1. UVOD¹
Nova Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Nar. nov., br. 138/23 - u nastavku teksta: nova Tarifa) stupila je na snagu 25. studenoga 2023., a donesena je godinu i pol nakon predzadnje izmjene stare Tarife² kojom su unesene dodatne odvjetničke radnje za koje se plaća naknada, i to kako u kaznenom i prekršajnom postupku, tako i u parničnom postupku, te su izmijenjene odredbe o posebnoj vrsti ugovaranja nagrade za rad.

Posljednja izmjena stare Tarife, iako nužna i iznuđena u okolnostima dugotrajne nepromijenjene vrijednosti boda³ u iznosu od 10,00 kn i potrebe da se zbog stalnog rasta troškova poslovanja, a posebno inflatornih kretanja 2021. te 2022., omogući barem minimum primjerene nagrade i naknade za rad odvjetnika, kritizirana je u javnosti kao enorman skok i jedan u nizu elemenata koji su doprinijeli još većoj stopi inflacije. Uzimajući u obzir navedeno, očigledno je da je bilo potrebno postići kompromis Hrvatske odvjetničke komore (koja štiti odvjetništvo kao posebnu službu i jedan od temeljnih zadataka je osiguravanje minimuma primjerene nagrade i naknade za rad odvjetnika) i Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske (koje mora osigurati uvjete za koliko-toliko primjerenu pravnu zaštitu i njezinu dostupnost te spriječiti preveliko opterećenje troškovima pravne zaštite kada ih mora snositi strana koja nije uspjela u postupku, a kada je riječ o predmetima koji pogađaju najsiromašnije slojeve stanovništva, kao npr. komunalni sporovi) o sadržaju nove Tarife. Savjetovanje članova Hrvatske odvjetničke komore o nacrtu Tarife započeto je 12. rujna 2023., a završeno 12. listopada 2023. te je već 14. listopada 2023. upravni odbor Hrvatske odvjetničke komore donio novu Tarifu. Stoga je upitno je li nova Tarifa (a da se ništa nije promijenilo u pravnom, političkom i ekonomskom okruženju tako da potiče rješenje tog pitanja) prijelomna točka (konačnog) propisivanja primjerene (za odvjetnike) i prihvatljive (za stranke i javnost) nagrade i naknade za rad odvjetnika.

2. USPOREDBA STARE I NOVE TARIFE O NAGRADAMA I NAKNADI TROŠKOVA
Nova Tarifa je u odnosu na staru Tarifu promijenjena⁴ povišenjem ili smanjenjem visine boda, ali i propisivanjem drukčijeg obračuna te je u svakoj vrsti postupaka proširen katalog/popis odvjetničkih radnji za koje odvjetnici imaju pravo naplate odvjetničke nagrade.

U glavi I. Kazneni postupak u odnosu na gotovo sve postojeće odvjetničke radnje promijenjena je vrijednost boda (u pravilu, povišena) u odnosu na staru Tarifu te je znatno proširen broj odvjetničkih radnji za koje se plaća odvjetnička nagrada, pa je tako sada unesena i radnja sudjelovanja odvjetnika pred Uredom europskog javnog tužitelja.

Kao najvažnija novost, ističe se unošenje sljedećih odredaba:

– za kaznena djela za koja je predviđena kazna dugotrajnog zatvora propisana je nagrada u vrijednosti od 500 bodova,

– za kaznena djela u stjecaju, za produljena kaznena djela nagrada se odmjerava ovisno o zapriječenoj kazni za kazneno djelo, pri čemu se kao predviđena kazna smatra najteža kazna koja se u postupku može izreći primjenom odredaba kaznenog zakonodavstva u izricanju kazne za kaznena djela u stjecaju i za produljena kaznena djela.

No, s obzirom na to da se pretežni dio privatnog i poslovnog života odnosi na imovinskopravna pitanja, kao i kritika na visinu odvjetničkih nagrada⁵, u nastavku obrađujemo dijelove nove Tarife koji se odnose na tu vrstu predmeta.

Tako je novom Tarifom, a u odnosu na staru Tarifu izmijenjeno odnosno dopunjeno sljedeće:

u glavi II. Parnični postupak:

• u Tbr. 7.

- s postojeće jednokratne nagrade u prvostupanjskom postupku u iznosu od 200 bodova izvršeno je povećanje na 250 bodova, i to za postupke:

• radi smetanja posjeda

• radi služnosti

• stambenih odnosa (otkazi, iseljenja, utvrđenja)

• iz radnih odnosa (poništenje otkaza, utvrđivanje prava na rad i sl.) osim procjenjivih predmeta u kojima se visina nagrade odmjerava prema vrijednosti predmeta spora

- time da ona obuhvaća najviše do četiri radnje za prvostupanjski postupak, dok za svaku sljedeću radnju odvjetniku pripada nagrada u visini od 50 bodova, a ako se ukine prvostupanjska odluka i predmet vrati na ponovni postupak, taj postupak se smatra prvostupanjskim postupkom te se na taj način ponovno obračunava nagrada,

- u postupcima radi razvoda braka ili poništenja braka, o postojanju ili nepostojanju braka, za utvrđivanje ili osporavanje očinstva te o tome s kime će živjeti maloljetna djeca, za zakonsko uzdržavanje ili dokidanje obveze uzdržavanja i dalje je ostala jednokratna nagrada u visini od 200 bodova,

- time da ona obuhvaća najviše do četiri radnje za prvostupanjski postupak, dok za svaku sljedeću radnju odvjetniku pripada nagrada u visini od 50 bodova, a ako se ukine prvostupanjska odluka i predmet vrati na ponovni postupak, taj postupak smatra se prvostupanjskim postupkom te se na taj način ponovno obračunava nagrada,

• u sporovima iz autorskog prava, industrijskog vlasništva i srodnih prava propisan je donji prag nagrade koji ne može iznositi manje od 100 bodova, dok je prije iznosio 50 bodova,

• jednokratna nagrada za zastupanje u iznosu od 50 bodova za cijeli prvostupanjski postupak propisana je za predmete u kojima vrijednost predmeta spora ne prijelazi 100,00 eura, dok je prije to bilo 1.000,00 kn.

• u Tbr. 8.

- proširena je lista podnesaka za koje odvjetniku pripada 50 % nagrade koja se odmjerava za sastav tužbe i protutužbe i utvrđen je maksimum od 100 bodova i obuhvaća prijedlog za povrat u prijašnje stanje i ostale obrazložene podneske, dok je prije uključivao prijedlog za povrat u prijašnje stanje i prijedlog za izdavanja privremenih mjera,

- za sastavljanje ostalih podnesaka povišen je maksimalni limit tako da on sada iznosi 50 bodova, dok je prije iznosio 25 bodova,

- unesena je odredba da ako se ukine prvostupanjska odluka i predmet vrati na ponovni postupak, taj postupak smatra se prvostupanjskim postupkom te se na taj način ponovno obračunava nagrada za svaku poduzetu radnju,

• u Tbr. 9.

- nova je i odredba obračuna nagrade za zastupanje na ročištu na kojem je sklopljena sudska nagodba pa odvjetniku pripada nagrada kao za ročište na kojem se raspravljalo o glavnoj stvari ili su se izvodili dokazi

• u Tbr. 10.

- za sastavljanje redovnih pravnih lijekova u parnicama u kojima je propisana jednokratna nagrada od 200 bodova i 250 bodova odvjetniku pripada nagrada u visini od 100 bodova, dok je do sada bilo 60 bodova, a za sastavljanje revizije i izvanrednih pravnih lijekova nagrada u visini od 150 bodova, dok je do sada bilo u visini od 80 bodova,

- za sastavljanje redovnih pravnih lijekova u parnicama u kojima je propisana jednokratna nagrada od 50 bodova odvjetniku pripada jednokratna nagrada u visini od 30 bodova, za sastavljanje revizije i izvanrednih pravnih lijekova nagrada u visini od 100 bodova, dok je do sada bilo u visini od 80 bodova.

Važno je naglasiti da je za sve stadije parničnog postupka, i to sastavljanje tužbe i podnesaka te zastupanje na ročištima propisana nagrada od 250 bodova ako je riječ o postupcima po:

- Haškoj konvenciji o građansko-pravnim aspektima međunarodne otmice djece,

- Zakonu o provedbi Konvencije o građansko-pravnim vidovima međunarodne otmice djece (Nar. nov., br. 99/18)

- Uredbi Vijeća (EZ) 2201/2003 od 27. studenog 2003. o nadležnosti, priznanju i ovrsi odluka u bračnim sporovima i stvarno povezanim s roditeljskom odgovornošću

- Uredbi Vijeća br. 4/2009 o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznanju, ovrsi i suradnji u odnosu na roditeljsku odgovornost i o mjerama za zaštitu djece

- svim drugim parničnim i izvanparničnim postupcima koji se odnose na obiteljske sporove s međunarodnim elementom

u glavi III. Ovršni postupak i postupak osiguranja:

• u Tbr. 11.

- u ovršnim postupcima u kojima je u parnicama propisana jednokratna nagrada od 200 i 250 bodova, propisana je jednokratna nagrada za cjelokupan postupak u visini od 80 bodova,

- u ovršnim postupcima u kojima je u parnicama propisana jednokratna nagrada od 50 bodova, propisana je jednokratna nagrada za cjelokupan postupak u visini od 5 bodova ako vrijednost glavne tražbine ne prelazi iznos od 40,00 eura, a 10 bodova ako je vrijednost glavne tražbine u rasponu od 40,00 do 100,00 eura,

- za dostavljanje ovršne isprave drugim sudionicima u provođenju ovrhe (nije riječ o dostavi sudu radi provođenja sudske ovrhe) propisan je maksimalan iznos vrijednosti boda od 100 bodova, dok je prije to bilo 500 bodova

u glavi IV. Stečajni i predstečajni postupak:

• u Tbr. 14.

- za sastavljanje prijedloga za pokretanje stečajnog postupka propisan je maksimalni limit odvjetničke nagrade koji se odmjerava prema vrijednosti predmeta spora kao u parničnom postupku i iznosi 1000 bodova, dok do sada nije bio propisan limit,

- na isti način regulirano je sastavljanje prijedloga za pokretanje predstečajnog postupka,

- za sastavljanje prijave potraživanja, podnesaka koji sadrže činjenične navode ili obrazložene prijedloge, a koji se odmjerava prema vrijednosti predmeta spora kao u parničnom postupku i iznosi 2000 bodova, dok do sada nije bio propisan limit

u glavi V. Izvanparnični postupak:

• u Tbr. 16.

- dopunjen je popis radnji za koje odvjetnik ima pravo naplate odvjetničke nagrade, i to

- za sastavljanje odgovora na podneske iz točke 1. tog tarifnog broja (npr. razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina) propisano je 50 % nagrade iz točke 1. tog tarifnog broja,

-  za sastavljanje ostalih podnesaka u postupcima točke 1. tog tarifnog broja propisano je 25 % nagrade iz točke 1. tog tarifnog broj, ali ne više od 25 bodova

• u Tbr. 18.

- dopunjen je popis radnji za koje odvjetnik ima pravo naplate odvjetničke nagrade, i to:

• sastavljanje odgovora na redovne i izvanredne pravne lijekove, za što mu pripada nagrada regulirana odredbom Tbr. 16.

u glavi VI. Zemljišnoknjižni postupak:

• u Tbr. 19.

- propisan je limit za redovne zemljišnoknjižne postupke, i to za sastavljanje prijedloga kojima se zahtijeva upis, brisanje, predbilježbu ili zabilježbu nekog prava, i to za svako ročište u visini od 500 bodova,

- za sastavljanje ostalih podnesaka propisana je nagrada od 50 bodova, dok je do sada bila propisana nagrada u visini od 20 % nagrade koja se odmjerava prema vrijednosti predmeta spora kao u parničnom postupku, i nije smjela iznositi manje od 25 bodova

• u Tbr. 20.

- regulirani su posebni zemljišnoknjižni postupci te je regulirana nagrada na isti način kao kod redovnih zemljišnoknjižnih postupaka, time da nema propisanih limita

• u Tbr. 21.

- način odmjeravanja nagrade reguliran je na isti način kao i do sada, no on se odnosi samo na procjenjive zemljišnoknjižne postupke, dok ne postoji više odredba za trošak sastavljanja žalbe u neprocjenjivim zemljišnoknjižnim postupcima

u glavi XI. Postupak pred Ustavnim sudom, Europskim sudom za ljudska prava i Sudom Europske unije:

• u Tbr. 31.

- starom tarifom bio je reguliran samo postupak pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske, dok je sada to prošireno Europskim sudom za ljudska prava i Sudom Europske unije,

- za sastavljanje podnesaka kojima se pokreće postupak udvostručena je odvjetnička nagrada te tako sada iznosi 1000 bodova, dok je prije iznosila 500 bodova, a to vrijedi i za sastavljanje obrazloženih podnesaka,

- kako se odvjetnička nagrada za zastupanje i sudjelovanje na raspravama odmjerava prema nagradi za sastavljanje podnesaka kojima se pokreće postupak, time je i ta odvjetnička nagrada udvostručena,

- za sastavljanje ostalih podnesaka propisana je nagrada od 50 bodova, dok je prije iznosila 250 bodova

u glavi XIV. Zajedničke odredbe:

• u Tbr. 42.

- glede posebne vrste ugovaranja nagrade za rad propisano je sljedeće:

- proširen je krug tijela za zastupanje pred kojima nije moguće ugovoriti nagradu za rad u paušalnom iznosu, kako je već starom tarifom određeno zastupanje pred sudovima i drugim pravosudnim tijelima, tako su sada obuhvaćena zastupanja pred tijelima državne uprave i drugim državnim tijelima, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti,

- ugovor o pružanju pravne pomoći u paušalnom iznosu može se zaključiti samo za usmena i pismena pravna mišljenja i savjetovanja, za pregled već sastavljenih ugovora te sudjelovanje na sastancima i konferencijama sa strankom, dok je prije bilo propisano da se samo moraju opisati radovi i poslovi koje će odvjetnik za stranku obavljati

• u Tbr. 43.

- u imovinskopravnim predmetima u kojima odvjetnici sa strankom pisano ugovaraju nagradu za rad i u razmjeru s uspjehom u postupku⁶ propisano je da osnovicu za obračun čini zbroj glavnice i kamate, a da dosuđeni trošak zastupanja pripada odvjetniku i on ga ima pravo naplatiti od stranke samo ako je dosuđen i dospio na naplatu ili je naplaćen

u glavi XVII. Način donošenja tarife i izmjene vrijednosti boda:

• u Tbr. 54.

- vrijednost boda iznosi 2,00 eura, dok je do sada vrijedila 15,00 kn⁷.

3. OTVORENA PITANJA I PRIJEPORI
Novom Tarifom nastojalo se obuhvatiti što više odvjetničkih radnji, u skladu sa sadašnjim trenutkom i stanjem u društvu, kao i poimanjem zakonitosti Qoud non est in legi, non est in mundo? ⁸ No, svaki napor kodifikacije uvijek sadržava i poneki propust i nejasnoću, pa tako i u novoj Tarifi nailazimo na nejasne odredbe i propuste homo duplex.

Pretežni broj prigovora odnosi se na zemljišnoknjižni postupak u kojem je upitno korištenje elektroničke komunikacije sa sudom putem zajedničkog informacijsko sustava (i za jednostavne upise generiranje prijedloga za upis), što čini upitnim propisivanje odvjetničke nagrade (doduše uz limit od 500 bodova, no i to je maksimalan iznos od 1.000,00 EUR) koja se odmjerava u visini 25 % nagrade kao za sastav tužbe u parničnom postupku. Iako za odvjetnike lukrativno, sigurno će biti korigirano u budućnosti, posebno s obzirom na činjenicu da odvjetnici i javni bilježnici imaju monopol na komunikaciju sa sudom u zemljišnoknjižnim predmetima⁹. Također, postoji praznina i nejasnoća pri sastavljanju pravnih lijekova u neprocjenjivim predmetima jer se nagrada obračunava kao za sastav žalbe u parničnom postupku u procjenjivim predmetima.

Nova Tarifa ima i nejasnoće i prazninu glede izvanparničnih postupaka jer se propisivanjem odvjetničke nagrade u visini nagrade uvećane za 25 % nagrade za sastavljanje podnesaka (ako je riječ o sastavljanju redovnih i izvanrednih pravnih lijekova odnosno o sastavljanju odgovora na pravne lijekove) upućuje i na podneske kojima se pokreće postupak, ali i na ostale podneske, pa su mogući prijepori oko toga, iako bi se analognim tumačenjem prema pravilima za nagradu u parničnom postupku moglo zaključiti da je riječ o podnescima kojima se pokreće postupak.

Štoviše, primjedba glede visine odvjetničke nagrade u zemljišnoknjižnom postupku za sastavljanje prijedloga u redovitim zemljišnoknjižnim postupcima može se primijeniti i na postupke ovrhe kada se pokreće popunjavanjem obrazaca.

I naposljetku nova Tarifa može imati za posljedicu (kao i Tarifa o sudskim pristojbama¹⁰), ograničavanje prava na pristup sudu kada je riječ o postupcima povodom redovnih i izvanrednih pravnih lijekova, a zbog visine nagrade kada je riječ o postupcima pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske te Europskim sudom za ljudska prava i Sudom Europske unije, kao i u sporovima velike imovinskopravne vrijednosti (odnosno visoko naznačenoj vrijednosti predmeta spora), uzimajući u obzir činjenicu da zastupanje u sudskim postupcima više nije moguće ugovoriti u paušalnom iznosu. Naime, sužen je krug odvjetničkih radnji za koje se može ugovoriti pružanje pravne pomoći u paušalnom iznosu, što je korak unatrag u liberalizaciji odvjetništva te doprinosi širenju sive zone usmenog dogovaranja zastupanja u postupcima uz plaćanje odvjetničke nagrade u paušalnom iznosu.

4. OCJENA DOSEGA IZMJENA
Nova Tarifa predstavlja nastavak dosadašnje prakse koja traje već dulji niz godina, a koja se svodi na to da se malim koracima nastoji riješiti pitanje kako da propisane nagrade i naknade za rad odvjetnika osiguraju pristojnu materijalnu egzistenciju odvjetnika te osiguraju primjerene uvjete za njihov rad. Posljednjih godina sve je veći pritisak troškova prouzročenih potrebom osuvremenjivanja i održavanja informatičke opreme potrebne za komunikaciju sa sudovima i drugim državnim tijelima te javnim bilježnicima kao povjerenicima suda, ali i propisanom obvezom stalnog obrazovanja. No, kako je odvjetništvo dio pravosuđa u cjelini, koje i nakon 30 godina trpi iste kritike kao i u drugoj polovici 90-ih godina prošlog stoljeća, i to da je neučinkovito, sporo i preskupo, tako se niti odvjetništvo ne može iz toga izuzeti te je (pre)često neopravdano glavni krivac za dugotrajnost i brojnost sudskih postupaka. Stoga svako (ispregovarano, ponekad i iznuđeno) povećanje cijena odvjetničkih usluga kako u ukupnosti proširenjem kataloga radnji za koje se plaća naknada, tako i povišenje cijene pojedine radnje povišenjem vrijednosti boda, nailazi na otpor javnosti. S druge strane, Ministarstvo pravosuđa ima zadaću osigurati funkcioniranje pravosuđa u cjelini, kako bi se ostvarilo Ustavom Republike Hrvatske zajamčeno pravo na pristup sudu, a to pravo u sebi nedvojbeno sadržava i socijalnu notu da pristup sudu mora biti, ako ne jeftini, tada financijski pristupačan i prihvatljiv. Taj teret (u pravilu) snosi odvjetništvo bagateliziranjem iznosa nagrade u postupcima male vrijednosti.

Nova Tarifa u tim okolnostima predstavlja rezultat pokušaja da se s jedne strane udovolji socijalnim zahtjevima i spriječi velik inflatorni pritisak u predmetima u kojima potraživanja ne prelaze niti polovicu iznosa kojim se limitiraju sporovi male vrijednosti te zaštiti najranjivije kategorije stanovništva, a s druge strane da se osigura minimum dostojne nagrade i naknade (a to znači i priznanja složenosti poslova odvjetnika u pružanju pravne pomoći) povišenjem iznosa bodova u najsloženijim predmetima, ali isto tako i propisivanjem dodatnih radnji za koje se plaća nagrada i naknada odvjetniku kako bi se otklonile sumnje o pravu na plaćanje te naknade prilikom dosude naknade troškova na teret protivne strane. I u tom smislu (barem na papiru jer izneseni prijepori i praksa prečesto upozoravaju na nemogućnost naplate tako visoke nagrade od stranke te prebacivanje na protivnu stranku u nadi da će jednog dana biti ona obvezana to platiti), nova Tarifa je uspješna jer odvjetnicima omogućava da dobiju primjereniju nagradu i naknadu te da u posebno složenim postupcima (ustavna tužba) trebaju uložiti dodatan napor u pružanje pravne pomoći, što traži trajno obrazovanje i sredstvo je profesionalne afirmacije. Također, nova Tarifa popunjavanjem kataloga radnji otklanja nesigurnost i arbitražno tumačenje sudova prilikom donošenja odluke o troškovima postupka na teret suprotn

5. ZAKLJUČAK
„Šute, klimaju glavom kao da vjeruju u to.
Čini mi se da znaju da sat iznad njihovih glava stoji.
Valjda misle ako stoji sat, stoji i vrijeme.“¹¹

Ovaj citat odnosi se na prikaz stanja u pravosuđu nakon seminara održanog u Dubrovniku 2001. (sic!), kada je percepcija rada sudova opisana sljedećim riječima: „Javnost misli – možda i krivo – da sudstvo ne valja, da se suviše oteže, malo radi, puno košta i da pravda nije ni brza ni nepristrana.“ No, nemojmo se zavaravati, njime je obuhvaćeno i odvjetništvo te i ono mora dati odgovor na pitanja na koja se odgovor čeka dvadeset i više godina jer pravosuđe, pa prema tome i odvjetništvo, predstavlja odraz stanja i realnosti trenutka u kojem se nalazi Republika Hrvatska u cjelini. No, niti je cilj ovoga rada, niti je autor potrebnog znanja (a niti želje) da detektira razloge tome niti da predlaže rješenja za to (tim više što rješenja zahtijevaju detaljnu analizu i društveni konsenzus bez mogućeg političkog arbitriranja i populističke agitacije, dok prijedlozi rješenja jedne osobe predstavljaju privid mesijanstva). Da bi se moglo pristupiti rješavanju problema na makrorazini i davanju odgovora na pitanje kakvo pravosuđe želimo (što vrijedi i za npr. zdravstvo, prosvjetu, znanost itd.), potrebno je da svaki dio pravosudnog aparata (odvjetnici, sudovi, javni bilježnici, vještaci) daju odgovore na pitanja unutar svoje struke. Tako i odvjetništvo konačno mora dati adekvatan odgovor na pitanje o svom željenom položaju i statusu¹²,¹³ i treba redefinirati i prilagoditi pravnu regulaciju onoj u državama članicama Europske unije. Ako se usredotočimo samo na pitanje Tarife i vrijednosti bodova, ne primjećujemo sve veći odljev poslova javnim bilježnicima, agencijama za naplatu potraživanja, a u dogledno vrijeme i medijatorima. Zbog toga se povišenjem vrijednosti bodova po pojedinoj radnji nastoji amortizirati posljedice smanjenog broja predmeta (i time obujma naplaćenog), čime se nažalost kriza produbljuje i jednog dana kada se dosegne dno, pitanje je tko će opstati te će biti dovedena u pitanje i zaštita prava subjekata u pravu. U nekom daljnjem (i nadajmo se skorom) promišljanju o odvjetništvu, a u okviru reforme pravosuđa u cijelosti, treba promišljati tako da reforma ne bude (isključivo) pitanje opreme, novčanih sredstava i problematiziranja zakona koji nisu jasni (a uvijek će biti nejasnoća). Pritom treba akceptirati golem fond znanja rada u praksi kojim raspolažu odvjetnici, kao što se stidljivo započelo propisivanjem obveze podnošenja revizije od odvjetnika, postupanja u zemljišnoknjižnom postupku i provođenja medijacije. Stajališta smo da treba nastaviti s profesionalizacijom pravosuđa tako da se sve više dokida laičko samostalno zastupanje u parnici, jer uz složenost odnosa i brojnost propisa, uz već otpalu ulogu sudova da pružaju pomoć neukoj stranci u građanskopravnim predmetima, nije moguće na drugi način pružiti kvalitetnu i potpunu pravnu zaštitu. Dakako, navedeno znači i potrebnu promjenu na ekonomskom planu, odnosno jednu sveobuhvatnu reformu i napredak u svim sferama života, pa ćemo se očito (barem za sada) morati zadovoljiti malim koracima. Nedvojbeno je da se ti koraci moraju ubrzati i imati zadovoljavajući učinak, a to je da je zadovoljena pravda, i to u razumnom roku jer bis dat qui cito dat.¹⁴