16.11.2015.
Formiranje vlade u razvijenim parlamentarnim demokracijama
Pitanje kako formirati vladu ako izborni rezultat nije dovoljno jasan za određivanje kontura za njezino oblikovanje, otvara se kada stranke nisu jasno obznanile svoje saveze prije izbora ili kada izborni rezultat nije izlučio apsolutnu većinu u korist jedne ili druge predizborno stvorene koalicije stranaka. Njemački odgovor daje prednost većinskom elementu nad ideološkim elementom. Umjesto stajališta da najbrojnija parlamentarna stranka nužno mora vladati ili da sukob dviju najvećih stranaka apsolutno isključuje njihov savez u postizbornom vladanju, političke stranke smatraju da obvezatno moraju djelovati kako bi se institucionalno stvorila većina potrebna za vladanje. Njemačka doktrina iznosi da nužnost raspolaganja radno sposobnom Vladom (Arbeitsfähigkeit) vrijedi više od stranačkih ideoloških razmatranja i prosudbi. Pitanje formiranja vlade nije ograničeno samo na postupak potpuno uređen pravnim propisima. Tipična značajka njemačkog rješenja toga pitanja jest izuzetna važnost faze prethodnog postupka, usmjerenog na otklanjanje iznenađenja u formalnoj fazi ustavnopravnog postupka formiranja Vlade. Ustav Republike Hrvatske (čl. 98.) određuje obvezatno obavljanje konzultacija odnosno provedbu neformalnog prethodnog postupka za formiranje vlade. Takav postupak u praksi čine istražni koalicijski razgovori i završni dogovor vidljiv u Koalicijskom sporazumu (SR Njemačka) ili na listi potpisa većine svih zastupnika (Republika Hrvatska). Povjeravanje mandata za sastavljanje vlade bez dokaza o obavljenim konzultacijama u prethodnom postupku (liste potpisa) čelniku stranke koja na izborima dobije najviše glasova (relativnu većinu), nije u skladu s Ustavom.