Vi pitate - Mi odgovaramo
Stručni odgovori naših urednika-savjetnika na pitanja pretplatnika.
Mogućnost prijenosa suvlasničkog dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave
Koja je mogućnost prijenosa vlasništva zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave uređenog odredbama članaka 170. - 175. Zakona o prostornom uređenju, odnosno tko daje izjavu o prijenosu zemljišta kad prijenos namjerava učiniti suvlasnik zemljišta?
Pretvorba društvenog vlasništva na građevinskom zemljištu
Kako se provodi pretvorba društvenog vlasništva na zemljišnoknjižnoj čestici na kojoj postoji pravo korištenja upisano u ime fizičke osobe, na kojoj je zemljišnoknjižnoj čestici izgrađena zgrada koja nije upisana u zemljišnim knjigama?
Oporezivanje kupnje građevinskog zemljišta porezom na promet nekretnina
Fizička osoba će na temelju kupoprodajnog ugovora steći zemljište unutar građevinskog područja na kojem će izgraditi obiteljsku kuću kojom rješava vlastito stambeno pitanje. Je li ta fizička osoba kupnjom zemljišta unutar građevinskog područja u obvezi platiti porez na promet nekretnina?
Porez na promet građevinskog zemljišta
Obrtnik upisan u registar obveznika PDV-a prodaje, kao građanin, građevinsko zemljište koje nije dio imovine obrta. Plaća li se na takvo otuđenje porez na dodanu vrijednost ili porez na promet nekretnina?
Parcelacija građevinskog zemljišta
Na temelju članka 160. i 161. Zakona o prostornom uređenju (Nar. nov., br. 153/13), parcelacija izgrađenoga građevinskog zemljišta može se provoditi samo u skladu s aktima i planovima iz članka 160. toga Zakona, dok se parcelacija neizgrađenoga građevinskog zemljišta može, između ostaloga, provoditi i u skladu sa sudskom presudom. Iz navedenoga slijedi da, ako je građevinsko zemljište izgrađeno, a nije moguća potvrda službe za prostorno uređenje, nije moguća provedba parcelacije zemljišta zbog rješavanja vlasničkih odnosa. Ograničava li Zakon o prostornom uređenju sudske postupke uređenja vlasništva?
Parcelacija građevinskog zemljišta u obuhvatu urbanističkog plana uređenja koje se nalazi u zoni zaštitnog zelenila
Ured za graditeljstvo stranci je rekao da ne može cijepati građevinsku parcelu (u naravi oranica iza kuće, koju želi sa sestrom podijeliti na dvije parcele i tako riješiti suvlasništvo) jer se u urbanističkom planu uređenja nalazi u namjeni Z (zaštitno zelenilo). Onemogućuje li ta namjena takve radnje i postoji li drugi način za rješavanje imovinskopravnih odnosa?
Denacionalizacija građevinskog zemljišta – upis neupisane zgrade – vlasništvo
Davne 1966. godine, u dogovoru sa vlasnicom (susjedom), izgrađena je na njezinoj okućnici, ispred njezine dvorišne zgrade, ulična jednokatnica, uz pribavljanje prethodno građevinske, a naknadno i uporabne dozvole. Građevinska čestica i dvorišna zgrada upisane su u zemljišnoj knjizi k. o. V., a svi pokušaji da se upiše i ta nova zgrada i naše (su)vlasništvo ostali su bez rezultata. Građevinsko izgrađeno zemljište upisano je kao društveno vlasništvo s pravom korištenja u korist bivše vlasnice koja je u međuvremenu dvorišnu zgradu prodala, a umrla je bez nasljednika,tako da je njezin (su)vlasnički dio, kao ošasnu imovinu naslijedio Grad Z. Grad Z. se 2004. godine upisao kao nositelj prava korištenja, prema članku 38. i 39. Zakona o nacionalizaciji iz 1958. godine i to 1/2 dijela zemljišta u A I., a novoj vlasnici stare kuće (upis u A II.) pripada druga polovica prava korištenja, prema članku 37. navedenog Zakona o nacionalizaciji. Budući da se vodi parnica protiv Grada i nove vlasnice stare kuće, kako da upišem kuću koju sam izgradio i moja prava na kući i zemljištu?
Naknada za oduzeto građevinsko zemljište i oduzete brodove i brodice
Nacionalizacijom je oduzeto neizgrađeno građevinsko zemljište i brodica. Zatražili smo u otvorenom roku povrat, odnosno naknadu za tu oduzetu imovinu. Za građevinsko zemljište doneseno je djelomično rješenje kojim je utvrđeno pravo na naknadu za oduzeto neizgrađeno zemljište u obveznicama Republike Hrvatske, jer je isto izgrađeno i sa zgradom dano na korištenje trećim osobama, s time da će se dopunskim rješenjem odlučiti o visini naknade nakon donošenja mjerila za procjenu. O naknadi za oduzetu brodicu nije odlučeno, s obrazloženjem da nije donesen odgovarajući podzakonski akt o mjerilima za utvrđenje vrijednosti oduzetih brodova i brodica. Do kada moramo, nakon toliko godina, čekati na ostvarenje našeg prava na naknadu. Što možemo poduzeti da se požuri donošenje rješenja o naknadi.
Povrat oduzetog neizgrađnog građevinskog zemljišta
Neizgrađeno građevinsko zemljište oduzeto je prijašnjem vlasniku na temelju Zakona o ratnoj dobiti. Naime, izrečena mu je novčana kazna koju nije platio, a u postupku prisilne naplate 1947-48. godine navedena nekretnina prenesena je u društveno vlasništvo kao općenarodna imovina s pravom upravljanja općine. Zemljište je još uvijek neizgrađeno. Može li se ono vratiti prijašnjem vlasniku, jer odredba članka 17. Zakona o naknadi govori o zemljištu koje je oduzeto iz posjeda, što navedeno zemljište nije. Može li se naknada dati, ako se ne vrača u vlasništvo, u vrijednosnim papirima?