Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 0,5 posto, na 43,34 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,7 posto, na 41,29 dolara. Nakon što su u travnju zbog koronakrize pale više od 30 posto i zaronile na najniže razine u 20-ak godina, cijene su se nafte posljednjih mjeseci oporavile, zahvaljujući golemim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama u najvećim svjetskim gospodarstvima, što je potaknulo rast gospodarskih aktivnosti, a time i potražnje za naftom. Prošloga su tjedna podršku cijenama pružili podaci londonske istraživačke tvrtke Markit, koji su pokazali da su u srpnju aktivnosti u eurozoni porasle prvi put od izbijanja pandemije, zahvaljujući postupnom otvaranju gospodarstava nakon karantene uvedene radi suzbijanja pandemije. „Ekonomski pokazatelji u Europi puno su bolji nego što se očekivalo, što upućuje na zaključak da urušavanje potražnje posljednjih mjeseci zbog koronavirusa možda i nije bilo tako oštro kao što se mislilo”, kaže Phil Flynn, analitičar u grupi Price Futures. Uz to, čelnici Europske unije postigli su dogovor o paketu pomoći gospodarstvu u borbi protiv pandemije koronavirusa u iznosu od 750 milijardi eura, kao i dogovor o sedmogodišnjem proračunu u iznosu od 1.074 milijarde eura, pa se ulagači nadaju ubrzanju oporavka gospodarstva.

Slabljenje dolara podržalo cijene

Podršku cijenama pružilo je i slabljenje dolara, što obično potiče kupovinu roba izraženih u dolarima, poput nafte, jer postaju jeftinije za vlasnike drugih valuta. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, potonuo je prošloga tjedna 1,6 posto, na 94,42 boda, najnižu razinu u 22 mjeseca. A dolar je pod pritiskom zbog nepopustljivog širenja koronavirusa. U SAD-u je broj zaraženih premašio 4 milijuna, a broj umrlih posljednjih dana raste za više od 1.000, pa je ukupan broj žrtava tog virusa dosegnuo 145 tisuća. Zbog toga neke savezne države usporavaju proces ponovnog pokretanja gospodarskih aktivnosti, pa se ulagači plaše sporijeg oporavka nego što su se još nedavno nadali. „Cijene nafte mogle bi se naći pod pritiskom korekcije, ako se oporavak potražnje dodatno uspori, posebice u SAD-u”, pišu analitičari Barclays Commodities Researcha u osvrtu na situaciju na tržištima. Nesigurnost na tržištima posljedica je, također, rasta napetosti između SAD-a i Kine, dvaju najvećih svjetskih potrošača nafte.

Polovicom prošloga tjedna Washington je naredio Kini da zatvori konzulat u Houstonu zbog špijuniranja, a Peking je to nazvao neutemeljenim izmišljotinama povezanim s predstojećim predsjedničkim izborima i naložio SAD-u da zatvori svoj konzulat u gradu Chengduu. „Nesmetano međunarodno trgovanje nužno je da se potražnja za naftom ne bi poremetila u dugoročnom razdoblju, a tenzije između SAD-a i Kine nisu dobar znak”, kaže Bjornar Tonhaugen, direktor u tvrtki Rystad Energy. Pritisak na cijene nafte posljedica je, također, najavljenog povećanje proizvodnje nafte, i to već od idućeg mjeseca. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici dogovorili su da će od kolovoza do kraja godine ublažiti ograničenja proizvodnje na 7,7 milijuna dnevno. Trenutno smanjuju proizvodnju za 9,7 milijuna barela dnevno.

(HINA, 27. 7. 2020.)