjeverne geografske širine i 15°10'00'' istočne geografske dužine,

c) rt Veli rat (Dugi otok) – hrid Masarine – rt Margarina (otok Susak) – pličina Albanež – otok Grunj – hrid Sv. Ivan na pučini – pličina Mramori – otok Altiež – rt Kastanjija.

(3) Polazne crte su ucrtane u pomorskoj karti »Jadransko more«, koju izdaje Hrvatski hidrografski institut.

(4) Pri određivanju ravne polazne crte teritorijalnog mora, dijelom obale smatrat će se i najizbočenije stalne lučke građevine koje su sastavni dijelovi lučkog sustava.

Članak 19.

Vanjska granica teritorijalnoga mora jest crta kojoj je svaka točka udaljena 12 morskih milja od najbliže točke polazne crte.

Članak 20.

Svi strani plovni objekti imaju pravo neškodljivog prolaska teritorijalnim morem Republike Hrvatske.

Članak 21.

(1) Pod neškodljivim prolaskom plovnog objekta razumijeva se plovidba teritorijalnim morem Republike Hrvatske bez uplovljavanja u neku njenu luku otvorenu za međunarodni promet, ili plovidba radi uplovljavanja u takvu luku, ili u luku u kojoj je brodogradilište u kojemu će plovni objekt biti popravljen, odnosno radi isplovljenja iz nje u gospodarski pojas, uz uvjet da se ne narušava mir, red ili sigurnost Republike Hrvatske.

(2) Neškodljivi prolazak strani plovni objekt mora obaviti najkraćim uobičajenim putem, bez prekida i odgode.

(3) Zaustavljanje i sidrenje stranoga plovnog objekta koji se koristi pravom neškodljivog prolaska dopušteno je samo ako je prouzročeno događajima koje nalaže redovita plovidba, odnosno viša sila ili nevolja na moru, ili radi pružanja pomoći ljudima, plovnim objektima ili zrakoplovima u opasnosti ili u nevolji.

(4) U slučajevima iz stavka 3. ovoga članka strani plovni objekt dužan je odmah obavijestiti službu nadzora i upravljanja pomorskim prometom.

Članak 22.

O namjeri neškodljivog prolaska stranoga ratnog broda teritorijalnim morem Republike Hrvatske država kojoj taj ratni brod pripada obavijestit će diplomatskim putem ministarstvo nadležno za vanjske poslove Republike Hrvatske najkasnije 24 sata prije uplovljavanja broda u teritorijalno more Republike Hrvatske.

Članak 23.

Neškodljivim prolaskom ne smatra se prolazak stranoga plovnog objekta teritorijalnim morem Republike Hrvatske ako taj brod obavlja neku od ovih djelatnosti:

1) prijeti silom ili uporabljuje silu protiv suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti i Ustavom Republike Hrvatske utvrđenoga pravnog poretka ili se ponaša na način kojim se narušavaju načela međunarodnog prava,

2) vježba ili obavlja obuku s oružjem,

3) prikuplja obavijesti ili podatke koji mogu štetiti obrani ili sigurnosti Republike Hrvatske,

4) vrši propagandnu djelatnost kojom se šteti obrani ili sigurnosti Republike Hrvatske,

5) prihvaća na brod bilo kakav zrakoplov, ili zrakoplov s njega polijeće ili slijeće,

6) upućuje, spušta ili prihvaća na brod bilo kakav vojni uređaj,

7) ukrcava ili iskrcava robu, novac ili ljude suprotno carinskim, poreznim ili zdravstvenim propisima ili propisima o kretanju i boravku stranaca u Republici Hrvatskoj,

8) hotimično ili znatno onečišćuje morski okoliš,

9) obavlja ribolov ili ulov drugih morskih bića,

10) obavlja istraživanje, ispitivanje ili mjerenje,

11) obavlja djelatnost radi neovlaštenog uključivanja bilo u koji sustav komunikacija ili neki drugi sustav ili uređaje Republike Hrvatske,

12) obavlja drugu djelatnost koja nije u izravnoj svezi s prolaskom.

Članak 24.

(1) Ministar može u unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike Hrvatske odrediti i propisati obvezne plovne putove, sustave odijeljenog prometa, sustave javljanja brodova, te način upravljanja pomorskim prometom radi sigurnosti plovidbe za sve ili za neke vrste plovnih objekata.

(2) U svrhu sigurnosti plovidbe, zaštite mora od onečišćenja, sprječavanja ugroženosti biološke i krajobrazne raznolikosti, kao i radi umanjenja opasnosti od većih pomorskih nezgoda, ministar može zabraniti plovidbu pojedinim dijelovima unutarnjih morskih voda ili teritorijalnog mora za određene vrste i veličine brodova, odnosno za brodove koji prevoze određenu vrstu tereta.

(3) Plovni putovi i sustavi odijeljenog prometa iz stavka 1. ovoga članka mogu se utvrditi u posebno zaštićenim dijelovima prirode uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode.

(4) Plovni putovi, sustavi odijeljenog prometa i sustavi javljanja brodova iz stavka 1. ovoga članka ucrtavaju se u službene pomorske navigacijske karte koje izdaje Hrvatski hidrografski institut i objavljuju u »Oglasu za pomorce«.

Članak 25.

(1) Stranome ribarskom brodu za vrijeme prolaska teritorijalnim morem Republike Hrvatske zabranjen je ribolov ili ulov drugih morskih bića u moru ili na morskome dnu.

(2) Strani ribarski brod dužan je ploviti teritorijalnim morem Republike Hrvatske brzinom ne manjom od šest čvorova, bez zaustavljanja ili sidrenja, osim ako je to prijeko potrebno zbog više sile ili nevolje na moru te imati vidljivo istaknute oznake ribarskoga broda.

(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka ne odnose se na strani ribarski brod koji ima odobrenje za ribolov u teritorijalnom moru Republike Hrvatske dok se nalazi u području u kojemu je ribolov odobren.

Članak 26.

(1) Teritorijalnim morem Republike Hrvatske smiju istodobno prolaziti do tri strana ratna broda iste državne pripadnosti.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka teritorijalnim morem Republike Hrvatske uz odobrenje ministra nadležnog za poslove obrane, smiju istodobno prolaziti više od tri strana ratna broda iste državne pripadnosti.

Članak 27.

Ratni brodovi, tankeri, nuklearni brodovi i drugi brodovi kada prevoze opasne terete ili štetne tvari, prilikom plovidbe unutarnjim morskim vodama i neškodljiva prolaska teritorijalnim morem Republike Hrvatske, dužni su ploviti propisanim plovnim putovima za te brodove, poštovati sustave odijeljenoga prometa u područjima gdje su ti putovi ili sustavi odijeljenoga prometa propisani i udovoljavati drugim propisanim uvjetima glede sigurnosti plovidbe i suzbijanja onečišćenja morskog okoliša.

Članak 28.

Strana podmornica i drugo podvodno prijevozno sredstvo za vrijeme prolaska teritorijalnim morem Republike Hrvatske dužno je ploviti morskom površinom i viti zastavu svoje države i zastavu Republike Hrvatske.

Članak 29.

(1) Ministar može, kao prijeko potrebnu mjeru sigurnosti, a ministar nadležan za poslove obrane radi obavljanja obuke s uporabom oružja, odrediti pojedine zone u teritorijalnome moru Republike Hrvatske u kojima se privremeno obustavlja prolazak plovnih objekata.

(2) Naredba o ustanovljenju zone iz stavka 1. ovoga članka s granicama i drugim potrebnim podacima, objavit će se pravodobno i u »Oglasu za pomorce«.

Članak 30.

Ako se strani ratni brod, ili strani javni brod ne pridržava propisa o neškodljivom prolasku iz članka 21. – 24. i 26. – 29. ovoga Zakonika ili općeprihvaćenih međunarodnih propisa o sprječavanju sudara na moru, i ako se taj brod ne odazove pozivu koji mu je upućen da se tim propisima pokori, hrvatski policijski, ratni ili drugi ovlašteni brod, ili zrakoplov ili ovlašteno tijelo, zahtijevat će da taj brod odmah isplovi iz teritorijalnoga mora Republike Hrvatske.

Članak 31.

(1) Domaće i strane pravne i fizičke osobe te hrvatski ratni brod mogu obavljati istraživanja, ispitivanja, snimanja i/ili mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja teritorijalnog mora Republike Hrvatske samo uz odobrenje Ministarstva.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, javna znanstvena ustanova sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može obavljati istraživanja, ispitivanja, snimanja i/ili mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja teritorijalnog mora Republike Hrvatske pomorskim objektom hrvatske državne pripadnosti samo uz suglasnost mjesno nadležne lučke kapetanije glede sigurnosti plovidbe.

(3) Ako se istraživanje, ispitivanje, snimanje i/ili mjerenje mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja teritorijalnog mora Republike Hrvatske ima obavljati na području više mjesno nadležnih lučkih kapetanija ili na području zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske, znanstvena ustanova iz stavka 2. ovoga članka zahtjev za izdavanje suglasnosti glede sigurnosti plovidbe podnosi Ministarstvu.

(4) Domaće i strane pravne i fizičke osobe mogu obavljati ispitivanja opreme i uređaja namijenjenih za obavljanje aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u teritorijalnom moru Republike Hrvatske samo uz odobrenje Ministarstva.

(5) Odobrenje iz stavaka 1. i 4. ovoga članka Ministarstvo izdaje uz prethodnu suglasnost središnjih tijela državne uprave nadležnih za poslove obrane, unutarnjih poslova, znanosti, zaštite okoliša, prirode, poljoprivrede, gospodarstva i kulture te uz udovoljavanje uvjeta sigurnosti plovidbe.

(6) Odobrenje iz stavaka 1. i 4. ovoga članka Ministarstvo izdaje u roku od šest mjeseci od dana primitka zahtjeva.

(7) Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga članka, hrvatski ratni brod može obavljati istraživanja, ispitivanja, snimanja i/ili mjerenja iz stavka 1. ovoga članka samo uz odobrenje Ministarstva.

(8) Iznimno od odredbi stavaka 1. i 5. ovoga članka, domaće i strane pravne i fizičke osobe mogu obavljati arheološko istraživanje, fotografiranje i/ili druge oblike dokumentiranja kulturnog dobra na moru, morskom dnu i podzemlju teritorijalnog mora Republike Hrvatske uz odobrenje ministarstva nadležnog za poslove kulture koje se izdaje uz prethodnu suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove obrane i prethodnu suglasnost mjesno nadležne lučke kapetanije glede sigurnosti plovidbe.

(9) Prethodne suglasnosti iz stavka 8. ovoga članka središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove obrane i mjesno nadležna lučka kapetanija dostavljaju ministarstvu nadležnom za poslove kulture u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva.

(10) Tijekom istraživanja, ispitivanja, snimanja i/ili mjerenja iz stavka 1. ovoga članka koje se provodi brodom koji je ujedno i ratni brod, mora biti nazočan najmanje jedan stručni pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske, odnosno ministarstva nadležnog za poslove obrane.

(11) Detaljnije uvjete za uplovljavanje, prolazak i boravak stranih ratnih brodova u teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.

(12) Detaljnije uvjete za uplovljavanje, prolazak i boravak stranih javnih i znanstvenoistraživačkih brodova i brodica u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske te uvjete i način na koji domaće i strane pravne i fizičke osobe obavljaju istraživanja, ispitivanja, snimanja i mjerenja mora, morskog dna ili morskog podzemlja unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora, epikontinentalnog i gospodarskog pojasa Republike Hrvatske te uvjete i način na koji domaće i strane pravne i fizičke osobe obavljaju ispitivanja opreme i mehaničkih uređaja u/na moru, u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru, epikontinentalnom i gospodarskom pojasu Republike Hrvatske uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.

Glava IV.

GOSPODARSKI POJAS

Članak 32.

Gospodarski pojas Republike Hrvatske obuhvaća morske prostore od vanjske granice teritorijalnoga mora u smjeru pučine do njegove vanjske granice dopuštene općim međunarodnim pravom.

Članak 33.

(1) U svojemu gospodarskom pojasu Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava radi:

a) istraživanja i iskorištavanja, očuvanja i gospodarenja živim i neživim prirodnim bogatstvima,

b) proizvodnje energije korištenjem mora, morskih struja i vjetrova.

(2) Republika Hrvatska surađuje sa susjednim državama radi donošenja i provođenja mjera zaštite i očuvanja živih morskih bogatstava u području gospodarskog pojasa Republike Hrvatske.

Članak 34.

Ovlaštena tijela Republike Hrvatske imaju pravo i dužnost poduzimati sve potrebne mjere radi ostvarivanja suverenih prava istraživanja, iskorištavanja, zaštite, očuvanja i gospodarenja živim morskim bogatstvima u gospodarskome pojasu Republike Hrvatske, uključujući pregled, inspekciju, uzapćenje stranoga broda i sudske postupke. O uzapćenju ili zadržavanju stranoga broda i o izrečenim kaznama odmah se obavještava, diplomatskim putem država čiju zastavu brod vije.

Članak 35.

(1) U gospodarskom pojasu Republika Hrvatska ima isključivo pravo graditi, dopuštati i regulirati gradnju, rad i uporabu umjetnih otoka, uređaja i naprava na moru, morskom dnu i u morskome podzemlju.

(2) Na gradnju, rad i uporabu objekata iz stavka 1. ovog članka primjenjuju se odgovarajući propisi Republike Hrvatske.

Članak 36.

Pravna ili fizička osoba kojoj je odobrena gradnja umjetnog otoka, uređaja ili naprave iz članka 35. ovoga Zakonika, dužna je:

a) najmanje 30 dana prije započinjanja radova, putem lučke kapetanije objaviti podatke o mjestu, načinu gradnje i o dimenzijama, veličini, dubini i izgledu objekta,

b) prije početka gradnje, na mjestu gdje počinje gradnju, a potom i na morskom objektu, postaviti stalna sredstva signalizacije,

c) najkasnije u roku od 30 dana od dana prestanka gradnji ili uporabe, ukloniti svaki morski objekt koji se više ne uporablja ili je napušten, ne uzrokujući štetu ribolovu, zaštiti i očuvanju morskog okoliša ili drugim legitimnim uporabama mora.

Članak 37.

(1) Na prijedlog izvođača radova na istraživanju i iskorištavanju bogatstava gospodarskog pojasa Republike Hrvatske ministar može, kad je to potrebno, oko umjetnih otoka, uređaja i naprava iz članka 35. ovoga Zakonika ustanoviti sigurnosne zone široke do 500 metara mjereći od svake točke vanjskog ruba objekta, i u tim zonama zabraniti plovidbu.

(2) Uspostavljanje sigurnosne zone, njezina širina i režim plovidbe u njoj objavljuju se pravodobno u »Oglasu za pomorce«.

Članak 38.

Umjetni otoci, uređaji i naprave i zone sigurnosti uokolo njih ne smiju se postavljati na mjestima gdje mogu ometati uporabu priznatih međunarodnih plovnih putova.

Članak 39.

Na svim umjetnim otocima, uređajima i napravama na gospodarskome pojasu Republike Hrvatske primjenjuju se carinski i porezni propisi, propisi o zdravstvenom osiguranju, o kretanju i boravku stranaca i kazneni propisi Republike Hrvatske.

Članak 40.

(1) Domaće i strane fizičke i pravne osobe, te hrvatski ratni brod mogu obavljati istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i mjerenja mora u gospodarskom pojasu Republike Hrvatske pod uvjetima propisanim u članku 13. ovoga Zakonika.

Članak 41.

(1) Prilikom plovidbe gospodarskim pojasom Republike Hrvatske plovni objekti su dužni poštivati općeprihvaćene međunarodne propise i standarde i hrvatske propise o zaštiti od onečišćenja mora i zraka s brodova i onečišćenja prouzročenog potapanjem ili djelatnostima u podmorju.

(2) Pravne i fizičke osobe koje sudjeluju u istraživanju ili iskorištavanju prirodnih bogatstava gospodarskog pojasa Republike Hrvatske dužne su poštivati međunarodne i domaće propise, postupke i standarde o zaštiti i očuvanju mora, živih morskih bogatstava i morskog okoliša.

(3) Prilikom preleta gospodarskog pojasa Republike Hrvatske zrakoplovi su dužni poštivati općeprihvaćene međunarodne propise i hrvatske propise o zaštiti od onečišćenja mora iz zraka ili zrakom.

(4) Potanje propise o zaštiti od onečišćenja morskog okoliša u gospodarskome pojasu donosi ministar uz suglasnost ministra nadležnog za poslove zaštite okoliša.

Glava V.

EPIKONTINENTALNI POJAS

Članak 42.

(1) Epikontinentalni pojas Republike Hrvatske obuhvaća morsko dno i morsko podzemlje izvan vanjske granice teritorijalnoga mora Republike Hrvatske u smjeru pučine do granica epikontinentalnog pojasa sa susjednim državama.

(2) Granice epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske i Talijanske Republike utvrđene su Sporazumom između Vlade SFRJ i Vlade Talijanske Republike o razgraničenju epikontinentalnog pojasa između dvije zemlje iz 1968. godine.

(3) Do postizanja sporazuma o razgraničenju epikontinentalnog pojasa sa Crnom Gorom, Republika Hrvatska će, sukladno pravilima međunarodnog prava i odredbama Konvencije UN-a o pravu mora, uživati suverena prava i jurisdikciju u tome prostoru do crte sredine koja se nastavlja na vanjsku granicu teritorijalnog mora u Bokokotorskom zaljevu u smjeru pučine.

Članak 43.

(1) U epikontinentalnom pojasu Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava radi njegova istraživanja i radi iskorištavanja prirodnih bogatstava toga pojasa.

(2) Pod »prirodnim bogatstvima« iz stavka 1. ovoga članka razumijevaju se rudno i drugo neživo bogatstvo morskog dna i njegova podzemlja te morska bića koja su u stadiju u kojemu se love, nepokretna na morskome dnu ili ispod njega, ili se mogu kretati samo u stalnome fizičkom dodiru s morskim dnom ili samo u morskome podzemlju.

(3) Strane pravne i fizičke osobe smiju iskorištavati morska bića iz ovoga članka samo u slučajevima utvrđenim međunarodnim ugovorom.

Članak 44.

(1) Prilikom ostvarivanja prava iz članka 43. stavka 1. ovoga Zakonika ne smiju se neopravdano sprječavati plovidba, ribarenje, zaštita živih bogatstava mora, ni osnovna oceanografska ili druga znanstvena istraživanja javnog karaktera.

(2) Na istraživanja iz stavka 1. ovoga članka u epikontinentalnom pojasu primjenjuju se odredbe članka 40. ovoga Zakonika.

Članak 45.

(1) Iskorištavanje prirodnih bogatstava epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske te podizanje, puštanje u rad i održavanje potrebnih postrojenja i uređaja za istraživanja i poduzimanje djelatnosti radi iskorištavanja mogu se obavljati uz uvjete predviđene ovim Zakonikom, propisima donesenim na temelju Zakonika i drugim propisima.

(2) Na postrojenja i uređaje iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 35. do 39. ovoga Zakonika.

(3) Ministarstvo odobrava i nadzire polaganje i održavanje podmorskih kabela i cjevovoda u epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske koji prelaze u područje teritorijalnog mora Republike Hrvatske, a za podmorske cjevovode koji se polažu u epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske, a ne prelaze u područje teritorijalnog mora Republike Hrvatske daje suglasnost o smjeru polaganja.

(4) Protiv rješenja Ministarstva kojim se daje ili uskraćuje odobrenje iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(6) Potonje propise o suzbijanju onečišćenja uzrokovanog djelatnostima na morskom dnu i morskom podzemlju radi istraživanja ili iskorištavanja prirodnih bogatstava epikontinentalnog pojasa, uključujući onečišćenja s umjetnih otoka, sprava, uređaja i cjevovoda položenih na morskom dnu, kao i uvjete na temelju kojih se daje odobrenje iz stavka 3. ovoga članka propisuje ministar uz suglasnost ministra nadležnog za poslove zaštite okoliša.

Glava VI.

PRAVO PROGONA

Članak 46.

(1) Progon stranoga plovnog objekta poduzet će se ako nadležno tijelo osnovano sumnja da je strani plovni objekt ili njegov pripadak povrijedio odredbe ovoga Zakonika, druge propise Republike Hrvatske ili općeprihvaćena pravila međunarodnoga prava.

(2) Progon stranoga plovnog objekta može početi samo ako se sumnjivi plovni objekt ili njegov pripadak, nalazi u unutarnjim morskim vodama, u teritorijalnome moru, u gospodarskom pojasu ili nad epikontinentalnim pojasom Republike Hrvatske i ako se ne zaustavi nakon vidljivoga ili zvučnog poziva za zaustavljanje koji mu je upućen s udaljenosti koja omogućuje da poziv vidi ili čuje.

(3) Progon stranog plovnog objekta može se nastaviti u otvorenome moru, u gospodarskom pojasu ili u vanjskom pojasu strane države dok se ne prekine ili dok progonjeni brod ne uplovi u teritorijalno more svoje ili neke druge države.

(4) Progon mogu obavljati brodovi Obalne straže, policijski, ratni brodovi ili vojni zrakoplovi ili drugi brodovi, odnosno zrakoplovi za to ovlašteni. U gospodarskome pojasu ili nad epikontinentalnim pojasom progon stranoga plovnog objekta može započeti samo ako su povrijeđeni propisi koji se primjenjuju u tim pojasevima.

(5) Ako se plovni objekt iz ovoga članka uzapti, predat će se nadležnom tijelu za provedbu postupka.

(6) Odredbe ovoga članka ne odnose se na strane ratne brodove i javne brodove koji uživaju imunitet.

Dio treći

SIGURNOST PLOVIDBE I ZAŠTITA OD ONEČIŠĆENJA S POMORSKIH OBJEKATA

Glava I.

ZAJEDNIČKE ODREDBE

Članak 47.

(1) Sigurnost plovidbe i zaštita od onečišćenja s pomorskih objekata uređena ovim Zakonikom odnosi se:

1) na osnovne uvjete kojima moraju odgovarati: plovni putovi i objekti sigurnosti plovidbe u unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike Hrvatske, hidrografska djelatnost, traganje i spašavanje osoba u pogibelji na moru, nadzor i upravljanje pomorskim prometom, obalne radiopostaje, pomorska meteorološka i hidrološka služba, luke, pomorski objekti hrvatske državne pripadnosti kao i plovni objekti koji plove unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske i gospodarskim pojasom Republike Hrvatske, u skladu s međunarodnim pravom, posada na pomorskim objektima, plovidba i peljarenje na moru,

2) na nadzor nad provođenjem odredaba ovoga dijela Zakonika.

(2) Osim odredaba ovoga Zakonika, uvjeti sigurnosti plovidbe i zaštite od onečišćenja propisuju se uredbama Europske unije, podzakonskim propisima i tehničkim pravilima koje donosi ministar.

Članak 48.

(1) Fizička ili pravna osoba koja obavlja prijevoz u javnom prometu na moru, ili obavlja djelatnost iznajmljivanja plovila, ili druge gospodarske djelatnosti na moru, trgovačko društvo ili tijelo koje upravlja lukom ili obavlja peljarenje, trgovačko društvo koje obavlja poslove postavljanja i održavanja objekata sigurnosti plovidbe, odnosno poslove uređivanja i održavanja plovnosti plovnih putova, te javna ustanova za obavljanje hidrografske djelatnosti dužni su:

1) organizirati nadzor obavljanja poslova koji se odnose na sigurnost plovidbe, sukladno odredbama ovog Zakonika i propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika,

2) osigurati trajno obavljanje nadzora sigurnosti plovidbe,

3) voditi propisane podatke koji su značajni za sigurnost plovidbe.

(2) Vlasnik i/ili kompanija broda hrvatske državne pripadnosti dužni su:

1) uspostaviti i održavati dokumentirani sustav upravljanja sigurnošću i sustav sigurnosne zaštite ukoliko je to obvezan sukladno Tehničkim pravilima i drugim propisima,

2) održavati stanje broda i njegove opreme tako da je brod dok plovi u svakom smislu sposoban za plovidbu i siguran za obavljanje svih operacija u službi dok ih obavlja, bez opasnosti za brod, osobe na brodu, teret i okoliš,

3) osigurati da brod posjeduje valjane svjedodžbe i dokumente propisane Tehničkim pravilima i drugim propisima, osim za vrijeme kada se nalazi u raspremi ili na popravku u brodogradilištu,

4) osigurati da se na brodu i u svezi s brodom poštuju zahtjevi Tehničkih pravila i drugih propisa.

(3) Ministarstvo vodi službenu evidenciju o brodovima hrvatske državne pripadnosti koja sadrži:

1) ime i IMO broj broda,

2) podatke o vlasniku broda i odgovornoj osobi u pravnoj osobi koja je vlasnik broda,

3) podatke o osobi zaduženoj za sigurnosnu zaštitu u kompaniji,

4) podatke o priznatoj organizaciji koja brodu izdaje svjedodžbe,

5) podatke o pregledima brodova od strane država luka, uključujući naziv nadležnih tijela koja su izvršila preglede i datume inspekcija, te rezultate pregleda i jesu li uočene nepravilnosti i određena zadržavanja,

6) podatke o svim događajima od važnosti za sigurnost broda, osoba i okoliša uključujući podatke o pomorskim nesrećama,

7) podatke o brodovima koji više nemaju hrvatsku državnu pripadnost i koji su istu izgubili u prethodnih dvanaest mjeseci.

(4) Vlasnik i/ili kompanija i/ili priznata organizacija broda hrvatske državne pripadnosti dužni su dostavljati Ministarstvu podatke iz stavka 3. ovoga članka bez odgađanja, a najkasnije 15 dana od dana nastanka ili promjene činjenice, odnosno od događaja na koji se podaci odnose. Podaci iz stavka 3. točke 5. ovoga članka moraju se dostaviti najkasnije 24 sata od događaja.

(5) Nakon što bude izviješteno da su strana tijela nadležna za nadzor države luke zadržala brod hrvatske državne pripadnosti, Ministarstvo će nadgledati ispunjavanje zahtjeva relevantnih konvencija Međunarodne pomorske organizacije od strane zadržanog broda.

(6) Inspekcijski nadzor nad obavljanjem poslova iz ovoga članka obavlja inspekcija sigurnosti plovidbe Ministarstva i lučkih kapetanija.

Članak 49.

Briše se.

Glava I.a
ZAŠTITA OD ONEČIŠĆENJA S POMORSKIH OBJEKATA

Članak 49.a

(1) Zapovjednik broda, članovi posade broda, osoba koja upravlja brodicom ili jahtom i članovi posade brodice ili jahte, te članovi posade ili stručni radnici na nepomičnim odobalnim i plutajućim objektima moraju prilikom plovidbe ili boravka u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru, epikontinentalnom ili gospodarskom pojasu Republike Hrvatske poštovati međunarodne, europske i hrvatske propise i standarde o zaštiti od onečišćenja mora i zraka s pomorskih objekata i onečišćenja prouzročenog potapanjem s pomorskih objekata.

(2) Odredba stavka 1. ovog članka primjenjuje se i na zapovjednika i članove posade pomorskih objekata hrvatske državne pripadnosti neovisno o području plovidbe.

Članak 49.b

(1) Zabranjuje se u more i na morsku obalu ispuštati i odbacivati kruti i tekući otpad, zauljene vode, fekalije i ostatke tereta s pomorskog objekta, kao i sve druge tvari koje onečišćuju more, zrak ili obalu.

(2) Pomorski objekti su dužni poduzimati mjere radi sprečavanja štetnog prijenosa morskih vodenih organizama i patogena putem brodskih balastnih voda i taloga, te putem obrastanja.

(3) Detaljan propis o zaštiti od onečišćenja morskog okoliša s pomorskih objekata, te provođenju istraga onečišćenja mora donosi ministar.

(4) Strategiju upravljanja balastnim vodama i talozima donosi Vlada Republike Hrvatske.

(5) Ministar će u suglasnosti s ministrom nadležnim za zaštitu okoliša donijeti propis o upravljanju i nadzoru balastnih voda.

Članak 49.c

(1) Plovni i plutajući objekti mogu prazniti spremišta krutog i tekućeg otpada, zauljenih voda, fekalija i ostataka tereta s broda, kao i svih drugih tvari koje onečišćuju more i obalu samo na mjestima u luci ili izvan nje gdje postoje uređaji za prihvat ovih tvari.

(2) Zapovjednik broda, osim ribarskog i javnog broda, dužan je lučkoj upravi, lučkoj kapetaniji i koncesionaru luke posebne namjene dostaviti informacije o brodskom otpadu.

(3) Informacija iz stavka 2. ovoga članka mora se nalaziti na brodu najmanje do sljedeće luke i mora biti dostupna za inspekciju.

(4) Sadržaj informacije, način dostave i čuvanja, te rokove za dostavu propisuje ministar uz suglasnost ministra nadležnog za zaštitu okoliša.

Članak 49.d

(1) Zapovjednik broda je prije isplovljenja iz luke dužan predati sav brodski otpad u lučke prihvatne uređaje.

(2) Iznimno, brod može isploviti bez predaje brodskog otpada ako iz informacije dostavljene u skladu sa člankom 49.c ovoga Zakonika proizlazi da je kapacitet za prikupljanje otpada na brodu dostatan za sav brodski otpad koji je prikupljen ili će biti prikupljen na planiranom putovanju do luke u kojem će biti predan.

(3) Ako lučka kapetanija utvrdi da bi zbog nepostojanja adekvatnih prihvatnih uređaja u luci u kojoj je brod namjeravao iskrcati otpad ili kada je ta luka nepoznata moglo doći do pražnjenja spremišta u more tijekom plovidbe, naredit će zapovjedniku plovnog ili plutajućeg objekta da prije isplovljenja iz luke ta spremišta isprazni.

(4) Ako u slučaju iz stavka 3. ovoga članka plovni ili plutajući objekt ne isprazni spremišta otpadnih ulja, talog, ostatke tereta ili druge tvari, lučka kapetanija može mu zabraniti isplovljenje iz luke.

Članak 49.e

(1) Ostaci tereta mogu se predati samo u lučke prihvatne uređaje, sukladno odredbama Međunarodne konvencije o sprječavanju zagađivanja mora s brodova, kako je izmijenjena i dopunjena (MARPOL 73/78).

(2) Naknada za korištenje lučkih prihvatnih uređaja za ostatke tereta plaća se prema predanim ostacima tereta.

Članak 49.f

(1) Zapovjednik pomorskog objekta iz članka 49.a ovoga Zakona koji onečisti more, zrak ili obalu ili primijeti onečišćenje dužan je bez odgađanja izvijestiti Ministarstvo.

(2) Po dojavi o onečišćenju mora, Ministarstvo je dužno odmah izvršiti očevid, utvrditi stanje, istražiti sve okolnosti zbog kojih je došlo do onečišćenja, ako je moguće procijeniti visinu nastale štete, provesti postupak radi utvrđivanja počinitelja, te prema okolnostima slučaja pokrenuti prekršajni postupak i/ili podnijeti kaznenu prijavu sukladno propisu koji uređuje kazneni postupak.

Članak 49.g

(1) U slučaju onečišćenja mora, lučka kapetanija će zabraniti isplovljenje plovnog objekta iz luke, odnosno narediti zadržavanje plovnog objekta koji je prouzročio onečišćenje u morskim vodama Republike Hrvatske dok plovni objekt ne podmiri troškove čišćenja i druge štete nastale onečišćenjem ili dok ne položi odgovarajuće jamstvo za pokriće ovih šteta.

(2) Nastalu štetu treba utvrditi i procijeniti, ako je moguće, u nazočnosti počinitelja onečišćenja, a po potrebi i u nazočnosti vještaka i svjedoka. O obavljenom očevidu sastavlja se zapisnik.

(3) Tko počini štetu morskom okolišu dužan je nadoknaditi je.

(4) Pod štetom iz stavka 1. ovoga članka podrazumijeva se imovinska šteta i ekološka šteta.

(5) Ekološka šteta je posebna vrsta štete koja za posljedicu ima uništenje okoliša, prirode i krajolika. Kriteriji za utvrđivanje ekološke štete su: očuvanost i izvornost prirode, stupanj zakonske zaštite, ljepota krajolika, mogućnost restitucije, bogatstvo flore i faune i slično. Ekološka šteta nadoknađuje se i kada priroda nije intaktna, u odgovarajućem opsegu.

Članak 49.h

(1) Lučka kapetanija dužna je o onečišćenju mora izvijestiti nadležno tijelo županije radi poduzimanja odgovarajućih mjera, a nadležno županijsko tijelo dužno je bez odgađanja poduzeti sve potrebne mjere radi sprečavanja širenja onečišćenja, te otklanjanja onečišćenja, kako je to utvrđeno Planom intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora.

(2) Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora, uključujući sustav opremanja i osposobljavanja za njegovu provedbu, propisuje Vlada Republike Hrvatske.

GLAVA I.b
ISTRAGE POMORSKIH NESREĆA

Članak 49.i

(1) Pomorska nesreća je događaj ili slijed događaja koji za posljedicu ima:

a) smrt ili ozbiljnu ozljedu osobe, koja je uzrokovana ili je u vezi s izvedbom ili radom plovnog objekta, ili

b) gubitak osobe s plovnog objekta koji je uzrokovan ili je u vezi s njegovom eksploatacijom ili radom, ili

c) gubitak, pretpostavljeni gubitak plovnog objekta ili njegovo napuštanje, ili

d) bitnu štetu na plovnom objektu, ili

e) nasukavanje ili onesposobljavanje plovnog objekta, ili njegovo sudjelovanje u sudaru, ili

f) štetu objekata pomorske infrastrukture koja je uzrokovana ili je u vezi s radom plovnog objekta, ili

g) štetu pomorskom okolišu izazvanu oštećenjem plovnog objekta, a koje je uzrokovano ili je u vezi s njegovim radom.

(2) Pomorska nesreća može biti vrlo ozbiljna ili ozbiljna pomorska nesreća.

(3) Vrlo ozbiljna pomorska nesreća je pomorska nesreća koja uključuje potpuni gubitak plovnog objekta, smrtni slučaj ili ozbiljno onečišćenje koje je uzrokovano ili je u vezi s njegovim radom.

(4) Ozbiljna pomorska nesreća je pomorska nesreća koja se ne razvrstava kao vrlo ozbiljna nesreća, a koja uključuje požar, eksploziju, sudar, nasukavanje, udar, oštećenje od nevremena, oštećenje ledom, napuknuće trupa ili pretpostavljeni nedostatak na trupu ili drugo slično oštećenje ili nedostatak koji ima za posljedicu:

a) nemogućnost rada glavnih strojeva, veće oštećenje nadgrađa, ozbiljno oštećenje strukture (kao što je probijanje podvodnog dijela trupa) što čini plovni objekt nesposobnim za nastavak plovidbe,

b) onečišćenje pomorskog okoliša, i/ili

c) kvar/oštećenje koje zahtijeva tegljenje ili pomoć s obale.

(5) Pomorska nezgoda je događaj povezan s radom plovnog objekta, koji se ne razvrstava kao pomorska nesreća, a koji je ugrozio ili bi mogao ugroziti sigurnost plovnog objekta, osoba na plovnom objektu ili drugih osoba te mora i morskog okoliša.

Članak 49.j

(1) U slučaju pomorske nesreće ili pomorske nezgode Ministarstvo provodi izvide pomorskih prekršaja, u skladu s odredbama propisa kojima se uređuje prekršajni postupak, radi otkrivanja i kažnjavanja počinitelja pomorskih prekršaja koji su u vezi s događajem pomorske nesreće ili nezgode.

(2) U slučaju pomorske nesreće tijelo ovlašteno za pokretanje i vođenje sigurnosne istrage pomorske nesreće provodi sigurnosnu istragu, sukladno odredbama ovoga Zakonika i drugih propisa kojima se uređuje provođenje sigurnosnih istraga pomorskih nesreća, radi utvrđivanja okolnosti i uzroka koji su do pomorske nesreće doveli te predlaganja korektivnih mjera za njihovo sprječavanje i ponavljanje, unaprjeđivanje sigurnosti plovidbe te smanjivanje opasnosti od posljedica pomorskih nesreća koje one imaju na onečišćenje mora i morskog okoliša.

Članak 49.k

(1) Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu (u daljnjem tekstu: Agencija) ovlaštena je pokrenuti i voditi sigurnosnu istragu pomorske nesreće, kao samostalno i neovisno istražno tijelo osnovano posebnim zakonom.

(2) Cilj sigurnosne istrage je utvrditi okolnosti i uzroke koji su doveli do pomorske nesreće te predložiti korektivne mjere za njihovo sprječavanje i ponavljanje, unaprjeđivanje sigurnosti plovidbe te smanjivanje opasnosti od posljedica pomorskih nesreća koje one imaju na onečišćenje mora i morskog okoliša.

(3) Sigurnosna istraga provodi se neovisno o svim istragama koje o pomorskoj nesreći provode druga državna tijela.

(4) Agencija u vođenju sigurnosne istrage djeluje samostalno i neovisno u odnosu na sva tijela javne vlasti nadležna za pomorski promet i sigurnost plovidbe, druga državna i pravosudna tijela te sve pravne i fizičke osobe.

(5) Agencija je ovlaštena temeljem rezultata provedene sigurnosne istrage izdati sigurnosne preporuke s prijedlogom korektivnih mjera radi sprječavanja i ponavljanja pomorskih nesreća, unaprjeđivanja sigurnosti plovidbe te smanjivanja opasnosti od posljedica pomorskih nesreća koje one imaju na onečišćenje mora i morskog okoliša.

(6) Adresati kojima Agencija uputi sigurnosnu preporuku, dužni su u roku od 90 dana od njezina zaprimanja obavijestiti Agenciju o primjeni korektivnih mjera koje su u toj preporuci sadržane, a ako korektivne mjere nisu primijenjene ili su primijenjene djelomično, tada su dužni obavijestiti Agenciju o razlozima njihove neprimjene ili djelomične primjene.

Članak 49.l

Pokretanje i vođenje sigurnosnih istraga pomorskih nesreća ne može se zabraniti niti na bilo koji način ograničiti.

Članak 49.lj

Sva tijela javne vlasti koja su nadležna za pomorski promet i sigurnost plovidbe te druga državna tijela, kao i sve fizičke i pravne osobe koje steknu saznanje o događaju pomorske nesreće ili su u pomorsku nesreću uključeni, dužni su bez odgađanja o tome obavijestiti Agenciju, sukladno posebnom propisu kojim se uređuje način, uvjeti i ovlasti za obavljanje sigurnosnih istraga pomorskih nesreća.

Članak 49.m

(1) Zabranjeno je svako ometanje sigurnosne istrage pomorske nesreće.

(2) Ometanjem sigurnosne istrage osobito se smatra:

1. neobavještavanje Agencije o događaju pomorske nesreće, u roku i na način propisan člankom 49.lj ovoga Zakonika,

2. sprječavanje, onemogućavanje ili otežavanje službenim osobama Agencije pristup područjima ili mjestu nesreće, svjedocima, plovnim objektima koji su u pomorskoj nesreći sudjelovali, podrtinama, potonulim stvarima, teretu, ostacima tereta, opremi, podacima s pomorskih karata i brodskih dnevnika, elektroničkim ili magnetskim zapisima, audio i videovrpcama, podacima iz zapisivača podataka o putovanju (VDR) ili drugih elektroničkih naprava koji se odnose na razdoblje prije, za vrijeme i nakon nesreće te drugim uređajima i podacima koje Agencija smatra korisnim za provođenje sigurnosne istrage pomorske nesreće,

3. rukovanje, uporaba, raspolaganje ili drugo korištenje brodskim i drugim uređajima nakon događaja pomorske nesreće, bez prethodnog dopuštenja Agencije,

4. rukovanje, uporaba, raspolaganje ili drugo korištenje podacima s pomorskih karata, iz brodskih dnevnika, elektroničkih i magnetskih zapisa, audio i videovrpci, podacima iz VDR-a i drugih elektroničkih naprava, koji se odnose na razdoblje prije, za vrijeme i nakon nesreće, bez prethodnog dopuštenja Agencije,

5. vađenje i/ili uklanjanje podrtine i potonulih stvari koje su u vezi s događajem pomorske nesreće, bez prethodnog dopuštenja Agencije,

6. neovlašteno poduzimanje drugih radnji i aktivnosti koje su u vezi s događajem pomorske nesreće, bez prethodnog dopuštenja Agencije,

7. odbijanje davanja iskaza ili očitovanja službenim osobama Agencije, u roku i na način kako to odredi Agencija,

8. davanje lažnog iskaza ili očitovanja službenim osobama Agencije,

9. nepostupanje po zahtjevu Agencije za dostavu podataka koje Agencija smatra korisnim za provođenje sigurnosne istrage pomorske nesreće, u roku i na način kako to odredi Agencija,

10. neobavještavanje Agencije o primjeni korektivnih mjera sadržanih u sigurnosnoj preporuci Agencije, u roku i na način propisan člankom 49.k stavkom 6. ovoga Zakonika.

(3) Službene radnje koje u vezi s pomorskom nesrećom, sukladno posebnim propisima, poduzimaju druga državna i/ili pravosudna tijela i službene osobe tih tijela, ne smatraju se ometanjem sigurnosne istrage.

Članak 49.n

Vlada Republike Hrvatske uredbom propisuje način i uvjete obavljanja sigurnosne istrage pomorske nesreće, status takve istrage, izuzetke od obveze provođenja istrage, postupak prethodne procjene o pokretanju ili nepokretanju istrage, metodologiju vođenja sigurnosne istrage, obvezu obavješćivanja i izvješćivanja o događaju pomorske nesreće, zaštitu podataka, ovlasti istražitelja, formu i sadržaj završnog i preliminarnog izvješća o provedenoj sigurnosnoj istrazi pomorske nesreće, ovlast ranog uzbunjivanja, obvezu i način vođenja nacionalne baze podataka o pomorskim nesrećama i nezgodama, stalni okvir suradnje s tijelima Europske unije i drugim međunarodnim tijelima na području istraživanja pomorskih nesreća te druga pitanja kojima se uređuje dobra međunarodna praksa u pokretanju i vođenju sigurnosne istrage pomorske nesreće.

Glava II.

POSLOVI SIGURNOSTI PLOVIDBE I ZAŠTITE MORA OD ONEČIŠĆENJA

Članak 50.

(1) Republika Hrvatska radi zaštite ljudskih života i sigurnosti plovidbe u unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike Hrvatske osigurava obavljanje poslova od javnog interesa kako slijedi:

a) uređivanje i održavanje plovnih putova,

b) postavljanje i održavanje objekata sigurnosti plovidbe,

c) obavljanje hidrografske djelatnosti,

d) traganje i spašavanje osoba u pogibelji na moru,

e) nadzor i upravljanje pomorskim prometom,

f) radioslužbu obalnih radijskih postaja,

g) pomorsku meteorološku i hidrološku službu,

i) druge usluge sigurnosti plovidbe utvrđene međunarodnim ugovorima.

(2) Poslove iz stavka 1. točaka d), e) i h) obavlja Ministarstvo.

(3) Poslove iz stavka 1. točaka a), b) i f) obavlja trgovačko društvo Plovput d. o. o. kao javnu ovlast.

(4) Poslove iz stavka 1. točke c) obavlja Hrvatski hidrografski institut u skladu s odredbama ovoga Zakonika i posebnog propisa kojim je uređeno obavljanje hidrografske djelatnosti.

(5) Poslove iz stavka 1. točke g) obavlja Državni hidrometeorološki zavod u skladu s odredbama ovoga Zakonika i posebnog propisa kojim je uređeno obavljanje hidrometeorološke djelatnosti.

(6) Upravni nadzor nad provođenjem poslova iz stavaka 3., 4. i 5. ovoga članka obavlja Ministarstvo.

(7) Tijela iz stavaka 3., 4. i 5. ovoga članka dužna su svake godine dostaviti Ministarstvu godišnji plan rada za sljedeću godinu i godišnje izvješće o realizaciji plana rada i stanju sigurnosti plovidbe za prethodnu godinu.

Članak 51.

(1) Plovni putovi izvan lučkih područja, kako su utvrđena posebnim propisom, uređuju se i održavaju u skladu s Programom uređenja i održavanja plovnih putova koji donosi ministar za razdoblje od dvije godine na prijedlog trgovačkog društva Plovput d. o. o. sukladno Strategiji iz članka 6. stavka 8. ovoga Zakonika.

(2) Program iz stavka 1. ovoga članka sadrži prioritetne aktivnosti uređenja i održavanja plovnih putova te potrebna sredstva i izvore financiranja za provedbu prioritetnih aktivnosti.

(3) Za provođenje Programa iz stavka 1. ovoga članka koriste se sredstva trgovačkog društva Plovput d.o.o., a mogu se koristiti i sredstva državnog proračuna.

(4) Plovne putove koji se nalaze u lučkim područjima, kako su utvrđena u skladu s posebnim propisom, dužno je uređivati i održavati tijelo koje upravlja lukom prema dubinama iz službenih pomorskih navigacijskih karata i publikacija.

(5) Program iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati i temeljiti se na procjeni rizika za sigurnost plovidbe, ljudske živote i imovinu na moru.

(6) Za obavljanje poslova od javnog interesa iz članka 50. stavka 1. točaka d), e) i h) ovoga Zakonika vlasnici ili korisnici jahti i brodica te plovila unutarnje plovidbe plaćaju naknadu za sigurnost plovidbe i zaštitu mora od onečišćenja kada plove ili borave u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske.

(7) Naknada se utvrđuje u odnosu na kategoriju, vrstu, veličinu i namjenu, kao i vrstu i snagu pogonskog stroja plovnog objekta.

(8) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, naknadu za sigurnost plovidbe i zaštitu mora od onečišćenja ne plaćaju plovni objekti koji se koriste pravom neškodljivog prolaska teritorijalnim morem bez uplovljenja u luke i na sidrišta u Republici Hrvatskoj, plovni objekti u izvanrednim okolnostima, odnosno okolnostima koje nisu redovita plovidba, strani plovni objekti koji sudjeluju u akcijama ili vježbama traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru.

(9) Naknada iz stavka 6. ovoga članka prihod je državnog proračuna od čega je 50 % namjenski prihod koji se koristi za razvoj i održavanje materijalnih sredstava za traganje i spašavanje na moru i sustava za nadzor i upravljanje pomorskim prometom, za razvoj i održavanje materijalnih sredstava za predviđanje, sprječavanje, ograničavanje, spremnost za reagiranje i reagiranje na iznenadna onečišćenja mora s pomorskih objekata, te na troškove naplate te naknade.

(10) Visinu naknade za sigurnost plovidbe iz stavka 6. ovoga članka, osnovice za njezin obračun i pojedine izvanredne okolnosti, odnosno okolnosti koje nisu redovita plovidba iz stavka 8. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove financija.

Članak 52.

(1) Objekti sigurnosti plovidbe postavljaju se u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske kako bi se osiguralo sigurno odvijanje pomorskog prometa.

(2) Trgovačko društvo Plovput d. o. o. postavlja objekte sigurnosti plovidbe i održava njihov ispravan rad.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, objekte sigurnosti plovidbe koji se nalaze u lučkim područjima, kako su utvrđena posebnim propisom, dužno je postaviti i održavati tijelo koje upravlja lukom.

(4) Iznimno od stavaka 2. i 3. ovoga članka, objekte sigurnosti plovidbe kojima se obilježavaju objekti, sredstva ili drugi zahvati na moru ili na obali koji predstavljaju stalne ili privremene zapreke na plovnom putu (mostovi, kabeli, potonuli objekti, objekti za istraživanje i iskorištavanje industrijskih i ostalih mineralnih sirovina i sl.) dužan je postaviti i održavati investitor, vlasnik ili korisnik tog objekta ili sredstva odnosno nositelj zahvata.

(5) Na objekte sigurnosti plovidbe iz stavka 1. ovoga članka zabranjeno je postavljati natpise te je zabranjeno objekte sigurnosti plovidbe oštećivati i neovlašteno postavljati, uklanjati, zamjenjivati ili mijenjati njihovo značenje.

(6) Za postavljanje i održavanje objekata sigurnosti plovidbe, osim objekata sigurnosti plovidbe iz stavaka 3. i 4. ovoga članka, i poslove od javnog interesa iz članka 50. stavka 1. točaka a) i f) plovni objekti kada plove ili borave u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske plaćaju naknadu za uporabu objekata sigurnosti plovidbe. Naknada se utvrđuje u odnosu na kategoriju, vrstu, veličinu i namjenu plovnog objekta.

(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka naknadu ne plaćaju brodovi koji se koriste pravom neškodljivog prolaska teritorijalnim morem bez uplovljenja u luke i na sidrišta u Republici Hrvatskoj, kao i javni brodovi, ratni brodovi, brodice i jahte te drugi plovni objekti u izvanrednim okolnostima odnosno okolnostima koje nisu redovita plovidba.

(8) Naknada iz stavka 6. ovoga članka prihod je trgovačkog društva Plovput d. o. o.

(9) Kada sredstva prikupljena od naknade iz stavka 6. ovoga članka, kao i sredstva iz ostalih prihoda trgovačkog društva Plovput d. o. o. nisu dovoljna za poslove iz stavka 2. ovoga članka i članka 50. stavka 1. točaka a) i f) ovoga Zakonika, ista se osiguravaju u državnom proračunu.

(10) Visinu naknade za uporabu objekata sigurnosti plovidbe iz stavka 6. ovoga članka i osnovice za njezin obračun i pojedine izvanredne okolnosti odnosno okolnosti koje nisu redovita plovidba iz stavka 7. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar na prijedlog trgovačkog društva Plovput d. o. o.

(11) Ministar će propisom iz članka 54. stavka 6. ovoga Zakonika propisati podrobnije obveze postavljanja i održavanja objekata sigurnosti plovidbe iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka.

Članak 53.

(1) Podaci o objektima sigurnosti plovidbe i fizičkim ili pravnim osobama koje postavljaju i održavaju objekte sigurnosti plovidbe vode se u Registru objekata sigurnosti plovidbe.

(2) Registar iz stavka 1. ovoga članka je javna knjiga koja se vodi u elektroničkom obliku.

(3) Registar iz stavka 1. ovoga članka vodi trgovačko društvo Plovput d. o. o.

(4) Fizičke ili pravne osobe koje postavljaju i/ili održavaju objekte sigurnosti plovidbe dužne su dostavljati podatke o objektima sigurnosti plovidbe u registar iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Fizičke ili pravne osobe iz stavka 4. ovoga članka dužne su o promjeni statusa objekta sigurnosti plovidbe bez odgađanja obavijestiti nadležnu lučku kapetaniju.

(6) Poslovi iz stavka 2. ovoga članka obavljaju se kao javna ovlast.

(7) Ministar će propisom iz članka 54. stavka 6. ovoga Zakonika propisati način i uvjete uspostave i vođenja te sadržaj registra objekata sigurnosti, kao i podrobnije obveze fizičkih i pravnih osoba iz stavka 4. ovoga članka.

Članak 54.

(1) Objekti sigurnosti plovidbe klasificiraju se po vrstama i kategoriziraju s obzirom na njihov značaj za sigurnost plovidbe.

(2) Potreban broj, vrstu, poziciju odnosno područje rada objekata sigurnosti plovidbe, osim objekata iz članka 52. stavaka 3. i 4. ovoga Zakonika, njihov značaj te promjene ili njihovo uklanjanje/deaktiviranje utvrđuje Ministarstvo postupkom procjene prometnog opterećenja i rizika za ljudske živote i imovinu na moru te za okoliš najmanje svake tri godine.

(3) Obvezu postavljanja objekata sigurnosti plovidbe iz članka 52. stavaka 3. i 4. ovoga Zakonika, njihovu vrstu, značaj, poziciju odnosno područje rada, karakteristike te rokove postavljanja određuje nadležna lučka kapetanija.

(4) U postupcima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka trgovačko društvo Plovput d. o. o. utvrđuje jedinstveni broj objekta sigurnosti plovidbe, naziv, karakteristiku, točnu poziciju te prema potrebi visinu nad morem, domet i obilježje svjetla odnosno druge tehničke karakteristike objekta sigurnosti plovidbe.

(5) Ako osoba iz članka 52. stavaka 3. i 4. ovoga Zakonika ne postavi objekt sigurnosti plovidbe ili ako ga ne održava u ispravnom stanju, trgovačko društvo Plovput d. o. o. će na zahtjev nadležne lučke kapetanije, a na teret te osobe, postaviti objekt sigurnosti plovidbe ili ga dovesti u ispravno stanje.

(6) Način i uvjete postavljanja odnosno uklanjanja i deaktiviranja, održavanja, klasifikacije i kategorizacije objekata sigurnosti plovidbe, sustav obilježavanja (balisaže) te vrste i karakteristike objekata sigurnosti plovidbe iz ovoga članka pravilnikom utvrđuje ministar.

Članak 54.a

(1) U postupku donošenja dokumenata i akata prostornog uređenja i gradnje Ministarstvo sudjeluje u utvrđivanju uvjeta za zahvate u prostoru obale, unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora i epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske.

(2) Nositelj izrade akta ili dokumenta prostornog uređenja dužan je pravodobno obavijestiti tijelo iz stavka 1. ovoga članka o donošenju dokumenata, odnosno akata prostornog uređenja i gradnje i pozvati ga na davanje suglasnosti i posebnih uvjeta s naslova sigurnosti plovidbe i zaštite mora od onečišćenja s brodova.

(3) U postupcima donošenja dokumenata ili akata iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo može zatražiti izradu maritimne studije posebice za zahvate u morskom prostoru koji bitno utječu na sigurnost plovidbe i zaštitu mora od onečišćenja s brodova.

(5) Maritimnu studiju iz stavaka 3. i 4. ovoga članka investitor je dužan izraditi i dostaviti Ministarstvu na potvrdu prije ishođenja dokumenata ili akata prostornog uređenja i gradnje ili prije promjene namjene luke, lučkog bazena ili terminala.

(7) Akti prostornog uređenja za zahvate u prostoru iz stavka 1. ovoga članka moraju sadržavati i temeljiti se na službenim hidrografskim i oceanološkim podacima.

Članak 54.b

(1) Na plovnim putovima Republike Hrvatske obavlja se hidrografska djelatnost radi hidrografsko-navigacijskog osiguranja plovidbe u skladu s posebnim propisima.

(2) Poslove i djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka obavlja Hrvatski hidrografski institut.

(3) Za obavljanje poslova i djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka koriste se objekti hidrografije (mareografska postaja, strujomjerna postaja označena plutačom, termistorska postaja označena plutačom, valografska plutača, višenamjenska oceanografska plutača i sl.).

(4) Na objekte hidrografije iz stavka 3. ovoga članka zabranjeno je neovlašteno postavljati natpise te je zabranjeno objekte hidrografije oštećivati i neovlašteno uklanjati, zamjenjivati ili mijenjati njihovo značenje.

Članak 54.c

(1) Sportske i druge aktivnosti mogu se obavljati na plovnom putu samo uz prethodno odobrenje koje izdaje nadležna lučka kapetanija i uz uvjete i mjere sigurne plovidbe utvrđene tim odobrenjem.

(2) Prethodno odobrenje iz stavka 1. ovoga članka izdaje se na zahtjev fizičke ili pravne osobe koja namjerava obavljati sportske ili druge aktivnosti na plovnom putu u upravnom postupku.

(3) Žalba protiv odobrenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

(4) Nositelj zahvata, investitor ili vlasnik građevine ili drugog stalnog ili privremenog objekta ili sredstva na moru, morskom dnu ili priobalju u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru i epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske dužan je iste održavati u stanju koje ne predstavlja opasnost za ljudske živote i sigurnost plovidbe te osigurati mjere sigurne plovidbe iz stavka 1. ovoga članka, sukladno odredbama ovoga Zakonika i propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika.

Članak 55.

(1) Obalne radiopostaje obavljaju radioslužbu koja služi zaštiti ljudskih života i sigurnosti plovidbe na moru u skladu s važećim propisima Republike Hrvatske i odgovarajućim međunarodnim ugovorima.

(2) U obavljanju radioslužbe, sukladno propisima o radioprometu iz stavka 1. ovoga članka, obalne radiopostaje dužne su osigurati službu bdijenja i druge potrebne službe.

(3) Plovni objekti koji moraju imati radiopostaju moraju za vrijeme plovidbe organizirati službu bdijenja, u skladu s propisima o radioprometu.

(4) Propise o radioprometu i obavljanju radioslužbe donosi ministar.

GLAVA II.a
POSLOVI TRAGANJA I SPAŠAVANJA OSOBA U POGIBELJI NA MORU

Članak 55.a

(1) Poslovi traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru obavljaju se temeljem Međunarodne konvencije o traganju i spašavanju na moru iz 1979. godine, kako je izmijenjena i dopunjena, Međunarodne konvencije o zaštiti ljudskog života na moru iz 1974. godine, zajedno s njezinim protokolima i izmjenama i Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu iz 1944. godine, kako je izmijenjena i dopunjena, kao i drugim međunarodnim ugovorima kojih je Republika Hrvatska stranka.

(2) Poslovi traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru obuhvaćaju:

1. stalno bdijenje i komunikaciju,

2. usklađivanje akcija traganja i spašavanja,

3. provedbu akcija traganja i spašavanja,

4. pružanje usluge telemedicinskih savjeta,

5. pružanje hitne medicinske pomoći,

6. medicinsku evakuaciju s pomorskih objekata,

7. osposobljavanje službenika uključenih u provođenje akcija traganja i spašavanja.

(3) Poslovi traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru ne obuhvaćaju spašavanje imovine, osim kada je to nužno radi spašavanja osobe u pogibelji kao ni djelovanje po bilo kojem izvanrednom događaju na moru zbog kojeg ljudski život nije ugrožen.

(4) Usluge komunikacije u pružanju usluga traganja i spašavanja ljudskih života u pogibelji na moru besplatne su za korisnika tih usluga.

Članak 55.b

(1) Poslovi traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru provode se na području nadležnosti traganja i spašavanja na moru Republike Hrvatske koje obuhvaća područje unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora Republike Hrvatske, morski prostor između vanjske granice teritorijalnog mora Republike Hrvatske i crte razgraničenja područja nadležnosti za traganje i spašavanje na moru utvrđene međunarodnim ugovorima sklopljenim između Republike Hrvatske i susjednih država te rijeka hrvatskog jadranskog slijeva do granice do koje su plovne s morske strane.

(2) Ako je zbog izvanrednog događaja na moru osoba u pogibelji utočište našla na nepristupačnoj morskoj obali, tada područje nadležnosti iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća i takvu morsku obalu.

Članak 55.c

(1) Poslove traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru pruža služba traganja i spašavanja na moru.

(2) Služba traganja i spašavanja na moru iz stavka 1. ovoga članka je služba Ministarstva odgovorna za provedbu poslova traganja i spašavanja na moru, a čine ju:

1. Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (u daljnjem tekstu: »MRCC Rijeka«),

2. podsredišnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRSC) – lučke kapetanije.

(3) Službu traganja i spašavanja na moru iz stavka 1. ovoga članka čine i:

1. jedinice traganja i spašavanja na moru i

2. obalne promatračke jedinice.

Članak 55.č

(1) MRCC Rijeka je tijelo nadležno za usklađivanje akcija traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru na području nadležnosti traganja i spašavanja na moru Republike Hrvatske izvan unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske.

(2) Podsredišnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRSC) jesu lučke kapetanije kao tijelo nadležno za provedbu traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru unutar područja nadležnosti u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske.

(3) MRCC Rijeka pruža stručnu i tehničku potporu podsredišnjicama za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRSC) radi provedbe traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru unutar područja nadležnosti pojedine lučke kapetanije.

(4) Podaci za kontakt MRCC Rijeka i podsredišnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRSC) objavljuju se u službenim pomorskim publikacijama.

Članak 55.ć

(1) Jedinica traganja i spašavanja na moru je pomorska, zrakoplovna ili kopnena jedinica s osposobljenom i ovlaštenom posadom i opremljena prikladnom opremom koja je dužna obavljati poslove traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru.

(2) Obalna promatračka jedinica je obalna ili kopnena jedinica s osposobljenim i ovlaštenim djelatnicima koja obavlja nadzor sigurnosti plovidbe ili pruža usluge pomorskih komunikacija koja je dužna obavljati poslove traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru.

(3) Jedinice traganja i spašavanja na moru jesu i jedinice tijela javne vlasti koje se spašavanjem osoba u pogibelji bave u svojoj redovitoj djelatnosti ili koje svojom djelatnošću mogu pridonijeti unaprjeđenju poslova traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru.

(4) Jedinice traganja i spašavanja na moru jesu i fizičke i pravne osobe koje poslove traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru obavljaju na dobrovoljnoj osnovi (u daljnjem tekstu: dobrovoljci) temeljem ugovora o dobrovoljnom obavljanju poslova traganja i spašavanja na moru.

(5) Ugovorom iz stavka 4. ovoga članka uređuju se prava i obveze dobrovoljca koji obvezno sadrži i podatke o plovilu ili zrakoplovu, ako je dobrovoljac njihov vlasnik ili korisnik.

(6) Za sklapanje ugovora o dobrovoljnom obavljanju poslova traganja i spašavanja na moru iz stavka 4. ovoga članka ovlašćuje se ministar.

(7) Način i detaljniji uvjeti obavljanja poslova traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru iz članka 55.c ovoga Zakonika, operativne postupke i službene zapise službe traganja i spašavanja na moru, stjecanje stručne izobrazbe i osposobljavanje osoba koje obavljaju službu traganja i spašavanja na moru, popis jedinica traganja i spašavanja na moru i obalnih promatračkih jedinica iz stavka 3. ovoga članka, uređivanje prava i obveza dobrovoljaca i uvjeta sklapanja i raskidanja ugovora iz stavka 4. ovoga članka i način utvrđivanja naknade po tržišnoj vrijednosti za privremeno oduzete pokretnine iz članka 55.đ uređuju se Nacionalnim planom traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru koji uredbom donosi Vlada Republike Hrvatske.

Članak 55.d

(1) Fizičke osobe dobrovoljci tijekom akcija traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru imaju pravo na osiguranje za slučaj smrti ili tjelesne ozljede koje osigurava Ministarstvo u skladu s odredbama propisa iz članka 55.ć stavka 7. ovoga Zakonika.

(2) Osobe koje imaju sklopljen ugovor iz članka 55.ć stavka 4. ovoga Zakonika u trajanju od najmanje 12 mjeseci stječu pravo na:

– izuzeće od plaćanja naknada iz članaka 51. i 52. ovoga Zakonika,

– izuzeće od plaćanja naknada iz članka 93.a stavka 1. ovoga Zakonika za brodove, jahte i brodice koji su kao pomorske jedinice utvrđene ugovorom iz članka 55.ć ovoga Zakonika,

– izuzeće od plaćanja naknade za polaganje ispita iz članka 132. stavka 5. ovoga Zakonika.

Članak 55.dž

Zabranjeno je ometanje obavljanja poslova traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru iz članka 55.a ovoga Zakonika kao i upućivanje poziva ili uzbune pogibelji kada osobe koje ih upućuju ili osobe u čije ime se upućuju takvi pozivi ili uzbune nisu u pogibelji.

Članak 55.đ

(1) Kada je to prijeko potrebno zbog žurne i neodgodive provedbe traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru, službenik lučke kapetanije ovlašten je usmenim rješenjem vlasniku ili posjedniku privremeno oduzeti plovni objekt, vozilo ili drugu stvar, uz pisanu potvrdu.

(2) Vlasnik ili posjednik stvari iz stavka 1. ovoga članka dužan je postupiti sukladno izrečenom usmenom rješenju.

(3) Vlasniku ili posjedniku kojemu je imovina privremeno oduzeta radi provedbe traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru ili koji je privremeno ograničen u izvršavanju svoga vlasničkoga prava pripada pravo na naknadu po tržišnoj vrijednosti, a ako je pritom imovina oštećena ili uništena, i pravo na naknadu štete.

(4) Službenik lučke kapetanije dužan je za usmeno rješenje iz stavka 1. ovoga članka donijeti rješenje u pisanom obliku, najkasnije u roku od osam dana od dana izdavanja usmenog rješenja.

(5) Protiv rješenja kojim se privremeno oduzima plovni objekt, vozilo ili druga stvar iz stavaka 1. i 4. ovoga članka ne može se podnijeti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(6) Način utvrđivanja naknade po tržišnoj vrijednosti za privremeno oduzete pokretnine iz stavka 3. ovoga članka utvrđuje Vlada Republike Hrvatske uredbom iz članka 55.ć stavka 7. ovoga Zakonika.

Članak 55.e

(1) Spasilačke jedinice i dobrovoljci nemaju pravo na nagradu za spašavanje osoba u pogibelji na moru.

(2) Spasilačke jedinice i dobrovoljci nemaju pravo na nagradu za imovinu spašenu u akcijama traganja i spašavanja na moru u smislu odredbi dijela osmog glave druge ovoga Zakonika.

GLAVA II.b
POSLOVI PREDVIĐANJA, SPRJEČAVANJA, OGRANIČAVANJA, SPREMNOSTI I INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH ONEČIŠĆENJA MORA

Članak 55.f

(1) Postupci i mjere za predviđanje, sprječavanje, ograničavanje, spremnost i intervencije kod iznenadnih onečišćenja mora, smanjenje šteta u morskom okolišu i otklanjanje posljedica šteta radi zaštite morskog okoliša i obalnog područja u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru i morskom dnu i podzemlju tih područja, kao i zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu i epikontinentalnom pojasu te drugim područjima mora nad kojima je Republika Hrvatska dužna provoditi takve postupke i mjere u skladu s međunarodnim ugovorima utvrđuju se Planom intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora.

(2) Planom intervencija iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se:

– prava i obveza subjekata koji su dužni provoditi postupke i mjere, ovlaštenja u vezi s provedbom mjera te odgovornost i ovlasti za postupanje i način rukovođenja, koordiniranja i zapovijedanja,

– prava i obveze priobalnih županija i jedinica lokalne samouprave koje su dužne provoditi postupke i mjere,

– način i uvjeti provedbe pripravnosti, aktiviranja i djelovanja operativnih snaga i drugih sudionika u intervencijama,

– način i uvjeti stručnog osposobljavanja i programi stručnog osposobljavanja sudionika u provedbi postupaka i mjera,

– način i uvjeti opremanja i korištenja materijalnih, tehničkih i drugih sredstava,

– način i uvjeti provedbe postupaka i mjera kako su utvrđene posebnim propisom o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika,

– način održavanja reda i sigurnosti u intervencijama,

– način i uvjeti osiguravanja financijskih sredstava za provedbu plana osim financijskih sredstava iz članka 51. ovoga Zakonika,

– druga prava i obveze te uvjeti za provedbu mjera iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Osim propisanog u stavku 1. ovoga članka, na Plan intervencija primijenit će se i odredbe o sadržaju i načinu donošenja Plana intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora iz propisa kojim se uređuje sigurnost pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika i propisa kojim se uređuje zaštita okoliša.

(4) Plan intervencija iz stavka 1. ovoga članka uredbom donosi Vlada Republike Hrvatske.

Članak 55.g

(1) Radi usklađene i djelotvorne provedbe mjera iz članka 55.f ovoga Zakonika Vlada Republike Hrvatske osniva Stožer za zaštitu mora od onečišćenja (u daljnjem tekstu: Stožer).

(2) Članove i zamjenike članova Stožera imenuje Vlada Republike Hrvatske iz redova središnjih tijela državne uprave nadležnih za: more, zaštitu okoliša, zaštitu prirode, unutarnje poslove, vodno gospodarstvo, vanjske poslove, financije, zaštitu i spašavanje te obranu.

(3) Zapovjednik Stožera je predstavnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za pomorstvo.

(4) Članovi i zamjenici članova stožera te zapovjednik stožera iz stavka 2. ovoga članka ne primaju naknadu za svoj rad.

(5) Sva tijela državne uprave i tijela javne vlasti, brodari ili vlasnici pomorskih objekata i tijela koja upravljaju lukama koja imaju kapacitete i mogu pridonijeti provedbi mjera iz članka 55.f ovoga Zakonika, kao i osobe odgovorne za odobalno istraživanje i eksploataciju ugljikovodika dužni su pristupiti poduzimanju tih mjera u skladu s Planom intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora.

Članak 55.h

(1) Radi učinkovite provedbe postupaka i mjera iz članka 55.f ovoga Zakonika predstavničko tijelo priobalne županije dužno je donijeti županijski plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

(2) Lučka kapetanija dužna je o onečišćenju mora izvijestiti nadležno tijelo županije za intervencije kod onečišćenja mora radi poduzimanja odgovarajućih mjera, a nadležno županijsko tijelo dužno je bez odgađanja poduzeti sve potrebne mjere radi sprječavanja i ograničavanja širenja onečišćenja te otklanjanja onečišćenja u skladu s planom iz stavka 1. ovoga članka.

Glava III.

LUKE I OSTALI DIJELOVI UNUTARNJIH MORSKIH VODA

Članak 56.

(1) Luke moraju udovoljavati propisanim uvjetima sigurnosti plovidbe, sigurnosne zaštite i zaštite od onečišćenja.

(2) Lučke uprave, koncesionari luka posebne namjene, fizičke i pravne osobe i pomorski objekti koji koriste luku dužni su pridržavati se ili udovoljavati pravilima o redu u luci, sigurnosti plovidbe, zaštiti ljudskih života i zaštiti od onečišćenja koje propisuje ministar.

(3) U luci i na drugim dijelovima unutarnjih morskih voda zabranjeno je obavljati aktivnosti utvrđene posebnim propisom koji donosi ministar.

(4) Ronioci i organizatori ronjenja dužni su se pridržavati ili udovoljavati odredbama propisa o sigurnosti ronjenja koje donosi ministar.

(5) Ostala pitanja u svezi s lukama koja nisu uređena ovim Zakonikom uređuju se posebnim zakonom.

Članak 56.a

(1) Lučke uprave i koncesionari luka posebne namjene dužni su osigurati opremanje luke odgovarajućom opremom i uređajima za rukovanje i prihvat krutog i tekućeg otpada, ostataka tereta s plovnih objekata, zauljenih voda i fekalija kako su definirane odredbama MARPOL Konvencije 73/78 kako je izmijenjena i dopunjena.

(2) Lučke uprave i koncesionari luka posebne namjene dužni su donijeti i primijeniti Plan za prihvat i rukovanje otpadom i ostacima tereta i osigurati prihvat i sakupljanje otpada s plovnih objekata odvojeno za svaku vrstu otpada i ostataka tereta te kategorija smeća u skladu s odredbama MARPOL Konvencije 73/78, kako je izmijenjena i dopunjena.

(3) Plan iz stavka 2. ovoga članka donosi se uz konzultacije s predstavnicima korisnika luka i drugim zainteresiranim osobama i tijelima.

(4) Plan iz stavka 2. ovoga članka ovjerava nadležna lučka kapetanija s rokom valjanosti od tri godine.

(5) Pravo na sakupljanje i obradu otpada iz luka imaju osobe koje su za to ovlaštene posebnim propisom.

(6) Kapacitet i dostupnost opreme i uređaja iz stavka 1. ovoga članka moraju odgovarati potrebama brodova koji uobičajeno koriste luku bez uzrokovanja nepotrebnog kašnjenja brodova.

(7) Lučke uprave i koncesionari luka posebne namjene dužni su najkasnije 30 dana prije isteka roka valjanosti iz stavka 4. ovoga članka dostaviti nadležnoj lučkoj kapetaniji na pregled i odobrenje plan iz stavka 2. ovoga članka.

(8) U slučaju značajnijih promjena na lučkom području, plan iz stavka 2. ovoga članka potrebno je uskladiti s nastalim promjenama te dostaviti nadležnoj lučkoj kapetaniji na pregled i odobrenje u roku od osam dana od dana nastanka tih promjena.

(9) Ministarstvo će ispitati svaki slučaj prijave neadekvatnosti ili nedostatnosti sustava prihvata otpada s brodova te naložiti otklanjanje utvrđenih nedostataka.

(10) Ministar će uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za zaštitu okoliša propisom iz članka 56.b stavka 9. ovoga Zakonika propisati sadržaj plana za prihvat i rukovanje otpadom i ostacima tereta te način postupanja s prigovorima.

Članak 56.b

(1) Troškove osiguravanja i korištenja opreme i uređaja iz članka 56.a ovoga Zakonika snose plovni objekti plaćanjem naknade za prihvat i sakupljanje otpada.

(2) Visinu naknade u lukama otvorenim za javni promet, na prijedlog lučke uprave, utvrđuje ministar. Visinu naknade u lukama posebne namjene utvrđuje koncesionar.

(3) Naknada iz stavka 1. ovoga članka mora biti pravična, transparentna, nediskriminatorna i mora odražavati troškove uređaja, opreme i usluga koje su dostupne za prihvat i sakupljanje brodskog otpada. Visina naknade, kriterij i osnova za njen obračun moraju biti javno objavljeni i dostupni svim korisnicima luke.

(4) Svi brodovi, osim ribarskih i javnih brodova, koji uplovljavaju u luku plaćaju naknadu za prihvat i sakupljanje otpada neovisno o stvarnoj predaji otpada. Naknada se utvrđuje u odnosu na kategoriju, vrstu i veličinu plovnog objekta.

(5) Ukoliko sredstva prikupljena naknadom iz stavka 4. ovoga članka nisu dostatna za osiguranje prihvata i sakupljanja otpada, lučka uprava i koncesionar luke posebne namjene može, uz suglasnost ministra, utvrditi i obvezu plaćanja naknade po tipu i količini brodskog otpada koji se stvarno preda i to posebno za prihvat i sakupljanje opasnog otpada.

(6) Naknada iz stavaka 4. i 5. ovoga članka će se umanjiti ako brod ima uveden sustav ekološki prihvatljivog upravljanja otpadom, te zapovjednik može dokazati da korištenjem takvog sustava, uređaja i opreme na brodu smanjuje količinu brodskog otpada.

(7) Iznimno, Ministarstvo može, na temelju ugovora između brodara i lučkih uprava, odobriti brodovima u linijskom prijevozu, kao i izletničkim brodovima koji redovito tiču pojedine luke, predaju brodskog otpada i plaćanje naknade u jednoj od luka ticanja. Ministarstvo će o izdanim odobrenjima jednom godišnje podnijeti izvješće Europskoj komisiji.

(8) Kriterij, visinu i način plaćanja naknade za ribarske brodove, jahte i brodice propisuje ministar propisom iz stavka 9. ovoga članka.

(9) Detaljnije propise o redu u lukama i drugim dijelovima unutarnjih morskih voda u pogledu sigurnosti plovidbe, zaštiti od onečišćenja, uključujući obveze u pogledu predaje, prihvata i sakupljanja otpada i ostataka tereta s plovnih objekata, te kriterije za utvrđivanje visine naknade iz stavka 3. ovoga članka propisuje ministar uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za zaštitu okoliša.

Članak 56.c

(1) Rukovanje opasnim i štetnim tvarima u lukama i pomorskom prometu, kao i uvjeti i način pod kojima se obavlja ukrcavanje i iskrcavanje opasnih i štetnih tvari, rasutog i ostalih tereta u lukama, te način sprječavanja onečišćenja, propisat će ministar.

(2) Opskrba pogonskim gorivom može se obavljati na lučkom području i izvan lučkog područja s plovnih ili plutajućih objekata uz udovoljavanje uvjetima sigurnosti plovidbe i zaštite morskog okoliša koje utvrđuje nadležna lučka kapetanija.

(3) Lučka uprava, koncesionar luke posebne namjene ili koncesionar koji upravlja napravama, uređajima i postrojenjima za prihvat, smještaj ili preradu ulja na pomorskom dobru, dužan je prigodom iskrcavanja, prekrcavanja ili ukrcavanja tih tvari poduzeti mjere za uspješno sprječavanje ispuštanja ili istjecanja tih ulja, odnosno spriječiti širenje isteklog ulja u more ili na obalu.

(4) Cjevovodi i spojnice moraju se podvrgavati redovitom tromjesečnom pregledu stručne komisije koju određuje lučka kapetanija.

(5) Jedan član komisije mora biti predstavnik pravne ili fizičke osobe iz stavka 3. ovoga članka.

Članak 57.

(1) Luke mogu biti otvorene za javni promet ili za posebne namjene ako je prije toga utvrđeno da je udovoljeno propisanim uvjetima za sigurnost plovidbe u luci.

(2) Lučke kapetanije vode Registar luka iz stavka 1. ovoga članka u elektroničkom obliku.

(3) Tijelo koje razvrstava luke u skladu s posebnim propisima i tijelo koje upravlja lukom dužni su dostavljati podatke u Registar luka iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Uvjete za sigurnost plovidbe u luci, način utvrđivanja tih uvjeta te vođenja registra o lukama iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakonika.

Članak 58.

(1) Tijelo koje upravlja lukom dužno je održavati luku tako da omogućava sigurnu plovidbu, pristajanje i vezivanje plovnih objekata, te ukrcaj ili iskrcaj putnika i tereta, te obavljati druge poslove propisane ovim Zakonikom ili propisima donesenim na temelju ovoga Zakonika, kojima se osiguravaju sigurni uvjeti u luci.

(2) Tijelo iz stavka 1. ovoga članka dužno je održavati čistoću luke od predmeta koji ugrožavaju sigurnost plovidbe ili onečišćuju more.

(3) Tijelo iz stavka 1. ovoga članka dužno je bez odgađanja poduzeti vađenje, odnosno uklanjanje podrtine ili potonule stvari koja se nalazi na lučkom području, sukladno odredbama ovoga Zakonika te uvjetima vađenja ili uklanjanja koje rješenjem utvrdi nadležna lučka kapetanija.

(4) Tijelo iz stavka 1. ovoga članka dužno je bez odgađanja poduzeti mjere radi sprječavanja širenja onečišćenja te otklanjanja onečišćenja, kako je to utvrđeno propisom iz članka 55.f ovoga Zakonika.

Članak 59.

(1) Tijelo koje upravlja lukom otvorenom za javni promet dužno je uz jednake uvjete omogućiti svakoj fizičkoj i pravnoj osobi korištenje operativnih obala, lukobrana i drugih objekata u luci prema njihovoj namjeni i u granicama raspoloživih kapaciteta, ako ovim Zakonikom ili drugim zakonom nije drugačije određeno.

(2) U pogledu korištenja luke otvorene za međunarodni javni promet i plaćanja lučkih naknada strani su plovni objekti izjednačeni s hrvatskim, uz uvjet uzajamnosti.

(3) Primjenu međunarodnih preporuka o baždarenju balastnih prostora na tankerima za prijevoz ulja s izdvojenim balastnim tankovima u pogledu načina obračuna pristojbi, naknada i drugih pristojbi u lukama propisat će ministar.

Članak 60.

(2) Brod iz stavka 1. ovoga članka dužan je pri dolasku u luku, i pri odlasku iz luke predati nadležnoj lučkoj kapetaniji propisane isprave i dokumente te dostaviti propisane podatke.

(3) Brodovi u nacionalnoj plovidbi prijavljuju dolazak u luku, odnosno odlazak iz luke te dostavljaju podatke, isprave i dokumente sukladno posebnom propisu koji donosi ministar.

(4) Ministarstvo prikuplja, razmjenjuje i dostavlja isprave, dokumente i podatke o pomorskom prometu u elektroničkom obliku u skladu s važećim propisima Republike Hrvatske i odgovarajućim međunarodnim ugovorima.

(5) Propise o ispravama, dokumentima i podacima u pomorskom prometu te o njihovoj dostavi, prikupljanju i razmjeni iz ovoga članka, kao i načinu i uvjetima izdavanja odobrenja za slobodan promet s obalom iz članka 66. ovoga Zakonika donosi ministar.

(6) Način i uvjete usklađene dostave i razmjene podataka i dokumenata o pomorskom prometu jedinstvenim sučeljem, između broda i nadležnih tijela državne uprave, između tijela državne uprave međusobno, te međunarodne razmjene podataka i dokumenata, uređuje Vlada Republike Hrvatske uredbom.

Članak 61.

(1) Strani nuklearni brod koji namjerava uploviti u hrvatsku luku otvorenu za međunarodni pomorski promet dužan je zatražiti odobrenje za uplovljavanje u luku i pravodobno dostaviti ovjereni prijepis dokumentacije o sigurnosti nuklearnog postrojenja Ministarstvu.

(2) Ministarstvo će pribavljenu dokumentaciju o sigurnosti nuklearnog postrojenja dostaviti tijelu državne upravne nadležnom za nuklearnu sigurnost radi stručne ocjene stanja nuklearne sigurnosti broda.

(3) Ministarstvo će o namjeri uplovljavanja stranoga nuklearnog broda iz stavka 1. ovoga članka izvijestiti tijelo državne uprave nadležno za zaštitu od ionizirajućeg zračenja koje će uz suglasnost tijela državne uprave nadležnog za nuklearnu sigurnost, odrediti program ispitivanja i mjerenja sadržaja radioaktivnih tvari u okolini nuklearnog broda te iznos posebne pristojbe koju mora uplatiti poduzetnik broda za pokriće troškova programa ispitivanja i mjerenja sadržaja radioaktivnih tvari u okolini nuklearnog broda.

(4) Ministarstvo će izdati brodu iz stavka 1. ovoga članka odobrenje za uplovljavanje u hrvatsku luku ako na temelju stručne ocjene tijela državne uprave nadležnog za nuklearnu sigurnost ustanovi da od tog broda ne prijeti povećana opasnost od uzrokovanja nuklearne štete i ako taj brod ima valjanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o osiguranju ili potvrdu o financijskom jamstvu, koju je izdao osiguravatelj, odnosno davatelj financijskog jamstva, do visine svote iz članka 831. ovoga Zakonika, te da su osigurana sredstva za posebnu pristojbu iz stavka 3. ovog članka.

(5) Prije uplovljavanja stranoga nuklearnog broda koji je dobio odobrenje iz stavka 4. ovoga članka, nadležna ustrojbena jedinica Ministarstva naredit će da tijelo državne uprave nadležno za nuklearnu sigurnost, na najprikladnijem mjestu, obavi odgovarajući pregled stanja nuklearne sigurnosti broda. Nadležna ustrojbena jedinica Ministarstva može, prema potrebi, obavljati ponovne preglede i za boravka broda u luci.

Članak 62.

(1) Domaći i strani brod koji prevozi više od 2.000 tona ulja kao teret, koji namjerava uploviti u hrvatsku luku ili pristati uz odobalni objekt u njezinom teritorijalnom moru mora imati svjedodžbu o osiguranju ili drugom financijskom jamstvu radi pokrivanja odgovornosti za štetu zbog onečišćenja uljem predviđene u članku 820. ovoga Zakonika.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka odnosi se i na brod koji prevozi više od 2.000 tona ulja kao teret, koji je u vlasništvu strane države, a koji nije pokriven osiguranjem ili drugim financijskim jamstvom, ako nema svjedodžbu države u kojoj je upisan da je vlasništvo države i da je njegova odgovornost pokrivena u granicama predviđenima u članku 816. ovoga Zakonika.

(3) Domaći i strani plovni objekt, uključujući i brod u gradnji koji plovi, bruto tonaže veće od 1.000, koji namjerava uploviti u hrvatsku luku ili pristati uz odobalni objekt u njezinu teritorijalnom moru mora imati svjedodžbu o osiguranju ili drugom financijskom jamstvu radi pokrivanja odgovornosti za štetu zbog onečišćenja pogonskim uljem predviđenu u članku 823.e ovoga Zakonika.

(4) Odredba stavka 3. ovoga članka odnosi se i na plovni objekt, uključujući i brod u gradnji koji plovi, bruto tonaže veće od 1.000, koji je u vlasništvu strane države, a koji nije pokriven osiguranjem ili drugim financijskim jamstvom, ako nema svjedodžbu države u kojoj je upisan da je vlasništvo države i da je njegova odgovornost pokrivena u granicama predviđenima u članku 823.d stavku 1. ovoga Zakonika.

(5) Domaći putnički brod u međunarodnoj plovidbi i strani putnički brod koji namjerava uploviti u hrvatsku luku mora imati svjedodžbu o osiguranju ili drugom financijskom jamstvu u skladu s Uredbom EU 392/2009 o odgovornosti pomorskog prijevoznika za putnike u slučaju nezgode.

(6) Odredba stavka 5. odnosi se i na brod koji je ovlašten prevoziti više od 12 putnika, a u vlasništvu je strane države, te koji nije pokriven osiguranjem ili drugim financijskim jamstvom, ako nema svjedodžbu države u kojoj je upisan da je vlasništvo države i da je njegova odgovornost pokrivena sukladno Uredbi EU 392/2009 o odgovornosti pomorskog prijevoznika za putnike u slučaju nezgode.

(7) Domaći i strani plovni i plutajući objekt, uključujući i brod u gradnji koji plovi, bruto tonaže 300 ili više koji namjerava uploviti u unutarnje morske vode, odnosno pristati uz odobalni objekt u teritorijalnom moru, mora imati svjedodžbu o osiguranju ili drugom financijskom jamstvu, radi pokrivanja troškova lociranja, označavanja i uklanjanja podrtine u iznosu propisanom člankom 840.p ovoga Zakonika.

(8) Odredba stavka 7. ovoga članka odnosi se i na plovni i plutajući objekt, uključujući i brod u gradnji koji plovi, bruto tonaže 300 ili više, koji je u vlasništvu strane države, a koji nije pokriven osiguranjem ili drugim financijskim jamstvom, ako nema svjedodžbu države u kojoj je upisan da je vlasništvo države i da je njegova odgovornost pokrivena u granicama predviđenima u članku 840.p stavku 1. ovoga Zakonika.

(9) Domaći i strani brod bruto tonaže 300 ili više koji namjerava uploviti u hrvatsku luku, odnosno pristati uz odobalni objekt u njezinom teritorijalnom moru dužan je pružiti dokaz o sklopljenom osiguranju ili drugom financijskom jamstvu iz članka 747.a ovog Zakonika.

Članak 63.

(1) Ako u luci ili drugim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske nastane požar ili druga nesreća koja ugrožava sigurnost ljudskih života ili plovnog objekta, nadležna ustrojbena jedinica Ministarstva je dužna narediti najbližem ili drugom brodu da odmah krene na mjesto požara, odnosno nesreće radi spašavanja ugroženih ljudskih života, ako time ne ugrožava svoj život.

Glava IV.

PLOVIDBA I PELJARENJE

1. Plovidba

Članak 64.

Briše se.

Članak 64.a

(1) Zapovjednik broda, članovi posade broda, osoba koja upravlja brodicom ili jahtom i članovi posade brodice ili jahte te zapovjednik hidroaviona na vodi dužni su u plovidbi unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske postupati u skladu s međunarodnim i nacionalnim propisima o sigurnosti pomorske plovidbe.

(2) Zapovjednik broda, članovi posade broda, osoba koja upravlja brodicom ili jahtom i članovi posade brodice ili jahte te zapovjednik hidroaviona na vodi dužni su u plovidbi unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske primjenjivati propisane signale i oznake sukladno odredbama ovoga Zakonika i podzakonskih propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika.

(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se na zapovjednika i članove posade pomorskih objekata hrvatske državne pripadnosti neovisno o području plovidbe.

(4) Propise o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske iz stavka 1. i 2. ovoga članka donosi ministar.

Članak 65.

(1) Zabranjeno je na plovni put bacati predmete koje mogu omesti ili ugroziti sigurnu plovidbu.

(2) Iznimno, rješenjem nadležne lučke kapetanije uz prethodno mišljenje ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša može se dopustiti potapanje na morsko dno plovila koja neće onečistiti okoliš i neće ometati sigurnost plovidbe. Položaj potopljenog plovila određuje i unosi u pomorske navigacijske karte i publikacije Hrvatski hidrografski institut.

Članak 66.

(1) Plovni objekt, osim brodice i jahte, koji dolazi iz inozemstva ne smije prometovati s drugim brodovima, tijelima, organizacijama i osobama na obali prije nego što od nadležne ustrojbene jedinice Ministarstva dobije odobrenje za slobodan promet s obalom.

(2) Strani brod, strani ratni brod i strana jahta, kao i strana brodica dužni su viti zastavu svoje državne pripadnosti i zastavu Republike Hrvatske dok se nalaze u teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske, osim dok su u neškodljivom prolazu.

Članak 67.

Plovni objekt treće države u raspremi može boraviti u unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske uz uvjete koje odredi ministar.

2. Peljarenje

Članak 68.

(1) Peljarenje je vođenje plovnog objekta od stručnih osoba (peljara) i davanje stručnih savjeta zapovjedniku plovnog objekta, radi sigurne plovidbe u lukama, tjesnacima i drugim područjima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske.

(2) Peljarenje može biti lučko i obalno.

(3) Lučko peljarenje je peljarenje plovnog objekta u području luke do određene granice, a obalno u dijelu unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske do granice lučkog peljarenja.

Članak 69.

(1) Poslove peljarenja u unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike Hrvatske ne mogu bez posebnog odobrenja Ministarstva obavljati strane pravne osobe.

(2) Odobrenje će se izdati samo ako peljarenje ne može ili ne želi obaviti domaća pravna osoba.

(3) Protiv rješenja Ministarstva kojim se daje ili uskraćuje odobrenje iz stavka 1. ovoga članka ne može se uložiti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.