Intenzivan razvoj financijskog sektora, posebice krajem 20. stoljeća, kod nas i u svijetu, doveo je do stvaranja financijskih skupina koje pružaju financijske usluge i proizvode u različitim financijskim sektorima tzv. financijskim konglomeratima. U Republici Hrvatskoj dugo vremena nije bilo nadzora institucija1 na razini skupine koje pripadaju financijskom konglomeratu, posebice glede solventnosti i koncentracije rizika na razini konglomerata, transakcija unutar skupine, upravljanja rizicima na razini konglomerata kao i kvalitete, uspješnosti te pouzdanosti menadžmenta unutar konglomerata. Za postizanje određenih i zadovoljavajućih rezultata dodatni nadzor nad institucijama koje pripadaju financijskom konglomeratu obuhvaća sve financijske aktivnosti utvrđene sektorskim propisima i sve subjekte, uključujući društva upravljanja imovinom, kojima je to glavna djelatnost. Naime, tijelima odgovornim za nadzor treba omogućiti da na razini skupine, tj. financijskog konglomerata, ocijene financijsko stanje institucija posebno vezano uz solventnost, koncentraciju rizika i transakcija unutar skupine. Stoga je i donesen Zakon o financijskim konglomeratima, kojim se sve te aktivnosti podrobnije propisuju i definiraju. Time su i u tom dijelu izvršena usklađenja hrvatskog zakonodavstva s europskim standardima i pravnom stečevinom Europske unije2. O svemu tome opširnije u nastavku.