Zakon o financijskim konglomeratima

I. OPĆE ODREDBE

Predmet Zakona

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuju pravila za dodatnu superviziju, odnosno nadzor reguliranih subjekata, koji su dobili odobrenje za rad u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija, investicijskih društava, društava za osiguranje, odnosno društava za reosiguranje, otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i alternativnih investicijskih fondova, a koji čine financijski konglomerat.

Usklađenost s propisima Europske unije

Članak 1.a

(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive Europske unije:

1. Direktiva 2002/87/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2002. o dodatnom nadzoru kreditnih institucija, osiguravajućih društava i investicijskih društava u financijskom konglomeratu i o izmjeni i dopuni Direktiva Vijeća 73/239/EEZ, 79/267/EEZ, 92/49/EEZ, 92/96/EEZ, 93/6/EEZ i 93/22/EEZ i Direktiva 98/78/EZ i 2000/12/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća,

2. Direktiva 2010/78/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o izmjeni Direktive 98/26/EZ, 2002/87/EZ, 2003/6/EZ, 2003/41/EZ, 2003/71/EZ, 2004/39/EZ, 2004/109/EZ, 2005/60/EZ, 2006/48/EZ, 2006/49/EZ i 2009/65/EZ glede ovlasti Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) i Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala) i

3. Direktiva 2011/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća 2011/89/EU od 16. studenoga 2011. o izmjeni Direktiva 98/78/EZ, 2002/87/EZ, 2006/48/EZ i 2009/138/EZ glede dodatnog nadzora financijskih subjekata u financijskom konglomeratu.

(2) Ovim se Zakonom uređuje provedba sljedećih uredbi Europske unije:

1. Uredba (EU) br. 1092/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o makrobonitetnom nadzoru financijskog sustava Europske unije i osnivanju Europskog odbora za sistemske rizike (SL L 331, 15. 12. 2010.),

2. Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15. 12. 2010.),

3. Uredba (EU) broj 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskoga nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), o izmjeni Odluke broj 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ (SL L 331, 15. 12. 2010.),

4. Uredba (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ (SL L 331, 15. 12. 2010.).

Pojmovi

Članak 2.

Pojedini pojmovi, u smislu ovoga Zakona, imaju sljedeće značenje:

1. Regulirani subjekt je kreditna institucija, investicijsko društvo, društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje, društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom odnosno upravitelj alternativnih investicijskih fondova.

2. Kreditna institucija je kreditna institucija kako je određeno propisima koji uređuju kreditne institucije.

3. Investicijsko društvo je investicijsko društvo kako je određeno propisima koji uređuju tržište kapitala.

4. Društvo za osiguranje je društvo za osiguranje kako je određeno propisima koji uređuju osiguranje.

5. Društvo za reosiguranje je društvo za reosiguranje kako je određeno propisima koji uređuju osiguranje.

6. Financijska institucija je financijska institucija kako je određeno propisima koji uređuju kreditne institucije.

7. Društvo za pomoćne usluge je pravna osoba kako je određeno propisima koji uređuju kreditne institucije.

8. Osiguravateljni holding je osiguravateljni holding kako je određeno propisima koji uređuju osiguranje.

9. Društvo za upravljanje je:

– društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondom s javnom ponudom sa sjedištem u Republici Hrvatskoj čije je osnivanje i poslovanje uređeno propisima koji uređuju uvjete osnivanja i poslovanje otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom,

– mirovinsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj čije osnivanje i poslovanje je uređeno propisima koji uređuju obvezne i dobrovoljne mirovinske fondove,

– društvo sa sjedištem u drugoj državi članici koje obavlja djelatnost iz podstavaka 1. i 2. ove točke te koje za to ima odobrenje nadležnog tijela i posluje u skladu s odgovarajućim propisima te države članice,

– društvo sa sjedištem u trećoj državi koje posluje pod jednakim uvjetima pod kojima posluje i društvo iz podstavaka 1. i 2. ove točke.

9.a Otvoreni investicijski fond s javnom ponudom je otvoreni investicijski fond kako je određeno propisima koji uređuju otvorene investicijske fondove s javnom ponudom.

9.b Alternativni investicijski fond je alternativni investicijski fond kako je određeno propisima koji uređuju alternativne investicijske fondove.

9.c Upravitelj alternativnih investicijskih fondova je upravitelj alternativnih investicijskih fondova kako je određeno propisima koji uređuju alternativne investicijske fondove.

10. Mirovinsko osiguravajuće društvo je mirovinsko osiguravajuće društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje je određeno posebnim zakonom koji uređuje poslovanje mirovinskih osiguravajućih društava i isplatu mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje.

11. Leasing društvo je leasing društvo kako je određeno propisima koji uređuju poslovanje leasing društava.

12. Sektorski propisi su svi zakoni i podzakonski akti kojima se uređuje izdavanje odobrenja, poslovanje, supervizija odnosno nadzor ili pregled poslovanja reguliranih subjekata iz financijskog sektora.

13. Financijski sektor je sektor koji čine jedna ili više pravnih osoba:

– kreditna institucija, financijska institucija, društvo za pomoćne usluge ili leasing društvo (bankovni sektor),

– investicijska društva (sektor investicijskih usluga),

– društva za osiguranje, društva za reosiguranje, mirovinska osiguravajuća društva ili osiguravateljni holding (sektor osiguranja).

14. Matično društvo je pravna ili fizička osoba koja u odnosu na ovisno društvo ispunjava jedan od sljedećih uvjeta:

– ima većinu glasačkih prava u ovisnom društvu,

- dioničar je ili imatelj udjela i ima pravo imenovanja ili opoziva većine članova uprave, nadzornog odbora ili drugih tijela upravljanja ili nadzora,

- ima pravo ostvarivanja prevladavajućeg utjecaja nad ovisnim društvom na temelju poduzetničkog ugovora, drugog ugovora ili sporazuma,

– ima sudjelujući udio u ovisnom društvu i nad njim ostvaruje prevladavajući utjecaj,

– dioničar je ili imatelj udjela u ovisnom društvu na temelju ugovora ili sporazuma s drugim dioničarima ili imateljima udjela na način da nadzire većinu glasačkih prava u tom društvu, ili

– ima sudjelujući udio u ovisnom društvu i ima sklopljen ugovor o vođenju poslova društva s ovisnim društvom na temelju kojeg vodi poslove ovisnog društva.

Pravna ili fizička osoba koja je nadređena drugom društvu nadređena je i svim društvima koja imaju položaj ovisnog društva u odnosu na to drugo društvo.

Glasačkim pravima, pravima imenovanja, odnosno opoziva koja pripadaju matičnom društvu smatraju se i glasačka prava, prava imenovanja, odnosno opoziva koja pripadaju društvu koje je ovisno, odnosno koje djeluje za račun toga matičnog društva ili za račun ovisnih društava toga matičnog društva, osim u slučaju kada to društvo:

– drži dionice u svoje ime, a za račun osobe koja nije ni matično ni ovisno društvo, ili

– drži dionice kao osiguranje i svoja prava ostvaruje u skladu s primljenim uputama ili ih je steklo vezano za odobravanje kredita kao dijela redovitih aktivnosti, a glasačka prava se ostvaruju u interesu osobe koja je založila dionice kao osiguranje.

Matično društvo je i ono društvo koje prema mišljenju nadležnih tijela nad drugim društvom ostvaruje prevladavajući utjecaj.

15. Ovisno društvo je pravna osoba koja je na jedan od načina iz točke 14. ovoga članka podređena matičnom društvu.

16. Kontrola je odnos između matičnog društva i ovisnog društva ili sličan odnos između bilo koje pravne ili fizičke osobe i ovisnog društva.

17. Sudjelujući udio je slučaj kada pravna ili fizička osoba ima udio u drugoj pravnoj osobi ako:

– ima izravna ili neizravna ulaganja na temelju kojih sudjeluje sa 20 ili više posto udjela u kapitalu te pravne osobe ili u glasačkim pravima u toj pravnoj osobi, ili

– ima udio u kapitalu te pravne osobe ili u glasačkim pravima u toj pravnoj osobi manji od 20 posto koji je stečen s namjerom da omogući utjecaj na njezino poslovanje.

18. Uska povezanost je odnos u kojem su dvije ili više pravnih osoba, odnosno pravna i fizička osoba povezane na jedan od sljedećih načina:

– odnosom sudjelovanja iz točke 17. ovoga članka,

– odnosom kontrole ili

– su kontrolirane od iste treće pravne ili fizičke osobe.

19. Društva povezana zajedničkim vođenjem jesu društva koja nisu povezana u smislu matičnog i ovisnog društva, ali su povezana na jedan od sljedećih načina:

– društva su ravnopravna i spojena zajedničkim vođenjem u skladu sa sklopljenim ugovorom ili odredbama statuta,

– većina članova uprave ili nadzornih odbora, izvršnih direktora ili drugih rukovoditelja tih društava su iste osobe.

20. Grupa je grupa pravnih, odnosno fizičkih osoba uključujući i podgrupu, a koju čine:

– matično društvo i ovisno društvo te društva u kojima ova društva imaju sudjelujući udio,

– društva koja su međusobno povezana zajedničkim vođenjem,

– pravne odnosno fizičke osobe (u daljnjem tekstu: osoba) koje imaju sudjelujući udio u reguliranom subjektu ili

– osobe koje imaju značajan utjecaj nad reguliranim subjektom bez udjela u kapitalu toga reguliranog subjekta ili u glasačkim pravima toga reguliranog subjekta i osoba koja ima značajan utjecaj nad drugim reguliranim subjektom bez udjela u kapitalu toga drugoga reguliranog subjekta ili u glasačkim pravima toga drugoga reguliranog subjekta pod uvjetom da ta dva regulirana subjekta čine financijski konglomerat.

Sve odredbe ovoga Zakona koje se odnose na grupu odnose se i na podgrupu.

21. Predvodnik u grupi je:

– matično društvo koje je pravna osoba ili pravna osoba koja ima sudjelujući udio u ovisnom društvu,

– pravna osoba koja je s drugom pravnom osobom iz iste grupe povezana zajedničkim vođenjem, ili

– pravna osoba iz grupe koju odredi koordinator u slučajevima povezanosti iz točke 20. podstavka 4. ovoga članka.

U slučajevima iz podstavaka 2. i 3. ove točke predvodnik u grupi bit će osoba s najvećim bilančnim iznosom u najznačajnijem financijskom sektoru osim ako koordinator ne odluči drugačije ili u suradnji s ostalim mjerodavnim nadležnim tijelima ili financijskim konglomeratom.

22. Mješoviti financijski holding je matično društvo koje nije regulirani subjekt, ali koje zajedno s ovisnim društvima, od kojih je najmanje jedno regulirani subjekt sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili državi članici, i s drugim osobama čini financijski konglomerat.

23. Država članica je država članica Europske unije i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru.

24. Treća država je strana država koja nije država članica.

25. Nadležno tijelo je tijelo koje je ovlašteno za nadzor odnosno superviziju kreditnih institucija, društava za osiguranje, društava za reosiguranje, investicijskih društava, društava za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom odnosno upravitelja alternativnih investicijskih fondova na pojedinačnoj osnovi ili na razini grupe.

26. Mjerodavno nadležno tijelo, u smislu ovoga Zakona, je:

– nadležno tijelo u Republici Hrvatskoj ili državi članici koje je ovlašteno za superviziju odnosno nadzor svih reguliranih subjekata iz financijskog konglomerata na razini grupe, posebno krajnjeg matičnog društva u sektoru,

– nadležno tijelo u Republici Hrvatskoj ili državi članici koje je imenovano kao koordinator, ako to tijelo nije tijelo iz podstavka 1. ove točke, ili

– drugo nadležno tijelo, bitno po mišljenju tijela iz podstavaka 1. i 2. ove točke.

27. Koordinator je mjerodavno nadležno tijelo koje je sukladno odredbama ovoga Zakona nadležno za provođenje dodatne supervizije odnosno nadzora nad reguliranim subjektima u financijskom konglomeratu.

28. Unutargrupne transakcije su sve transakcije na temelju kojih se regulirani subjekti unutar financijskog konglomerata posredno ili neposredno oslanjaju na druga društva unutar iste grupe ili na osobe usko povezane s pravnim osobama iz iste grupe, a koji su sklopljeni u svrhu ispunjavanja ugovornih ili izvanugovornih obveza, uz plaćanje ili bez plaćanja.

29. Koncentracija rizika su sve izloženosti riziku s mogućim gubitkom koji je dovoljno velik da ugrozi solventnost ili opći financijski položaj reguliranih subjekata u financijskom konglomeratu, bez obzira na to jesu li takve izloženosti izazvane rizikom druge ugovorne strane, odnosno kreditnim rizikom, investicijskim rizikom, rizikom osiguranja, tržišnim rizikom, ostalim rizicima ili kombinacijom ili međusobnim djelovanjem takvih rizika.

30. Odbor za financijske konglomerate je stručno tijelo Europske komisije.

31. EIOPA je Europsko nadzorno tijelo – Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje, osnovano Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća.

32. ESMA je Europsko nadzorno tijelo – Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala, osnovano Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća.

33. EBA je Europsko nadzorno tijelo – Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo osnovano Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća.

34. ESRB je Europski odbor za sistemski rizik, osnovan Uredbom (EU) br. 1092/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća.

35. ESA je zajednički izraz za europska nadzorna tijela i to: EIOPA, EBA i ESMA.

36. Zajednički odbor ESA-e je Zajednički odbor osnovan člankom 54. sljedećih uredbi: Uredbe (EU) br. 1093/2010, Uredbe (EU) br. 1094/2010 i Uredbe (EU) br. 1095/2010.

37. ESB je Europska središnja banka koja u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29. 10. 2013., u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1024/2013) unutar jedinstvenog nadzornog mehanizma sudjeluje u dodatnoj superviziji financijskih konglomerata.

II. FINANCIJSKI KONGLOMERAT

Financijski konglomerat

Članak 3.

(1) Financijski konglomerat je grupa s reguliranim subjektom na čelu grupe ili gdje je najmanje jedno od ovisnih društava u toj grupi regulirani subjekt i koja ispunjava uvjete iz sljedećih stavaka ovoga članka.

(2) Kad je na čelu grupe regulirani subjekt:

– taj subjekt je matično društvo subjekta iz financijskog sektora, subjekt koji ima sudjelujući udio u subjektu iz financijskog sektora, odnosno subjekt povezan sa subjektom iz financijskog sektora u smislu članka 2. točke 20. podstavka 2. ovoga Zakona;

– najmanje jedan od subjekata u grupi je u osiguravateljnom sektoru i najmanje jedan je u bankovnom sektoru ili u sektoru investicijskih usluga i

– konsolidirane ili skupne aktivnosti subjekata u grupi u osiguravateljnom sektoru i subjekata u bankovnom sektoru, odnosno sektoru investicijskih usluga značajne su u smislu članka 4. stavka 2. ili stavka 3. ovoga Zakona.

(3) Kad na čelu grupe nije regulirani subjekt:

– aktivnosti grupe odvijaju se pretežno u financijskom sektoru u smislu članka 4. stavka 1. ovoga Zakona;

– najmanje jedan od subjekata u grupi je u osiguravateljnom sektoru i najmanje jedan u bankovnom sektoru, odnosno u sektoru investicijskih usluga i

– konsolidirane ili skupne aktivnosti subjekata u grupi u osiguravateljnom sektoru i subjekata u bankovnom sektoru odnosno sektoru investicijskih usluga značajne su u smislu članka 4. stavka 2. ili stavka 3. ovoga Zakona.

Utvrđivanje financijskog konglomerata

Članak 4.

(1) U smislu ovoga Zakona, u grupi se većinom obavljaju poslovi iz financijskog sektora ako je postotni udio bilančnih iznosa reguliranih i nereguliranih subjekata iz financijskog sektora u grupi u odnosu prema bilančnim iznosima svih osoba u grupi veći od 40 posto.

(2) U smislu ovoga Zakona, aktivnosti osoba u grupi pojedinog sektora u financijskom sektoru su značajne ako je prosjek između postotnog udjela bilančnih iznosa pojedinog sektora u ukupnim bilančnim iznosima svih osoba iz financijskog sektora i postotnog udjela kapitalnih zahtjeva pojedinog sektora u ukupnim kapitalnim zahtjevima svih osoba iz financijskog sektora, veći od deset posto. Kapitalni zahtjevi računaju se u skladu sa sektorskim propisima.

(3) U smislu ovoga Zakona, aktivnosti osoba pojedinog sektora u grupi smatra se značajnom u smislu članka 3. stavka 2. podstavka 3. ili članka 3. stavka 3. podstavka 3. ovoga Zakona i u slučaju ako je bilančni iznos najmanjega financijskog sektora u grupi veći od 6 milijardi eura.

Iznimke pri utvrđivanju financijskog konglomerata

Članak 5.

(1) Iznimno, ako grupa ne ispunjava uvjet iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona, mjerodavna nadležna tijela mogu zajednički odlučiti da se takvu grupu ne smatra financijskim konglomeratom ili da nad njom ne provodi dodatnu superviziju odnosno nadzor u području koncentracije rizika, unutargrupnih transakcija, sustava unutarnjih kontrola i procesa upravljanja rizicima, ako bi provođenje dodatne supervizije odnosno nadzora nad tom grupom bilo neprikladno ili navodilo na pogrešne zaključke u odnosu na ciljeve dodatne supervizije odnosno nadzora.

(2) Ako grupa ispunjava uvjet iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona, a najmanji sektor ne prelazi 6 milijardi eura mjerodavna nadležna tijela mogu odlučiti da grupu neće smatrati financijskim konglomeratom. Ona mogu također ne provoditi dodatnu superviziju odnosno nadzor u području koncentracije rizika, unutargrupnih transakcija, sustava unutarnjih kontrola i procesa upravljanja rizicima, ako bi provođenje dodatne supervizije odnosno nadzora nad tom grupom bilo neprikladno ili navodilo na pogrešne zaključke u odnosu na ciljeve dodatne supervizije odnosno nadzora.

(3) Ako je nadležno tijelo iz Republike Hrvatske donijelo odluku u skladu sa stavcima 1. ili 2. ovoga članka, o takvoj odluci obavijestit će druga nadležna tijela. Ovu odluku nadležno tijelo će, osim u iznimnim okolnostima, javno objaviti.

Najmanji i najznačajniji financijski sektor

Članak 6.

(1) Najmanji financijski sektor u grupi jest pojedini sektor s najnižim prosjekom postotnog udjela.

(2) Najznačajniji financijski sektor u grupi jest pojedini sektor s najvišim prosjekom postotnog udjela.

(3) Za potrebe izračuna postotnog udjela pojedinog sektora i mjerenja najmanjeg i najznačajnijeg financijskog sektora, bilančni iznosi i kapitalni zahtjevi osoba iz bankovnog sektora i sektora investicijskih usluga se zbrajaju.

(4) Društva za upravljanje uključuju se u sektor kojem pripadaju i u grupi. Ako ne pripadaju isključivo jednom sektoru u grupi, uključuju se u najmanji financijski sektor.

(5) Upravitelji alternativnih investicijskih fondova uključuju se u sektor kojem pripadaju i u grupi. Ako ne pripadaju isključivo jednom sektoru u grupi, uključuju se u najmanji financijski sektor.

Dodatni uvjeti za utvrđivanje financijskog konglomerata

Članak 7.

U iznimnim slučajevima, ako bi to moglo imati posebnu važnost za utvrđivanje financijskog konglomerata i svrhu dodatne supervizije odnosno nadzora, mjerodavna nadležna tijela mogu zajednički odlučiti da se pri izračunu pokazatelja aktivnosti iz članka 4. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, uvjet u svezi s bilančnim iznosom zamijeni ili dopuni s jednim ili više sljedećih uvjeta:

– u vezi strukture prihoda

– u vezi s udjelom izvanbilančnih stavki osoba iz pojedinoga financijskog sektora ili

– u vezi s ukupnom imovinom kojom se upravlja.

Isključenje osobe iz grupe

Članak 8.

(1) Pri utvrđivanju ispunjavanja uvjeta za financijski konglomerat, mjerodavna nadležna tijela mogu zajednički donijeti odluku o:

– isključenju osobe iz grupe kod izračuna pokazatelja aktivnosti iz članka 4. stavka 1. i 2. ovoga Zakona ako se radilo o slučajevima iz članka 18. ovoga Zakona, osim ako se osoba preselila iz države članice u treću zemlju i postoji dokaz da je osoba promijenila lokaciju radi izbjegavanja propisa,

– primjeni uvjeta iz članka 4. stavka 1. i 2. ovoga Zakona za protekle tri uzastopne godine kako bi se izbjegao utjecaj iznenadnih promjena u postupku identifikacije, osim ako je u grupi došlo do značajnih strukturnih promjena u sastavu grupe i

– isključenju jednog ili više imatelja sudjelujućih udjela u manjem sektoru ako su takvi udjeli presudni za utvrđivanje financijskog konglomerata, a zajedno su od zanemarivog interesa s obzirom na ciljeve dodatne supervizije odnosno nadzora.

(2) Ako je financijski konglomerat već identificiran u skladu s uvjetima iz članka 3., 4. i 5. ovoga Zakona, odluka iz stavka 1. ovoga članka može se donijeti samo na prijedlog koordinatora toga financijskog konglomerata.

Dodatna supervizija odnosno nadzor financijskog konglomerata s nižim pokazateljima aktivnosti

Članak 9.

(1) U slučaju kada financijski konglomerat prestane ispunjavati uvjete iz članka 4. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, dodatna supervizija odnosno nadzor će se nastaviti provoditi i sljedeće tri godine ako je postotni udio bilančnih iznosa reguliranih i nereguliranih subjekata iz financijskih sektora u grupi u odnosu prema bilančnim iznosima svih osoba u grupi viši od 35 posto, odnosno ako je prosjek pojedinog sektora iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona viši od osam posto.

(2) U slučaju kada financijski konglomerat nad kojim se provodi dodatna supervizija odnosno nadzor u skladu s ovim Zakonom prestane ispunjavati uvjete iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona, dodatna supervizija odnosno nadzor će se nastaviti provoditi i sljedeće tri godine ako je bilančni iznos najmanjeg financijskog sektora u grupi veći od 5 milijardi eura.

(3) U slučaju iz stavka 1. i 2. ovoga članka, ako je koordinator Hrvatska narodna banka ili Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, koordinator u svakom trenutku može uz suglasnost ostalih mjerodavnih nadležnih tijela odlučiti da se prestane provoditi dodatna supervizija odnosno nadzor nad financijskim konglomeratom na temelju nižih postotnih udjela ili bilančnih iznosa iz stavka 1., odnosno 2. ovoga članka.

Podaci koji se koriste pri utvrđivanju financijskog konglomerata

Članak 10.

(1) Svi izračuni na temelju članka 4. do 9. ovoga Zakona, a koji se odnose na bilančni iznos, provodit će se na temelju skupnih (agregiranih) bilančnih iznosa pojedinih osoba u grupi iz godišnjih financijskih izvještaja sastavljenih u skladu s posebnim zakonom kojim se uređuje računovodstvo. Za potrebe ovih izračuna, u visinu sudjelujućeg udjela u pojedinoj osobi u grupi uključuje se bilančni iznos razmjeran agregiranom sudjelujućem udjelu svih osoba iz grupe u toj osobi.

(2) Ako se za grupu mogu sastaviti konsolidirani financijski izvještaji u skladu s posebnim zakonom kojim se uređuje računovodstvo, ti izvještaji mogu se koristiti umjesto izvještaja izrađenih na temelju skupnih (agregiranih) bilančnih iznosa pojedinih osoba u grupi.

(3) Nadležna tijela na godišnjoj osnovi će ponovno procjenjivati izuzeća od primjene dodatne supervizije odnosno nadzora, procjenjivati rizike kojima su izložene financijske grupe te preispitivati kvantitativne pokazatelje iz članaka 4. do 9. ovoga Zakona.

Odlučivanje o financijskom konglomeratu

Članak 11.

(1) Nadležna tijela koja su izdala odobrenja za rad reguliranih subjekata će odlučiti o postojanju financijskog konglomerata nad kojim će se provoditi dodatna supervizija odnosno nadzor.

(2) Nadležna tijela iz Republike Hrvatske i druga nadležna tijela koja su izdala odobrenja za rad reguliranim subjektima koja pripadaju grupi će u postupku odlučivanja financijskog konglomerata surađivati i razmjenjivati potrebne informacije.

(3) Ako nadležno tijelo iz Republike Hrvatske koje je izdalo odobrenje reguliranom subjektu smatra da je ta osoba član grupe koja bi mogla biti utvrđena kao financijski konglomerat u skladu s ovim Zakonom, to nadležno tijelo obavijestit će o tome:

– drugo nadležno tijelo u Republici Hrvatskoj i

– nadležna tijela iz država članica koja su izdala odobrenja za rad reguliranim subjektima u grupi i

– Zajednički odbor.

Odluka o postojanju financijskog konglomerata

Članak 12.

(1) Koordinator će predvodniku u grupi dostaviti odluku o postojanju financijskog konglomerata. Predvodnik u grupi dužan je u roku od osam dana od primitka odluke o tome obavijestiti sve regulirane subjekte iz toga financijskog konglomerata.

(2) Odluka o postojanju financijskog konglomerata osobito sadrži:

– popis osoba koje čine financijski konglomerat i tvrtku i sjedište predvodnika u grupi,

– popis mjerodavnih nadležnih tijela i nadležno tijelo koje je određeno za koordinatora,

– poziv predvodniku da u roku od 15 dana od dana primitka odluke o postojanju financijskog konglomerata obavijesti koordinatora o imenu financijskog konglomerata.

(3) Koordinator će o odluci o postojanju financijskog konglomerata obavijestiti i:

– druga mjerodavna nadležna tijela koja su izdala odobrenja za rad reguliranim subjektima u tom financijskom konglomeratu,

– mjerodavna nadležna tijela u državi članici u kojoj je sjedište mješovitoga financijskog holdinga,

– druga nadležna tijela koja su izdala odobrenja za rad osobama u tom financijskom konglomeratu i

- Zajednički odbor.

Odluka o prestanku financijskog konglomerata

Članak 13.

(1) Ako koordinator smatra da više nisu ispunjeni uvjeti za obavljanje dodatne supervizije odnosno nadzora nad financijskim konglomeratom sukladno ovome Zakonu, o tome će obavijestiti druga mjerodavna nadležna tijela koja su sudjelovala u donošenju zajedničke odluke o postojanju financijskog konglomerata.

(2) Nadležna tijela iz članka 11. stavka 1. ovoga Zakona zajednički donose odluku o prestanku financijskog konglomerata ako nisu ispunjeni uvjeti iz ovoga Zakona za utvrđivanje financijskog konglomerata.

(3) Koordinator će predvodniku u grupi dostaviti odluku o prestanku financijskog konglomerata. Predvodnik u grupi dužan je u roku od osam dana od primitka odluke o tome obavijestiti sve osobe iz toga financijskog konglomerata.

(4) Predvodnik u grupi dužan je koordinatora pisano obavijestiti o prestanku ispunjavanja uvjeta za postojanje financijskog konglomerata i to u roku od 30 dana od dana kada su uvjeti za utvrđivanje financijskog konglomerata prestali postojati.

III. DODATNA SUPERVIZIJA ODNOSNO NADZOR

Dodatna supervizija odnosno nadzor

Članak 14.

(2) Tijela ovlaštena za provođenje dodatne supervizije odnosno nadzora reguliranih subjekata u Republici Hrvatskoj jesu Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i Hrvatska narodna banka.

(3) Provođenje dodatne supervizije odnosno nadzora ne utječe na ovlasti nadležnih tijela iz stavka 2. ovoga članka koje imaju na temelju sektorskih propisa, a u svezi s supervizijom odnosno nadzorom reguliranih subjekata na pojedinačnoj osnovi.

(4) Obavljanje dodatne supervizije odnosno nadzora na razini financijskog konglomerata sukladno odredbama ovoga Zakona ne utječe na ovlasti nadležnog tijela iz Republike Hrvatske na pojedinačnoj osnovi sukladno sektorskom propisu nad mješovitim financijskim holdingom, reguliranim subjektima u financijskom konglomeratu iz trećih država i osobama u financijskom konglomeratu.

Obuhvat dodatne supervizije odnosno nadzora

Članak 15.

(1) Ako je koordinator iz Republike Hrvatske, dodatna supervizija odnosno nadzor na razini financijskog konglomerata provodi se nad:

1. svakim reguliranim subjektom koji je predvodnik u grupi, a koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj,

2. svakim reguliranim subjektom čije nadređeno društvo je mješoviti financijski holding sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici,

3. svakim reguliranim subjektom koji je predvodnik u grupi i povezan je s drugom osobom u financijskom sektoru zajedničkim vođenjem ili

4. svakim reguliranim subjektom koji je predvodnik u grupi u slučajevima povezanosti iz članka 2. točke 20. podstavka 4. ovoga Zakona.

(2) Dodatna supervizija odnosno nadzor na razini financijskog konglomerata neće se provoditi nad financijskim konglomeratom koji je podgrupa istoga financijskog konglomerata.

Bonitetni zahtjevi na razini financijskog konglomerata

Članak 16.

(1) Regulirani subjekt iz članka 15. ovoga Zakona dužan je na razini financijskog konglomerata:

1. održavati odgovarajuću visinu adekvatnosti jamstvenog kapitala odnosno kapitala (u nastavku teksta: jamstveni kapital),

2. pratiti značajnu koncentraciju rizika i

3. pratiti značajne unutargrupne transakcije reguliranih subjekata u financijskom konglomeratu.

(2) Svaki regulirani subjekt, pored zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, dužan je donijeti i provoditi odnosno uspostaviti i:

1. politike o adekvatnosti jamstvenog kapitala,

2. djelotvoran i pouzdan sustav upravljanja rizicima i

3. djelotvoran sustav unutarnjih kontrola u svim područjima poslovanja, a osobito u administrativnim i računovodstvenim postupcima.

(3) Koordinator je ovlašten nadzirati regulirani subjekt u svezi s ispunjavanjem obveza iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Nadležna tijela u Republici Hrvatskoj mogu pobliže propisati način izračuna, obveznike i učestalost izvješćivanja koordinatora o adekvatnosti jamstvenog kapitala, koncentraciji rizika i unutargrupnim transakcijama, kao i minimalnim zahtjevima sustava unutarnjih kontrola i sustava upravljanja rizicima.

(5) Nadležna tijela u Republici Hrvatskoj će obavještavati Odbor za financijske konglomerate o svim izmjenama sektorskih propisa koji uređuju superviziju ili nadzor unutargrupnih transakcija i koncentraciju rizika.

Adekvatnost jamstvenog kapitala

Članak 17.

(1) Regulirani subjekti u financijskom konglomeratu dužni su održavati adekvatnost jamstvenog kapitala na način da jamstveni kapital na razini financijskog konglomerata bude uvijek jednak ili veći od zbroja dodatnih kapitalnih zahtjeva svih osoba koje čine financijski konglomerat.

(2) Jamstveni kapital i dodatni kapitalni zahtjevi osoba iz financijskog sektora unutar financijskog konglomerata računaju se na jedan od sljedećih načina:

1. metodom računovodstvene konsolidacije,

2. metodom dedukcije i agregacije,

3. metodom knjigovodstvene dedukcije i

4. kombinacijom metoda iz točke 1. do 3. ovoga stavka.

(3) Koordinator će u suradnji s mjerodavnim nadležnim tijelima odlučiti koju metodu će financijski konglomerat koristiti kod izračuna adekvatnosti jamstvenog kapitala financijskog konglomerata.

(4) Predvodnik u grupi dužan je redovito, a najmanje jednom godišnje izračunati jamstveni kapital i dodatne kapitalne zahtjeve i o tome izvijestiti koordinatora.

(5) U izračun dodatnih kapitalnih zahtjeva na razini financijskog konglomerata uključuju se sve osobe iz financijskog sektora.

(6) Kod izračuna adekvatnosti jamstvenog kapitala, kod primjene metode računovodstvene konsolidacije, jamstveni kapital i dodatni kapitalni zahtjevi za sve osobe u grupi se izračunavaju na način i u opsegu kako je to propisano sektorskim propisima.

(7) Kod izračuna adekvatnosti jamstvenog kapitala kod primjene metode dedukcije i agregacije, u izračun se uključuje razmjerni udio kojeg drži nadređeno društvo ili društvo koje ima sudjelujući udio u drugoj osobi u grupi. Razmjerni udio je udio upisanog kapitala kojeg drži to društvo izravno ili neizravno.

Iznimke pri izračunu adekvatnosti jamstvenog kapitala

Članak 18.

(1) Koordinator može odlučiti da pojedine osobe ne uključi u izračun dodatnih kapitalnih zahtjeva i to u sljedećim slučajevima:

1. ako ta osoba ima sjedište u trećoj državi u kojoj postoje pravne zapreke za prosljeđivanje potrebnih informacija,

2. ako procijeni da je ta osoba od zanemarivog utjecaja s obzirom na ciljeve dodatne supervizije odnosno nadzora reguliranih subjekata u financijskom konglomeratu ili

3. ako procijeni da bi uključivanje te osobe bilo neprikladno ili navodilo na pogrešne zaključke u odnosu na ciljeve dodatne supervizije odnosno nadzora.

(2) Iznimno, više osoba koje su pojedinačno isključene iz izračuna na temelju stavka 1. točke 2. ovoga članka, uključit će se u izračun ako koordinator procijeni da sve te osobe zajedno nisu od zanemarivog utjecaja.

(3) U slučaju iz stavka 1. točke 3. ovoga članka, koordinator će donijeti odluku o isključivanju nakon dogovora s ostalim mjerodavnim nadležnim tijelima osim u hitnim slučajevima.

(4) U slučaju kada pojedini regulirani subjekt sa sjedištem u Republici Hrvatskoj nije uključen u izračun na temelju stavka 1. točke 2. ili 3. ovoga članka, nadležno tijelo iz Republike Hrvatske može tražiti od predvodnika u grupi informacije, ako je to potrebno za superviziju odnosno nadzor toga reguliranog subjekta.

Koncentracija rizika

Članak 19.

(1) Predvodnik u grupi dužan je redovito, a najmanje jednom godišnje izvještavati koordinatora o značajnoj koncentraciji rizika na razini financijskog konglomerata.

(2) U svrhu postizanja ciljeva dodatne supervizije odnosno nadzora, koordinator može u suradnji s drugim nadležnim tijelima, a uzimajući u obzir osobitost svakog pojedinog financijskog konglomerata, za svaki pojedinačni financijski konglomerat odrediti ograničenje izloženosti rizicima (kvantitativna ograničenja) ili naložiti supervizorske mjere, kojima će se ostvariti ciljevi dodatne supervizije odnosno nadzora, a u svezi s bilo kojom koncentracijom rizika na razini financijskog konglomerata.

(3) Nadležna tijela iz Republike Hrvatske će u okviru dodatne supervizije odnosno nadzora nad koncentracijom rizika na razini financijskog konglomerata osobito pratiti opasnost širenja rizika na druge članove financijskog konglomerata, rizik sukoba interesa, rizik zaobilaženja sektorskih propisa kao i iznos ili razinu tih rizika.

(4) Iznimno, ako postoje sektorski propisi o koncentraciji rizika najznačajnijeg financijskog sektora, a nadređeno društvo u financijskom konglomeratu je mješoviti financijski holding, ti će se propisi primjenjivati na razini cijeloga financijskog konglomerata, uključujući i mješoviti financijski holding.

Unutargrupne transakcije

Članak 20.

(1) Predvodnik u grupi dužan je redovito, a najmanje jednom godišnje izvještavati koordinatora o značajnim unutargrupnim transakcijama reguliranih subjekata u financijskom konglomeratu.

(2) Unutragrupne transakcije su značajne ako njihov iznos prelazi pet posto ukupnog iznosa zahtjeva za adekvatnost jamstvenog kapitala na razini financijskog konglomerata, osim ako koordinator u suradnji s mjerodavnim nadležnim tijelima i financijskim konglomeratom ne odredi neki drugi iznos.

(3) Mjerodavna nadležna tijela mogu odrediti kvantitativna ograničenja i kvalitativne zahtjeve, odnosno naložiti supervizorske mjere kojima će se ostvariti ciljevi dodatne supervizije odnosno nadzora, u svezi s unutargrupnim transakcijama između reguliranih subjekata u financijskom konglomeratu.

(4) Iznimno, ako postoje sektorski propisi o unutargrupnim transakcijama najznačajnijeg financijskog sektora, a nadređeno društvo u financijskom konglomeratu je mješoviti financijski holding, ti će se propisi primjenjivati na razini cijeloga financijskog konglomerata, uključujući i mješoviti financijski holding.

Upravljanje rizicima i sustav unutarnjih kontrola

Članak 21.

(1) Upravljanje rizicima je, u smislu ovoga Zakona, skup postupaka i metoda za utvrđivanje, mjerenje, odnosno procjenjivanje, ovladavanje i praćenje rizika, uključujući i izvješćivanje o rizicima kojima su regulirani subjekti u financijskom konglomeratu izloženi ili bi mogli biti izloženi u svojem poslovanju.

(2) Regulirani subjekti u financijskom konglomeratu dužni su uspostaviti i provoditi djelotvorno upravljanje rizicima i primjerene sustave unutarnjih kontrola, koji uključuju i primjerene administrativne i računovodstvene postupke.

(3) Upravljanje rizicima osobito uključuje:

1. djelotvoran i pouzdan sustav upravljanja te odobravanje i periodično preispitivanje strategija i politika upravljanja rizicima na razini financijskog konglomerata od strane mjerodavnih upravljačkih tijela,

2. donošenje i provođenje odgovarajuće politike u svezi s adekvatnosti jamstvenog kapitala na razini financijskog konglomerata kako bi se predvidio utjecaj strategije poslovanja na profil rizičnosti i kapitalne zahtjeve određene u skladu sa člankom 17. ovoga Zakona,

3. dosljednost svakoga pojedinoga reguliranog subjekta u financijskom konglomeratu u uspostavljanju i provođenju odgovarajućih postupaka i sustava za praćenje rizika koji su integrirani u organizaciju poslovanja te koji omogućavaju mjerenje, praćenje i kontrolu rizika na razini financijskog konglomerata,

4. uspostavljanje mehanizama koji trebaju pridonijeti i razviti, ako je potrebno, primjerene mehanizme i planove oporavka i mjere rješavanja. Navedene mehanizme je potrebno redovito ažurirati.

(4) Sustavi unutarnjih kontrola osobito uključuju:

1. uspostavljanje i provođenje odgovarajućih mehanizama za utvrđivanje i mjerenje svih značajnih rizika koji se mogu pojaviti, te kojima će se osigurati održavanje odgovarajuće visine jamstvenog kapitala u odnosu na visinu rizika, i

2. uspostavljanje i provođenje izvještajnih i računovodstvenih postupaka za utvrđivanje, mjerenje, praćenje i kontroliranje unutargrupnih transakcija i koncentracije rizika.

(5) Sve osobe koje u skladu s člankom 15. ovoga Zakona podliježu dodatnoj superviziji odnosno nadzoru dužne su uspostaviti odgovarajuće mehanizme unutarnje kontrole za pripremu podataka koji bi bili bitni za provođenje dodatne supervizije odnosno nadzora.

(6) Svi regulirani subjekti, na razini financijskog konglomerata dužni su nadležnim tijelima iz Republike Hrvatske redovito dostavljati pojedinosti o svojoj pravnoj strukturi, upravljanju i organizacijskoj strukturi, kao i za sve regulirane subjekte, neregulirana ovisna društva i značajne podružnice.

(7) Regulirani subjekti na razini financijskog konglomerata dužni su na godišnjoj osnovi javno objavljivati, u cijelosti ili pozivanjem na jednake informacije, opis svoje pravne strukture, strukture upravljanja i organizacijske strukture.

(8) Nadležna tijela usklađuju primjenu dodatne supervizije odnosno nadzora mehanizama unutarnje kontrole i postupaka upravljanja rizicima kako je predviđeno ovim člankom Zakona s postupcima nadzornog pregleda kako je određeno propisima koji uređuju tržište kapitala odnosno kreditnih institucija, kao i propisima koji uređuju prava i dužnosti nadzornika grupe osiguravatelja.

Stres-testovi

Članak 21.a

(1) Koordinator je dužan osigurati primjerene i redovite stres-testove financijskih konglomerata.

(2) Mjerodavna nadležna tijela u potpunosti trebaju surađivati s koordinatorom.

(3) Koordinator je dužan dostavljati rezultate stres-testova Zajedničkom odboru.

Supervizorske mjere

Članak 22.

(1) Mjerodavno nadležno tijelo iz Republike Hrvatske može mješovitom financijskom holdingu ili osobi u financijskom konglomeratu koja ne ispunjava zahtjeve iz članka 16. do 21. ovoga Zakona, kojoj je ugrožena solventnost, kojoj unutargrupne transakcije ili koncentracija rizika ugrožavaju financijski položaj, naložiti mjere za poboljšanje financijskog položaja tog konglomerata u skladu sa sektorskim propisima (u daljnjem tekstu: supervizorske mjere).

(2) Supervizorske mjere može naložiti koordinator ako se radi o mješovitom financijskom holdingu, odnosno te mjere nalaže mjerodavno nadležno tijelo reguliranom subjektu ako se radi o financijskom konglomeratu na čijem čelu nije mješoviti financijski holding.

(3) Koordinator, mjerodavna nadležna tijela i ostala nadležna tijela dužni su koordinirati svoje aktivnosti kod nalaganja supervizorskih mjera.

Koordinator

Članak 23.

(1) Hrvatska narodna banka je koordinator u sljedećim slučajevima:

1. ako je na čelu financijskog konglomerata kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad,

2. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a nadređeno društvo reguliranom subjektu je mješoviti financijski holding, pod uvjetom da je taj regulirani subjekt kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad,

3. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a mješoviti financijski holding sa sjedištem u Republici Hrvatskoj je nadređeno društvo za najmanje jednu kreditnu instituciju koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad i najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u državi članici,

4. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a mješoviti financijski holding sa sjedištem u Republici Hrvatskoj je nadređeno društvo za najmanje dva regulirana subjekta iz različitih financijskih sektora, koja su od Hrvatske narodne banke ili Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dobila odobrenje za rad pod uvjetom da je bankovni sektor najznačajniji financijski sektor u financijskom konglomeratu,

5. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a financijski konglomerat predvode najmanje jedan mješoviti financijski holding sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i najmanje jedan mješoviti financijski holding sa sjedištem u državi članici pri čemu se u svakoj od tih država nalazi regulirani subjekt, pod uvjetom da su oba subjekta u bankovnom sektoru i da kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad ima najveći bilančni iznos,

6. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a financijski konglomerat predvode najmanje jedan mješoviti financijski holding sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i najmanje jedan mješoviti financijski holding sa sjedištem u državi članici pri čemu se u svakoj od tih država nalazi regulirani subjekt, pod uvjetom da je regulirani subjekt sa sjedištem u Republici Hrvatskoj kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad te da je bankovni sektor najznačajniji financijski sektor,

6.a ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a istom mješovitom financijskom holdingu podređen je najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u državi članici, a jedan od tih subjekata je kreditna institucija koja ima odobrenje za rad Hrvatske narodne banke.

7. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a istom mješovitom financijskom holdingu podređen je najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u državi članici pod uvjetom da nijedan regulirani subjekt nije dobio odobrenje za rad u državi u kojoj je sjedište mješovitog financijskog holdinga, a kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad je regulirani subjekt s najvećim bilančnim iznosom u najznačajnijem financijskom sektoru toga financijskog konglomerata,

8. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a financijski konglomerat je grupa bez nadređenog društva, a kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad je regulirani subjekt s najvećim bilančnim iznosom u najznačajnijem financijskom sektoru ili

8.a ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a istom mješovitom financijskom holdingu podređen je najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u državi članici, a ni jedan od tih subjekata nema odobrenje za rad u državi članici u kojoj je sjedište mješovitog financijskog holdinga, a regulirani subjekt s najvećom ukupnom bilancom u najznačajnijem financijskom sektoru je kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad ili

9. u svim ostalim slučajevima ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad je regulirani subjekt s najvećim bilančnim iznosom u najznačajnijem financijskom sektoru.

(2) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga je koordinator u sljedećim slučajevima:

1. ako je na čelu financijskog konglomerata pravna osoba koja je od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dobila odobrenje za rad,

2. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a nadređeno društvo reguliranom subjektu je mješoviti financijski holding, pod uvjetom da je taj regulirani subjekt pravna osoba koja je od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dobila odobrenje za rad,

3. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a mješoviti financijski holding sa sjedištem u Republici Hrvatskoj je nadređeno društvo za najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji je od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dobio odobrenje za rad, i najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u državi članici,

4. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a mješoviti financijski holding sa sjedištem u Republici Hrvatskoj je nadređeno društvo za najmanje dva regulirana subjekta iz različitih financijskih sektora, koja su od Hrvatske narodne banke ili Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dobila odobrenje za rad pod uvjetom da je sektor osiguranja najznačajniji financijski sektor u financijskom konglomeratu,

5. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a financijski konglomerat predvode najmanje jedan mješoviti financijski holding sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i najmanje jedan mješoviti financijski holding sa sjedištem u državi članici pri čemu se u svakoj od tih država nalazi regulirani subjekt, pod uvjetom da su u istom financijskom sektoru i da pravna osoba koja je od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dobila odobrenje za rad ima najveći bilančni iznos,

6. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a financijski konglomerat predvode najmanje jedan mješoviti financijski holding sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i najmanje jedan mješoviti financijski holding sa sjedištem u državi članici pri čemu se u svakoj od tih država nalazi regulirani subjekt, pod uvjetom da pravna osoba koja je od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dobila odobrenje za rad pripada najznačajnijem financijskom sektoru,

7. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a istom mješovitom financijskom holdingu podređen je najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u državi članici pod uvjetom da nijedan regulirani subjekt nije dobio odobrenje za rad u državi u kojoj je sjedište mješovitoga financijskog holdinga, a pravna osoba koja je od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dobila odobrenje za rad je regulirani subjekt s najvećim bilančnim iznosom u najznačajnijem financijskom sektoru toga financijskog konglomerata,

7.a ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a istom mješovitom financijskom holdingu podređen je najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u državi članici, a jedan od tih subjekata ima odobrenje za rad Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga,

8. ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a financijski konglomerat je grupa bez nadređenog društva, a pravna osoba koja je od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dobila odobrenje za rad je regulirani subjekt s najvećim bilančnim iznosom u najznačajnijem financijskom sektoru ili

8.a ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a istom mješovitom financijskom holdingu podređen je najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i najmanje jedan regulirani subjekt sa sjedištem u državi članici, a ni jedan od tih subjekata nema odobrenje za rad u državi članici u kojoj je sjedište mješovitog financijskog holdinga, a pravna osoba koja je od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dobila odobrenje za rad je regulirani subjekt s najvećom ukupnom bilancom u najznačajnijem financijskom sektoru ili

9. u svim ostalim slučajevima ako na čelu financijskog konglomerata nije regulirani subjekt, a pravna osoba koja je od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dobila odobrenje za rad je regulirani subjekt s najvećim bilančnim iznosom u najznačajnijem financijskom sektoru.

(3) Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga članka, mjerodavna nadležna tijela mogu između sebe odrediti koordinatora i na drugačiji način ako je to u određenom slučaju potrebno s obzirom na strukturu i poslovanje financijskog konglomerata u različitim državama, pod uvjetom da su prije donošenja odluke dali mogućnost financijskom konglomeratu da se očituje o tome.

(4) Kako bi se osigurala primjerena dodatna supervizija odnosno nadzor reguliranih subjekata u financijskom konglomeratu, između nadležnih tijela država članica, uključujući i ona u državi članici u kojoj mješoviti financijski holding ima sjedište, imenuje se jednog koordinatora koji je odgovoran za koordinaciju i provođenje dodatne supervizije odnosno nadzora. Identitet koordinatora objavljuje se na internetskoj stranici Zajedničkog odbora.

(5) Kada izvršava svoje zadaće iz članka 4. stavka 1. točke (h) Uredbe (EU) br. 1024/2013, Europska središnja banka ima ovlasti Hrvatske narodne banke iz ovoga Zakona.

Poslovi koordinatora

Članak 24.

(1) Poslovi koordinatora pri provođenju dodatne supervizije odnosno nadzora su osobito:

1. koordiniranje prikupljanja i distribucije relevantnih i bitnih informacija između nadležnih tijela, osobito u kriznim situacijama, uključujući distribuciju informacija koje su potrebne nadležnom tijelu za obavljanje poslova iz njegove nadležnosti,

2. procjena financijskog položaja financijskog konglomerata,

3. procjena usklađenosti poslovanja financijskog konglomerata s propisima o adekvatnosti kapitala, koncentraciji rizika i unutargrupnim transakcijama iz članka 16. do 21. ovoga Zakona,

4. procjena usklađenosti strukture, organizacije i sustava unutarnjih kontrola u financijskom konglomeratu sa člankom 21. ovoga Zakona,

5. planiranje i koordiniranje poslova mjerodavnih nadležnih tijela pri obavljanju poslova iz njihove nadležnosti.

(2) Koordinator, druga mjerodavna nadležna tijela i ako je nužno ostala nadležna tijela mogu sporazumima o suradnji, urediti:

1. koji će se dodatni poslovi povjeriti koordinatoru,

2. postupak donošenja odluka između mjerodavnih nadležnih tijela,

3. suradnju s drugim nadležnim tijelima, kao i

4. druga bitna pitanja u svezi s postizanjem učinkovite dodatne supervizije odnosno nadzora.

(3) Informacije koje su potrebne koordinatoru, a koje su ranije bile proslijeđene nekom drugom nadležnom tijelu sukladno sektorskim propisima, koordinator će zatražiti od tog drugog nadležnog tijela.

(4) Kako bi se olakšala i uspostavila dodatna supervizija odnosno nadzor na širokoj pravnoj osnovi, koordinator i mjerodavna nadležna tijela, te prema potrebi i ostala nadležna tijela, uspostavljaju mehanizme koordinacije, kojima se koordinatoru mogu povjeriti dodatne zadaće i definirati postupci odlučivanja između relevantnih nadležnih tijela kao što je navedeno u člancima 4., 7., članku 8. stavku 1., člancima 9., 10., 11. i 12., članku 14. stavku 4., člancima 16., 18., 22. i 28., te članku 29. stavcima 4. i 5. ovoga Zakona, kao i suradnja s ostalim nadležnim tijelima.

(5) Nazočnost koordinatora koji je zadužen za posebne zadaće u vezi s dodatnom supervizijom odnosno nadzorom reguliranih subjekata u financijskom konglomeratu ne smije utjecati na zadaće i odgovornosti nadležnih tijela kako je predviđeno sektorskim propisima.

(6) Suradnja koja je navedena u skladu s odredbama ovoga članka i obavljanje zadaća navedenih u stavcima 1., 2. i 3. ovoga članka i u člancima 29. i 30. ovoga Zakona, podliježe obvezi tajnosti. Primjerena koordinacija i suradnja s mjerodavnim nadležnim tijelima trećih zemalja, kada je to prikladno, ispunjava se preko kolegija, osnovanih u skladu s odredbama propisa koji uređuju poslovanje kreditnih institucija, propisima koji uređuju tržište kapitala i propisima koji uređuju prava i dužnosti nadzornika grupe osiguravatelja.

(7) Postupci koordinacije iz stavka 1. točke 2. ovoga članka posebno se odražavaju u pisanim sporazumima o koordinaciji koji se primjenjuju na temelju propisa koji uređuju poslovanje kreditnih institucija, propisima koji uređuju tržište kapitala i propisima koji uređuju prava i dužnosti nadzornika grupe osiguravatelja, a koordinator odlučuje koja će ostala nadležna tijela sudjelovati na sastanku ili u bilo kojoj aktivnosti tog kolegija, pridržavajući se pri tome, na odgovarajući način, članka 21. Uredbe (EU) br. 1093/2010, Uredbe (EU) br. 1094/2010 odnosno Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Upravljačka tijela mješovitoga financijskog holdinga

Članak 25.

(1) Članom uprave, odnosno upravnog odbora mješovitoga financijskog holdinga sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može biti imenovana samo osoba koja ispunjava uvjete za članstvo u upravi reguliranih subjekata sa sjedištem u Republici Hrvatskoj u skladu sa sektorskim propisima najznačajnijeg financijskog sektora u grupi.

(2) Mješoviti financijski holding dužan je bez odgađanja obavijestiti koordinatora o imenovanim osobama u upravu, odnosno upravni odbor tog holdinga.

Pristup informacijama

Članak 26.

(1) Osoba u financijskom konglomeratu dužna je nadležnom tijelu za potrebe obavljanja dodatne supervizije odnosno nadzora financijskog konglomerata omogućiti dodatnu superviziju odnosno nadzor nad poslovanjem te osobe u njezinom sjedištu i na ostalim mjestima na kojima ta osoba obavlja djelatnosti i poslove u vezi s kojima nadležno tijelo provodi dodatnu superviziju odnosno nadzor.

(2) Osoba u financijskom konglomeratu dužna je nadležnom tijelu omogućiti obaviti kontrolu poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije te administrativne ili poslovne evidencije, kao i kontrolu informacijske tehnologije i drugih pridruženih tehnologija, u opsegu potrebnom za obavljanje dodatne supervizije odnosno nadzora iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Osoba u financijskom konglomeratu dužna je ovlaštenoj osobi nadležnog tijela, na njezin zahtjev, uručiti računalne ispise, preslike poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije te administrativne ili poslovne evidencije u papirnatom obliku ili u obliku elektroničkog zapisa na mediju i u obliku koji zahtijeva ovlaštena osoba.

(4) Neovisno o odredbama drugih zakona, sve osobe uključene u dodatnu superviziju odnosno nadzor u skladu s ovim Zakonom, moraju omogućiti međusobnu razmjenu svih informacija koje mogu biti bitne za dodatnu superviziju odnosno nadzor i razmjenu informacija u skladu s ovim Zakonom i ESA-om u skladu s člankom 35. Uredbe (EU) br. 1093/2010, Uredbe (EU) br. 1094/2010, odnosno Uredbe (EU) br. 1095/2010, odnosno prema potrebi preko Zajedničkog odbora.

IV. DODATNA SUPERVIZIJA ODNOSNO NADZOR NAD OSOBAMA IZ TREĆE DRŽAVE

Dodatna supervizija odnosno nadzor nad osobama iz treće države

Članak 27.

Nad reguliranim subjektom sa sjedištem u Republici Hrvatskoj čije je matično društvo u grupi pravna osoba koja ima sjedište u trećoj državi i koji je dio financijskog konglomerata ili mješoviti financijski holding sa sjedištem u trećoj državi koji ima podređena društva u Republici Hrvatskoj provodi se dodatna supervizija odnosno nadzor na razini financijskog konglomerata sukladno odredbama ovoga Zakona.

Nadređeno društvo iz treće države

Članak 28.

(1) Nadležna tijela iz Republike Hrvatske provjeravaju jesu li regulirani subjekti čije nadređeno društvo ima sjedište u trećoj državi predmet dodatne supervizije odnosno nadzora koju obavljaju nadležna tijela iz treće države koji je na jednak način uređen kao i dodatna supervizija odnosno nadzor prema odredbama ovoga Zakona.

(2) Provjeru iz stavka 1. ovoga članka obavlja nadležno tijelo koje bi u skladu sa člankom 23. ovoga Zakona bilo imenovano za koordinatora, a na zahtjev nadređenog društva sa sjedištem u trećoj državi ili bilo kojega reguliranog subjekta koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj ili državi članici ili na zahtjev toga nadležnog tijela.

(3) Nadležno tijelo iz stavka 2. ovoga članka mora se kod provjere po ovom članku savjetovati s drugim nadležnim tijelima. Kod donošenja odluke u vezi jednakosti supervizije odnosno nadzora nadležno tijelo se pridržava smjernica koje pripremi Zajednički odbor u skladu s člancima 16. i 56. Uredbe (EU) br. 1093/2010, Uredbe (EU) br. 1094/2010 odnosno Uredbe (EU) br. 1095/2010.

(4) U slučaju da dodatna supervizija odnosno nadzor koju obavljaju nadležna tijela iz treće države nije na jednak način uređena kao i dodatna supervizija odnosno nadzor prema odredbama ovoga Zakona, na regulirane subjekte će se primijeniti odredbe o dodatnoj superviziji odnosno nadzoru reguliranih subjekata iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona.

(5) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, način provođenja dodatne supervizije odnosno nadzora odredit će koordinator uz prethodnu suglasnost mjerodavnih nadležnih tijela.

(6) Nadležna tijela mogu u posebnim slučajevima zahtijevati osnivanje mješovitoga financijskog holdinga sa sjedištem u nekoj od država članica i primijeniti odredbe ovoga Zakona na regulirane osobe u financijskom konglomeratu kojemu je predvodnik ovaj holding.

(7) Postupci iz stavka 4. i 5. ovoga članka moraju postići ciljeve dodatne supervizije odnosno nadzora iz ovoga Zakona i o tome moraju biti obaviještena ostala nadležna tijela uključena u dodatnu superviziju odnosno nadzor i Europska komisija.

(8) Kada se nadležno tijelo ne slaže s odlukom mjerodavnog nadležnog tijela iz stavka 2. ovoga članka, primjenjuje se članak 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010, Uredbe (EU) br. 1094/2010, odnosno Uredbe (EU) br. 1095/2010.

V. SURADNJA NADLEŽNIH TIJELA

Suradnja nadležnih tijela

Članak 29.

(1) Nadležna tijela za dodatnu superviziju odnosno nadzor reguliranih subjekata u financijskom konglomeratu i koordinator imenovan za taj financijski konglomerat dužni su međusobno usko surađivati.

(2) Nadležna tijela dužna su se međusobno konzultirati prije donošenja odluka koje su od važnosti za nadzorne, odnosno supervizorske aktivnosti drugih nadležnih tijela, a odnose se na:

– promjene u dioničkoj, organizacijskoj ili upravljačkoj strukturi reguliranih subjekata unutar financijskog konglomerata za koje je potrebno odobrenje nadležnog tijela,

– na postupke u svezi s težim prekršajima počinjenim od strane osobe unutar financijskog konglomerata ili

– na mjere koje je osobi unutar financijskog konglomerata izreklo nadležno tijelo.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, nadležno tijelo u hitnim slučajevima može donijeti odluku i bez međusobne suradnje s drugim tijelom s tim da je o donesenoj odluci dužno bez odgode izvijestiti druga nadležna tijela.

(4) Koordinator može pozvati nadležna tijela, a koja sama ne provode dodatnu superviziju odnosno nadzor, da od predvodnika u grupi zatraže sve informacije potrebne za obavljanje poslova iz članka 24. ovoga Zakona, te da iste proslijede koordinatoru.

(5) Nadležno tijelo koje je od drugoga nadležnog tijela dobilo zahtjev za provjeru podataka može prema tom zahtjevu postupiti na sljedeći način:

1. samostalno obaviti provjeru podataka,

2. omogućiti tom nadležnom tijelu da samo obavi provjeru podataka ili

3. u skladu sa sektorskim propisima odredi ovlaštenog revizora ili drugu stručno osposobljenu osobu da obavi provjeru podataka.

(6) U slučaju iz stavka 5. točke 2. i 3. ovoga članka, nadležno tijelo koje je podnijelo zahtjev ima mogućnost sudjelovanja u provjeri podataka.

(7) Sve informacije i podaci koji se razmjenjuju u okviru dodatne supervizije odnosno nadzora podliježu odredbama o čuvanju poslovne tajne i prosljeđivanju povjerljivih informacija na način kako je to uređeno sektorskim propisima.

Razmjena informacija

Članak 30.

(1) Nadležna tijela za dodatnu superviziju odnosno nadzor reguliranih osoba u financijskom konglomeratu i koordinator imenovan za taj financijski konglomerat razmjenjuju sve informacije koje su bitne za obavljanje poslova iz njihove nadležnosti u skladu sa sektorskim propisima, ovim Zakonom i člankom 35. Uredbe (EU) br. 1093/2010, Uredbe (EU) br. 1094/2010 i Uredbe (EU) br. 1095/2010. U tom smislu nadležno tijelo drugom će nadležnom tijelu:

1. na njegov zahtjev dostaviti sve informacije koje su bitne za obavljanje poslova iz djelokruga toga nadležnog tijela ili

2. na vlastitu inicijativu dostaviti sve informacije koje su bitne za obavljanje poslova iz djelokruga toga nadležnog tijela.

(2) Ako nadležno tijelo na temelju razmjene informacija iz stavka 1. ovoga članka ne raspolaže s dovoljno informacija koje su im potrebne za obavljanje poslova iz njihove nadležnosti na temelju ovoga Zakona, može ih zatražiti i izravno od samog reguliranog subjekta.

(3) U okviru suradnje, prikupljaju se i razmjenjuju osobito informacije u svezi:

1. pravne strukture, strukture upravljanja i organizacijske strukture grupe, kao i svih reguliranih subjekata, nereguliranih ovisnih društava i značajnih podružnica financijskog konglomerata, vlasnika kvalificiranih udjela na razini krajnjeg matičnog društva kao i nadležnih tijela reguliranih subjekata u grupi,

2. s politikom i strategijama poslovanja financijskog konglomerata,

3. financijskog položaja financijskog konglomerata, osobito u svezi kapitalnih zahtjeva, unutargrupnih transakcija, koncentracije rizika i profitabilnosti,

4. podaci o dioničarima odnosno imateljima udjela i tijelima upravljanja u pojedinim osobama unutar financijskog konglomerata,

5. organizacije, upravljanja rizicima i sustava unutarnjih kontrola na razini financijskog konglomerata,

6. prikupljanja informacija od osoba u financijskom konglomeratu i provjeravanja tih informacija,

7. nepovoljna kretanja u reguliranim subjektima ili u drugim osobama u financijskom konglomeratu koja bi mogla ozbiljno utjecati na druge regulirane subjekte te

8. teži prekršaji i mjere koje su nadzorna tijela izrekla pojedinim subjektima unutar financijskog konglomerata u skladu sa sektorskim propisima ili ovim Zakonom.

(4) Informacije koje se odnose na regulirane subjekte u financijskom konglomeratu nadležna tijela razmjenjuju i sa središnjim bankama država članica, Europskim sustavom središnjih banaka, Europskom središnjom bankom i Europskim odborom za sistemske rizike u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1092/2010.

(5) Mjerodavna nadležna tijela će za potrebe izračuna adekvatnosti jamstvenog kapitala zatražiti potrebne informacije od predvodnika u grupi.

(6) Pod informacijama iz stavka 1. ovoga članka osobito se smatraju:

– podaci iz financijskih izvještaja za posljednje tri godine,

– ispis iz registra dioničara (knjige dionica) ili knjige udjela, u izvorniku ili ovjerenoj preslici,

– izvještaj o izračunu kapitalnih zahtjeva i

– shematski prikaz grupe.

(7) Suradnju nadležnih tijela i razmjenu informacija iz ovoga članka pobliže će propisati ministar nadležan za poslove financija u suradnji s nadležnim tijelima u Republici Hrvatskoj.

Zajednički odbor

Članak 30.a

(1) Nadležna tijela surađuju sa Zajedničkim odborom u skladu s Uredbom (EU) br. 1093/2010, Uredbom (EU) br. 1094/2010 i Uredbom (EU) br. 1095/2010.

(2) Nadležna tijela će Zajedničkom odboru odmah dostaviti sve podatke potrebne za obavljanje njegovih zadaća u skladu s člankom 35. Uredbe (EU) br. 1093/2010, Uredbe (EU) br. 1094/2010 i Uredbe (EU) br. 1095/2010.

(3) Koordinator dostavlja Zajedničkom odboru sve informacije iz članka 21. stavaka 5., 6. i 7. ovoga Zakona.

(4) Pri obavljanju svojih zadaća i izvršavanju ovlasti na temelju ovoga Zakona nadležna tijela se pridržavaju smjernica, standarda i drugih preporuka Zajedničkog odbora i Europske komisije.

Zajednički sporazum

Članak 31.

Koordinator i druga nadležna tijela iz Republike Hrvatske i država članica mogu zaključiti sporazum o suradnji kojim će urediti sva bitna područja i poslove u svezi dodatne supervizije odnosno nadzora.

Suradnja nadležnih tijela u svezi izravnoga dodatnog nadzora

Članak 32.

(1) Nadležno tijelo iz Republike Hrvatske može obaviti izravnu dodatnu superviziju odnosno nadzor poslovanja radi provjere informacija koje se odnose na regulirane ili neregulirane subjekte u financijskom konglomeratu koji ima sjedište u drugoj državi članici.

(2) Ako nadležnom tijelu sa sjedištem u Republici Hrvatskoj bude podnesen zahtjev od nadležnog tijela druge države članice za obavljanje izravne dodatne supervizije odnosno nadzora, ono će, ako je to u okviru njegovih nadležnosti propisanih ovim Zakonom, postupiti na sljedeće načine:

1. samostalno obaviti izravnu dodatnu superviziju odnosno nadzor poslovanja ili u suradnji s drugim nadležnim tijelom iz Republike Hrvatske,

2. omogućiti nadležnom tijelu druge države članice obavljanje izravne dodatne supervizije odnosno nadzora nad poslovanjem,

3. na temelju ovlaštenja nadležnog tijela iz Republike Hrvatske odrediti ovlaštenog revizora ili drugu stručnu osposobljenu osobu da obavi izravnu dodatnu superviziju odnosno nadzor poslovanja.

(3) U slučaju kada nadležno tijelo druge države članice ne obavlja izravnu dodatnu superviziju odnosno nadzor poslovanja iz stavka 1. ovoga članka, to tijelo može sudjelovati u izravnoj dodatnoj superviziji odnosno nadzoru koji obavlja nadležno tijelo iz Republike Hrvatske ili ovlašteni revizor odnosno druga stručno osposobljena osoba na temelju ovlaštenja nadležnog tijela.

Suradnja s nadležnim tijelima iz trećih država

Članak 33.

(1) Nadležna tijela iz Republike Hrvatske mogu sklopiti sporazum s jednim ili više nadležnih tijela iz trećih država radi obavljanja dodatne supervizije odnosno nadzora reguliranih subjekata u financijskom konglomeratu.

(2) Sporazumom iz stavka 1. ovoga članka potrebno je osigurati osnovu za razmjenu informacija potrebnih za dodatnu superviziju odnosno nadzor reguliranih subjekata u financijskom konglomeratu.

(3) Nadležna tijela iz Republike Hrvatske mogu predložiti Europskoj komisiji sklapanje sporazuma s jednom ili više trećih država za potrebe provođenja dodatne supervizije odnosno nadzora reguliranih subjekata u financijskom konglomeratu.

Propisi o dodatnoj superviziji odnosno nadzoru nad financijskim konglomeratom

Članak 34.

Ministar financija može pobliže propisati:

1. način izračuna adekvatnosti jamstvenog kapitala na razini financijskog konglomerata,

2. kvantitativna ograničenja izloženosti rizicima u skladu sa člankom 19. stavkom 2. (koncentracija rizika) i člankom 20. stavkom 3. ovoga Zakona (unutargrupne transakcije),

3. postupak odlučivanja o postojanju financijskog konglomerata.

Uporaba odredbi o postupku

Članak 35.

Nadležno tijelo u Republici Hrvatskoj, pri odlučivanju na temelju ovoga Zakona, postupa sukladno sektorskim propisima.

VI. PREKRŠAJNE ODREDBE

Teži prekršaji

Članak 36.

(1) Regulirani subjekt kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 66.360,00 do 132.720,00 eura ako:

1. se ne pridržava obveza iz članka 16. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,

2. ne održava adekvatnost jamstvenog kapitala na način propisan člankom 17. stavkom 1. ovoga Zakona,

3. u skladu sa člankom 26. stavcima 3. i 4. ovoga Zakona ne omogući pristup informacijama ili razmjenu informacija,

4. se ne pridržava propisa donesenih na temelju ovoga Zakona,

5. sukladno odredbi članka 38. stavka 2. ovoga Zakona do propisanog roka ne uskladi poslovanje s odredbama ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba reguliranog subjekta novčanom kaznom u iznosu od 3310,00 do 6630,00 eura.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i mješoviti financijski holding, društvo za pomoćne usluge, osiguravateljni holding, društvo za upravljanje, mirovinsko osiguravajuće društvo i leasing društvo novčanom kaznom u iznosu od 33.180,00 do 66.360,00 eura.

(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba iz uprave osoba iz stavka 3. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 3310,00 do 6630,00 eura.

Lakši prekršaji

Članak 37.

(1) Regulirani subjekt kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 33.180,00 do 66.360,00 eura ako:

1. u roku ne obavijesti koordinatora o prestanku ispunjavanja uvjeta iz članka 13. stavka 4. ovoga Zakona,

2. ne postupi sukladno odredbama članka 17. stavka 1. i stavka 4. do 7. ovoga Zakona,

3. sukladno odredbama članka 19. stavka 1. i članka 20. stavka 1. ovoga Zakona ne izvještava koordinatora,

4. sukladno odredbi članka 21. stavka 5. ovoga Zakona ne uspostavi i provodi odgovarajući sustav unutarnjih kontrola,

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba reguliranog subjekta novčanom kaznom u iznosu od 3980,00 do 6630,00 eura.

(3) Mješoviti financijski holding kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 33.180,00 do 66.360,00 eura ako postupi suprotno odredbama članka 25. ovoga Zakona.

(4) Za prekršaj iz stavka 3. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba iz uprave mješovitoga financijskog holdinga novčanom kaznom u iznosu od 3310,00 do 5970,00 eura.

(5) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i društvo za pomoćne usluge, osiguravateljni holding, društvo za upravljanje, mirovinsko osiguravajuće društvo i leasing društvo novčanom kaznom u iznosu od 19.900,00 do 33.180,00 eura.

(6) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba iz uprave osoba iz stavka 3. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 3310,00 do 5970,00 eura.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Usklađivanje s odredbama ovoga Zakona

Članak 38.

(1) Ministar financija će u roku od četiri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti propise za čije je donošenje nadležan na temelju članka 34. ovoga Zakona.

(2) Regulirani subjekti dužni su se uskladiti s odredbama ovoga Zakona do 1. srpnja 2009.

Primjena odredbi ovoga Zakona do dana prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju

Članak 39.

(1) Iznimno od članka 2. točke 1. ovoga Zakona, do dana prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju, reguliranim subjektom smatra se samo regulirani subjekt sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

(2) Iznimno od članka 2. točke 20. ovoga Zakona, do dana prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju, grupom se smatra samo grupa koju čine osobe iz točke 20. sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, osim u slučaju iz članka 27. ovoga Zakona.

(3) Iznimno od članka 2. točke 25. i 26. ovoga Zakona do dana prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju nadležnim tijelom i mjerodavnim nadležnim tijelom smatrat će se samo nadležno tijelo iz Republike Hrvatske odnosno samo mjerodavno nadležno tijelo iz Republike Hrvatske, osim u slučaju iz članka 28. ovoga Zakona.

(4) Iznimno od članka 3. ovoga Zakona do dana prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju financijskim konglomeratom smatrat će se osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje na temelju članka 3. ovoga Zakona čine financijski konglomerat.

(5) Iznimno od članka 5. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona do dana prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju pri donošenju odluke iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona, mjerodavna nadležna tijela iz Republike Hrvatske u obzir će uzeti da tržišni udio grupe, izračunat kao ukupan bilančni iznos u bankarskom sektoru ili sektoru investicijskih usluga i kao iznos bruto zaračunatih premija u sektoru osiguranja, u Republici Hrvatskoj ne prelazi pet posto.

(6) Iznimno od članka 15. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona do dana prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju dodatna supervizija odnosno nadzor provodit će se nad svakim reguliranim subjektom čije nadređeno društvo je mješoviti financijski holding sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

Stupanje na snagu

Članak 40.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2009., osim odredbi članka 5. stavka 2. podstavka 2. i stavka 3., članka 11. stavka 3. podstavka 2., članka 12. stavka 3. podstavka 2. i 4., članka 15. stavka 1. podstavka 2., članka 16. stavka 4., članka 23. stavka 1. točke 3., 5., 6. i 7. i stavka 2. točke 3., 5., 6. i 7., članka 23. stavka 3., članka 30. stavka 4., članka 31. i članka 32. ovoga Zakona koje stupaju na snagu danom prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju.