Metologija za procjenu štete od elementarnih nepogoda

A. OPĆI DIO

A.1 Vrste štete i proglašenje elementarne nepogode

1. Ovom Metodologijom utvrđuje se jedinstveni postupak utvrđivanja štete od elementarnih nepogoda na području Republike Hrvatske. Svrha procjene šteta jest utvrđivanje vrste i veličine šteta u jedinicama lokalne uprave i jedinicama lokalne samouprave, te Republike Hrvatske u cjelini, na sredstvima i drugim dobrima, po vremenu i uzrocima nastanka, te po vlasnicima i korisnicima dobara, kao i stradanja i gubici stanovništva.

Vrste elementarnih nepogoda dane su u Tablici 1.

2. Š...

A.2 Područja procjene

1. Šteta se procjenjuje na području na kojem se dogodila. Uvjet za procjenu štete ne mora biti proglašenje elementarne nepogode.

Uvjeti za proglašenje elementarne nepogode utvrđeni su planovima zaštite i spašavanja općine, grada, županije, odnosno države i člankom 2. Zakona. Proglašenju elementarne nepogode može prethoditi prosudba izravne opasnosti, koja se ne mora pretvoriti u elementarnu nepogodu ili prirodnu katastrofu.

Ako su se stekli uvjeti za proglašenje elementarne n...

A.3 Povjerenstvo za procjenu štete od
elementarnih nepogoda

1. Državno povjerenstvo za procjenu štete od elementarnih nepogoda ima sjedište u Ministarstvu financija.

2. Predstavnička tijela županija i gradova/općina dužna su imenovati povjerenstva za procjenu štete. Odluka o imenovanju županijskih povjerenstava dostavlja se Državnom povjerenstvu, a odluka o imenovanju gradskog/općinskog povjerenstva dostavlja se županijskom povjerenstvu.

Županijsko povjerenstvo imenuje potreban broj stručnih povjerenstava općina i gradova za procjenu ...

A.4 Primjena jedinstvenih cijena

Za utvrđivanje štete primjenjuju se jedinstvene cijene za područje Republike Hrvatske na temelju statističkih i/ili tržnih pokazatelja prethodne godine.

Izuzetno, Državno povjerenstvo može odlučiti o primjeni različitih cijena od već objavljenih od strane Državnog zavoda za statistiku za pojedina dobra, ili pojedina područja ako za to ima opravdanog razloga.

Ako neke cijene nisu objavljene primjenjuju se prosječne maloprodajne tržne cijene prethodne godine, ili aktualne, za p...

A.5 Izvještavanje o elementarnoj nepogodi i
procjeni štete

Izvješće o elementarnoj nepogodi - prvo priopćenje

Prvo priopćenje o elementarnoj nepogodi podnosi gradsko/općinsko povjerenstvo županijskom i Državnom povjerenstvu i nadležnim ministarstvima. Rok za podnošenje priopćenja je osam dana od nastanka nepogode.

Prvo priopćenje o elementarnoj nepogodi sadrži podatke o vrsti nepogode, o veličini zahvaćenog područja, o oštećenoj imovini, posljedicama za stanovništvo i gospodarstvo i prvu orijentacijsku procjenu šte...

A.6. Dodjela pomoći

1. Pomoć za ublažavanje i otklanjanje posljedica od elementarne nepogode prvenstveno se dodjeljuje fizičkoj osobi (članak 29.), iznimno pravnoj osobi (članci 31. i 35.).

Za dodjelu pomoći iz državnog proračuna moraju biti zadovoljena određena mjerila, a ako ona nisu zadovoljena pomoć se dodjeljuje iz proračunskih sredstava jedinica lokalne samouprave i uprave, ako su osigurana.

Ako pričinjena šteta na poljoprivrednim kulturama i/ili dugogodišnjim nasadima na određenom područj...

A.7 Iznos pomoći

Državno povjerenstvo priznaje samo vrijednosni iznos prijavljene štete koja je potvrđena (verificirana) od strane matičnog ministarstva, odnosno znanstvene ili stručne institucije koju odredi Državno povjerenstvo (npr. u slučaju potresa). To znači, da u najvećem broju slučajeva vrijednost štete na poljoprivrednim kulturama potvrđuje Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva.

Javna poduzeća i društva gospodarske infrastrukture, temeljem svojih propisa, procjenjuju štetu i saniraju je. N...

A.8 Rokovi za prijavljivanje štete

Dužnost je svake fizičke i pravne osobe da štetu prijavi u skladu sa člankom 28. stavak 1. i 2. Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda.

Oštećeni štetu prijavljuje u roku od osam dana od početka elementarne nepogode nadležnom gradskom/općinskom povjerenstvu. Šteta prijavljena nakon tog roka ne uzima se u obzir osim u opravdanim slučajevima.

Pod početkom elementarne nepogode smatra se dan kada je nepogoda nastala, a ako je nastajala u duljem razdoblju (suša, mraz, poplava) k...

A.9 Žalba na utvrđenu visinu štete i
dodijeljenu pomoć

Žalba na utvrđenu visinu štete i dodijeljenu pomoć nije dopuštena.

Oštećeni ima pravo prigovora samo u slučaju ako je stručno povjerenstvo propustilo procjeniti štetu na nekom dijelu njegove imovine i ako takav propust utječe na konačni rezultat procjene. Prigovor rješava Županijsko povjerenstvo.

Oštećeni može zatražiti tumačenje o dodjeli pomoći od Županijskog i/ili Državnog povjerenstva.

A.10 Višekratne štete u jednoj godini

Ako se na području jedne županije elementarna nepogoda dogodi dva ili više puta tijekom jedne kalendarske godine štete se zbrajaju. U tom slučaju pomoć iz državnog proračuna određuje se usporedbom propisane granice za dodjelu pomoći i zbroja šteta od elementarnih nepogoda u toj godini.

B. POSEBNI DIO

B.1 Prijava štete

Šteta se prijavljuje na obrascu EN-P "Prijava štete od elementarne nepogode".

Prijavu štete na imovini fizičkih osoba potpisuje prijavitelj (vlasnik ili korisnik imovine, član obitelji ili član stručnog povjerenstva). Šteta se procjenjuje u cjelini za svako domaćinstvo.

Prijavu štete na imovini pravnih osoba potpisuju odgovorna osoba i predsjednik stručnog povjerenstva pravne osobe. Pravne osobe uz prijavu podnose:

a) izvještaj u kojem se navode okolnosti u kojima je š...

B.2 Procjena štete na građevinama

Šteta od elementarne nepogode procjenjuje se na građevini po formuli

Š = C · A · P · E (u kunama)

gdje je:

C tržna cijena nove građevine po jedinici mjere (m3, m2, m1) objavljena od Državnog povjerenstva ili prosječna tržna cijena (samo troškovi građenja)

A veličina građevine izražena u m3, m2 ili m1

P oštećenje građevine kao cjeline izraženo kao decimalni broj (0ŁPŁ1,0)

E koefici...

B.3 Procjena štete na opremi

Šteta na opremi izračunava se po formuli

Š = C · E · P (u kunama)

gdje je:

C nabavna maloprodajna cijena nove opreme

E koeficijent istrošenosti opreme u vrijeme elementarne nepogode, Tablica 5.

P oštećenje opreme u elementarnoj nepogodi izraženo kao decimalni broj (0ŁPŁ1,0)

Pri određivanju nabavne cijene dopušteno je uzeti cijenu najsličnije opreme približno jednakih tehničkih svo...

B.4 Procjena štete na zemljištima

Elementarne nepogode mogu uzrokovati privremeno ili trajno onesposobljavanje zemljišta. Šteta se procjenjuje za poljoprivredno, građevinsko i šumsko zemljište u obrascu EN-3 "Šteta od elementarne nepogode na zemljištima".

B.4.1 Poljoprivredno zemljište

Privremeno onesposobljeno odnosno oštećeno zemljište jest zemljište koje se dodatnim ulaganjima može obnoviti za namjenu kojoj je služilo prije nastanka oštećenja.

Trajno onesposobljeno odnosno uništeno zemljište je ono zemljište kojem je uništen gornji sloj tla sve do geološke podloge ili koje je onečišćeno štetnim tvarima koje se ne mogu poznatim stručnim postupcima odstraniti.

Za privremeno onesposobljeno zemljište iznos štete jednak je ukupnim troškovima materijalnih ulag...

B.4.2 Šumsko zemljište

Šteta na šumskom zemljištu procjenjuje se po istom načelu kao za poljoprivredno zemljište.

B.4.3 Građevinsko zemljište

Šteta na građevinskom zemljištu procjenjuje se po istom načelu kao za poljoprivredno zemljište. Podjela zemljišta u skupine (zone) za koje se rabe različite cijene mora biti donijeta u županiji prije elementarne nepogode. Ako takve odluke nema primjenjuju se prosječne cijene građevinskog zemljišta koje objavljuje Državno povjerenstvo.

B.5 Procjena štete na dugogodišnjim nasadima

Šteta na dugogodišnjim nasadima odnosi se na oštećenje ili uništenje stabala u voćnjacima, maslinicima i drugim stablima, te na štetu na trsovima u vinogradima. Šteta se odnosi i na voćne lozne matičnjake. Šteta se procjenjuje u obrascu EN-4 "Šteta od elementarne nepogode na dugogodišnjim nasadima".

Šteta se proračunava tako da se za površinu pogođenu elementarnom nepogodom utvrdi ukupan broj stabala (trsova), ukupan broj oštećenih stabala (trsova) i oštećenje na tim stablima (trsov...

B.6 Procjena štete na šumama

Kod procjene štete od elementarnih nepogoda na šumama prvo treba utvrditi površine pod bjelogoričnom i crnogoričnom šumom po vrstama drveća u ha, a zatim drvnu masu u mł po sortimentima oštećenih odnosno uništenih šumskih sastojina.

Vrijednost šumskih sastojina prije nastanka štete utvrđuje se ovisno o dobu i stadiju razvitka sastojine u skladu s Pravilnikom o uređenju šuma, poglavlje VIII. Utvrđivanje naknade za prenesena i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu ("Narodne nov...

B.7 Procjena štete u stočarstvu

Procjena štete od elementarne nepogode u stočarstvu obuhvaća štetu na govedima, svinjama, ovcama, kozama, konjima, magarcima, mulama, mazgama, peradi, pčelama, divljači i ribama. Procjenjuje se samo šteta na uništenim (uginulim) životinjama. Podaci se unose u obrazac EN-6 "Šteta od elementarne nepogode u stočarstvu".

Utvrđuje se broj uginule stoke po vrstama i kategorijama. Za svaku kategoriju stoke utvrđuje se prosječna jedinična težina žive vage i odgovarajuća tržna cijena po kilo...

B.8 Procjena štete na obrtnim sredstvima

B.8.1 Općenito

U obrtna sredstva ubrajaju se sirovine, reprodukcijski materijal, sitni inventar, poluproizvodi i nedovršeni proizvodi, gotovi proizvodi, trgovačka roba i tekuća poljoprivredna proizvodnja. Šteta u tekućoj poljoprivrednoj proizvodnji može nastati na žitaricama, industrijskom bilju, krmnom i ostalom bilju, livadama i pašnjacima te na voću, povrću, grožđu i maslinama.

Šteta je jednaka umnošku procijenjenih količina uništenih roba i odgovarajućih tržnih cijena.

Šteta se procjenj...

B.8.2 Procjena štete na tekućoj poljoprivrednoj
proizvodnji

Štete na tekućoj poljoprivrednoj proizvodnji obračunavaju se pojedinačno po vrstama i kulturama, stradalih usjeva (u ratarskoj proizvodnji), te po vrstama voća, povrća, grožđa i maslina. Šteta na oštećenim ili uništenim voćnim stablima (dugogodišnji nasadi), stablima maslina, trsovima vinove loze i drugim stablašicama obračunava se i iskazuje odvojeno od tekuće proizvodnje koja se iskazuje u obrascu EN-4. U daljnjem tekstu za sve elemente poljoprivredne proizvodnje rabi se naziv "kultura"....

B.9 Kriteriji ublažavanja štete za dugogodišnje nasade i obrtna sredstva

Ako šteta na dugogodišnjem nasadu ili pojedinoj kulturi oštećenika ne prelazi 30% prosječnog trogodišnjeg priroda te kulture po hektaru, odnosno stablu ostvarenog u županiji u prethodnom razdoblju, šteta se vlasnicima odnosno korisnicima ublažava na razini grada/općine i županije iz sredstva lokalne uprave i/ili lokalne samouprave.

Ako je na poljoprivrednim površinama na području grada/općine na kojima je elementarnom nepogodom umanjen prirod pojedinog dugogodišnjeg nasada ili kultu...

B.10 Procjena ostalih vrsta šteta

Pod ostale vrste šteta spadaju štete koje nisu obuhvaćene u točkama B.1 do B.8. U ovoj skupini procjenjuju se šteta na pokretnoj kulturnoj baštini, na prirodi i okolišu i na pokretnoj imovini fizičkih osoba kao npr. na osobnim cestovnim vozilima, čamcima i brodicama, predmetima kućanstva, osobnim stvarima i sl. Šteta se procjenjuje u obrascu EN-8 "Šteta od elementarne nepogode na ostalim dobrima i troškovi".

Procjena se provodi primjenom tržišnih cijena. Šteta je jednaka tržnoj cije...

B.11 Procjena troškova

Troškovi koje je eventualno imala fizička osoba u vezi s elementarnom nepogodom se ne procjenjuju.

Troškovi koje je imala pravna osoba sastoje se od troškova obrane od elementarne nepogode, troškova zbrinjavanja osoba i imovine, troškova zdravstvene zaštite, novčanih davanja, troškova evakuacije i spašavanja dobara, troškova raščišćavanja ruševina, troškova asanacije okoliša, troškova rada povjerenstava za procjenu štete i drugih troškova koji se moraju valjano dokumentirati. Ovi se...

B.12 Obrada i prikazivanje podataka o šteti od elementarne nepogode

Podaci prikupljeni prilikom terenskog uvida pri procjeni štete unose se u obrasce propisane ovom Metodologijom. Zatim se podaci s obrazaca unose u računalo i obrađuju jedinstvenim računalnim programom koji propisuje Državno povjerenstvo. Rezultati obrade tiskaju se u obliku tablica u kojima se šteta prikazuje po sljedećim parametrima: vrsta nepogode, županija, grad/općina, oštećenik, djelatnost tvrtke, skupina i vrsta dobara, količina i iznos štete. Podroban oblik i sadržaj tablica propisu...

C. ZAKLJUČNE ODREDBE

Tablice 1., 2., 3., 4. i 5., te obrasci EN-P, EN-1, EN-2, EN-3, EN-4, EN-5A, EN-5B, EN-6, EN-7 i EN-8, priloženi su uz Metodologiju i čine njezin sastavni dio.

Ova Metodologija stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".

TABLICA 1. RAZVRSTAVANJE ELEMENTARNIH NEPOGODA
        01      Potres
        02      Olujni i orkanski vjetar
        03      Požar
        04      Poplava
        05      Suša
        06      Tuča
        07      Mraz
        08      Snijeg, sniježni nanos, lavina
        09      Led na vodotoku
        10      Odron zemljišta
        11      Epidemija
        12      Biljna bolest
        13      Zagađenost  zemljišta
        14      Zagađenost vode
       ...