Brisovna tužba i povjerenje u zemljišne knjige

Je li kod odlučivanja o osnovanosti brisovne tužbe odlučno pitanje podobnosti za uknjižbu, odnosno ništetnosti (odnosno uopće valjanosti) pravne osnove na temelju koje je osoba uknjižila svoje pravo izvodeći ga iz neistinitog (nevaljanog) prava svog prednika? Može li se, u situaciji kad je osoba uknjižila založno pravo izvodeći ga iz uknjiženog, ali neistinitog (nevaljanog) prava vlasništva prednika, a nositelj knjižnog prava (kojemu nije bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika te osobe) podnese brisovnu tužbu u roku 3 godine od kad je ta uknjižba bila zatražena, tužitelju osnovano suprotstaviti prigovor da je ta druga osoba postupala u dobroj vjeri, i s povjerenjem u zemljišne knjige?

Zaštita povjerenja u zemljišne knjige i dosjelost

Može li se stjecanje prava vlasništva dosjelošću suprotstaviti pravu onoga koji je s povjerenjem u zemljišne knjige u dobroj vjeri upisao svoje pravo vlasništva na nekretnini dok još pravo vlasništva dosjelošću nije upisano?

Povrat plaćenog poreza na promet nekretnina

Kupac nekretnine kupio je nekretninu (zemljište) i uknjižio se kao vlasnik u zemljišnim knjigama. Međutim, zbog određenih specifičnih okolnosti kupoprodaje, ugovorne strane odlučile su raskinuti ugovor. S obzirom na to da je kupac platio porez na promet nekretnina u svoti koja nije zanemariva, može li ostvariti pravo na povrat toga plaćenog poreza na promet nekretnina?

Povjerenje u zemljišne knjige u odnosu na stjecanje prava vlasništva temeljem zakona

Uživa li pravo vlasništva bračnog druga stečeno na temelju zakona (u ovoj pravnoj stvari zajedničkog vlasništva) na imovini koja je bračna stečevina s upisanim pravom vlasništva u zemljišnim knjigama na drugog bračnog druga, jaču pravnu zaštitu i proizvodi pravne učinke erga omnes u odnosu na pravo stjecatelja koji je postupao s povjerenjem u zemljišne knjige i nije bio dužan istraživati izvanknjižno stanje, i koji je u dobroj vjeri upisao svoje pravo vlasništva ili drugo stvarno pravo na nekretnini, dok još pravo bračnog druga nije bilo upisano? Treba li u svakom konkretnom slučaju valjanost stjecanja stvarnih prava trećih osoba na nekretninama upisanim u zemljišnim knjigama na ime samo jednog bračnog druga, procjenjivati ovisno o ponašanju, dobroj vjeri i savjesnosti svih sudionika određenog pravnog odnosa, uključujući i onoga bračnog druga koji nije bio sudionik toga odnosa, a koji je propustio svoje pravo vlasništva na imovini stečenoj u braku upisati u zemljišnim knjigama?

Zabilježba postupka za proglašenje nestale osobe umrlom

Zanima nas mogućnost evidentiranja činjenice vođenja postupka nestale osobe umrlom. Naime, može li se u zemljišnoj knjizi, na čestici na kojoj je kao vlasnik navedena osoba koja je nedvojbeno mrtva, zatražiti upis zabilježbe da se vodi postupak proglašenja nestale osobe umrlom?

Uknjižba etažiranja u zemljišnim knjigama

Koju je dokumentaciju potrebno priložiti uz prijedlog za uknjižbu etažiranja u zemljišnim knjigama?

Zabilježba izvanrednog pravnog lijeka u zemljišnoj knjizi

Što predstavlja nova zabilježba izvanrednog pravnog lijeka, koja je utemeljena na novom Zakonu o zemljišnim knjigama (Nar. nov., br. 63/19)?

Upis nerazvrstanih cesta u zemljišne knjige

Na području naše općine imamo niz nerazvrstanih cesta koje su kao takve bile u uporabi još prije 1. siječnja 1997. te su evidentirane u katastru (kao »javno dobro cesta«) i upisane u zemljišnu knjigu (kao »put«, u A listu) i kao »OPĆENARODNA IMOVINA« u B listu s organom upravljanja »MJESNI NARODNI ODBOR«. Koji je najjednostavniji i najbrži put kako bismo upisali u B list »javno dobro u općoj uporabi kao neotuđivo vlasništvo JLS-a«? Je li to Zakon o cestama ili Zakon o komunalnom gospodarstvu? Ovisno o tome, koja je dokumentacija potrebna za upis prava vlasništva JLS-a u zemljišnu knjigu?

Komunalno gospodarstvo – groblje – upis u zemljišne knjige

Može li se grad po sili zakona upisati kao vlasnik nekretnina na kojima je izgrađeno groblje, koje nije evidentirano u katastru i na kojem su zemljištu još uvijek upisane fizičke osobe kao vlasnici?

Otkup stana (samostojeće kuće) i uređenje zemljišnoknjižnog stanja u postupku povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora

Stranka je na temelju Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo otkupila stan od HŽ-a, koji u naravi predstavlja prizemnu kuću, te je sada upisana kao vlasnica u knjigu položenih ugovora. Kuća se nalazi na jednoj velikoj parceli, koja je u dijelu oko kuće građevinsko zemljište. Smatra li se da je otkupom stana kupljeno i zemljište ispod kuće ili bi stranka trebala platiti (otkupiti) i zemljište? Je li propisana najmanja površina građevne čestice jer je kuća površine 48 m2? Naime, stranci je rečeno da je najmanja površina građevinske parcele 680 m2.

Zabilježba spora i raspolaganje nekretninom u tijeku parničnog postupka

U tijeku je parnični postupak koji se vodi radi utvrđenja i podjele izvanbračne stečevine. Postupak je zabilježen u zemljišnim knjigama. Tuženik (bivši izvanbračni suprug tužiteljice) u tijeku postupka nekretninu, koja je predmet spora, darovao je trećoj osobi. Treba li uz tuženika tužiti i treću osobu koja je nekretninu stekla darovanjem?

Raspolaganje javnim dobrima upisanima u zemljišnoknjižni uložak »Popis I«

Nekretnina (nalazi se unutar granica građevinskog područja) je upisana u zemljišnim knjigama u zemljišnoknjižnom ulošku broj PI, kao javno dobro - put poljski, a u posjedovnom listu u katastru kao javno dobro, putovi i vode R. (sljednik su Hrvatske vode koje su preuzele samo vode, ne i putove). U naravi radi se o poljskom putu, koji je zbog velike uzbrdice pogodan samo za prolazak pješaka, ne i automobila. Dakle, ne radi se o nerazvrstanoj cesti. Je li Grad u ovom slučaju ovlašten donijeti Odluku o izuzimanju iz javne uporabe ili tom nekretninom upravlja RH odnosno DUUDI? Je li Grad uopće nadležan za postupanja vezana uz takve i slične nekretnine koje su uknjižene u PI kao javno dobro, neovisno o tome radi li se o nerazvrstanoj cesti ili ne?

Povezivanje knjige položenih ugovora i zemljišne knjige

Kuća ima dva stana. Upisani su suvlasnički omjeri 4/10 i 6/10. U naravi to je manja zgrada s dva stana. Upisana je u knjigu položenih ugovora i nije u sustavu upravljanja stambenim zgradama. Kako takvu nekretninu, koja je upisana u knjizi položenih ugovora, povezati sa zemljišnom knjigom i upisati posebne dijelove? Može li na temelju Pravilnika o povezivanju… i tko će postupak pokrenuti ako nema upravitelja?

Preuređenje i upis tavana kao posebne uporabne cjeline u zemljišnu knjigu

Ako netko želi preurediti i odvojiti dio tavana u stambenoj zgradi i pretvoriti ga u poseban dio, što sve mora učiniti i koje sve dokumente treba imati da bi se tavan upisao u zemljišne knjige odnosno koji je postupak upisa? Pretpostavljam da treba izmijeniti međuvlasnički ugovor. Treba li postojati neki sporazum svih suvlasnika o prodaji/darovanju toga, zajedničkog dijela jednom suvlasniku, građevinsku dozvolu, itd. ….?

Ugovor o doživotnom uzdržavanju i osobe ovlaštene za predlaganje zemljišnoknjižnog upisa

Supružnici (supruga i suprug iz njezina drugog braka) sklopili su ugovor o doživotnom uzdržavanju - ona kao primateljica uzdržavanja, a on kao davatelj uzdržavanja. Suprug je ubrzo preminuo. Njegove kćeri iz prvog braka podnijele su prijedlog zemljišnoknjižnom sudu da se predmetna nekretnina upiše kao vlasništvo njihova oca (davatelja uzdržavanja) i sud je tom prijedlogu udovoljio. Tom prijedlogu priložile su: izvadak iz matične knjige umrlih za davatelja uzdržavanja, izvadak iz matičnih knjiga rođenih za sebe kao predlagateljice te ugovor o doživotnom uzdržavanju. Mogu li kćeri iz prvog braka, zakonske nasljednice umrlog davatelja uzdržavanja (bez rješenja o nasljeđivanju), biti stranke u zemljišnoknjižnom postupku provedbe ugovora o doživotnom uzdržavanju tako da se nekretnina koja je predmet toga ugovora upiše kao vlasništvo te iste, mrtve osobe, iako je primateljica uzdržavanja, koja je u tom trenutku upisana vlasnica te nekretnine, živa?

Promjena u posjedovnici zemljišne knjige i provedba prijavnog lista

U jednoj zemljišnoj knjizi postoji niz čestica zemlje koje su u katastru cijepane još 20-ih godina prošlog stoljeća. Predlagatelj sada predlaže pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka te za provođenje takve parcelacije, umjesto prijavnog lista sastavljenog prema sadašnjim propisima, prilaže »Zapisnik proračunanja porezne općine iz 1924. godine« (bez naznake datuma, klase, urudžbenog broja, kopije katastarskog plana i sl.), izdan u preslici i ovjeren od nadležnog Ureda za katastar. Zapisnik, doduše, sadržava rubrike »dosadašnje stanje i novo stanje« (čest. zem. /1 i /2), a predlagatelj prilaže i potvrdu (u tekstualnom obliku) nadležnog Ureda za katastar da podatci o novoformiranim nekretninama iz 1924. godine odgovaraju današnjem stanju glede oznake i površine. Da li na temelju takvih isprava pokrenuti i otvoriti pojedinačni ispravni postupak i po provedenoj raspravi, u situaciji osnovanosti, prijave prava vlasništva, odrediti i upis promjene u posjedovnici (tj. u ispravnom postupku provoditi cijepanje iz 1924. godine bez prijavnog lista) ili pak pozvati/uputiti stranku da nadležni Ured za katastar načini prijavni list »radi usklađenja zemljišnoknjižnog stanja sa stvarnim stanjem«, a prema podatcima, odnosno promjenama kojima raspolaže u svojim evidencijama?

Ispravak propusta u prepisivanju podataka iz ručno vođene zemljišne knjige u zemljišnu knjigu u digitalnom obliku

Utvrdili smo 2012. godine da je prilikom prijepisa iz ručno vođene zemljišne knjige u zemljišnu knjigu u digitalnom obliku u jednoj katastarskoj općini ispušteno prepisati uknjižbu prava zaloga iz 1995. godine. Upisi uknjižbe prava vlasništva kao i upisi založnog prava radi osiguranja tražbine tekli su dalje u zemljišnoj knjizi u digitalnom obliku pa naknadno uknjiženo založno pravo u zemljišnoj knjizi u digitalnom obliku dolazi na prvom mjestu u prvenstvenom redu. Stranka potom (prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama - Nar. nov., br. 55/13) podnosi prijedlog za ispravak, i to prije nego što je, sukladno tada važećem članku 202. Zakona o zemljišnim knjigama provedeno preoblikovanje zemljišne knjige u EOP zemljišnu knjigu. Dvojben je način rješavanja takvog prijedloga jer otvaranje Baze zemljišnih podataka niti preoblikovanje nije provedeno pa nema datuma od kojeg bi bilo potrebno računati rok od šest mjeseci u kojem je dopušteno podnijeti prijedlog za ispravak (čl. 207. ZZK-a).

Upis u knjigu položenih ugovora

Je li nakon stupanja na snagu Pravilnika o povezivanju zemljišne knjige i knjige položenih ugovora dopušteno provoditi upise u knjigu položenih ugovora, i to tzv. »prvoupis« (situacija kad stan uopće nije upisan u knjigu položenih ugovora, a u zemljišnoj knjizi upisana je samo čestica zemlje), primjerice na temelju ugovora o kupoprodaji stana i potom rješenja o nasljeđivanju iza smrti kupca u kojem je ostavinska imovina utvrđena kao pravo iz ugovora o kupoprodaji stana? Je li dopušteno provoditi i daljnje upise u knjigu položenih ugovora (kad je stan već upisan), primjerice na temelju ostavinskih rješenja, pravnih poslova i sl. ili, pak, i u prvom i drugom slučaju prijedloge odbijati s uputom da se pokrene postupak povezivanja?

Upis nerazvrstanih cesta u katastar i zemljišne knjige

Je li prema članku 131. stavak 3. i 4. Zakona o cestama, geodetski elaborat izvedenog stanja potrebno izrađivati i za katastarske čestice koje su već upisane kao putovi u zemljišne i katastarske knjige, samo se umjesto upisa prijašnjeg vlasnika treba uknjižiti npr. javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Općine ili je navedeni geodetski elaborat potrebno izrađivati samo za one čestice koje do sada nisu bile evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje?

Ovrha na nekretninama

Vlasništvo nekretnine stekli smo pravnim poslom (valjanom ispravom) i stupanjem u posjed, ali se nismo upisali u zemljišne knjige. Kad smo se željeli upisati u zemljišne knjige utvrdili smo da na nekretnini postoji zabilježba ovrhe koja je upisana nakon što smo sklopili ugovor o prijenosu vlasništva. Možemo li tražiti da sud utvrdi ovrhu na nekretnini nedopuštenom?

Novine u pravnim lijekovima u zemljišnoknjižnom postupku

Postoji li sada, uz žalbu, neki drugi pravni lijek u zemljišnoknjižnom postupku?

Nesavjesno poslovanje

Tko je dužan provjeriti ovlast potpisnika pravnog posla, radi uknjižbe na temelju privatne isprave, javni bilježnik ili zemljišnoknjižni referent? Naime, javni bilježnik je potvrdio da je osoba pred njime potpisala ugovor o prijenosu nekretnina. No, je li bio dužan ispitati ovlast potpisnika pravnog posla?

Zemljišnoknjižni upis nerazvrstane ceste u zemljišne knjige

Zakon o cestama (Nar. nov., br. 84/11) između ostalih pitanja koja uređuje, propisuje vrlo podrobno i način upisa cesta u zemljišne knjige. Budući da se nerazvrstane ceste upisuju u zemljišne knjige kao nerazvrstane ceste - javno dobro u općoj uporabi, i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze, postavlja se pitanje hoće li sud prilikom upisa vlasništva jedinice lokalne samouprave na nerazvrstanoj cesti, izgrađenoj prije 2011., i koja nije kao takva do sada upisana u zemljišne knjige, brisati iz vlastovnice sve dosadašnje vlasnike ili u tom slučaju postoje izuzeci, te što se događa s drugim stvarnim pravima, primjerice, s hipotekom koja je upisana u teretovnicu?

Isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka

Neki zemljišnoknjižni sudovi zahtijevaju da uz prijedlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka bude uvijek priloženo uvjerenje nadležnog ureda za katastar o povijesti posjeda. Je li riječ o nužnom prilogu?

Zemljišnoknjižno pravo – pojedinačni ispravni postupak

akon zabilježbe pojedinačnog ispravnog postupka, u zemljišnoj knjizi zaprimljeno je rješenje o nasljeđivanju iza jednog od upisanih zemljišnoknjižnih suvlasnika, radi provedbe u zemljišnoj knjizi. Je li takva provedba dopuštena ili treba čekati odluku suda u pojedinačnom ispravnom postupku?

Relevantnost podataka za pravni promet nekretnina

Kad je u katastru zemljišta upisan stvarni način uporabe zemljišta (vrt), a u zemljišnim knjigama upisana je čestica zgrade, kako sastaviti kupoprodajni ugovor? Moram li kupiti nekretninu koja u naravi ne postoji

Pozitivna zabilježba – građevine izgrađene na temelju građevinske dozvole, izdane između 15. veljače 1968. i 19. lipnja 1991.

Trenutno smo u velikoj nedoumici u svezi s primjenom izmjena i dopuna Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Nar. nov., br. 90/11). Naime, ne znamo treba li za upis pozitivne zabilježbe, za objekte za koje je izdana građevinska dozvola između 15. veljače 1968. i 19. lipnja 1991., primijeniti članak 116. stavak 1. toga Zakona i tražiti uz građevinsku dozvolu i potvrdu upravnog tijela da se za građevinu ne izdaje akt za uporabu, ili treba primijeniti članak 116. stavak 5., koji se, između ostalog, izjednačava i s člankom 331. stavak 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Nar. nov., br. 76/07, 38/09 i 55/11) koji uz građevinsku dozvolu traži samo potvrdu građevinske inspekcije da nije u tijeku nikakav inspekcijski postupak u svezi s tom građevinom. Kako postupiti?

Nedostatak upisa u »B« listu – obnova zemljišne knjige

U staroj jezgri grada, na glavnom gradskom trgu nalazi se derutna zgrada - palača, u suvlasništvu Grada (više od 2/3) i privatnih osoba (ostatak). lako između suvlasnika nema nikakvog spora, etažiranje nikada nije provedeno s obzirom na to da općinski sud »nije u mogućnosti izdati vlasnički list«. Navedena »nemogućnost« traje godinama, a obrazloženje je uvijek isto: »u listu B z.k. uloška 11 nedostaje prvih osam upisa te je potrebna obnova zemljišne knjige«. Grad se opetovano obraća Sudu, ističući da je obnova nužda koja se primjenjuje isključivo ako je knjiga neuporabljiva, što u konkretnom slučaju nije. Nedostatak upisa (svih prije 1913.) nije razlog za obnovu, tj. za neizdavanje z.k. izvatka. Naime, sadašnji vlasnici i njihovi udjeli mogu se nedvojbeno utvrditi pravilnim iščitavanjem zk izvatka. U konkretnom slučaju, budući da smatramo da obnova nije potrebna, prijedlog Grada je bio, s obzirom na to da se uložak 11 (list A) sastoji od više z.k. tijela (sada I, XII i XXI), da se izvrši otpis i pripis katastarskih čestica u novi zemljišnoknjižni uložak sa svim upisima koji se odnose na sadašnje stanje. Navedenim bi se stvorili preduvjeti za sređivanje zemljišnoknjižnog stanja, nezavisno od prvih osam upisa u listu B koji nedostaju. Zanima nas je li u konkretnom slučaju obnova nužna ili se problem može riješiti prema prijedlogu Grada?

Upis prava vlasništva nekretnine stečeno dosjelošću u zemljišne knjige – clausula intabulandi

Mora li tužbeni zahtjev za utvrđenje prava vlasništva, stečeno dosjelošću na nekretnini, sadržavati klauzulu intabulandi?

(Ne)upisivanje prava vlasništva stečenog dosjelošću u zemljišnu knjigu

Je li uvjet za stjecanje prava vlasništva na nekretnini na temelju dosjelosti upis toga prava u zemljišnu knjigu i koje su pravne posljedice neupisa?