Reforma koja prema zamisli predsjednika Emmanuela Macrona treba biti najveća rekonstrukcija mirovinskog sustava u Francuskoj od Drugog svjetskog rata do danas, izazvala je opći otpor zaposlenika u javnom sektoru kroz štrajkove i ulične prosvjede, a zatim su protivnici borbu nastavili u parlamentu. Zastupnici odani predsjedniku Macronu imaju većinu u Nacionalnoj skupštini, a gomilu podnesenih amandmana nazvali su ciničnom strategijom kojom oporba želi spriječiti reformu. Pozivajući se na članak 49 Ustava, francuski premijer Edouard Philippe je rekao da će se "reforma prihvatiti u prvom čitanju bez glasanja" i to ne "zato da se završi rasprava već da se završi ova epizoda nerasprave". Oporba je tu objavu dočekala glasnim negodovanjem i najavila da će podnijeti prijedlog za izglasavanje povjerenja vladi.  Reformom vlada želi 42 različita mirovinska modela zamijeniti jedinstvenim sustavom i tvrdi da će to biti transparentnije i financijski isplativije za stanovništvo Francuske koje stari. Nadalje, vlada želi donijeti mjere kojima bi poticala zaposlenike da rade dulje što bi činila uglavnom podizanjem dobne granice za punu mirovinu na 64 godine s time da bi zakonski omogućila odlazak u mirovinu s napunjene 62 godine. Sindikati i oporbeni zastupnici nazivaju reformu napadom na povlastice mukotrpno izborene kao nadoknadu za plaće koje su manje od zaposlenih u privatnom sektoru i tvrde da će reforma uništiti javne službe.

(HINA, 1. 3. 2020.)